“Ko e Mīsini Ako Mālohi Taha ʻi he ʻUnivēsí”
KO HA foʻi ʻuto ʻo ha kiʻi pēpē kuo ui ia “ko e mīsini ako mālohi taha ʻi he ʻunivēsí,” pea ʻi he ʻuhinga lelei. Ko ha kiʻi valevale ʻoku tō mai ki he māmaní ʻokú ne mateuteu ke puke e ngaahi meʻa kotoa ʻokú ne sio ki aí, ngaahi fasí mo e ngaahi ongo ʻoku takatakai kiate iá.a
Hiliō he meʻa kotoa, ko e kiʻi valevalé ʻokú ne mahuʻingaʻia ʻi he faʻahinga kehe ʻo e tangatá—ko honau ngaahi matá, honau ngaahi leʻó mo ʻenau alá. Ko e tohi Babyhood, ʻa Penelope Leach, ʻoku fakahaaʻi ai: “Kuo fai e ngaahi fakatotolo lahi fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku sio ki aí ʻa ia ʻoku mahuʻingaʻia lahi taha ai ha kiʻi valevale, ko e ngaahi fasi ʻokú ne tohoaki mo puke ʻene tokangá, ko e ngaahi ongo ʻoku māʻalaʻala ʻene kumi ke toe leaʻakí. Ko e kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni ʻoku faʻa hoko lahi taha mo ʻosi ala maʻu ia ʻi ha tokotaha lahi toʻo-tama.” ʻOku ʻikai ha veiveiua hono fakahoko ʻe he ongo mātuʻá ha ngafa mātuʻaki mahuʻinga pehē ʻi he tupu hake ʻa e kiʻi tamá!
“Naʻá Ku Lea Hangē ha Valevalé”
Ko e ongo mātuʻá mo e kau toketā maʻá e fānaú ʻoku nau ʻohovale tatau ʻi ha malava ha kiʻi pēpē toki fanauʻi foʻou ke ako ha lea heʻene fanongo ʻataʻatā pē ki aí. Kuo ʻilo ʻe he kau fakatotoló ʻi loto ʻi he ngaahi ʻaho, ko ha kiʻi valevale ʻoku maheni ia mo e leʻo ʻene faʻeé pea saiʻia ange ia ai ʻi ha leʻo ʻo ha kehe; ʻi loto ʻi he ngaahi uike, ʻoku lava ke ne tala ʻa e faikehekehe he vahaʻa ʻo e fasi ʻo e lea tuʻufonua ʻene ongo mātuʻá mo e ngaahi lea kehé; pea ʻi loto ʻi he ngaahi māhina, ʻoku lava ke ne ongoʻi ʻa e ngaahi fehokotaki he vahaʻa ʻo e ngaahi foʻi leá peá ne lava ʻo tala ʻa e he vahaʻa ʻo e lea anga-mahení mei he ngaahi fasi noaʻiá.
Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo Kalisitiane ko Paulá: “ʻI heʻeku kei valevalé, naʻá ku lea hangē ha valevalé.” (1 Kolinitō 13:11, Modern King James Version) ʻOku fēfē ʻa e lea ʻa ha kiʻi valevale? Ko e anga-mahení ʻokú ne faʻa valelau noaʻia. Ko e foʻi ongo pē ia? ʻIkai ʻaupito! ʻI heʻene tohi ko e What’s Going On in There?—How the Brain and Mind Develop in the First Five Years of Life, ʻoku fakamanatu mai ai kia kitautolu ʻe Dr. Lise Eliot ko e leá ko ha “pōtoʻi fakamīsini fihi, ʻoku fiemaʻu ki ai e fengāueʻaki vave fakataha ʻa e ngaahi uoua lahi ʻoku nau puleʻi e loungutú, ʻeleló, ʻoʻaoʻingutú, mo e mongá.” ʻOkú ne toe pehē: “Neongo ʻe hā ngali hoko ʻa e valelaú ko ha founga fakatoʻoaloto pē ke maʻu ai ʻe he fanga kiʻi pēpeé ʻa e tokangá, ʻoku toe hoko ia ko ha founga mātuʻaki mahuʻinga ʻo e teuteu atu ki he founga fihi ʻo e feinga ke leá.”
ʻOku tali ʻa e ongo mātuʻá ki he valelau ʻena kiʻi valevalé ʻaki ha lea longomoʻui ʻi heʻena leá tonu, pea ʻi he meʻá ni foki ʻoku hoko ia ko ha taumuʻa. Ko e lahi ange ʻa e leá ʻoku fakaʻaiʻai ai e kiʻi valevalé ke ne tali mai. Ko e fetaliʻaki ko ení ʻoku akoʻi ai ki he kiʻi valevalé ʻa e tafaʻaki tefito ʻo e fetalanoaʻakí—ko ha pōtoʻi te ne ngāueʻaki he toenga ʻene moʻuí.
Liliu ʻa e Ngaahi Fatongiá
Ko e ongo mātuʻa ʻoku ʻi ai ʻena kiʻi valevalé ʻokú na faʻa femoʻuekina lahi ʻi hono tokangaʻi e ngaahi fiemaʻu fakaʻaho ʻena kiʻi pēpē toki fanauʻi foʻoú. ʻOku tangi ʻa e pēpeé, pea ʻoku ʻi ai ha taha ke ne fafanga ia. ʻOku tangi ʻa e pēpeé, pea ʻoku ʻi ai ha taha ke ne fetongi ia. ʻOku tangi ʻa e pēpeé, pea ʻoku ʻi ai ha taha ke ne fua ia. Ko e tokangaʻi peheé ʻoku feʻungamālie mo ʻaonga. Ko ha founga tefito ia ʻoku fakahoko ai ʻe he ongo mātuʻá hona fatongia ko e ongo tauhí.—1 Tesalonaika 2:7.
ʻI he fakakaukau atu ki he meʻa ʻi ʻolungá, ʻoku fakanatula pē kapau ko ha pēpē ʻoku tui ko ia ʻa e tokotaha mahuʻinga taha ʻi he ʻunivēsí pea ko e kakai lalahí—tautautefito ki he ongo mātuʻá—ʻoku nau ʻi aí pē ke fakahoko ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻú. Ko e fakakaukau ko iá ʻoku hala ka ʻoku ala mahinoʻi kakato. Manatuʻi, laka hake ʻi ha taʻu ʻe taha, ko e tuʻunga moʻoni ia ʻoku ʻi ai ʻa e pēpeé. ʻI heʻene fakakaukaú, ko ia ʻa e pule ʻo ha ʻemipaea ʻoku nofoʻi ʻe he kakai lalahi ʻoku nau nofo aí ke ngāue kiate ia. ʻOku tohi ʻe he faifaleʻi fakafāmili ko John Rosemond: “ʻOku fiemaʻu pē ʻa e meimei taʻu ʻe ua ke fakatupulekina ai e foʻi ongo fakalata ko ení; ʻoku fiemaʻu e taʻu ʻikai siʻi hifo he 16 ke fakatonutonu ai ia! Pea ko e meʻa fakaolí, ko ha ngāue ia ʻa e ongo mātuʻá: ko ʻena ʻai ʻena kiʻi tamá ke tui ki he fakaʻānaua ko ení, pea akoʻi fakalelei ʻa e kiʻi tamá ʻoku ʻikai ke moʻoni eni.”
ʻI he taʻu uá nai, ʻoku kamata ako ʻa e kiʻi tamá ko e fakakaukau ko ení ʻoku hala ʻi he liliu ʻa e mātuʻá mei he fatongia ko e tokotaha-tauhí ki he tokotaha-faiakó. ʻOku kamata ke ʻiloʻi ʻe he pēpeé he taimí ni ʻoku ʻikai ke muimui ʻene ongo mātuʻá ʻi heʻene tatakí; ka, ʻoku ʻamanekina ke ne muimui ʻi haʻanauá. Ko e pule ʻa e kiʻi pēpeé kuo liua, pea heʻikai nai te ne tali lelei ʻa e pule foʻou ko ení. ʻI he loto-mamahí, ʻokú ne feinga ke kei tuʻu ʻene fakakaukaú. Anga-fēfē?
Fekuki mo e Tōlilí
ʻI he taʻu uá nai, ʻoku fakahaaʻi ʻe he pēpē tokolahi ha liliu lahi ʻo e ʻulungāngá, ʻoku faʻa kau ki ai ʻa e anga-kovi ko eni ʻoku ʻiloa ko e tōlilí. Ko e vahaʻa taimi ko ení ʻoku fuʻu fakamamahi ki he ongo mātuʻá ʻa ia kuo ui ko e “fakamanavahē ʻo e taʻu uá”! Fakafokifā, ko e lea anga-maheni ʻa e kiʻi leká ko e “ʻIkai!” pe “ʻOku ʻikai te u loto ki ai!” ʻOkú ne hoko nai ʻo loto-mamahi fakatouʻosi kiate ia tonu mo ʻene ongo mātuʻá ʻi heʻene fāinga mo ʻene ngaahi ongoʻi fepakipakí tonu. ʻOkú ne loto ke mavahe meiate koe, kae taimi tatau ʻokú ne loto ke ofi kiate koe. Ki he ongo mātuʻa puputuʻú, ʻoku hā fuʻu taʻemahino, pea ʻoku ʻikai ha meʻa e ala fai. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó?
Sai, fakakaukau ki he liliu lahi kuo hoko ki he moʻui ʻa e kiʻi leká. Ki muʻá, ko e meʻa pē naʻá ne faí ko e ngīngī pē, pea ʻe lele mai ʻa e kakai lalahí. ʻI he taimi ní ʻokú ne kamata ke ʻiloʻi ko ʻene “pulé” naʻe fakataimi pē pea kuo pau ke ne fai ʻe ia ha kiʻi meʻa kiate ia tonu. ʻI he ʻalu pē ke toe lahi ange, ʻokú ne hoko ʻo mahinoʻi ʻokú ne ʻi ha fatongia ke anganofo, ʻa ia ʻe lava ke fakanounouʻi ʻe he fakamatala ʻa e Tohi Tapú: “Fānau, mou talangofua ki hoʻomou ngaahi mātuʻá ʻi he meʻa kotoa pē.”—Kol. 3:20.
Lolotonga e vahaʻa taimi faingataʻa ko ení, ʻoku totonu ki he ongo mātuʻá ke na tauhi maʻu hona mafaí. Kapau te na fai pehē ʻi ha founga tuʻumaʻu kae anga-ʻofa, ʻe fengaʻunuʻaki e kiʻi tamá ki hono fatongia foʻoú. Pea ko e ngaahi meʻa ʻokú ne akó ʻe tokoniʻi ai ia ke ne mateuteu lahi ange ki he fakaofo ʻo e tupu haké.
ʻUlungaanga Lelei
Ko e fanga manú, naʻa mo e ngaahi mīsiní, ʻe lava ke nau ʻiloʻi ʻa e foʻi leá pea faʻifaʻitakiʻi. Ka ko e faʻahinga pē ʻo e tangatá ʻe lava ke nau kiʻi fakakaukau pea sivisiviʻi ʻa ia tonu. Ko ia, ʻi hono taʻu uá pe tolú nai, ko ha kiʻi leka ʻe malava ke ne ongoʻi ʻa e ngaahi ongo pehē hangē ko e pōlepole, mā, halaia, mo e matahoa. Ko e muʻaki ngaahi tuʻunga eni ki heʻene hoko ko ha tokotaha lahi ʻulungaanga lelei—ko ha taha ʻe lava ke ne tuʻu maʻu maʻá e meʻa ʻoku totonú, naʻa mo e taimi ʻoku faihala ai ʻa e niʻihi kehé.
ʻI he taimi nai ko ení, ʻoku fiefia lahi ʻa e ongo mātuʻá ke hokosia ha toe meʻa fakaofo ʻe taha. ʻOku hoko ʻo ʻiloʻi ʻe heʻena kiʻi tamá ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻI hono kehé ʻi hono taʻu uá, ʻokú ne vaʻinga pē ʻi he tafaʻaki ʻo e niʻihi kehé, ʻi he taimi ní ʻokú ne vaʻinga nai mo kinautolu. ʻOkú ne toe fakatokangaʻi ʻa e taimi ʻoku ongoʻi lelei ai ʻene ongo mātuʻá peá ne loto nai ke fakafiefiaʻi kinaua. Ko ia, ʻoku ngalingali te ne hoko ʻo akoʻingofua ange.
Laka hake ʻi ha toe taimi ki muʻa, ʻoku kamata ke ako ʻe ha kiʻi taʻu tolu ʻa e foʻi fakakaukau fekauʻaki mo e tonú mo e halá, leleí mo e koví. ʻOku hā mahino, ko ha taimi eni ki he ongo mātuʻá ke akoʻi ʻena fānaú ki he taumuʻa hono tokoniʻi kinautolu ke nau hoko ko e kakai lalahi fua fatongia.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Koeʻuhi ke faingofuá, ʻi he kotoa ʻo e makasini ko ení ʻoku mau lave ai ki he kiʻi tamá ko ha tamasiʻi. Kae kehe, ʻoku ngāueʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoní ki he ongo tafaʻakí fakatouʻosi.
[Fakamatala ʻi he peesi 5]
ʻI loto ʻi he ngaahi ʻaho, ko ha kiʻi valevale ʻokú ne maheni mo e leʻo ʻene faʻeé pea saiʻia ange ia ai ʻi ha leʻo ʻo ha kehe
[Fakamatala ʻi he peesi 6]
Laka hake ʻi ha toe taimi ki muʻa, ʻoku kamata ke ako ʻe ha kiʻi taʻu tolu ʻa e foʻi fakakaukau fekauʻaki mo e tonú mo e halá, leleí mo e koví
[Puha ʻi he peesi 6]
ʻUHINGA ʻOKU TOUTOU HOKO NAI AI ʻA E TŌLILÍ
“ʻOku ongoʻi ʻe he ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻoku hoko ʻa e tōlilí koeʻuhi naʻe hala ʻenau fakafeangai ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e kiʻi tamá,” ko e tohi ia ʻa John Rosemond ʻi he New Parent Power. “ʻOku ʻuhinga lelei ke tukuakiʻi e ngaahi mātuʻá, kapau ko kinautolu ke tukuakiʻi ki he tōlili ʻa e kiʻi tamá, kuo pau ke nau fakatonutonuʻi ʻenau halá he vave taha ʻe ala lavá. Ko ia, ʻi heʻenau pehē ʻikaí, ʻoku nau pehē ʻio. Pe, ʻi hono pāʻí, ʻoku nau ʻoange leva ai ki he kiʻi tamá ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he meʻa naʻá ne ʻuluaki fiemaʻú, ke ʻoua te nau ongoʻi halaia ai. ʻOku lavameʻa ʻa e feʻunuʻaki ko ení. ʻOku ʻosi ʻa e tōlilí, ʻoku fiemālie ʻa e mātuʻá, pea ko e kiʻi tamá, ʻokú ne ʻilo ko e tōlilí ko ha ngaahi founga lavameʻa ia ke maʻu ai ha ngaahi meʻa, ʻo fakalalahi ange ai ʻenau tōlilí.”