“Ka Kuo Kau ae Otua Maa Tautolu, Bea Kohai E Agatuu Kiate Kitautolu?”
“Bea koeha te tau lea aki ki he gaahi mea ni? Ka kuo kau ae Otua maa tautolu, bea kohai e agatuu kiate kitautolu?”—LOMA 8:31, PM.
1. Ko hai naʻe mavahe mei ʻIsipite fakataha mo e kau ʻIsilelí, pea ko e hā naʻá ne ueʻi kinautolu ke nau fai peheé?
ʻI HE fononga atu ʻa e kau ʻIsilelí ki he tauʻatāina hili hono fakamoleki ʻa e taʻu ʻe 215 ʻi ʻIsipité, ko e konga lahi ʻo e taimi ko iá ʻi he nofo pōpulá, “nae alu mo kinautolu ae gaahi kakai kehe toko lahi.” (Ekisoto 12:38, PM) Ko e faʻahinga ʻikai ko e ʻIsileli ko ʻení naʻa nau hokosia ʻa e ngaahi mala fakamanavahē ʻe hongofulu ʻa ia naʻá ne ʻomai ʻa e fakaʻauha ki ʻIsipite pea ʻai ko ha lumaʻanga ʻa hono ngaahi ʻotua loí. ʻI he taimi tatau pē, naʻa nau sio—tautefito mei he mala hono faá ʻo faai mai—ki he malava ʻa Sihova ke maluʻi hono kakaí. (Ekisoto 8:23, 24) Neongo ʻa e fakangatangata ʻi heʻenau ʻilo ki he ngaahi taumuʻa ʻa Sihová, naʻa nau ʻilo pau ki he meʻa ʻe taha: Ko e ngaahi ʻOtua ʻo ʻIsipité naʻe ʻikai malava ke nau maluʻi ʻa e kau ʻIsipité, lolotonga iá ko Sihova tonu naʻe fakamoʻoniʻi ʻene mālohi maʻá e kau ʻIsilelí.
2. Ko e hā naʻe poupouʻi ai ʻe Lēhapi ʻa e ongo asiasi ʻIsilelí, pea ko e hā naʻe ʻikai ke hala ai ʻa ʻene tuipau ki hona ʻOtuá?
2 ʻI he taʻu ʻe fāngofulu ki mui ai, ki muʻa siʻi pē pea hū ʻa e kau ʻIsilelí ki he fonua ʻo e Talaʻofá, ko e fetongi ʻo Mōsesé, ʻa Siosiua, naʻá ne fekau atu ha ongo tangata ke na asiasi ki he fonuá. Naʻá na fetaulaki ai mo Lēhapi, ko ha tokotaha nofo ʻi Sielikō. Mei he meʻa naʻá ne fanongo ai fekauʻaki mo e ngaahi ngāue mālohi ʻa Sihova ke maluʻi ʻa e kau ʻIsilelí he lolotonga ʻa e taʻu ʻe 40 talu mei heʻenau mavahe mei ʻIsipité, naʻá ne ʻilo ai kapau ʻokú ne fiemaʻu ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke ne poupou ki hono kakaí. Koeʻuhi ko ʻene fili fakapotopotó, ko ia mo hono falé naʻe fakahaofi mei he fakaʻauhá ʻi he taimi naʻe kapa ai ki mui ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e koló. Ko e founga fakaemana ʻa ia naʻe fakahaofi ai kinautolú ko ha fakamoʻoni mahino ia naʻe kau ʻa e ʻOtuá mo kinautolu. Ko ia ai, ko e tuipau ʻa Lēhapi ki he ʻOtua ʻo e kau ʻIsilelí naʻe ʻikai ke hala.—Siosiua 2:1, 9-13; 6:15-17, 25.
3. (a) Ko e hā ʻa e mana naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻo ofi ki he kolo naʻe toe langa ʻo Sielikoó, pea naʻe anga-fēfē ʻa e tali ki ai ʻa e haʻa faifekau Siú? (e) Ko e hā naʻe toki fakatokangaʻi ʻe he kau Siu ʻe niʻihi, pea ki mui ai ʻe he faʻahinga tokolahi naʻe ʻikai ko e kau Siú?
3 ʻI he senituli ʻe taha nima ki mui ai, naʻe fakamoʻui ʻe Sīsū Kalaisi ha tangata kui kolekole ʻo ofi ʻi he kolo toe langa ko ʻeni ʻo Sielikoó. (Maake 10:46-52; Luke 18:35-43) Naʻe kole ʻa e tangatá ni kia Sīsū ke ne fakahaaʻi ange ʻa e mēsí kiate ia, ʻo fakahaaʻi naʻá ne lāuʻilo naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e poupou mei he ʻOtuá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e kau taki lotu Siú mo honau kau muimuí, naʻa nau faʻa fakafisi ke tali ʻa e ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe Sīsū ko e fakamoʻoni naʻá ne fai ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻI hono kehé, naʻa nau fakaangaʻi ia. (Maake 2:15, 16; 3:1-6; Luke 7:31-35) Naʻa mo e taimi naʻa nau fehangahangai ai mo e moʻoniʻi meʻa ko ia ko Sīsū ē naʻe toetuʻu hili ʻenau tāmateʻi iá, naʻe ʻikai te nau loto ke fakamoʻoniʻi ko e fai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻá ni. Ka, naʻa nau takimuʻa ʻi hono fakatangaʻi ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú, ʻo feinga ke taʻofi ʻenau ngāue ko hono “talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e ʻEiki ko Sīsuú.” Ka ko e kau Siu ʻe niʻihi, pea ki mui mai ko e tokolahi ʻikai ko e Siu, naʻa nau tokanga ki he ngaahi meʻá ni pea fakamahuʻingaʻi totonu kinautolu. Naʻe hā mahino kiate kinautolu naʻe talitekeʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau taki Siu māʻoniʻoni-fakaekitá pea naʻá ne poupouʻi ʻa e kau muimui anga-fakatōkilalo ʻo Sīsū Kalaisí.—Ngāue 11:19-21, NW.
Ko Hai he ʻAhó Ni ʻOkú Ne Maʻu ʻa e Poupou ʻa e ʻOtuá?
4, 5. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻo fekauʻaki mo e fili ʻo ha lotú? (e) ʻI he taimi ke fakapapauʻi ai ʻa e lotu moʻoní, ko e hā ʻa e fehuʻi mātuʻaki mahuʻingá?
4 ʻI he fehuʻi fekauʻaki mo e lotu moʻoní, naʻe pehē ʻe he tangata faifekau ʻe taha ʻi ha fakaʻekeʻeke ki muí ni mai ʻi he TV: “Te u lau ha lotu ʻoku moʻoni kapau ʻokú ne ʻai ha taha ke hoko ko ha tokotaha lelei ange ʻi he taimi ʻokú ne moʻui ai ʻo fehoanaki mo iá.” Ko hono moʻoní, ʻoku ʻai ʻe he lotu moʻoní ʻa e kakaí ke nau lelei ange. Ka ʻoku hanga ʻe he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e fakatupu mai ʻe ha lotu ha kakai lelei angé ʻo fakamoʻoniʻi ai ʻiate ia pē ʻokú ne maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá? Ko e tuʻunga pē ia ki hono fakapapauʻi pe ʻoku moʻoni ha lotú?
5 ʻOku fakamahuʻingaʻi ʻe he tokotaha kotoa ʻa e hoko ʻo malava ke fai ha ngaahi fili fakafoʻituituí, ʻo kau ai ʻa e fili fekauʻaki mo e lotú. Ka ko hono maʻu ʻa e tauʻatāina ke filí ʻoku ʻikai fakapapauʻi ia ai ʻe fai ʻe ha taha ʻa e fili totonú. Ko e fakatātaá, ʻoku fili ʻa e kakai ʻe niʻihi ha lotu ʻo makatuʻunga ʻi hono tokolahí, tuʻumālié, fisifisimuʻa fakaeouaú, pe ko ʻenau ngaahi haʻi fakaekāingá. ʻOku ʻikai ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni te ne fakapapauʻi ʻi ha founga pe ʻoku moʻoni pe ʻikai moʻoni ha lotu. Ko e fehuʻi mātuʻaki mahuʻinga ʻeni ʻi he meʻá ni: Ko fē ʻa e lotu ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻa hono kau muimuí ke nau fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá pea ʻomai ʻa e fakamoʻoni fefeka ʻo e poupou fakaʻotuá, ʻo lava ke pehē ai ʻe hono kau muimuí ʻi he tuipau, ʻoku “kau ae Otua maa tautolu”?
6. Ko e hā ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻokú ne ʻomai ai ʻa e mahino ki he meʻa fekauʻaki mo e lotu moʻoní pea mo e lotu loí?
6 Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e lao ki hono fakafaikehekeheʻi ʻa e founga lotu moʻoní mei he loí ʻi heʻene pehē: “Ka mou lamalama ʻa e kau palofita loi, ʻa e faʻahinga ʻoku haʻu kiate kimoutolu ʻoku nau kofu hange ha sipi, ka ʻi loto ko e fanga ulofi fekai kinautolu. Ko honau ngāhi fua te mou ʻilo lelei ai kinautolu.” (Mātiu 7:15, 16, fakaʻītali ʻamautolu; Malakai 3:18.) Tau toe vakai ange ki he niʻihi ʻo e “ngāhi fua,” pe ngaahi fakaʻilonga fakapapauʻiʻanga, ʻo e lotu moʻoní koeʻuhi ke tau malava moʻoni ʻo fakapapauʻi ko hai ia he ʻahó ni ʻokú ne maʻu ʻa e poupou fakaʻotuá.
Ngaahi Fakaʻilonga Fakapapauʻiʻanga ʻo e Faʻahinga ʻOku Nau Maʻu ʻa e Poupou ʻa e ʻOtuá
7. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ke akoʻi pē ʻa e meʻa ʻoku makatuʻunga ʻi he Tohitapú?
7 ʻOku nau fakatuʻunga ʻenau akonakí ʻi he Tohitapú. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko eku akonaki oku ikai aaku, ka oku aana naa ne fekau au. Bea ko ia ia e fai ki hono finagalo, te ne ilo ae akonaki, be oku i he Otua ia, be ko eku lea iate au be.” Pea toe pehē foki: “Ko ia oku i he Otua, oku fanogo ia ki he gaahi folofola ae Otua.” (Sione 7:16, 17, PM; Sione 8:47, PM) ʻI hono ʻai mahinó, ke maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke te akoʻi pē ʻa e meʻa ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene Folofolá pea talitekeʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻoku makatuʻunga ʻi he poto mo e talatukufakaholo fakaetangatá.—Aisea 29:13; Mātiu 15:3-9; Kolose 2:8.
8. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he lotú?
8 ʻOku nau ngāueʻaki mo fanongonongo ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ʻa Sihova. Naʻe tomuʻa tala ʻe ʻAisea: “I he aho koia te mou behe, Fakafetai kia Jihova, ui ki hono huafa, fakaha ene gaahi gaue i he ao oe kakai, fakamatala kuo hiki hake hono huafa. Hiva kia Jihova; he kuo ne fai ae gaahi mea lelei aubito: oku ilo ia e mamani kotoabe.” (Aisea 12:4, 5, PM) Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa hono kau muimuí ke nau lotu: “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi Hevani, ke tapuha ho Huafa.” (Mātiu 6:9) Ko ia ai, pe ko ha Siu pe ʻikai ko e Siu, naʻe fiemaʻu ki he kau Kalisitiané ke nau ngāue ko “ha kakai ke kau ki hono huafa [ʻo e ʻOtuá].” (Ngāue 15:14) ʻOku hā mahino ʻoku fiefia ʻa e ʻOtuá ke poupouʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau laukauʻaki ke hoko ko “ha kakai ke kau ki hono huafa.”
9. (a) Ko e hā ʻoku ʻulungaanga ʻaki ai ʻe he kau mēmipa ʻo e lotu moʻoní ʻa e fiefiá? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakafaikehekeheʻi ʻe ʻAisea ʻa e lotu moʻoní mei he lotu loí?
9 ʻOku nau tapua atu ʻa e ʻulungaanga fiefia ʻo e ʻOtuá. ʻI he tuʻunga ko e tupuʻanga ʻo e “ongoongolelei,” ko Sihová “ko e ʻOtua fiefia.” (1 Timote 1:11, NW) Ko ia, ʻe lava fēfē ai ke hoko ʻene kau lotú ʻo ʻikai fiefia pe mamahi? Neongo ʻa e mamahi lahi ʻa e māmaní mo e ngaahi palopalema fakafoʻituituí, ʻoku tauhi maʻu ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ia ha laumālie fiefia koeʻuhi ʻoku nau kai kātoanga tuʻumaʻu ʻi he meʻakai fakalaumālie lahi fau. ʻOku fakafaikehekeheʻi kinautolu ʻe ʻAisea mei he faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e lotu loí: “Ko eni ʻa e folofola ʻa Atonai Sihova, Vakai ko ʻeku kau sevaniti te nau kai, kae honge ʻa kimoutolu: vakai ko ʻeku kau sevaniti ʻe inu, kae fieinua kimoutolu: vakai ko ʻeku kau sevaniti te nau fiefia, ka ko kimoutolu ʻe ma: vakai ko ʻeku kau sevaniti te nau mavava ʻi he fiefia honau loto, ka ko kimoutolu te mou tangi ko e mamahi homou loto, pea te mou ʻoiaue ʻi he fasi homou laumalie.”—Aisea 65:13, 14.
10. ʻOku anga-fēfē ʻa e fakaʻehiʻehi ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e lotu moʻoní mei he pau ke ako fakafou ʻi hono ʻahiʻahiʻi ha ngaahi meʻá?
10 ʻOku nau fakatuʻunga honau ʻulungāngá mo ʻenau ngaahi filí ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú. “Falala kia Jihova aki ho loto kotoa; bea oua naa ke faaki ki ho boto oou,” ko e faleʻi ia ʻa e tokotaha-tohi ʻo e Palovepí kiate kitautolú, “ke ke fakaogoogo kiate ia i ho hala kotoabe, bea e fakatonutonu eia ho gaahi aluaga.” (Palovepi 3:5, 6, PM) ʻOku poupouʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau hanga kiate ia ki ha tatakí kae ʻikai ki he ngaahi fakakaukau fepakipaki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ia ʻoku nau tukunoaʻi ʻa e poto fakaʻotuá. Ki he lahi ko ia ʻoku loto-lelei ha taha ke ne fakafuo ai ʻene moʻuí ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, te ne ʻataʻatā ai mei he pau ke ako fakafou ʻi hono ʻahiʻahiʻi ha ngaahi meʻá.—Sāme 119:33; 1 Kolinito 1:19-21.
11. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai malava ke vahevahe ai ʻa e kau mēmipa ʻo e lotu moʻoní ki ha kalasi haʻa faifekau mo ha kalasi ʻikai faifekaú? (e) Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ke fokotuʻu ʻe he faʻahinga ʻoku nau takimuʻa ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ki he tākangá?
11 ʻOku fokotuʻutuʻu maau kinautolu ʻi he founga ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí. Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e tefitoʻi moʻoní: “Ko kimoutolu ʻoua naʻa ui ko Lapai: he ʻoku taha pe hoʻomou Faiako, ka ko kimoutolu ko e ngāhi tokoua kotoa pe. Pea ʻoua naʻa ui ha toko taha ʻi mamani ko hoʻomou tamai: he ʻoku taha pe hoʻomou Tamai, ko e Tamai Fakalangi. Kaeʻumaʻā ʻoua naʻa ui kimoutolu ko e kau takimuʻa: he ʻoku taha homou Takimuʻa, ko Kalaisi. Ka ʻoka ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻe lahi hake, te ne nofo ko hoʻomou sevaniti.” (Mātiu 23:8-11) Ko ha fakatahaʻanga ʻo e fanga tokoua ʻoku taʻofi ai ʻa hono maʻu ha kalasi haʻa faifekau loto-hikisia ʻa ia ʻokú ne fakalāngilangiʻi pē ia ʻaki ʻa e ngaahi hingoa fakalakanga fakafuofuolahi pea hiki hake ia ʻo māʻolunga ʻi he kakai ʻoku ʻikai faifekaú. (Siope 32:21, 22) Ko e faʻahinga ʻoku nau tauhi ʻa e tākanga ʻa e ʻOtuá ʻoku tala kiate kinautolu ke nau fai ia “ʻo ʻoua naʻa fai fakakoloto hono leʻohi, ka ʻi he loto fiefai ʻi he funga ʻo e finangalo ʻo e ʻOtua; ʻo ʻikai ko e sio paʻanga ʻuli, ka ʻi he ʻofa ki he ngaue; pea ʻoua te mou fakafieʻeiki ki he ngaahi potungaue, kae hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ki he fanga sipi.” (1 Pita 5:2, 3) Ko e kau tauhi-sipi Kalisitiane moʻoní ʻoku nau fakaʻehiʻehi mei he feinga ke ʻai kinautolu ko e kau pule ki he tui ʻa e niʻihi kehé. ʻI he tuʻunga ko e kau kaungāngāue ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau feinga pē ke fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei.—2 Kolinito 1:24.
12. Ko e hā ʻa e fakakaukau mafamafatatau fekauʻaki mo e ngaahi founga-pule fakaetangatá ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá mei he faʻahinga ʻoku nau holi ke maʻu ʻene poupoú?
12 ʻOku nau anganofo ki he ngaahi founga-pule fakaetangatá pea ʻoku kei tuʻu-ʻatā ai pē. Ko ia ʻoku ʻikai te ne “anganofo . . . ki he ngaahi pule ʻoku maʻolunga” heʻikai malava ke ne ʻamanekina ke maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi “ko e ngaahi pule ʻoku ʻi ai ni ko e fokotuʻu ʻe he ʻOtua. Ko ia, ʻilonga ʻa ia ʻoku angatuʻu ki he pule, ko ʻene tuʻu ia ki he tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtua.” (Loma 13:1, 2) Kae kehe, naʻe lāuʻilo ʻa Sīsū ki he malava ke ʻi ai ha fepakipaki ʻi he ngaahi meʻá ʻi heʻene pehē: “ʻAnge kia Sisa ʻa e ngaahi meʻa ʻa Sisa, pea ki he ʻOtua ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtua.” (Maake 12:17) Ko e faʻahinga ʻoku nau loto ke nau maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá kuo pau ke nau “fuofua kumi ae buleaga oe Otua, mo ene maonioni,” lolotonga iá ʻi he taimi tatau pē ʻoku nau talangofua ai ki he ngaahi lao ʻo e fonuá ʻa ē ʻoku fehoanaki mo honau ngaahi fatongia māʻolunga ange ki he ʻOtuá. (Mātiu 6:33, PM; Ngāue 5:29) Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻa e tuʻunga tuʻu-ʻataá ʻi heʻene pehē ki heʻene kau ākongá: “ʻOku ʻikai te nau ʻo māmāni, hange ko au, ʻoku ʻikai te u ʻo māmāni.” Naʻá ne tānaki atu ki mui: “Ko hoku puleʻanga ʻoku ʻikai ʻo e maama ko eni.”—Sione 17:16; 18:36.
13. Ko e hā ʻa e tafaʻaki ʻoku fakahoko ʻe he ʻofá ʻi hono fakapapauʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá?
13 ʻOku nau taʻefilifilimānako ʻi he ngāue “ʻaonga ki he kakai kotoa pe.” (Kaletia 6:10, fakaʻītali ʻamautolu.) ʻOku taʻefilifilimānako ʻa e ʻofa faka-Kalisitiané, ʻokú ne tali ʻa e kakai kotoa pē tatau ai pē, pe ko e hā ʻa e lanu ʻo honau kilí, ngaahi tuʻunga fakaʻekonōmiká mo fakaakó, puleʻanga ʻoku kau ki aí, pe leá. Ko e ngāue ʻaonga ki he tokotaha kotoa peé pea tautefito ki he faʻahinga ʻoku felāveʻi mo kinautolu ʻi he tuí ʻoku tokoni ia ki hono fakapapauʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e meʻa kó é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu aʻaku, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.”—Sione 13:35; Ngāue 10:34, 35.
14. ʻOku totonu ke maʻu ʻe he kakai ʻoku nau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá ha tali lelei fakalūkufua? Fakamatalaʻi.
14 ʻOku nau loto-lelei ke tofanga ʻi ha fakatanga koeʻuhi ko hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻe tomuʻa fakatokanga ʻa Sīsū ki hono kau muimuí: “Kapau kuo nau fakatangaʻi au, te nau fakatangaʻi ʻa kimoutolu foki; kapau kuo nau tauhi ʻa e lea aʻaku, te nau tauhi ʻa e lea ʻamoutolu foki.” (Sione 15:20; Mātiu 5:11, 12; 2 Timote 3:12) Ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá kuo nau hoko maʻu pē ʻo taʻemanakoa, ʻo hangē ko ia ko Noa, ʻa ia naʻá ne fakahalaiaʻi ʻa e māmaní fakafou ʻi heʻene tuí. (Hepelu 11:7) ʻI he ʻahó ni, ko e faʻahinga ʻoku nau holi ki he poupou ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai te nau fakatoʻotoʻa ke tuku hifo ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá pe ke fakangaloku ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá koeʻuhi ke hao ai mei ha fakatanga. ʻI heʻenau tauhi loto-tōnunga ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau ʻilo ko e kakaí te nau “ofo . . . ʻo nau lauʻikovi” kinautolu.—1 Pita 2:12; 3:16; 4:4.
Taimi ke Fakafuofua ʻa e Ngaahi Moʻoniʻi Meʻá
15, 16. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te ne tokoniʻi kitautolu ke fakapapauʻi ai ʻa e kulupu fakalotu ʻoku nau maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e fakamulituku kuo aʻu ki ai ʻa e laui miliona ʻo e kakaí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
15 ʻEke hifo kiate koe, ‘Ko e hā ʻa e kulupu fakalotu ʻoku ʻiloa ʻi he piki ofi ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, naʻa mo e taimi ʻoku kehekehe ai ʻene ngaahi akonakí mei he ngaahi tui ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí? Ko hai ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá, naʻa mo hono ngāueʻaki ia ke fakapapauʻi ʻaki kinautolú? Ko hai ʻoku tuhu fakatuʻamelie ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e fakaleleiʻanga pē ia ʻe taha ki he ngaahi palopalema kotoa ʻo e tangatá? Ko hai ʻokú ne pouaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa e Tohitapú ki he ʻulungāngá, ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e fakakaukau atu ʻokú ne ʻi he ākenga-motuʻá? Ko e hā ʻa e kulupu ʻoku ʻiloa ʻi he ʻikai ha haʻa faifekau totongi aí, ko e kotoa ʻo hono kau mēmipá ko e kau malangá? Ko hai ʻoku fakamālōʻiaʻi ki he hoko ko e kau tangataʻifonua tauhi-laó, neongo ʻoku nau fakaʻehiʻehi mei he kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé? Ko hai ʻokú ne fakamoleki anga-ʻofa ʻa e taimi mo e paʻanga ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke ako fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻene ngaahi taumuʻá? Pea tuku kehe ʻa e ngaahi meʻa lelei kotoa ko ʻení, ko hai ʻoku kei fai ki ai ʻa e sio laló, lumaʻí, mo fakatangaʻí?’
16 ʻOku laui miliona ʻa e kakai ʻi he māmaní kotoa kuo nau fakafuofuaʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá pea kuo nau hoko ai ʻo tuipau ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pē ʻoku nau fai ʻa e lotu moʻoní. Kuo nau aʻu ki he fakamulituku ko ʻení ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea mo e founga kuo nau tōʻongaʻakí, pea toe makatuʻunga foki ki he ngaahi ʻaonga kuo ʻomai ʻe heʻenau lotú. (Aisea 48:17) Ko hono moʻoní, ʻoku pehē ʻe he laui miliona, ʻo hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻi he Sakalaia 8:23: “Te tau ō mo kimoutolu; he kuo mau fanongo ʻoku ʻiate kimoutolu ʻa e ʻOtua.”
17. Ko e hā ʻoku ʻikai ko ha ʻafungi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke fakahaaʻi ʻoku nau maʻu ʻa e lotu moʻoní?
17 ʻOku ʻafungi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he fakahaaʻi ko kinautolu pē ʻoku nau maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá? Ko hono moʻoní, ko ʻenau taukaveʻí ʻoku tatau pē mo e taimi ko ia naʻe taukaveʻi ai ʻe he kau ʻIsileli ʻi ʻIsipité ʻoku nau maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá neongo ʻa e tui ʻa e kau ʻIsipité, pe ko e taimi ko ia naʻe taukaveʻi ai ʻe he kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí naʻa nau maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá kae ʻikai kau ai ʻa e kau lotu faka-Siú. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻá ʻa e moʻoni ʻo e taukaveʻi ko iá. ʻI he ngaahi fonua ʻe 235 ʻoku fai ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e ngāue naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻe fai ʻe hono kau muimui moʻoní ʻi he taimi ʻo e ngataʻangá: “ʻE ʻoua ke fanongonongo ki mamani katoa ʻa e ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga, ke ai ha fakamatala ki he ngāhi kakai kotoa pe , pea toki hoko ʻa e ngataʻanga.”—Mātiu 24:14.
18, 19. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai ai ha ʻuhinga ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke tuku ʻenau fai ʻa e ngāue fakamalangá, neongo ʻoku fakafepakiʻi kinautolu? (e) ʻOku anga-fēfē hono poupouʻi ʻe he Sāme 41:11 ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá?
18 ʻE hokohoko atu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke fakahoko ʻa e fekaú ni, ʻo ʻikai ʻaupito ke fakaʻatā ʻa e fakatangá pe fakafepakí ke ne taʻofi ʻenau ngāué. Ko e ngāue ʻa Sihová kuo pau ke fai pea ʻe fai ia. Ko e feinga kotoa pē naʻe fai ʻe he niʻihi kehé lolotonga ʻa e senituli kuo maliu atú ke taʻofi ʻa e Kau Fakamoʻoní mei hono fakahoko ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá naʻe iku ʻo taʻelavameʻa fakaʻaufuli, he naʻe talaʻofa ʻe Sihova: “ʻIlonga ha mahafu ʻoku faʻu ke fai ʻaki ha kovi kiate koe, ʻe ʻikai siaʻa; pea ʻilonga ha ʻelelo ʻoku hopo mo koe ʻi he fakamaau, te ke fakahalaia. Ko e ʻinasi eni ʻo e kau tamaioʻeiki ʻa Sihova, pea ko ʻenau fakatonuhia meiate au.”—Aisea 54:17.
19 Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau mālohi ange mo longomoʻui ange he taimí ni ʻo ʻikai hano tatau ki muʻá—pea ʻoku hoko ʻeni ʻi he fehangahangai mo e fakafepaki ʻi māmani lahí—ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku hōifua ʻa Sihova ʻi he meʻa ʻoku nau faí. Naʻe pehē ʻe Tuʻi Tēvita: “Oku ou ilo i he mea ni oku ke finagalo lelei kiate au, koeuhi oku ikai kalaga i he fiefia a hoku fili kiate au.” (Sāme 41:11, PM; Sāme 56:9, 11) ʻE ʻikai ʻaupito malava ʻa e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá ke nau kalanga ʻi he ikuna ki he kakai ʻa Sihová, he ko honau Takí, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻokú ne ngaʻunu atu ki he ikuna fakaʻosí!
ʻE Lava Ke Ke Tali?
• Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā ʻe niʻihi ʻo e kakai ʻi he kuonga muʻá naʻa nau maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá?
• Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fakaʻilonga fakapapauʻiʻanga ʻo e lotu moʻoní?
• Ko e hā ʻokú ke tuipau fakafoʻituitui ai ʻoku maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá?
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
Ko e faʻahinga ʻoku nau holi ke maʻu ʻa e poupou ʻa e ʻOtuá kuo pau ke fakatuʻunga pē ʻenau ngaahi akonakí ʻi heʻene Folofolá
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
ʻOku hoko ʻa e kau mātuʻa Kalisitiané ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ki he tākangá