ʻOku Tataki ʻe he Laumālie ʻo Sihová ʻEne Kakaí
“Tuku ke tataki au e ho Laumalie lelei ki he fonua oe agatonu.”—SĀME 143:10, PM.
1, 2. Ko e hā te ne fakatupunga nai ha mamahi lahi ki he kau sevāniti mateaki ʻa Sihová?
‘ʻOKU OU fuʻu loto-māfasia lahi fau! Te u maʻu ha fiemālie mei fē? Kuo liʻaki au ʻe he ʻOtua?’ Kuó ke maʻu ha ongoʻi pehē ʻi ha taimi? Kapau ʻokú ke pehē, ʻoku ʻikai ko koe pē. Neongo ʻoku nofo ʻa e kau sevāniti mateaki ʻa Sihová ʻi he palataisi māʻuiʻui fakalaumālie, ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku nau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻaʻia mo e ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi fakatauele fakatupu mamahi ʻa ia ʻoku faʻa hoko ki he faʻahinga ʻo e tangatá.—1 Kolinitō 10:13.
2 Mahalo ʻoku toloto ʻiate koe ha ʻahiʻahi ʻo fuoloa mai pe ko ha meʻa fakakulukia lahi. ʻOkú ke loto-mamahi nai koeʻuhi ko e mate ʻa ha taha ʻokú ke ʻofa ai pea ʻokú ke ongoʻi mātuʻaki tuēnoa. Pe ʻokú ke loto-hohaʻa nai koeʻuhi ko ha puke ʻa ha kaungāmeʻa mamae. ʻE maumauʻi nai ʻe he ngaahi tuʻunga peheé ʻa hoʻo fiefiá mo e melinó pea aʻu ʻo maumauʻi nai ai ʻa hoʻo tuí. Ko e hā ʻoku totonu ke ke faí?
Kole Ki He ʻOtuá ke Maʻu ʻa Hono Laumālié
3. Ko e hā ʻoku fakapotopoto ke fai ʻo kapau ʻoku toʻo meiate koe ʻe ha meʻa ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo hangē ko e melinó mo e fiefiá?
3 ʻE fakapotopoto ke lotu ke maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoni pe ivi-ngāue ʻo e ʻOtuá, ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻokú ne toʻo meiate koe hoʻo melinó mo e fiefiá, pe ko ha toe ʻulungaanga fakaʻotua kehe. Ko e hā ʻa hono ʻuhingá? Koeʻuhi he ʻoku ʻomai ʻe he laumālie ʻo Sihová ʻa e fua lelei ʻe tokoni ki ha Kalisitiane ke ne kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻaʻiá, ngaahi ʻahiʻahí, mo e ngaahi fakatauelé. ʻI he hili ʻa e fakatokanga ki he “ngaahi ngaue ʻa Kakano,” naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko e fua ʻo e laumālié ko e ʻofa, ko e fiefia, ko e melino, ko e kātaki-fuoloa, ko e anga-ʻofa, ko e anga-lelei, ko e tui, ko e anga-malū, mo e mapuleʻi-kita. ʻOku ʻikai ha lao ke taʻofi ʻa e ngaahi meʻa pehē.”—Kalētia 5:19-23, NW.
4. ʻI he fehangahangai mo ha faʻahinga ʻahiʻahi pe fakatauele, ko e hā ʻe feʻungamālie ai ke fakatefito ʻete lotu ʻo kau ki he meʻa ʻoku fiemaʻú?
4 Te ke toki fakatokangaʻi nai ʻoku meimei mole meiate koe ʻa hoʻo anga-malū, koeʻuhi ko e faʻahinga ʻahiʻahi ʻoku hoko kiate koé. Ko ia lotu kia Sihova ko e ʻOtuá ʻo fakatefito pē ke maʻu ʻa e fua ʻo e laumālié ko e anga-malū. Kapau ʻokú ke fehangahangai mo ha faʻahinga fakatauele, ko e fua ʻoku tautautefito ʻa hono fiemaʻu kiate koé ko e mapuleʻi-kita. Ko e moʻoni, ʻe feʻungamālie foki ke lotu ki ha tokoni fakaʻotua ki hono talitekeʻi ʻa e fakatauelé, ki ha fakahaofi meia Sētane, pea mo ha poto ʻoku fiemaʻu ke kātekinaʻaki ʻa e ʻahiʻahí.—Mātiu 6:13; Sēmisi 1:5, 6.
5. Ko e hā ʻe fai ʻo kapau ʻoku fuʻu fakamamahi ʻa e ngaahi tuʻungá ʻo ʻikai ai te ke ʻilo pe ko e fua fē ʻo e laumālié te ke lotu ke maʻú?
5 Kaekehe, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fuʻu fakatupu loto-mamahi pe fakapuputuʻu nai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo ʻikai te ke ʻilo pe ko e fua fē ʻo e laumālié ʻoku fiemaʻu kiate koé. Ko hono moʻoní, ko e fiefia, ko e melino, ko e anga-malū, mo e ngaahi ʻulungaanga fakaeʻotua kehé ʻe lava ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki hono kotoa. Ko e hā te ke fai? Fēfē ke ke kole ki he ʻOtuá ke maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní tonu pea tuku ke ne fakatupu mai ʻa e ngaahi fua ʻoku fiemaʻu kiate koé? ʻE fiemaʻu nai ʻa e fua ko e ʻofa pe fiefia pe melinó pe ko e fakatahaʻi ʻa e fua ʻe ua pe lahi ange ʻo e laumālié. Lotu foki ki he ʻOtuá ke ne tokoni kiate koe ke ke ʻunua ki he tataki ʻa hono laumālié, he ʻokú ne ngāueʻaki ia ke tataki ʻaki ʻa ʻene kakaí.
ʻOku Loto-Lelei ʻa Sihova ke Tokoni
6. ʻI he founga fē naʻe fakamamafaʻi ai ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ʻa e fiemaʻu ke lotu taʻetuku?
6 ʻI he kumi ʻa e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ki ha fakahinohino ʻo kau ki he lotú, naʻá ne ekinaki kiate kinautolu ʻi ha tuʻunga siʻisiʻi ke nau lotu ke maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. Naʻe ʻuluaki ngāueʻaki ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā naʻe faʻu ke ueʻi kinautolu ke nau lotu taʻetuku. Naʻá ne pehē: “Tau lau ko hamou toko taha ʻoku ai hono kaumeʻa; pea ne ʻalu kiate ia ʻi he tuʻuapō, ʻo lea ange, ʻAlā, ke ke tuku mai ha foʻi ma ʻe tolu: he ko e kainga oʻoku kuo afe mai kiate au, pea ʻoku ʻikai haʻaku meʻa mōno tali. Pea tali ʻe ia mei fale, ʻOua te ke fakafiu mai: kuo songo ʻa e matapa, pea ko ʻeku fanau ʻoku mau ʻi he mohenga mo au; ʻoku ʻikai te u lava ke tuʻu ke ʻatu. Tala atu, ʻE ʻikai te ne tuʻu ʻo ʻatu koeʻuhi ko hona kaumeʻa; ka koeʻuhi ko ʻene taʻemangoi te ne tuʻu hake ʻo ʻange ʻa e meʻa kotoa pe te ne fiemaʻu.”—Luke 11:5-8.
7. Ko e hā ʻa e tefito ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi he Luke 11:11-13, pea ko e hā ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi leá ni kiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá mo hono laumālié?
7 ʻOku loto-lelei ʻa Sihova ke tokoni ki he tokotaha taki taha ʻo ʻene kau sevāniti mateaki kuo ʻosi fakatapuí, pea ʻokú ne fanongo ki heʻenau ngaahi kolé. Ka ʻo ka ‘hanganaki kole’ ʻe ha taha ʻo hangē ko ia naʻe ekinaki ki ai ʻa Sīsuú, ʻoku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e holi fakamātoato pea ko e fakahāhā ia ʻo e tui. (Luke 11:9, 10) Naʻe tānaki atu ʻe Kalaisi: “Pea tau lau ko ha taha ʻiate kimoutolu ʻoku maʻu fanau, pea kole ki ai ʻe hono foha ha foʻi ma, te ne ʻange koā ha foʻi maka? pea ka ko ha ika, te ne ʻange koā ha ngata ko e fetongi ʻo e ika? Pea kapau te ne kole ha foʻi moa, te ne ʻange koā ha sikapio? Pea kapau ʻoku mou ʻilo ke foaki meʻaʻofa lelei ki hoʻomou fanau, neongo ko e faʻahinga kovi kimoutolu: huanoa ʻa e Tamai ʻi he langi ʻene foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia.” (Luke 11:11-13) Kapau ʻoku ʻoange ʻe ha mātuʻa fakaemāmani ʻa e ngaahi meʻa lelei ki heʻene tamá, neongo ʻa e tuʻunga fulikivanu koeʻuhi ko e angahalaʻia tukufakaholó, ʻoku papau ʻe hokohoko atu ʻa hono ʻomai ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ʻa hono laumālie māʻoniʻoní ki ha tokotaha pē ʻo ʻene kau sevāniti mateakí ʻokú ne kole anga-fakatōkilalo ki ai.
8. Ko e hā ʻa e kaunga ʻa e Sāme 143:10 kia Tēvita, Sīsū, mo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi onopooní?
8 Kuo pau ke tau loto-lelei ke muimui ki heʻene tatakí ʻo hangē ko Tēvitá, ka tau maʻu ʻa e ʻaonga mei he laumālie ʻo e ʻOtuá. Naʻe lotu ʻa Tēvita ʻo pehē: “Akonakiʻi au keu fai ki ho finagalo; he ko koe ko hoku Otua; tuku ke tataki au ʻe ho Laumalie lelei ki he fonua oe agatonu.” (Sāme 143:10, PM) Naʻe fiemaʻu ʻe Tēvita ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne tataki ia koeʻuhi ke ne fakapapauʻi ai naʻe totonu ʻa hono ʻalungá, ʻa ia naʻe lau ʻe he tuʻi ʻo ʻIsileli ko Saulá ko e maumau-lao ia. Ne faifai atu pē naʻe haʻu ʻa ʻApaiata mo e ʻefoti ʻo e taulaʻeikí ʻa ia naʻe ngāueʻaki ke fakapapauʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻI hono tuʻunga ko e fakafofonga fakaetaulaʻeiki ʻa e ʻOtuá, naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe ʻApaiata ʻa Tēvita ki he founga ke ne ʻalu ai koeʻuhi ke fakahōifua kia Sihova. (1 Sāmiuela 22:17–23:12; 30:6-8) Naʻe tataki ʻa Sīsū ʻo hangē ko Tēvitá ʻe he laumālie ʻo Sihová, pea ʻoku toe hoko pehē pē ki he kau muimui pani ʻo Kalaisí ʻi he tuʻunga ko ha falukunga kakai. ʻI he 1918-19, naʻa nau ʻi ha tuʻunga tukuhāusia ʻi he vakai ʻa e kakaí, pea naʻe fakakaukau ʻa honau ngaahi fili fakalotú ʻe lava ke nau fakaʻauha kinautolu. Naʻe lotu ʻa e kau paní ki ha founga ke nau hao ai mei honau tuʻunga taʻengāué, pea ʻi he 1919, naʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻa ʻenau ngaahi lotú, ʻo fakahaofi kinautolu mo toe ʻai ke nau hoko atu ʻi heʻene ngāué. (Sāme 143:7-9) Ko e moʻoni, naʻe tokoni mo tataki ʻe he laumālie ʻo Sihová ʻene kakaí, ʻo hangē pē ko ia ʻokú ne fai ʻo aʻu mai ki he ʻaho ní.
Founga ʻo e Tokoni ʻa e Laumālié
9. (a) ʻI he founga fē ʻoku hoko ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní ko e “taukapo”? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa ʻetau ʻilo ko e laumālie māʻoniʻoní ʻoku ʻikai ko ha tokotaha ia? (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.)
9 Naʻe ui ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e laumālie māʻoniʻoní ko e “taukapo.” Hangē ko ʻeni, naʻá ne tala ki hono kau muimuí: “Pea te u tala ki he Tamai, pea te ne foaki kiate kimoutolu ha Taukapo ʻe toko taha, koeʻuhi ke ne ʻiate kimoutolu ʻo taʻengata; ʻio, ko e Laumālie ʻo e Moʻoni; ʻa ia ʻoku ʻikai ke faʻa maʻu ʻe māmani, koeʻuhi ʻoku ʻikai te ne sio kiate ia, pe fai ke ʻilo ia: ka ʻoku mou fai ke ʻilo ia ʻe kimoutolu; he ʻoku ne nofo maʻu mo kimoutolu, pea ʻoku ne ʻi homou loto.” ʻIkai ngata ai, ko e “Taukapo” ko ia ko e faiako, he naʻe talaʻofa ʻe Kalaisi: “Ka ko e Taukapo, ko e Laumālie Māʻoniʻoni, ʻa ia ʻe fekau mai ʻe he Tamai ʻi hoku hingoa, ko e Toko Taha ko ia te ne ako kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē, pea te ne fakamanatu kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē kuo u lea ʻaki kiate kimoutolu.” ʻE toe fakamoʻoni foki ʻa e laumālié ʻo fekauʻaki mo Kalaisi, pea naʻá ne fakapapauʻi ki heʻene kau ākongá: “Ko hono lelei kiate kimoutolu ʻa e hiki aʻaku: pea kapau ʻe ʻikai te u hiki, pea ʻe ʻikai haʻu ʻa e Taukapo kiate kimoutolu; ka ʻo kapau te u ʻalu, te u fekau ia kiate kimoutolu.”—Sione 14:16, 17, 26; 15:26; 16:7.a
10. Ko e hā ʻa e ngaahi founga kuo fakamoʻoniʻi ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní ko ha taukapo?
10 Naʻe huaʻi hifo ʻe Sīsū mei hēvani ʻa e laumālie māʻoniʻoni naʻá ne talaʻofa ki ai ki hono kau muimuí ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosi ʻi he 33 T.S. (Ngāue 1:4, 5; 2:1-11) ʻI hono tuʻunga ko ha taukapó, naʻe ʻoange ai ʻe he laumālié kiate kinautolu ʻa e mahino lahi ange ki he finangalo mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá peá ne fakahā kiate kinautolu ʻa ʻene Folofola fakaekikité. (1 Kolinitō 2:10-16; Kolose 1:9, 10; Hepelū 9:8-10) Naʻe toe fakaivia foki ʻe he taukapo ko iá ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ke nau fai fakamoʻoni ki he māmaní kotoa. (Luke 24:49; Ngāue 1:8; ʻEfesō 3:5, 6) ʻI he ʻahó ni, ʻe lava ke tokoni ʻa e laumālié ki ha Kalisitiane kuo ʻosi fakatapui ke tupulaki ʻi he ʻiló ʻo kapau te ne fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tokonaki fakalaumālie ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou mai ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mātiu 24:45-47, PM) ʻOku lava ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ke tokonaki mai ha tokoni ʻaki ʻene ʻomai ha loto-toʻa mo e mālohi ʻoku fiemaʻu ke fai fakamoʻoni ʻaki ʻi he tuʻunga ko e tokotaha ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová. (Mātiu 10:19, 20; Ngāue 4:29-31) Kaekehe, ʻoku toe tokoni foki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi founga kehe.
“Gaahi Toʻe Oku Tae Faa Lea Aki”
11. Kapau ʻoku ngalingali ʻe lōmekina ha Kalisitiane ʻe ha ʻahiʻahi, ko e hā ʻoku totonu ke ne faí?
11 Kapau ʻoku toloto ha Kalisitiane ʻi ha ʻahiʻahi ʻoku meimei lōmekina ai ia, ko e hā ʻoku totonu ke ne faí? Tā ko e lotu ki he laumālie māʻoniʻoní, pea tuku ke ne fai ʻa ʻene ngāué! Naʻe pehē ʻe Paula: “Bea koe Laumalie foki, oku ne tokoniʻi e tau gaahi vaivai: he oku ikai te tau ilo aia oku totonu ke tau lotua; ka oku hufekina akitautolu e he Laumalie be koia i he gaahi toʻe oku tae faa lea aki. Ka ko ia oku ne iloʻi ae loto, oku ne iloʻi moe finagalo oe Laumalie, he oku ne hufekina ae kakai maonioni o tāu moe ʻOtua.”—Loma 8:26, 27, PM.
12, 13. (a) ʻOku kaunga fēfē ʻa hono ngāueʻaki ʻa e Loma 8:26, 27 ki he ngaahi lotu ʻoku fai ʻi he ngaahi tuʻunga ʻoku mātuʻaki faingataʻá? (e) Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Paula mo hono kaungāfonongá ʻi he taimi naʻe fuʻu hulu ai ʻa e mafasia naʻa nau hokosia ʻi he vahefonua ko ʻĒsiá?
12 Ko e kakai māʻoniʻoni ko ia ʻoku hufekina ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ko e kau muimui pani ia ʻo Sīsuú, ʻa ia ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki fakahēvaní. Ka tatau ai pē pe ʻokú ke maʻu ʻa e ui fakahēvaní pe maʻu ʻa e ʻamanaki ke moʻui ʻi māmaní, ʻi ho tuʻunga ko ha Kalisitiané ʻe lava ke ke maʻu ʻa e tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tali hangatonu mai ʻe Sihova ha lotu. Kaekehe, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻokú ke fuʻu mamahi fau nai ʻo ʻikai te ke maʻu ʻa e ngaahi lea ke fakamatalaʻi hoʻo ngaahi ongoʻí pea te ke lava pē nai ʻo kōlenga kia Sihova ʻaki ʻa e ngaahi toʻe ʻoku ʻikai faʻa leaʻaki. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai te ke ʻilo nai ʻa e meʻa ʻe lelei taha kiate koé pea te ke kole nai ki ha meʻa ʻoku hala kae ʻikai ke ke kole ke maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní. ʻOku ʻiloʻi ʻe he ʻOtuá ʻokú ke loto ke fai ʻa hono finangaló, pea ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu moʻoni kiate koé. ʻIkai ko ia pē, fakafou mai ʻi hono laumālie māʻoniʻoní, naʻá ne ʻai ke hiki ʻa e ngaahi lotu lahi ʻi heʻene Folofolá, pea ʻoku lave ʻa e ngaahi lotú ni ki he ngaahi tuʻunga faingataʻa ko iá. (2 Tīmote 3:16, 17; 2 Pita 1:21) Ko ia, ʻoku lava ke ʻafio mai ʻa Sihova ki he ngaahi ongoʻi ʻa ia ʻoku hā ʻi he ngaahi faʻahinga lotu pehē kuo fakamānavaʻí ko e ngaahi lea ia te ke loto ke fai ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha ʻo ʻene kau sevānití, pea te ne lava ke tali ʻa e ngaahi lotu ko iá koeʻuhi ko koe.
13 Naʻe ʻikai ke ʻilo nai ʻe Paula mo hono kaungāfonongá ʻa e meʻa ke nau lotu ki ai ʻi heʻenau hokosia ʻa e fakamamahi ʻi he vahefonua ko ʻĒsiá. ʻI he ‘hulu ʻa e mafasia ʻo lahi hake ʻi honau mālohí, naʻa nau ongoʻi kuo tuku kinautolu ki he mate.’ Ka naʻa nau kole ke fai ha ngaahi hū ʻe he niʻihi kehé pea nau falala ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne lava ke fokotuʻu mai ʻa e maté, pea naʻá ne fakahaofi kinautolu. (2 Kolinitō 1:8-11) Ko ha meʻa fakafiemālie ē ʻa e fanongo mai mo fakahoko ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi lotu ʻa ʻene kau sevāniti mateakí!
14. Ko e hā ha lelei ʻe iku nai ki ai ʻo kapau ʻe fakangofua ʻe Sihova ke hokohoko atu ha ʻahiʻahi ʻi ha vahaʻa taimi?
14 ʻOku faʻa toloto ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi ha ngaahi ʻahiʻahi ʻi honau tuʻunga ko e kautahá. Naʻe fakatangaʻi kinautolu he lolotonga ʻa e Tau I ʻa e Māmaní, ʻo hangē ko ia naʻe lave ki ai ki muʻá. Neongo naʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e mahino totonu ʻi he taimi ko iá ʻo kau ki honau tuʻungá, pea ko ia ai, naʻe ʻikai te nau ʻilo pau ʻa e meʻa ke nau lotu ʻo kau ki aí, naʻe ʻi he Folofola ʻa Sihová ʻa e ngaahi lotu fakaekikite naʻá ne tali koeʻuhi ko kinautolu. (Sāme 69, 102, 126; ʻAisea, vahe 12) Kae fēfē kapau ʻe fakangofua ʻe Sihova ha ʻahiʻahi ke hokohoko atu pē ʻi ha vahaʻa taimi? ʻE iku nai ʻeni ko ha fakamoʻoni, ʻe ueʻi nai ai ha niʻihi ke nau tali lelei ʻa e moʻoní, pea mo ʻomai ʻa e faingamālie ki he kau Kalisitiané ke fakahā ʻa e feʻofaʻaki fakaetokouá ʻaki ʻa e lotu maʻá e kaungātuí pe tokoni ʻi ha faʻahinga founga kehe kiate kinautolu. (Sione 13:34, 35; 2 Kolinitō 1:11) Manatuʻi ʻoku tataki ʻe Sihova ʻa ʻene kakaí ʻaki hono laumālie māʻoniʻoní, ʻo ne fai ʻa ia ʻoku lelei tahá kiate kinautolu, pea ʻokú ne fakaleleiʻi maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻa ke iku ki he fakalāngilangiʻi mo fakamāʻoniʻoniʻi hono huafa māʻoniʻoní.—ʻEkisoto 9:16; Mātiu 6:9.
ʻOua ʻAupito ʻAi ke Mamahi ʻa e Laumālié
15. ʻOku lava ʻe he kau Kalisitiané ke nau fakafalala ki he laumālie ʻo Sihová ke ne fai ʻa e hā maʻanautolu?
15 Ko ia ai, kapau ko ha sevāniti koe ʻa Sihova, lotu ʻo kole ke maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní lolotonga ʻo e ngaahi ʻahiʻahí pea mo e ngaahi taimi kehe. Pea ʻai ke fakapapauʻi ke muimui ki heʻene tatakí, he naʻe tohi ʻe Paula: “Pea ʻoua ʻe ʻai ke mamahi ʻa e Laumalie Maʻoniʻoni ko ia ʻo e ʻOtua, ʻa ia naʻe sila ʻaki kimoutolu ki he ʻaho huhuʻi.” (ʻEfesō 4:30) Ko ha sila ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he kuo hilí pehē pē mo e ʻahó ni, pe ‘ko ha fakamoʻoni ia ki he meʻa ʻe hoko,’ ki he kau Kalisitiane mateaki kuo pani—ʻa ia ko e moʻui taʻe faʻa mate fakahēvani. (2 Kolinitō 1:22, PM; Loma 8:15; 1 Kolinitō 15:50-57; Fakahā 2:10) ʻE lava ke falala fakatouʻosi ʻa e kau Kalisitiane kuo paní mo kinautolu ʻoku maʻu ʻa e ʻamanaki ki he māmaní ki he laumālie ʻo Sihová ke ne fai ʻa e meʻa lahi maʻanautolu. ʻE lava ke ne tataki kinautolu ki ha moʻui tauhi angatonu pea tokoni kiate kinautolu ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ngāue angahalaʻia ʻe fakaiku ai ki he ʻikai ke hōifua ʻa e ʻOtuá, ko e mole atu ʻa hono laumālie māʻoniʻoní, pea ʻe ʻikai ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.—Kalētia 5:19-21.
16, 17. ʻI he founga fē ʻe ʻai nai ai ʻe ha Kalisitiane ke mamahi ʻa e laumālié?
16 ʻI he founga fē ʻe ʻai nai ai ʻe ha Kalisitiane ke mamahi ʻa e laumālié ʻo ne fai fakakaukauʻi pē pe ʻikai? ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa hono laumālié ke langaʻi hake ʻa e fāʻūtahá pea mo fakanofo ʻa e kau tangata fie fuafatongia ʻi he fakatahaʻangá. Ko ia ai, kapau ʻe ʻi ai ha taha ʻi he fakatahaʻangá ʻokú ne lāunga ʻo kau ki he kau mātuʻa kuo fakanofó, ʻo fakamafola ha lauʻikoviʻi loi, mo e ngaahi alā meʻa pehē, ʻoku ʻikai te ne muimui ia ki he tataki ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ki he melinó mo e fāʻutahá. ʻI ha founga fakalūkufua, te ne ʻai ai ke mamahi ʻa e laumālié.—1 Kolinitō 1:10; 3:1-4, 16, 17; 1 Tesalonaika 5:12, 13; Siutasi 16.
17 ʻI he tohi ʻa Paula ki he kau Kalisitiane ʻi ʻEfesoó, naʻá ne fakatokanga ai ʻo kau ki he ngaahi hehema ki he lea loi, fakatolonga ʻa e ʻita, kaihaʻa, ngaahi lea taʻefeʻunga, ko e fieʻilo taʻetotonu ki he feʻauakí, ʻulungaanga fakamā, mo e fakakataʻaki ʻa e meʻa ʻoku taʻetaaú. Kapau kuo fakaʻatā ʻe ha Kalisitiane ke ne tēkina atu ki he ngaahi meʻa peheé, te ne fakafepaki ai mo e akonaki fakamānavaʻi ʻe he laumālie ʻi he Tohitapú. (ʻEfesō 4:17-29; 5:1-5 [3-5, PM]) ʻIo, pea ʻi ha tuʻunga te ne ʻai ai ke mamahi ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá.
18. Ko e hā ʻe lava ke hoko ki ha Kalisitiane pē ʻoku kamata ke ne taʻetokangaʻi ʻa e akonaki ʻa e Folofola fakamānavaʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá?
18 Ko hono moʻoní, ko ha Kalisitiane pē ʻoku kamata ke ne taʻetokangaʻi ʻa e akonaki ʻa Sihová mei he Folofola fakamānavaʻi ʻe he laumālié ʻe kamata nai ke ne maʻu ʻa e anga ʻo e fakakaukau pe ngaahi ʻulungaanga ʻa ia ʻe iku nai ki he angahala fai fakakaukauʻi pea mo e mole atu ʻa e hōifua fakaʻotuá. Neongo ʻoku teʻeki ai ke ne fai ha angahala ʻi he taimí ni, ka ʻokú ne huʻu atu ki he meʻa ko iá. Ko ha Kalisitiane pehē ʻokú ne fakafepaki ki he tataki ʻa e laumālié te ne ʻai ke mamahi ʻa e laumālié. Ko ia te ne toe talitekeʻi foki mo ʻai ke mamahi ʻa Sihova, ko e Matavai ʻo e laumālie māʻoniʻoní. ʻE ʻikai ʻaupito ke fie fai pehē ha tokotaha ʻofa ia ki he ʻOtua!
Hanganaki Lotu ke Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní
19. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ki he kakai ʻa Sihová ʻa hono laumālié tautautefito ki he ʻahó ni?
19 Kapau ko ha sevāniti koe ʻa Sihova, hokohoko atu hoʻo lotu ke maʻu ʻa hono laumālie māʻoniʻoní. ʻOku fiemaʻu ki he kau Kalisitiané ʻa e tokoni ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá tautautefito ʻi he “kuonga fakamui” ni mo hono ngaahi taimi faingataʻa ke fekuki mo iá. (2 Tīmote 3:1-5) ʻOku ngāue longomoʻui ke fakafepaki ki he kautaha ʻa Sihová ʻa e Tēvoló mo ʻene kau tēmeniō naʻe kapusi mei hēvani ʻo taʻofi ki he māmaní. Ko ia, ʻoku fiemaʻu ʻi he taimí ni ki he kakai ʻa e ʻOtuá ʻo lahi ange ia ʻi ha toe taimi ki muʻa ʻa hono laumālie māʻoniʻoní ke ne tataki, pe fakahinohino kinautolu pea mo tokoniʻi kinautolu ke nau kātakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻá mo e fakatangá.—Fakahā 12:7-12.
20, 21. Ko e hā ke muimui ai ki he tataki ʻa e Folofolá, ʻa e laumālie, mo e kautaha ʻa Sihová?
20 Fakahā maʻu ai pē ʻa e houngaʻia ki he tokoni ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻo fakafou mai ʻi hono laumālie māʻoniʻoní. Muimui ki he fakahinohino ʻa e Folofola fakamānavaʻi ʻe hono laumālié ko e Tohitapú. Fengāueʻaki kakato mo e kautaha ʻa e ʻOtuá ʻi māmani ʻoku taki ʻe hono laumālié. ʻOua ʻaupito naʻa tuku ke ke afe ki ha ʻalunga taʻe faka-Tohitapu ʻa ia ʻe tatau ia mo hono ʻai ke mamahi ʻa e laumālie māʻoniʻoní, he ʻe iku nai ʻeni ʻo ne mavahe meiate kita pea iku ki he tuʻutāmaki fakalaumālie.—Sāme 51:11.
21 Ko e founga pē ʻe taha ke fakahōifua kia Sihová pea mo maʻu ʻa e moʻui nonga mo fiefiá ko e tuku ke tataki kita ʻe hono laumālié. Manatuʻi foki naʻe ui ʻe Sīsū ʻa e laumālie māʻoniʻoní ko ha “Taukapo,” pe “Fakafiemālie.” (Sione 14:16, fakamatala ʻi lalo, NW) Fakafou mai ʻi he laumālie ko iá, ʻoku fakafiemālieʻi mo fakaivimālohiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau Kalisitiané ke nau fekuki mo honau ngaahi ʻahiʻahí. (2 Kolinitō 1:3, 4) ʻOku fakaivia ʻe he laumālié ʻa e kakai ʻa Sihová ke nau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí mo tokoniʻi kinautolu ke nau manatuʻi ʻa e ngaahi meʻa faka-Tohitapu ʻoku fiemaʻu ke faiʻaki ha fakamoʻoni lelei. (Luke 12:11, 12; Sione 14:25, 26; Ngāue 1:4-8; 5:32) ʻE lava ai ʻa e kau Kalisitiané ke nau fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahi ki he tuí ʻaki ʻa e poto fakahēvani fakafou ʻi he lotu mo e tataki ʻa e laumālié. Ko ia ai, ʻi he kotoa ʻo e ngaahi tuʻunga ʻi he moʻuí, ʻoku nau hanganaki lotu ke maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Pea ko hono olá, ʻoku tataki ʻe he laumālie ʻo Sihová ʻa ʻene kakaí.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Neongo ʻoku lave ki he “Taukapo” ʻo hangē ha tokotaha, ko e laumālie māʻoniʻoní ʻoku ʻikai ko ha tokotaha ia, he ʻoku ngāueʻaki ʻa e fetonginauna noa pē faka-Kalisi (ko e “ia” [“it”]) ki he laumālié. ʻOku pehē pē hono ngāueʻaki ʻo e fetonginauna fefine faka-Hepelū ʻi he lave ki he potó ʻo hangē ha tokotahá. (Palōvepi 1:20-33; 8:1-36) ʻIkai ko ia pē, naʻe “huai hifo” ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe ʻikai lava ke fai eni kapau ko ha tokotaha ia.—Ngāue 2:33, PM.
Ko e Hā Haʻo Ngaahi Tali?
◻ Ko e hā ke lotu ai ke maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová?
◻ ʻI he founga fē ʻoku hoko ai ko e taukapo ʻa e laumālie māʻoniʻoní?
◻ Ko e hā ʻa e ʻuhinga ki he ʻai ke mamahi ʻa e laumālié, pea ʻe lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei ai?
◻ Ko e hā ke hanganaki lotu ai ke maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní pea muimui ki heʻene tatakí?
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
ʻOku hangē pē ko ha tamai anga-ʻofa ʻokú ne ʻoange ʻa e ngaahi meʻa lelei ki hono fohá, ko ia ʻoku foaki ʻe Sihová ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki heʻene kau sevāniti ʻa ia ʻoku nau lotu ke maʻu iá
[Fakatātā ʻi he peesi 27]
ʻOkú ke ʻilo ʻa e founga ʻoku hūfekina ai ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá maʻá e kau Kalisitiane faʻa lotú?