LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w04 9/15 p. 10-15
  • “Mou Malohi i he Eiki”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Mou Malohi i he Eiki”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko ha Milimilisino mo e Ngaahi Kongakau Laumālie ʻa e Koví
  • Lāuʻilo ki he Ngaahi Faʻufaʻu ʻa Sētané
  • ʻOku Fiemaʻu Ke Tau Tuʻu Maʻu
  • ʻOku Tau Fiemaʻu ‘ʻa e Teunga-Tau Kakato ʻa e ʻOtuá’
  • Kau Tēmenioó​—ʻE Lava Fēfē Ke Tau Talitekeʻi Kinautolu?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Talitekeʻi ʻa Sētane, pea Te Ne Hola!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • ‘ʻAi Kiate Kimoutolu ʻa e Teunga-Tau Kakato mei he ʻOtuá’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • ‘Fangatua mo e Ngaahi Kongakau Laumālie Fulikivanu’
    Lotu ki he ʻOtua Moʻoni Pē Tahá
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
w04 9/15 p. 10-15

“Mou Malohi i he Eiki”

“Mou malohi i he Eiki, bea i he lahi o ene mafimafi.”​—EFESO 6:​10, PM.

1. (a) Ko e hā ʻa e tau anga-kehe naʻe hoko ʻi he meimei taʻu ʻe 3,000 kuo maliu atú? (e) Ko e hā naʻe ikuna ai ʻa Tēvitá?

ʻI HE meimei taʻu ʻe 3,000 kuo maliu atú, naʻe fehangahangai ai ha ongo tangata tau ʻe toko ua ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo kau tau ne teu ki he fepaki ʻi he malaʻe taú. Ko e tokotaha kei siʻi angé ko ha tamasiʻi tauhi-sipi ko hono hingoá ko Tēvita. ʻI muʻa ʻiate iá naʻe tuʻu mei ai ʻa Kolaiate, ko ha siana mālohi mo māʻolunga anga-kehe. Ko e mamafa hono teunga-taú naʻe meimei kilokalami ʻe 57, pea naʻá ne toʻo ha fuʻu tao mo ha fuʻu heletā lahi fakaʻulia. Naʻe ʻikai ʻaupito ke tui ʻe Tēvita ha teunga-tau, pea ko ʻene meʻataú pē ko ha maka-tā. Naʻe ongoʻi haea ʻa e saiāniti Filisitia ko Kolaiaté he ko e tokotaha pole ʻIsileli kiate iá ko ha tamasiʻi pē. (1 Samiuela 17:​42-44) Ki he kau mamata mei he ongo faʻahí fakatouʻosi, ko e olá ne hā ngali ʻosi tomuʻa fakapapauʻi pē ia. Ka ʻoku ʻikai ke ikuna maʻu pē ʻe ha mafi ʻa e taú. (Koheleti 9:11) Naʻe ikuna ʻa Tēvitá koeʻuhi naʻá ne faitau ʻi he mālohi ʻo Sihová. “ʻOku ʻa Sihova ʻa e tau,” ko ʻene leá ia. ʻOku fakahā mai ʻe he lēkooti ʻa e Tohi Tapú naʻe “lavaʻi ʻe Tevita ʻa e Filisitia ʻaki ha makatā mo ha foʻi maka.”—1 Samiuela 17:​47, 50.

2. Ko e faʻahinga tau fēfē ʻoku kau ki ai ʻa e kau Kalisitiané?

2 ʻOku ʻikai ke kau ʻa e kau Kalisitiané ʻi ha faitau fakasino. Neongo ʻoku nau melino mo e kakai kotoa pē, ʻoku nau faitau ʻi he tau fakalaumālie mo e kau fakafepaki mālohi ʻaupito. (Loma 12:18) ʻI he vahe fakaʻosi ʻo ʻene tohi ki he kau ʻEfesoó, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Paula ha faitau ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e Kalisitiane kotoa pē. Naʻá ne tohi: “Talaʻehai ko ʻetau milimilisino ni ko e fai mo ha toto mo kakano; kaekehe, ko e fai mo e faʻahinga pule, mo faʻahinga maʻu tuʻunga, mo e houʻeiki fakaleveleva ʻo e fakapoʻuli ni, mo e ngaahi kongakau laumalie ʻa e kovi ʻi he ngaahi feituʻu ʻo langi.”—Efeso 6:12.

3. Fakatatau ki he Efeso 6:​10, ko e hā ʻoku tau fiemaʻú koeʻuhi ke fakapapauʻi ai ʻetau lavameʻá?

3 Ko e “ngaahi kongakau laumalie ʻa e kovi” ko Sētane mo e kau tēmenioó, ʻa ia ʻoku nau holi ke fakaʻauha hotau vahaʻangatae mo Sihova ko e ʻOtuá. Koeʻuhi ʻoku nau mātuʻaki mālohi ange ʻiate kitautolu, ʻoku tau ʻi ha tuʻunga meimei tatau ai mo Tēvita, pea heʻikai malava ke tau lavameʻa tuku kehe ka tau ka falala ki he ʻOtuá ki ha mālohi. Ko hono moʻoní, ʻoku naʻinaʻi mai ʻa Paula ke tau ‘maʻu malohi i he Eikí, bea i he lahi o ene mafimafí.’ (Efeso 6:​10, PM) ʻI he hili hono ʻomai ʻa e akonaki ko iá, ʻoku fakamatala ʻa e ʻapositoló ki he ngaahi tokonaki fakalaumālie mo e ngaahi ʻulungāanga faka-Kalisitiane ʻa ia ʻokú ne fakaivia kitautolu ke tau hoko ʻo ikuna.—Efeso 6:​11-17.

4. Ko e hā ʻa e ongo poini lalahi ʻe ua te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ʻení?

4 Tau sivisiviʻi ange ʻi he taimí ni ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e ngaahi mālohi pea mo e ngaahi founga ʻa hotau filí. Te tau lāulea leva ki he founga maluʻi kuo pau ke tau ngāueʻaki koeʻuhi ke maluʻi kitautolú. Kapau te tau muimui ʻi he ngaahi fakahinohino ʻa Sihová, ʻe malava ke tau fakapapauʻi heʻikai ikunaʻi kitautolu ʻe hotau ngaahi filí.

Ko ha Milimilisino mo e Ngaahi Kongakau Laumālie ʻa e Koví

5. ʻOku anga-fēfē hono fakamafeia kitautolu ʻe he ngāueʻaki ʻo e foʻi lea “milimilisino” ʻi he Efeso 6:12 ke tau mahinoʻi ʻa e founga ʻa Sētané?

5 ʻOku fakamatalaʻi ʻe Paula ʻoku tau “milimilisino ni . . . mo e ngaahi kongakau laumalie ʻa e kovi ʻi he ngaahi feituʻu ʻo langi.” Ko hono moʻoní, ko e laumālie kovi tefitó ko Sētane ko e Tēvoló, “ko e ʻeiki ʻo e kau tevolo.” (Mātiu 12:​24-26) ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻetau faitaú ko ha “milimilisino,” pe ko ha tau fangatua. ʻI he ngaahi feʻauhi tau fangatua ʻi Kalisi ʻo e kuonga muʻá, naʻe feinga ʻa e tokotaha tau taki taha ke ʻai ke ʻoua ʻe palanisi ʻa e tokotaha ʻokú na fepakí koeʻuhi ke ne haʻaki ia ki he kelekelé. Pehē foki, ʻoku fiemaʻu ʻe he Tēvoló kitautolu ke mole ʻetau palanisi fakalaumālié. ʻOku fēfē ʻene ʻai kitautolu ke tau fai ʻa e meʻá ni?

6. Fakahaaʻi mei he Tohi Tapú ʻa e founga ʻoku malava ke ngāueʻaki ai ʻe he Tēvoló ʻa e ngaahi founga kehekehe koeʻuhi ke fakavaivaiʻi ʻaki ʻetau tuí.

6 ʻOku ngāue nai ʻa e Tēvoló ʻo hangē ha ngatá, ha laione ngungulú, pe naʻa mo ha ʻāngelo ʻo e māmá. (2 Kolinito 11:​3, 14; 1 Pita 5:8) ʻOku malava ke ne ngāueʻaki ʻa e kau fakafofonga fakaetangatá ke fakatangaʻi pe fakalotosiʻi kitautolu. (Fakahā 2:10) Koeʻuhi ʻoku puleʻi ʻe Sētane ʻa e foʻi māmaní kotoa, ʻoku malava ke ne ngāueʻaki ʻa ʻene ngaahi holí mo hono ngaahi fakaʻofoʻofá koeʻuhi ke tauheleʻi ʻaki kitautolu. (2 Timote 2:26; 1 Sione 2:16; 5:19) ʻOku malava ke ne ngāueʻaki ʻa e fakakaukau fakamāmani pe tafoki mei he moʻoní ke takihalaʻi ʻaki kitautolu, ʻo hangē tofu pē ko ʻene kākaaʻi ʻa ʻIví.—1 Timote 2:14.

7. Ko e hā ʻa e ngaahi ngataʻanga ʻoku maʻu ʻe he kau tēmenioó, pea ko e hā ʻa e ngaahi lelei ʻoku tau maʻú?

7 Neongo ʻoku hā ngali lahi fau ʻa e ngaahi meʻatau mo e mālohi ʻo Sētane mo ʻene kau tēmenioó, ʻoku ʻi ai honau ngaahi ngataʻanga. ʻOku ʻikai malava ʻe he ngaahi laumālie kovi ko ʻení ʻo fakamālohiʻi kitautolu ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa kovi ko ia ʻoku taʻefakahōifua ki heʻetau Tamai fakahēvaní. ʻOku tau tauʻatāina ke tau fai ha fili, pea ʻoku tau pule ki heʻetau ngaahi fakakaukaú mo ʻetau ngaahi ngāué. ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai te tau faitau toko taha pē. Ko e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi ʻo ʻIlaisá ʻoku hoko pehē pē ʻi hotau ʻahó ni: “ʻOku toko lahi ʻa e kau mo kitaua ʻi he kau mo kinautolu.” (2 Tuʻi 6:16) ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu kapau te tau fakamoʻulaloaʻi kitautolu ki he ʻOtuá pea fakafepakiʻi ʻa e Tēvoló, te ne hola meiate kitautolu.—Sēmisi 4:7.

Lāuʻilo ki he Ngaahi Faʻufaʻu ʻa Sētané

8, 9. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻahiʻahi naʻe fakahoko ʻe Sētane kia Siope ke maumauʻi ʻaki ʻene anga-tonú, pea ko e hā ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki fakalaumālie ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he ʻaho ní?

8 ʻOku ʻikai te tau taʻeʻilo ki he ngaahi faʻufaʻu ʻa Sētané koeʻuhi ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻene ngaahi founga tefitó. (2 Kolinito 2:11) ʻI hono fakafepakiʻi ʻa e tangata māʻoniʻoni ko Siopé, naʻe ngāueʻaki ʻe he Tēvoló ʻa e ngaahi palopalema fakaʻekonōmika mafatukituki, ko e mate ʻa e faʻahinga ʻofeiná, fakafepaki mei he fāmilí, faingataʻaʻia fakaesino, mo e fakaanga taʻetotonu mei he ngaahi kaumeʻa loi. Naʻe hoko ʻa Siope ʻo loto-mafasia pea ongoʻi kuo liʻaki ia ʻe he ʻOtuá. (Siope 10:​1, 2) Neongo ʻoku ʻikai fakatupunga fakahangatonu nai ʻe Sētane ia ʻa e ngaahi palopalemá ni ʻi he ʻahó ni, ʻoku malava ʻe he ngaahi faingataʻa peheé ʻo uesia ʻa e kau Kalisitiane tokolahi, pea ʻoku malava ʻe he Tēvoló ke ngāueʻaki kinautolu ki he lelei pē ʻaʻaná.

9 Kuo tupu fakautuutu ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki fakalaumālié ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e ngataʻangá. ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻa ia ʻoku fetongi ai ʻe he tuli ia ki he matelié ʻa e ngaahi taumuʻa fakalaumālié. ʻOku fakaʻaliʻali maʻu pē ʻe he mītiá ia ʻa e fehokotaki fakasino taʻefakalaó ko ha matavai ia ʻo e fiefiá kae ʻikai ko e loto-mamahi. Pea kuo hoko ʻa e tokolahi ia ʻo “ʻofa ki he malie ʻo ʻikai ʻofa ki he ʻOtua.” (2 Timote 3:​1-5) ʻE malava ke fakamanamanaʻi ʻe he founga fakakaukau ko ʻení ʻa ʻetau palanisi fakalaumālié kapau ʻe ʻikai ke tau “fekuki fakamatoato koeuhi koe tui.”—Siutasi 3, PM.

10-12. (a) Ko e hā ʻa e fakatokanga ʻe taha naʻe ʻomai ʻe Sīsū ʻi heʻene talanoa fakatātā ki he tangata tūtūʻí? (e) Fakatātaaʻi ʻa e lava ke kāsia ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié.

10 Ko e taha ʻo e ngaahi founga lavameʻa lahi taha ʻa Sētané ko hono ʻai kitautolu ke tau nōfoʻi ʻi he māmani ko ʻení mo hono ngaahi meʻa fakamatelié. ʻI heʻene talanoa fakatātā fekauʻaki mo e tangata tūtūʻí, naʻe fakatokanga ai ʻa Sīsū ʻo pehē ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi “ko e lotomoʻua ki māmani, mo e fakahekeheke ʻa koloa, ʻoku kāsia ai ʻa e folofola [ʻo e Puleʻangá].” (Mātiu 13:​18, 22) Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu heni ko e “kāsia” ʻoku ʻuhingá ko e “fakasisina fakaʻaufuli.”

11 ʻI he ngaahi vaotā fakatalopikí, te te ʻilo nai ai ʻa e vaine takatakaí. ʻOku tupu māmālie ia ʻi heʻene takatakaiʻi ʻa e sino ʻo ha fuʻu ʻakau ʻoku moʻui mei ai. ʻOku māmālie hono takatakaiʻi ʻe he vainé ʻa e fuʻu ʻakaú fakataha mo e fakaʻau ke toe mālohi ange hono ngaahi aká. ʻOku faai atu pē ʻo hanga ʻe he ngaahi aka lahi ia ʻo e vaine takatakaí ʻo mimisi ʻa e konga lahi taha ʻo e meʻakai ʻi he kelekelé ʻi he tefito ʻo e fuʻu ʻakaú, lolotonga iá ʻoku hanga ʻe hono malumalú ʻoʻona ʻo taʻofi ʻa e māmá mei he fuʻu ʻakaú. Faai atu pē, pea mate ʻa e fuʻu ʻakaú.

12 ʻI ha founga meimei tatau, ʻe malava ʻe he ngaahi loto-moʻua ki he fokotuʻutuʻu ko ʻení pea mo e kumi ki he koloá pea mo ha founga moʻui nongá ke ne keina māmālie hotau taimí mo hotau iví ʻo faai ki he lahi ange. ʻI hono afeʻi ʻetau tokangá ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, ʻe faingofua nai ai ʻetau siʻaki ʻa e ako Tohi Tapu fakafoʻituituí pea tōʻongaʻaki hono liʻaki ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ʻo motuhia ai mei he fafanga fakalaumālié. ʻOku fetongi leva ʻe he ngaahi taumuʻa fakamatelié ia ʻa e ngaahi ngāue fakalaumālié, pea tau hoko leva ʻo maʻungofua ʻe Sētane.

ʻOku Fiemaʻu Ke Tau Tuʻu Maʻu

13, 14. Ko e hā ʻa e tuʻu ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻi he taimi ʻoku fakafepaki mai ai ʻa Sētané?

13 Naʻe naʻinaʻi ʻa Paula ki he kaungātuí ke nau “tuʻu [maʻu fakafepaki] ki he ngaahi tuʻutuʻuni kākā ʻa e Tevolo.” (Efeso 6:11) Ko hono moʻoní, heʻikai malava ke tau ikunaʻi ʻa e Tēvoló mo ʻene kau tēmenioó. Kuo vaheʻi ʻe he ʻOtuá ia ʻa e ngāue ko iá kia Sīsū Kalaisi. (Fakahā 20:​1, 2) Kae kehe, ki muʻa ke toki toʻo atu ʻa Sētané, kuo pau ke tau ‘tuʻu maʻu’ koeʻuhi ke ʻoua naʻa lōmekina kitautolu ʻe heʻene ngaahi ʻohó.

14 Naʻe toe fakamamafaʻi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e fiemaʻu ke tuʻu maʻu ʻo fakafepaki kia Sētane. “Mou laka fakaʻehiʻehi, mou ʻa,” ko e tohi ia ʻa Pitá. “Ko homou fili ko e Tevolo ʻoku ne ʻalu fano ʻo hange ko ha laione ngungulu, heʻene kumi ha taha ke ne matuʻaki folo. ʻA ia ke mou talitekeʻi, he tuʻu maʻumaʻuluta he tui; mo mou ʻilo ʻoku tatau ʻaupito mo e ngaahi mamahi na ʻa e ngaahi meʻa ʻoku moʻua ai homou faʻahinga ʻi mamani.” (1 Pita 5:​8, 9) Ko e moʻoni, ko e tokoni ʻa hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki heʻetau tuʻu maʻu ʻi he taimi ʻoku ʻoho mai ai ʻa e Tēvoló ʻo hangē ha laione ngungulú.

15, 16. ʻOmai ha fakatātā Fakatohitapu ke fakahaaʻi ʻa e founga ʻoku malava ai ʻe he poupou ʻa e kaungātuí ke tokoniʻi kitautolu ke tau tuʻu maʻú.

15 ʻI he taimi ʻoku ngungulu ofi ai ha laione ʻi he tafangafanga tokalelei ʻi ʻAfiliká, ʻoku lele vave ʻaupito ʻa e ʻanitelopé kae ʻoua kuo nau mavahe mei he fakatuʻutāmakí. Kae kehe, ʻoku ʻomai ʻe he fanga ʻelefānité ha fakatātā ʻo e fetokoniʻakí. Ko e tohi ko e Elephants​—Gentle Giants of Africa and Asia ʻoku fakamatala ai: “Ko ha founga ʻo e maluʻí ʻoku anga-maheni hono ngāueʻaki ʻe he takanga ʻelefānité ko ʻenau tuʻu takatakai fuopotopoto, ʻo hanga ki tuʻa ʻa e fanga ʻelefānite lalahí ki he fakamanamaná pea maluʻi ʻa e monumanu īkí ʻi loto.” ʻI he fehangahangai mo ha fakahāhā pehē ʻo e mālohí mo e poupoú, ʻoku tātātaha ai ke ʻohofi ʻe he fanga laioné naʻa mo e fanga kiʻi ʻelefānite īkí.

16 ʻI he taimi ʻoku hoko ai ha fakamanamana meia Sētane mo ʻene kau tēmenioó, ʻoku fiemaʻu meimei tatau pehē kiate kitautolu ke tau nofo fakataha, ʻo uma ki he uma mo hotau fanga tokoua ko ia ʻoku nau mālohi ʻi he tuí. Naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ʻa e kaungā Kalisitiane ʻe niʻihi naʻe fakamoʻoniʻi ʻenau hoko “ko ha tokoni fakaivimālohi” kiate ia he lolotonga ʻene nofo pōpula ʻi Lomá. (Kolose 4:​10, 11, NW) Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “tokoni fakaivimālohi” ʻoku hā tuʻo taha pē ia ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané. Fakatatau ki he Expository Dictionary of New Testament Words ʻa Vine, “ko ha tuʻunga fakaveape ʻo e foʻi leá ʻoku ʻuhinga ia ki he ngaahi faitoʻo ʻokú ne fakanonga ʻa e mamahí.” ʻI he hangē ha kilimi faitoʻo fakanongá, ko e poupou ʻa e kau lotu matuʻotuʻa ʻa Sihová ʻoku malava ke ne fakanonga ʻa e langa naʻe fakatupunga ʻe he faingataʻaʻia fakaeongo pe fakaesinó.

17. Ko e hā ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau faitōnunga ki he ʻOtuá?

17 Ko e fakalototoʻa mei he kaungā Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻe malava ke ne fakaivimālohiʻi ʻetau fakapapau ke tauhi faitōnunga ki he ʻOtuá. ʻOku tautefito ki he kau mātuʻa Kalisitiané ʻenau vēkeveke ke fai ha tokoni fakalaumālié. (Semisi 5:​13-15) Ko e ngaahi tokoni ki he faitōnungá ʻoku kau ki ai ʻa e ako Tohi Tapu tuʻumaʻu mo e maʻu ʻo e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ngaahi ʻasemipilií, mo e ngaahi fakataha-lahí. Ko hotau vahaʻangatae vāofi ʻo kitautolu tonu mo e ʻOtuá ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau faitōnunga ai pē kiate ia. Ko hono moʻoní, pe ʻoku tau kai, inu, pe fai ha meʻa kehe, ʻoku totonu ke tau loto ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ki he lāngilangi ʻo e ʻOtuá. (1 Kolinito 10:31) Ko hono moʻoní, ko e falala fakataha mo e faʻa lotu kia Sihová ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ia koeʻuhi ke hokohoko atu ai ʻi ha ʻalunga ʻoku fakahōifua kiate iá.—Sāme 37:5.

18. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau foʻi neongo kapau ʻoku toʻo atu ʻe he ngaahi tuʻunga fakamamahí hotau mālohí?

18 ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko mai ʻa e ngaahi ʻoho ʻa Sētané ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi mālohi fakalaumālie aí. ʻOku puna ha laione ki ha manu vaivai. ʻOku malava ʻe he ngaahi palopalema fakafāmilí, faingataʻa fakaʻekonōmiká, pe puké ke ne toʻo atu hotau mālohi fakalaumālié. Kae ʻai ke ʻoua naʻa tau foʻi ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá, he naʻe pehē ʻe Paula: “Kau ka vaivai, ko ʻeku toki malohi é.” (2 Kolinito 12:10; Kaletia 6:9; 2 Tesalonaika 3:13) Ko e hā naʻá ne ʻuhinga ki aí? Naʻá ne ʻuhingá ʻoku malava ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ke ne fai ha totongi huhuʻi ki heʻetau ngaahi vaivai fakaetangatá, kapau ʻoku tau hanga kia Sihova ki ha mālohi. Ko e ikuna ʻa Tēvita ʻia Kolaiaté ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku malava pea ʻoku fakaivimālohiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa hono kakaí. ʻOku malava ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi onopōní ke fakamoʻoniʻi ʻi he ngaahi taimi ko ia ʻo e tuʻutāmaki lahí, kuo nau ongoʻi ai ʻa e toʻukupu fakaivimālohi ʻo e ʻOtuá.—Taniela 10:19.

19. ʻOmai ha fakatātā ke fakahāhaaʻi ʻa e founga ʻoku malava ai ʻe Sihova ke fakaivimālohiʻi ʻene kau sevānití.

19 ʻI he fekauʻaki mo e poupou naʻe fai ʻe he ʻOtuá kiate kinauá, naʻe tohi ʻe ha ongo meʻa mali ʻe taha: “ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, kuó ma tauhi ai kia Sihova ʻi he tuʻunga ko e husepāniti mo e uaifi, pea kuó ma maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi pea hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e kakai lelei tokolahi. Kuo toe akoʻi mo fakaivimālohiʻi ai kimaua ʻe Sihova ke ma kātekina lavameʻa ʻa e ngaahi faingataʻá. ʻI he hangē ko Siopé, naʻe ʻikai te ma mahinoʻi maʻu pē ʻa e ʻuhinga naʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻa lahi, ka naʻá ma ʻiloʻi naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa Sihova ke tokoniʻi kimaua.”

20. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni Fakatohitapu ʻokú ne fakahāhā ʻoku poupouʻi maʻu pē ʻe Sihova ʻene kakaí?

20 ʻOku ʻikai ke fuʻu nounou ʻa e toʻukupu ʻo Sihová ke poupouʻi mo fakaivimālohiʻi ʻene kakai faitōnungá. (Aisea 59:1) Naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá: “ʻOku poupou ʻe Sihova ʻa e kau hinga kotoa pe, pea ko kinautolu ʻoku mapelu ki lalo ʻoku ne pukepuke hake.” (Sāme 145:14) Ko hono moʻoní, ko ʻetau Tamai fakahēvaní “ʻoku ne fua kavenga maʻatautolu he ʻaho kotoa” pea tokonaki mai ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻu moʻoní.—Sāme 68:19.

ʻOku Tau Fiemaʻu ‘ʻa e Teunga-Tau Kakato ʻa e ʻOtuá’

21. Naʻe anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻe Paula ʻa e fiemaʻu ki ha teunga-tau fakalaumālié?

21 Kuo tau lāulea ki he niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻa Sētané pea kuo tau sio ki he fiemaʻu ke tuʻu maʻu neongo ʻene ngaahi ʻohó. ʻI he taimi ní kuo pau ke tau lāulea ki ha toe tokonaki mātuʻaki mahuʻinga ʻe taha ki hono maluʻi lavameʻa ʻa ʻetau tuí. ʻI heʻene tohi tuʻo ua ki he kau ʻEfesoó, naʻe lave ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki ha moʻoniʻi meʻa mahuʻinga ʻi he tuʻu maʻu fakafepaki ki he ngaahi tuʻutuʻuni kākā ʻa Sētané pea mo e lavameʻa ʻi heʻetau milimilisino mo e ngaahi kongakau laumālie koví. Naʻe tohi ʻe Paula: “ʻAi kiate kimoutolu ʻa e mahafukotoa [pe teunga-tau kakato] ʻa e ʻOtua, koeʻuhi ke mou lava ke tuʻu ki he ngaahi tuʻutuʻuni kaka ʻa e Tevolo . . . . Mou toʻo ʻa e [teunga-tau kakato] ʻa e ʻOtua, koeʻuhi ke mou lava ke talituʻu ʻi he ʻaho ʻo e fai mai ʻa e kovi; pea kuo lava kotoa pe kae tuʻu pe.”—Efeso 6:​11, 13.

22, 23. (a) Ko e hā ʻoku kau ki hotau teunga-tau fakalaumālié? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?

22 ʻIo, ʻoku fiemaʻu ke tau tui “ʻa e mahafukotoa [pe teunga-tau kakato] ʻa e ʻOtua.” ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe Paula ʻa ʻene tohi ki he kau ʻEfesoó, naʻe leʻohi ia ʻe ha sōtia Loma, ʻa ia ʻi he taimi lahi naʻá ne tui ai ha teunga-tau kakato. Kae kehe, ʻi hono fakamānavaʻi fakalaumālié naʻe ueʻi ai ʻa e ʻapositoló ke ne lāulea ki he teunga-tau fakalaumālie ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ki he sevāniti kotoa pē ʻa Sihová.

23 Ko e teunga-tau ko ʻeni ʻoku ʻomai mei he ʻOtuá ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi ʻulungāanga kuo pau ke maʻu ʻe ha Kalisitiane pea pehē ki he ngaahi fokotuʻutuʻu fakalaumālie kuo fai ʻe Sihová. ʻI he kupu hoko maí, te tau sivisiviʻi ai ʻa e konga taki taha ʻo e teunga-tau fakalaumālié. ʻE fakaivia ai kitautolu ke tau fakapapauʻi ʻa e lahi ʻo ʻetau mateuteu ki heʻetau faitau fakalaumālié. ʻI he taimi tatau, te tau sio ai ki he founga ʻo hono tokoniʻi kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga fakaofo ʻa Sīsū Kalaisí ke tau lavameʻa ʻi hono talitekeʻi ʻo Sētane ko e Tēvoló.

ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻa e faitau ʻoku maʻu ʻe he kotoa ʻo e kau Kalisitiané?

• Fakamatalaʻi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻa Sētané.

• ʻOku malava fēfē ke fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe he poupou ʻa e kaungātuí?

• Ko e mālohi ʻo hai kuo pau ke tau fakafalala ki aí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

[Fakatātā ʻi he peesi 11]

Ko e kau Kalisitiané ʻoku nau ‘milimilisino mo e ngaahi kongakau laumalie ʻa e koví’

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

ʻOku malava ʻe he ngaahi loto-moʻua ki he fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻo kāsia ʻa e folofola ʻo e Puleʻangá

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

ʻOku malava ke hoko ʻa e kaungā Kalisitiané “ko ha tokoni fakaivimālohi”

[Fakatātā ʻi he peesi 14]

ʻOkú ke lotu ki he ʻOtuá ki ha mālohi?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share