Kau Talavou—Talitekeʻi ʻa e Laumālie ʻo e Māmaní
“Talaʻehai ko e laumalie ʻoku ʻo mamani kuo mau maʻu, ka ko e laumalie ʻoku haʻu mei he ʻOtua.”—1 KOLINITO 2:12.
1, 2. (a) Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻoku lava ke sio ki ai ʻi he vahaʻa ʻo e toʻutupu ʻi he māmaní mo e toʻutupu ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? (e) Ko e hā ʻa e fakaongoongolelei loto-māfana ʻoku lava ke fai ki he tokolahi taha ʻo e kau talavou Fakamoʻoní?
“KO HOTAU toʻutangata kei siʻi angé ʻoku nau loto-mafasia, taʻefiefanongo mo angatuʻu.” Ko e lau ia ʻa e nusipepa ʻAositelēlia ko e The Sun-Herald. Naʻá ne tānaki mai: “ʻOku fakahā ʻe he ngaahi lēkooti ʻa e fakamaauʻangá ha mahiki peseti ʻe 22 [ʻo laka hake ia ʻi he taʻu ki muʻá] ʻi he tokolahi ʻo e toʻutupu ʻoku hā ʻi he ngaahi fakaʻilo fekauʻaki mo e ngaohikoviʻi mamafá . . . ʻOku tāmateʻi ʻe he fānaú ʻa kinautolu pē ʻi ha tuʻunga kuo liunga tolu ia talu mei he vaeuaʻanga ʻo e ngaahi taʻu 60 tupú . . . Pea ko e vā lau taʻumotuʻá kuo hoko ia ko ha fuʻu teleʻa moʻoni ʻa ia ʻoku hekea ai ʻa e kau talavoú ʻi ha fuʻu tokolahi ʻoku tupulekina maʻu pē ki he faitoʻo kona tapú, ʻolokaholó mo e fakaʻauha-kitá ʻo ʻikai fakatokangaʻi.” Kae kehe, ʻoku ʻikai ke fakangatangata pē ʻa e tuʻungá ni ʻi ha fonua pē ʻe taha. ʻI he kotoa ʻo e māmaní, ko e ngaahi mātuʻá, kau faiakó, mo e kau ngāue tuʻumaʻu ki he moʻui lelei fakaʻatamaí ʻoku nau tangilāulau ʻi he tuʻunga ʻo e toʻutupú.
2 Ko ha faikehekehe mataʻāʻā ē ʻoku ʻi he vahaʻa ʻo e tokolahi taha ʻo e kau talavou ʻo e ʻaho ní pea mo e toʻutupu lelei ʻoku maʻu ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová! ʻOku ʻikai ke pehē ia ʻoku nau haohaoa. ʻOku nau kau mo kinautolu ʻi he ngaahi fefāingaʻaki mo e “ngaahi holi fakatalavou.” (2 Timote 2:22) Ka ʻi he tuʻunga ko ha kulupú, kuo fai ai ʻe he toʻutupú ni ha tuʻu loto-toʻa ki he meʻa ʻoku totonú pea kuo nau fakafisi ke ʻulutukua ki he ngaahi tenge ʻa e māmaní. ʻOku mau fakaongoongoleleiʻi loto-ʻaufuatō kimoutolu kotoa toʻutupu ko ia ʻoku mou ikuna ʻi he tau ʻo fakafepakiʻi ʻa e “ngaahi tuʻutuʻuni kākā” ʻa Sētané! (Efeso 6:11) Hangē pē ko e ʻapositolo ko Sioné, ʻoku ueʻi kitautolu ke tau fakamatala: “Ne u tohi kiate kimoutolu, talavou [mo e finemui], koeʻuhi kuo mou kaukaua, pea ʻoku nofo maʻu ʻa e folofola ʻa e ʻOtua ʻiate kimoutolu, pea kuo mou ikuna ʻa e Fili.”—1 Sione 2:14.
3. Ko e hā ʻoku lava ke ʻuhinga ki ai ʻa e foʻi lea “laumalie”?
3 Ka neongo ia, ke hokohoko atu ʻa e ikuna ʻi hoʻomou faitau fakafepaki ki he tokotaha fulikivanú, kuo pau ke mou talitekeʻi fitefitaʻa ʻa e meʻa ko ia ʻoku ui ʻe he Tohitapú “ko e laumalie ʻoku ʻo mamani.” (1 Kolinito 2:12) Fakatatau ki ha tohi ʻe taha fekauʻaki mo e lea faka-Kalisí, ko e “laumalié” ʻoku lava ke ʻuhinga “ko e anga pe tākiekina ʻa ia ʻokú ne fakafonu mo puleʻi ʻa e soulu ʻo ha taha pē.” Ko e fakatātaá, kapau ʻokú ke fakatokangaʻi ha taha ʻoku loto-ʻiteʻita, te ke pehē nai ʻokú ne maʻu ha “laumalie” kovi. Ko ho “laumalie,” angá, pe hehema fakaefakakaukaú ʻokú ne tākiekina ʻa e ngaahi fili ʻokú ke faí; ʻokú ne tākiekina hoʻo ngaahi ngāué mo hoʻo leá. Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá, ʻoku malava fakatouʻosi ʻe he faʻahinga tāutahá mo e ngaahi kulupú ʻo fakahāhā ha “laumalie.” Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki ha kulupu ʻo e kau Kalisitiané: “Ko e ʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻofa ke ʻi he laumālie ia ʻoku fakahāhā ʻe he kakai ko kimoutolú.” (Filimone 25, NW) Ko ia, ko e hā leva ʻa e laumālie ʻoku fakahāhā ʻe he māmani ko ʻení? Koeʻuhi “ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili,” ko Sētane ko e Tēvoló, heʻikai leva ke lava ʻo lelei ʻa e laumālie ʻo e māmaní, ʻe lava?—1 Sione 5:19.
Ko Hono ʻIloʻi ʻa e Laumālie ʻo e Māmaní
4, 5. (a) Ko e hā ʻa e laumālie naʻá ne tākiekina ʻa e faʻahinga ʻi he fakatahaʻanga ʻi ʻEfesoó ki muʻa pea nau hoko ko e kau Kalisitiané? (e) Ko hai ʻa e “eiki oe malohi oe atā,” pea ko e hā ʻa e “atā”?
4 Naʻe tohi ʻe Paula: “Ko kimoutolu, naa mou mate i he gaahi talagataa moe agahala; aia naa mou aeva ai i muʻa o fakatatau ki he aluga oe mamani, o tāu moe eiki oe malohi oe atā, ae laumalie oku gaue ni i he fānau talagataa: Aia naa tau fai fakataha ai kotoabe i muʻa, i he gaahi holi kovi a ho tau kakano, o fai ki he gaahi holi oe kakano moe loto; bea i he ulugaaga koe fānau oe houhau, o hage koe kakai kotoabe.”—Efeso 2:1-3, PM.
5 Ki muʻa ke ako ki he founga faka-Kalisitiané, naʻe ʻosi hoko ʻa e kau Kalisitiane ia ʻi ʻEfesoó ko e kau muimui fāinoa ʻo e “eiki oe malohi oe atā,” ko Sētane ko e Tēvoló. Ko e “atā” ko iá ʻoku ʻikai ko e feituʻu moʻoni ia ʻoku nofo ai ʻa Sētane mo ʻene kau tēmenioó. ʻI he taimi naʻe tohi ai ʻe Paula ʻa e ngaahi leá ni, naʻe kei hū pē ʻa Sētane ko e Tēvoló mo ʻene kau tēmenioó ki hēvani. (Fakafehoanaki mo Siope 1:6; Fakahā 12:7-12.) Ko e foʻi lea ko e “atā” ʻoku ʻuhinga ki he laumālie, pe ko e tuʻunga ʻo e fakaefakakaukau, ʻa ia ʻokú ne puleʻi ʻa e māmani ʻo Sētané. (Fakafehoanaki mo Fakahā 16:17-21.) Hangē pē ko e ʻatā ʻoku takatakai kiate kitautolú, ko e laumālie ko ʻení ʻoku ʻi he feituʻu kotoa pē.
6. Ko e hā ʻa e “malohi oe atā,” pea ʻoku anga-fēfē ʻene ngāue ki he tokolahi ʻo e toʻutupú?
6 Ka ko e hā ʻa e “malohi oe atā”? ʻOku hangehangē, ʻoku ʻuhinga ʻeni ki he tākiekina loloto ʻoku fai ʻe he “atā” ko ʻení ki he kakaí. Naʻe pehē ʻe Paula ko e laumālie ko ʻení “oku gaue ni i he fānau talagataa.” Ko ia, ko e laumālie ʻo e māmaní ʻokú ne fakatupu ha laumālie ʻo e talangataʻa mo e angatuʻu, pea ko e tenge ʻa e toʻumeʻá ko e founga ia ʻe taha ʻoku ngāue ai ʻa e mālohi ko ʻení. “ʻI he taimi ʻokú ke ʻi he akoʻangá aí,” ko e lea ia ʻa ha kiʻi taʻahine Fakamoʻoni, “ʻoku fakaʻaiʻai maʻu pē koe ʻe he tokotaha kotoa ke ke hoko ʻo kiʻi angatuʻu. ʻOku tokaʻi lahi ange koe ʻe he kau leká kapau ʻokú ke fai ha meʻa ʻi he tuʻunga angatuʻu.”
Ngaahi Fakahāhā ʻo e Laumālie ʻo e Māmaní
7-9. (a) Fakahingoa mai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻa ia ʻoku fakahāhā ai ʻa e laumālie ʻo e māmaní ʻi he lotolotonga ʻo e toʻutupú he ʻahó ni. (e) Kuó ke fakatokangaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni ʻi ho feituʻú?
7 Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi fakahāhā ʻo e laumālie ʻo e māmaní ʻi he lotolotonga ʻo e toʻutupú he ʻahó ni? Ko e taʻefaitotonú mo e angatuʻú. Naʻe fakahā ʻe ha līpooti ʻa ha makasini ʻo pehē ʻoku laka hake ʻi he peseti ʻe 70 ʻo e tamaiki iiki mo e tamaiki lalahi ʻi he kolisí naʻa nau pehē naʻa nau kākā he lolotonga ʻenau ʻi he ako māʻolungá. Ko e fakatakākaá, lea paetakú, mo e lea taʻemaʻá ʻoku toe failahia mo ia. Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻe taha naʻe ngāueʻaki ai ʻe Siope mo e ʻapositolo ko Paulá ʻa e meʻa ʻoku fakakaukau atu nai ʻa e niʻihi ko e lea paetaku ke fakahāhā ʻa e ongoʻi fisiʻia totonu. (Siope 12:2; 2 Kolinito 12:13) Kae kehe, ko e lea paetaku anga-fakamamahi ʻoku fanongo ki ai mei he loungutu ʻo e toʻutupu tokolahi ʻoku faʻa iku pē ki he leakovi.
8 Ko e ngaahi tuʻunga tōtuʻa ʻi he fakafiefiá ko e toe ngaahi fakahāhā ia ʻo e laumālie ʻo e māmaní. Ko e ngaahi naitikalapu ʻa e kau talavoú, ngaahi paati hula ʻahoʻahoiá,a mo e ngaahi founga kehe ʻo e ngaahi paati longoaʻa taʻemapuleʻí ʻoku manakoa he lotolotonga ʻo e toʻutupú. ʻOku toe pehē foki ki he hoko lahi ʻa e fuʻu tōtuʻa ʻi he tui ʻo e valá mo e teuteú. Mei he ngaahi sitaila mātuʻaki fakatangatoó ki he ngaahi ākenga fakaʻohovale, hangē ko hono hoka e sinó, ko e tokolahi ʻo e kau talavou ʻo e ʻaho ní ʻoku fakafaʻahinga kinautolu mo e laumālie angatuʻu ʻo e māmaní. (Fakafehoanaki mo Loma 6:16.) Ko e nōfoʻi ʻi he ngaahi koloa fakamatelié ko e toe fakahāhā ia ʻe taha. Fakatatau ki ha tohi fakaeako ʻe taha, “ʻoku hanga ʻe he kau māketí ʻo nafui ʻaki ʻa e fānaú ʻi he taimi kotoa pē ha ngaahi founga tuʻuaki mo fakaeako pea mo ha fuʻu teunga [ko ha fakaʻotuʻotu] kāfakafa ʻo e ngaahi koloá.” ʻI he aʻu ki he taimi ko ia ʻoku ʻosi ai ʻa e kau talavou ʻi he ʻIunaite Seteté mei he akoʻanga māʻolungá, kuo ʻosi fakaeʻa atu kiate kinautolu ia ʻa e ngaahi tuʻuaki TV ʻe 360,000. ʻE toe fakalotoʻi nai koe ʻe ho toʻumeʻá ke ke fakatau mai ia. ʻOku pehē ʻe ha kiʻi taʻahine taʻu 14: “ʻOku ʻeke maʻu pē ʻe he tokotaha kotoa, ‘Ko e hā ʻa e hingoa fakapisinisi ʻoku ʻi ho suetá, sāketí, pe tangikalií?’”
9 Talu mei he ngaahi taimi ʻo e Tohitapú, mo e hoko ʻa e ngaahi fasi ʻikai leleí ko ha meʻangāue ʻa Sētane ke langaʻi ʻaki ʻa e ʻulungaanga taʻemaʻá. (Fakafehoanaki mo Ekisoto 32:17-19; Sāme 69:12; Aisea 23:16.) Ko ia, ʻoku ʻikai ha ofo, ko e ngaahi fasi ʻoku fakatauele fakaefehokotaki fakasinó—naʻa mo e fakapatonu mai—ko hono ngaahi leá, lea fakalieliá, mo hono vavevave fakatupu toʻoalotó ʻoku manakoa ai ia. Ko ia ko e toe fakahāhā ʻe taha ʻo e laumālie taʻemaʻa ʻo e māmani ko ʻení ko e fehokotaki fakasino taʻetāú. (1 Kolinito 6:9-11) Ko e līpooti ʻeni ʻa e The New York Times: “Ko e fehokotaki fakasinó ia ki he kau taʻu hongofulu tupu tokolahi kuo hoko ia ko ha meʻa ʻoku tali lelei ai kinautolu ʻe honau toʻumeʻá . . . ʻOku lahi hake ʻi he vahe tolu ʻe ua ʻo e tamaiki lalahi ʻo e akoʻanga māʻolungá kuo nau ʻosi fai ʻa e fehokotaki fakasinó.” Ko ha kupu ʻi he The Wall Street Journal ʻoku lave ai ki he fakamoʻoni ko e fānau ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 8 mo e 12 ʻoku nau “hoko ʻo longomoʻui ange ki he fehokotaki fakasinó.” ʻOku pehē ʻe ha tokotaha-faleʻi naʻe toki mālōlō mei he akoʻangá: “ʻOku kamata ke mau sio ki ha kiʻi kau feitama ʻi he kuleiti-onó.”b
Ko Hono Siʻaki ʻa e Laumālie ʻo e Māmaní
10. Kuo anga-fēfē ʻa e tō ʻa e niʻihi ʻo e kau talavou mei he ngaahi fāmili Kalisitiané ki he laumālie ʻo e māmaní?
10 Ko e meʻa fakamamahí, kuo tō ʻa e kau talavou Kalisitiane ʻe niʻihi ki he laumālie ʻo e māmaní. “Naʻá ku fakahāhā ha anga-lelei ʻi he ʻao ʻo ʻeku ongo mātuʻá pea mo e kaungā Kalisitiané,” ko e lea moʻoni ia ʻa ha kiʻi taʻahine Siapani ʻe taha. “Ka naʻá ku toe moʻui ʻaki ʻe au ha moʻui ʻe taha.” Ko e lau ʻeni ʻa ha kiʻi talavou mei Keniā: “ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻá ku moʻui lōua, ʻa ia naʻe kau ki ai ʻa e ngaahi paati, ngaahi fasi ngatūtū, pea maʻu mo ha ngaahi kaumeʻa hala. Naʻá ku ʻilo naʻe hala ʻa e meʻá ni, ka naʻá ku feinga ke tukunoaʻi ia, ʻi he ʻamanaki ʻe faai atu pē ʻa e taimí pea ʻe mole atu pē ia. Ka naʻe ʻikai. Naʻe fakaʻau pē ʻa e ngaahi meʻá ki he toe kovi ange.” Ko ha toe kiʻi finemui ʻe taha, mei Siamane, ʻokú ne pehē: “Naʻe kamata kotoa pē mei hono maʻu ʻa e faʻahinga kaumeʻa ʻoku halá. Naʻá ku ifi tapaka leva. Naʻá ku lotó ke u fakamamahiʻi ʻeku ongo mātuʻá, ka naʻá ku fakamamahiʻi pē ʻa au tonu.”
11. Naʻe malava fēfē ʻe Kēlepi ke ne talitekeʻi ʻa e ō fakataha mo e fuʻu kakaí ʻi he taimi naʻe ʻomai ai ʻe he kau asiasi ʻe toko hongofulú ha līpooti koví?
11 Kae kehe, ʻoku malava ke talitekeʻi, ʻio ke siʻaki, ʻa e laumālie ʻo e māmaní. Fakakaukau ange ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Kēlepi ʻo e kuonga muʻá. ʻI hono ʻomai ʻe he kau asiasi loto-foʻi ʻe toko hongofulú ha līpooti kovi fekauʻaki mo e Fonua ʻo e Talaʻofá, ko ia, fakataha mo Siosiua, naʻá na fakafisi ke loto-siʻi mo ō fakataha mo e fuʻu kakaí. Naʻá na talaki loto-toʻa: “Ko e fonua naʻa mau ʻalu atu ai hono asiasi ko e fonua lelei ʻaupito ʻaupito. Kapau ʻe hoifua ʻa e ʻEiki kiate kitautolu te ne fakahu kitautolu ki he fonua ni, pea te ne foaki kiate kitautolu; ko e fonua ʻoku mahutafea ʻi he huʻakau mo e honi.” (Nomipa 14:7, 8) Ko e hā naʻá ne fakaivia ʻa Kēlepi ke ne tuʻu atu ʻaki ki he tenge kotoa ko iá? Naʻe pehē ʻe Sihova fekauʻaki mo Kēlepi: “Ko e meʻa ʻi he kehe ʻa e laumalie naʻe ʻiate ia.”—Nomipa 14:24.
Ko Hono Fakahāhā ‘ha Laumalie Kehe’
12. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakahāhā ‘ha laumalie kehe’ ʻi he fekauʻaki mo ʻete leá?
12 ʻI he ʻahó ni, ʻoku fiemaʻu ʻa e loto-toʻa mo e mālohi ke fakahāhā ‘ha laumalie kehe,’ pe anga ʻo e fakakaukau—ʻa e taha ʻoku kehe mei he māmaní. Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke ke fai ai iá ko e fakaʻehiʻehi mei he lea paetaku mo taʻefakaʻapaʻapá. Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá, ko e foʻi lea faka-Pilitānia ko e “sarcasm” (lea paetaku) ʻoku haʻu ia mei he foʻi veape faka-Kalisi ʻoku ʻuhinga fakaefoʻilea ko e “ke hae kakano hangē ha fanga kulií.” (Fakafehoanaki mo Kaletia 5:15.) Hangē tofu pē ko e lava ke hae ʻe ha nifo ʻo ha kulī ha kanomate mei ha foʻi hui, ʻoku malava ʻe he “fakakata” paetakú ʻo hae mei he niʻihi kehé ʻa honau ngeiá. Ka ʻoku naʻinaʻi atu ʻa e Kolose 3:8 kiate koe ke ‘tuku ʻe koe foki ʻa e meʻa pehe kotoa pe, ʻa e ʻita, ʻa e lili, ʻa e lotokovi; taʻofi ho ngutú mei he lauʻikoví mo e kapé.’ Pea ʻoku fakahā mai ʻe he Palovepi 10:19: “Ka lahi ha lea ʻe ʻikai hala ha angahala: ka ko ia ʻoku fakamaʻumaʻu hono loungutu ko e poto ia.” Kapau ʻoku fakahaeaʻi koe ʻe ha taha, maʻu ʻa e mapuleʻi-kitá ke ‘fulihi ki ai ho kouʻahe ʻe tahá,’ ʻo lea mokomoko mo fakamelino nai ki he tokotaha leakoví fakaekimoua pē.—Mātiu 5:39; Palovepi 15:1.
13. ʻE lava fēfē ke fakahāhā ʻe he kau talavoú ha vakai mafamafatatau ki he ngaahi meʻa fakamatelié?
13 Ko e toe founga ʻe taha ke fakahāhā ai ‘ha laumalie kehé’ ko hono tauhi maʻu ha vakai mafamafatatau ki he ngaahi meʻa fakamatelié. Ko hono moʻoní, ʻoku fakaenatula pē ia ke te fiemaʻu ke maʻu ha ngaahi meʻa lelei. Naʻe maʻu ʻe Sīsū Kalaisi tonu ha kofu tupenu lelei ʻaupito ʻe taha. (Sione 19:23, 24) Kae kehe, ʻi he hoko ʻa hono maʻu ha ngaahi meʻá ko ha meʻa ʻoku nofo maʻu pē ʻi he fakakaukaú pea ʻokú ke kole maʻu pē ki hoʻo ongo mātuʻá ke fakatau mai ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai malava moʻoni ke na totongí, pe ʻi he taimi pē ʻokú ke loto ai ke ke faʻifaʻitaki ki he kau talavou kehé, kuo hoko nai ʻa e laumālie ia ʻo e māmaní ʻo mafai lahi ange ia kiate koe ʻi hoʻo fakatokangaʻi iá. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “Ko e meʻa katoa ʻoku ʻi mamani, ʻa e holi ʻo e kakano, mo e holi ʻo e mata, mo e ʻafungi ʻo e moʻui, ʻoku ʻikai mei he Tamai ia, ka ʻoku mei mamani.” ʻIo, ʻoua ʻe ʻulutukua ki he mafai ʻo e laumālie fakamatelie ʻo e māmaní! Ako ke fiemālie pē ʻi he meʻa ʻokú ke maʻú.—1 Sione 2:16; 1 Timote 6:8-10.
14. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻo ʻAiseá ha vakai taʻemafamafatatau ki he fakafiefiá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki kuo fetaulaki mo e kau talavou Kalisitiane ʻe niʻihi ʻi he ngaahi naitikalapú mo e ngaahi paati taʻemapuleʻí?
14 ʻOku toe mahuʻinga foki ke tauhi pē ʻa e fakafiefiá ʻi hono tuʻungá. Naʻe talaki ʻe he palōfita ko ʻAiseá: “ʻOiaue ʻa kinautolu ʻoku tuʻu hengihengi hake ko e fakaki kava malohi; ʻoku nau lavaki nofo efiafi, ʻo fakamafana ʻaki kinautolu ʻa e uaine! Pea ko honau so ko e haape pe mo e helefilo, ko e nafa fāngongo pe mo e fangufangu mo e uaine; ka ʻoku ʻikai te nau tokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe Sihova, pea ko e ngaue ʻa hono nima ʻoku ʻikai te nau sio ki ai.” (Aisea 5:11, 12) ʻOku fakamamahi ke leaʻaki, kuo kau ʻa e niʻihi ʻo e kau talavou Kalisitiané ʻi he ngaahi paati taʻemapuleʻi meimei tatau. ʻI hono kole ange ki ha kulupu ʻo e kau talavou Kalisitiané ke nau fakamatala ki he meʻa ʻoku fai ʻi he ngaahi naitikalapu ʻa e kau talavoú, naʻe pehē ʻe ha kiʻi tuofefine ʻe taha: “ʻOku hoko ʻa e ngaahi fuhu ʻi he taimi kotoa pē. Kuó u ʻilo naʻá ku ʻi he lotolotonga ʻo kinautolú.” Naʻe tānaki atu ʻe ha kiʻi tokoua ʻe taha: “Ko e inu, ifi tapaka, mo e ngaahi meʻa pehē.” Naʻe tala moʻoni ʻe ha kiʻi tokoua ʻe taha: “ʻOku hoko ʻa e kakaí ʻo konā. ʻOku nau tōʻonga hangē ha fanga valé! Pea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapu. ʻOku hoko ai ʻa e ngaahi meʻa kovi lahi. Kapau te ke ʻalu ki ai peá ke fakakaukau heʻikai uesia ai koe, ʻokú ke hala.” Ko ia, ʻi he ʻuhinga lelei, ʻoku fakahokohoko mai ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi paati longoaʻa, pe “ngaahi paati taʻemapuleʻi,” ko e taha ia ʻo e “ngaahi ngāue ʻa e kakanó.”—Kaletia 5:19-21; Byington; Loma 13:13.
15. Ko e hā ʻa e vakai mafamafatatau ki he fakafiefiá ʻoku ʻomai ʻe he Tohitapú?
15 Ko e fakaʻehiʻehi mei he fakafiefia fakatupu maumaú ʻe ʻikai te ne fakahalaʻi ai koe ke ke ʻi ha moʻui ʻikai fiefia. ʻOku tau lotu ki ha “ʻOtua fiefia,” ʻa ia ʻokú ne finangalo ke ke fiefia ʻi hoʻo talavoú! (1 Timote 1:11, NW; Koheleti 11:9) Ka ʻoku fakatokanga mai ʻa e Tohitapú: “Ko ia oku manako ki he vaiga [“fakafiefiá,” Lamsa] e hoko ia koe tagata majiva.” (Palovepi [Lea Fakatātā] 21:17, PM) ʻIo, kapau ʻokú ke ʻai ʻa e fakafiefiá ko e meʻa mahuʻinga lahi taha ia ʻi hoʻo moʻuí, te ke tofanga ai ʻi he masiva fakalaumālie. Ko ia, muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohitapú ʻi hoʻo fili fekauʻaki mo e fakafiefiá. ʻOku lahi ʻa e ngaahi founga ke ke fiefia ai ʻa ia ʻe langa hake ai koe pea ʻikai ke hae hifo ai koé.c—Koheleti 11:10.
16. ʻE lava fēfē ʻe he kau talavou Kalisitiané ʻo fakahāhā ʻoku nau kehe?
16 Ko hono fakahāhā ʻa e fakanānā ʻi ho valá mo e teuteú, ʻo siʻaki ʻa e ngaahi ākenga ʻa e māmaní, te ne toe fakaʻilongaʻi ai koe ʻokú ke kehe. (Loma 12:2; 1 Timote 2:9) ʻE pehē pē hoʻo filifili ʻi hoʻo fili fekauʻaki mo e ngaahi fasí. (Filipai 4:8, 9) “ʻOku ou maʻu ʻa e fasi ʻoku ou ʻilo ʻoku totonu ke laku ia,” ko e lea moʻoni ia ʻa ha kiʻi finemui Kalisitiane ʻe taha, “ka ʻoku ongo mālie ʻaupito ia!” Naʻe lea moʻoni meimei tatau mo ha kiʻi talavou ʻe taha: “Kiate au, ko e ngaahi fasí ko ha tōʻanga ia koeʻuhi ʻoku ou manako ai. Kapau ʻoku ou ʻilo ha meʻa ʻoku hala ai, pe kapau ʻoku fakatokanga mai ʻeku ongo mātuʻá ki ai, kuo pau moʻoni ke u fakamālohiʻi hoku ʻatamaí ke ne faituʻutuʻuni ki hoku lotó koeʻuhi ʻi hoku lotó ʻoku ou manako au he fasi ko iá.” Kau talavou, ʻoua ʻe ‘ʻufikaua ʻiate kimoutolu ʻa e ngaahi faliunga [ʻa Sētané]’! (2 Kolinito 2:11) ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi fasí ʻi ha feinga ke fakatafokiʻi ʻa e kau talavou Kalisitiané meia Sihova! Kuo hā ha ngaahi kupu ʻi he ngaahi tohi ʻa e Taua Leʻó ʻo fakamatalaʻi ai ʻa e ngaahi fasi rap, heavy metal, mo e ngaahi fasi fakangatūtū kehe.d Kae kehe, heʻikai lava ke fakamatala ʻa e ngaahi tohi ʻa e Taua Leʻó ki he ngaahi founga mo e sitaila foʻou kotoa pē ʻo e ngaahi fasi nai ʻe hoko maí. Ko ia ai, kuo pau ke mou ngāueʻaki ʻa e “pōtoʻi fakaefakakaukaú” mo e “ʻiloʻiló” ʻi hoʻomou fili ʻa e ngaahi fasí.—Palovepi 2:11, NW.
17. (a) Ko e hā ʻa e por·neiʹa, pea ko e hā ʻa e ngaahi tōʻonga ʻoku kau ki aí? (e) Ko e hā ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he hoko mai ko ʻeni ki he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e ʻulungāngá?
17 Fakaʻosí, kuo pau ke mou tauhi kimoutolu ke mou maʻa fakaeʻulungaanga. ʻOku naʻinaʻi mai ʻa e Tohitapú: “Hola pe mei he fai feʻauaki.” (1 Kolinito 6:18) Ko e muʻaki foʻi lea faka-Kalisi ki he feʻauakí, ko e por·neiʹa, ʻoku ʻuhinga ki he tōʻonga fehokotaki fakasino taʻetotonu kotoa pē ʻo kau ai ʻa hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻōkani fehokotaki fakasinó ʻo fakahoko ia ʻi tuʻa mei he ngaahi haʻi ʻo e nofo malí. ʻE kau ki ai ʻa e fakahoko ʻaki ʻa e ngutú e fehokotaki fakasinó pea mo hono ngāngaahi ʻa e ongo ʻōkani fehokotaki fakasinó. ʻOku ʻi ai ha tokolahi ʻo e kau talavou Kalisitiané kuo nau kau ʻi he ʻulungaanga peheé, ʻo fakakaukauloto atu naʻe ʻikai moʻoni te nau fai feʻauaki kinautolu. Kae kehe, ʻoku tala mahino mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ko eni ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua ko homou fakamaʻoniʻoniʻi. ʻO pehe, ke mou fakaʻehiʻehi mei he feʻauaki. Ke mou ʻilo taki taha ke maʻu hono hama oʻona ʻi he fai maʻoniʻoni mo e fakaalaala.”—1 Tesalonaika 4:3, 4.
18. (a) ʻE lava fēfē ʻe ha talavou ke ne fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo ʻuliʻi ʻe he laumālie ʻo e māmaní? (e) Ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?
18 ʻIo, ʻi he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke mou fakaʻehiʻehi ai mei he hoko ʻo ʻuliʻi ʻe he laumālie ʻo e māmaní! (1 Pita 5:10) Ka neongo ia, ʻoku faʻa fakapuliki ʻe Sētane ʻene ngaahi tauhele fakatupu maté, pea ʻoku lava ke fiemaʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ʻiloʻilo moʻoni ke ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmakí. ʻOku faʻufaʻu ʻetau kupu hoko maí ke ne tokoniʻi ʻa e kau talavoú ke nau fakatupulekina honau ngaahi mafai fakaefakakaukaú.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ngaahi paati hula ʻahoʻahoia. Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he “Fehuʻi ʻa e Kau Talavoú . . . Ko ha Fakafiefia Lelei Pē ʻa e Ngaahi Paati Hula ʻAhoʻahoiá?” ʻi he ʻīsiu ʻo e Awake! ʻo Tīsema 22, 1997.
b Ko e fānau ʻoku taʻu 11 nai.
c Ki ha ngaahi fokotuʻu, sio ki he peesi 296-303 ʻo e tohi Questions Young People Ask—Answers That Work.
d Sio ki he ʻīsiu ʻo e The Watchtower, ʻo ʻEpeleli 15, 1993.
Ngaahi Fehuʻi Fakamanatu
◻ Ko e hā ʻa e “laumalie ʻoku ʻo mamani,” pea ʻoku anga-fēfē ʻene maʻu ʻa e “malohi” ki he kakaí?
◻ Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fakahāhā ʻo e laumālie ʻo e māmaní ʻi he lotolotonga ʻo e kau talavoú ʻi he ʻahó ni?
◻ ʻE lava fēfē ʻe he kau talavou Kalisitiané ʻo fakahāhā ‘ha laumalie kehe’ ʻi he fekauʻaki mo e leá mo e fakafiefiá?
◻ ʻE lava fēfē ʻe he kau talavou Kalisitiané ʻo fakahāhā ‘ha laumalie kehe’ ʻi he fekauʻaki mo e ʻulungāngá pea mo e ngaahi fasí?
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
ʻOku fakahāhaaʻi ʻe he kau talavou tokolahi ʻaki honau ʻulungāngá ʻoku nau ʻi he malumalu ʻo e “malohi” ʻo e laumālie ʻo e māmaní
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Hoko ʻo filifili ʻi hoʻo fili fekauʻaki mo e ngaahi fasí
[Fakatātā ʻi he peesi 11]
ʻOku fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ki hono talitekeʻi ʻa e laumālie ʻo e māmaní