“Hanganaki Fakamaʻu Homou ʻAtamaí ʻi he Ngaahi Meʻa ʻi ʻOlungá”
“Hanganaki fakamaʻu homou ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa ʻi ʻolungá, ʻo ʻikai ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻi he māmaní.”—KOL. 3:2.
1, 2. (a) Ko e hā naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ʻa e fakatahaʻanga ʻi Kolosé? (e) Ko e hā ʻa e akonaki naʻe tokoni ki he fanga tokoua ʻi Kolosé ke nofoʻaki kaumeʻa mo e ʻOtuá?
KO E fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻi Kolosé naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki! Naʻe pehē ʻe he fanga tokoua ʻe niʻihi ʻoku totonu ke talangofua ʻa e tokotaha kotoa ki he Lao ʻa Mōsesé. Naʻe pehē ʻe he niʻihi naʻe hala ke fiefia ʻi he mālie ʻo e moʻuí. Naʻe fakatokanga ʻa Paula kia kinautolu fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi fakakaukau kehekehe ko ení: “Fakapapauʻi ke ʻoua naʻa ʻi ai ha taha te ne taki pōpula kimoutolu fakafou ʻi he filōsofia mo e kākā koto muna ʻoku fakatatau ki he talatukufakaholo fakaetangatá, ʻo fakatatau ki he fanga kiʻi meʻa tefito ʻo e māmaní kae ʻikai fakatatau kia Kalaisi.”—Kol. 2:8.
2 Kapau naʻe muimui ʻa e kau Kalisitiane pani ko iá ʻi he ngaahi fakakaukau fakaetangatá, naʻa nau mei talitekeʻi ʻa e monū ʻo e hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá. (Kol. 2:20-23) Ke tokoniʻi kinautolu ke tauhi maʻu ʻenau kaumeʻa mahuʻinga mo e ʻOtuá, naʻe tala ʻe Paula kia kinautolu: “Hanganaki fakamaʻu homou ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa ʻi ʻolungá, ʻo ʻikai ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻi he māmaní.” (Kol. 3:2) Naʻe fiemaʻu ki he kau Kalisitiane ko iá ke nau manatuʻi ʻenau ʻamanaki makehe ʻo e moʻui taʻengata ʻi hēvaní.—Kol. 1:4, 5.
3. (a) Ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku maʻu ʻe he kau Kalisitiane paní? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
3 Ko e kau Kalisitiane pani he ʻaho ní ʻoku nau hanganaki fakamaʻu foki honau ʻatamaí ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo ʻenau ʻamanaki ʻo e hoko “ko e ngaahi kaungāʻea fakataha mo Kalaisi” ʻi hēvani. (Loma 8:14-17) Kae fēfē ʻa e faʻahinga ʻoku ʻamanaki ke moʻui ʻi he māmaní? ʻOku anga-fēfē kaunga ʻa e ngaahi lea ʻa Paulá kia kinautolú? ʻE lava fēfē ke nau hanganaki fakamaʻu honau ʻatamaí “ʻi he ngaahi meʻa ʻi ʻolungá”? (Sione 10:16) Naʻe hanganaki fakamaʻu ʻe ʻĒpalahame mo Mōsese hona ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa ʻi ʻolungá naʻa mo e lolotonga ʻo e ngaahi taimi faingataʻá. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia kinaua?
MEʻA ʻOKU ʻUHINGA KI AI ʻA E FAKAMAʻU HOTAU ʻATAMAÍ ʻI HE NGAAHI MEʻA ʻI ʻOLUNGÁ
4. ʻE lava fēfē ke hanganaki fakamaʻu ʻe he kau Kalisitiane ʻoku nau ʻamanaki ke moʻui ʻi he māmaní honau ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa ʻi ʻolungá?
4 Ko e faʻahinga ʻoku ʻamanaki ke moʻui ʻi he māmaní kuo pau ke nau hanganaki fakamaʻu honau ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa ʻi ʻolungá. ʻOku nau fai eni ʻi he taimi ʻoku nau fakamuʻomuʻa ai ʻa Sihova mo hono Puleʻangá ʻi heʻenau moʻuí. (Luke 10:25-27) Ko e meʻa eni naʻe fai ʻe Kalaisí, pea ko e meʻa eni ʻoku fiemaʻu foki ke tau faí. (1 Pita 2:21) Ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí naʻe ʻātakaiʻi kinautolu ʻe he ngaahi fakaʻuhinga halá, ngaahi filōsofia fakamāmaní mo e tuli ki he meʻa fakamatelié. ʻOku tau sio he ʻahó ni ki he ngaahi meʻa peheni ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa Sētané. (Lau ʻa e 2 Kolinitō 10:5.) ʻOku fiemaʻu ke tau faʻifaʻitaki kia Sīsū pea maluʻi kitautolu mei ha meʻa pē ʻe lava ke ne maumauʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová.
5. Ko e hā ʻe lava ke tau ʻeke hifo kia kitautolu fekauʻaki mo ʻetau vakai ki he paʻangá mo e ngaahi koloá?
5 Kuo tau fakaʻatā ʻa e vakai ʻa e māmaní ki he paʻangá mo e ngaahi koloá ke ne uesia kitautolu? ʻOku tau fakahaaʻi ʻa e meʻa ʻoku tau ʻofa moʻoni aí ʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau fakakaukau ki aí mo e meʻa ʻoku tau faí. Naʻe fakamatalaʻi eni ʻe Sīsū ʻi heʻene pehē: “Ko e feituʻu ʻoku ʻi ai hoʻo koloá, ʻe ʻi ai foki ho lotó.” (Māt. 6:21) ʻOku fiemaʻu ke tau ʻeke hifo kia kitautolu ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga taha kia kitautolú. ʻOku tau fakamoleki ha taimi lahi ʻi he hohaʻa ki he paʻangá, fakakaukau ki hono maʻu ha ngāue lelei ange, pe feinga ke maʻu ha founga moʻui fiemālie ange? Pe ʻoku tau feinga ke moʻui ʻi ha moʻui faingofua pea tokangataha ki hotau vahaʻangatae mo Sihová? (Māt. 6:22) Naʻe pehē ʻe Sīsū kapau te tau tokangataha ki he faʻoaki ‘koloa ʻi māmaní,’ ʻe mole nai hotau vahaʻangatae mo Sihová.—Māt. 6:19, 20, 24.
6. ʻE lava fēfē ke tau ikuna ʻi he faitau fekauʻaki mo ʻetau ngaahi hehema angahalaʻiá?
6 ʻOku tau taʻehaohaoa, ko ia ʻoku faingofua ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku halá. (Lau ʻa e Loma 7:21-25.) Kapau heʻikai ke tau falala ki he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, te tau hoko nai ʻo kau ʻi he “ngaahi fakafiefia longoaʻa mo e konā,” ʻulungaanga taʻetaau, pe naʻa mo e “faikovi taʻemīngao,” ʻo taʻetokaʻi ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá. (Loma 13:12, 13) ʻOku tau faitau hokohoko mo ʻetau ngaahi hehema taʻehaohaoá. ʻE lava ke tau ikuna ʻi he faitau ko ení ʻo kapau pē te tau hanganaki fakamaʻu hotau ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa ʻi ʻolungá. ʻOku fiemaʻu heni ʻa e feinga, ʻa ia ko e ʻuhinga ia naʻe pehē ai ʻe Paula: “ʻOku ou tuki pohu hoku sinó mo taki ia hangē ha pōpulá.” (1 Kol. 9:27) ʻOku fiemaʻu foki ke tau faitau mālohi mo kitautolu. Tau lāulea angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ongo tangata faitōnunga ʻa ia naʻá na fai hona lelei tahá ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá.—Hep. 11:6.
KO ʻĒPALAHAMÉ NAʻE “TUI KIA SIHOVA”
7, 8. (a) Ko e hā ʻa e palopalema naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame mo Selá? (e) Ko e hā naʻe fakakaukau maʻu pē ki ai ʻa ʻĒpalahamé?
7 ʻI he taimi naʻe kole ange ai ʻe Sihova kia ʻĒpalahame ke hiki mo hono fāmilí ki he fonua ko Kēnaní, naʻe talangofua loto-lelei ʻa ʻĒpalahame. Naʻe fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa ʻĒpalahame ko ʻene tuí mo e talangofuá ʻaki hono fai ha fuakava mo ia. Naʻe tala ʻe Sihova kiate ia: “Te u ngaohi koe ko e puleʻanga lahi, pea te u fakamonuʻia koe.” (Sēn. 12:2) ʻI he faai atu ʻa e ngaahi taʻú, naʻe kei taʻefanau pē ʻa ʻĒpalahame mo Sela. Naʻe fifili ʻa ʻĒpalahame pe naʻe ngalo ʻia Sihova ʻene talaʻofá? ʻI he taimi ko ení, naʻe ʻikai ke faingofua ʻa e moʻuí kia ʻĒpalahame. Naʻá ne tukuange ʻene moʻui fiemālie ʻi he kolo tuʻumālie ko ʻUá kae fononga ʻi he kilomita ʻe 1,600 tupu (maile ʻe 1,000) ki he fonua ko Kēnaní. Ko ia mo hono fāmilí naʻa nau nofo tēniti, ʻikai ke maʻu maʻu pē ha meʻakai feʻunga, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻa nau ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki koeʻuhí ko e kau kaihaʻá. (Sēn. 12:5, 10; 13:18; 14:10-16) Neongo ia, naʻe ʻikai ke loto ʻa ʻĒpalahame mo hono fāmilí ke foki ki he ngaahi fiemālie ʻi ʻUá.—Lau ʻa e Hepelū 11:8-12, 15.
8 Ko ʻĒpalahamé naʻe “tui kia Sihova” pea naʻe ʻikai ke ne tokangataha ki he “ngaahi meʻa ʻoku ʻi he māmaní.” (Sēn. 15:6) Naʻá ne fakakaukau maʻu pē ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá kiate iá. Naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e tui ʻa ʻĒpalahamé peá ne pehē ange kiate ia: “Hanga hake ā ki langi, pea lau ʻa e ngahi fetuʻu pe te ke lava hono lau: pea ne folofola kiate ia, ʻE pehe ho hako.” (Sēn. 15:5) ʻI he fanongo ki heni ʻa ʻĒpalahamé, naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai ke fakangaloʻi ia ʻe Sihova. Ko e taimi kotoa pē naʻá ne hanga hake ai ki he ngaahi fetuʻú, naʻá ne manatuʻi ʻa e talaʻofa ʻa Sihova te ne ʻoange kiate ia ʻa e hako tokolahi. Pea ʻi he hoko mai ʻa e taimi ʻa Sihová, naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame ha foha, ʻo hangē tofu pē ko e talaʻofa ʻa Sihová.—Sēn. 21:1, 2.
9. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia ʻĒpalahame?
9 Hangē ko ʻĒpalahamé, ʻoku tau tatali foki ke hoko moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. (2 Pita 3:13) Kapau heʻikai ke tau hanganaki fakamaʻu hotau ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa ʻi ʻolungá, te tau ongoʻi nai ko e ngaahi talaʻofa ko ení ʻoku tuai pea ʻe ʻikai nai ke tau hoko ʻo faivelenga kia Sihova ʻo hangē ko ia naʻa tau angaʻakí. Mahalo pē ʻi he kuohilí naʻá ke fai ʻa e ngaahi feilaulau kia Sihova koeʻuhí kae lava ke ke hoko ko ha tāimuʻa pe ngāue ʻi ha founga makehe ʻe niʻihi. Ka ko e hā ʻokú ke fai he taimi ní? ʻOkú ke hangē ko ʻĒpalahamé, ʻa ia naʻá ne fai ʻa e lahi taha naʻá ne malavá maʻa Sihova pea fakatuʻotuʻa atu ki he ngaahi tāpuaki ʻi he kahaʻú? (Hep. 11:10) Ko ʻĒpalahamé naʻá ne “tui kia Sihova” pea naʻe lau ia ko e kaumeʻa ʻo e ʻOtuá.—Loma 4:3.
NAʻE SIO ʻA MŌSESE “KI HE TOKOTAHA ʻA IA ʻOKU TAʻEHĀMAÍ”
10. Naʻe anga-fēfē hono ʻohake ʻa Mōsesé?
10 Ko Mōsesé ko e tangata ia ʻe taha naʻá ne hanganaki fakamaʻu hono ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa ʻi ʻolungá. Naʻe ʻohake ia ko ha konga ʻo e fāmili fakatuʻi ʻo ʻIsipité ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa ʻIsipite ko e puleʻanga mālohi taha ʻi he māmaní. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ‘naʻe akoʻi ia ʻi he poto kotoa pē ʻo e kau ʻIsipité.’ Ko e ako māʻolunga ange ko ení naʻe ʻai ai ʻa Mōsese ke ne ‘mālohi ʻi heʻene ngaahi leá mo ʻene ngaahi ngāué.’ (Ngā. 7:22) Koeʻuhi ko hono puipuituʻá, naʻe maʻu ʻe Mōsese ʻa e ngaahi faingamālie lahi ke hoko ko ha tangata mahuʻinga ʻi ʻIsipite. Ka naʻe ʻi ai ʻa e faʻahinga ako ʻe taha naʻe mahuʻinga ange ia kia Mōsese.
11, 12. Ko e hā ʻa e ako naʻe mahuʻinga taha kia Mōsesé? ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ení?
11 ʻI he taimi naʻe kei siʻi ai ʻa Mōsesé, ko ʻene faʻeé, ʻa Siokāpesi, naʻá ne akoʻi ia fekauʻaki mo e ʻOtua ʻo e kau Hepeluú. Ko e ʻilo ko eni fekauʻaki mo Sihová naʻe mahuʻinga ange ia kia Mōsese ʻi ha toe meʻa kehe. Naʻá ne fiefia ke tukuange ʻa e faingamālie ki he tuʻumālié mo e mafaí koeʻuhí kae malava ke ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. (Lau ʻa e Hepelū 11:24-27.) Ko hono akoʻi tokamuʻa ʻo Mōsesé mo ʻene tui kia Sihová naʻe tokoniʻi ai ia ke fakamaʻu hono ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa ʻi ʻolungá.
12 Neongo naʻe maʻu ʻe Mōsese ʻa e ako lelei taha naʻe ala maʻu ʻi ʻIsipité, naʻe ʻikai te ne ngāueʻaki ia ke hoko ai ko ha tangata mālohi, ongoongoa, pe koloaʻia. Ko hono moʻoní, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú “naʻá ne fakafisi ke ui ia ko e foha ʻo e ʻofefine ʻo Feló, ʻi heʻene fili ke ngaohikovia ia fakataha mo e kakai ʻa e ʻOtuá kae ʻikai ko e maʻu ʻa e fiefia fakataimi ʻi he angahalá.” ʻI ha taimi fuoloa ki mui ai, naʻe ngāueʻaki ʻe Mōsese ʻene ʻilo fekauʻaki mo Sihová ke tataki Hono kakaí.
13, 14. (a) Ki muʻa ke fakatauʻatāinaʻi ʻe Mōsese ʻa e kakai ʻa Sihová, ko e hā naʻe fiemaʻu ke ne akó? (e) Ko e hā ʻoku fiemaʻu foki ke tau akó?
13 Naʻe ʻofa ʻa Mōsese kia Sihova mo Hono kakaí, ʻa ia ko e kau pōpula kinautolu ʻi ʻIsipite ʻi he taimi ko iá. ʻI he taimi naʻe taʻu 40 ai ʻa Mōsesé, naʻá ne ongoʻi naʻá ne mateuteu ke fakatauʻatāinaʻi kinautolu. (Ngā. 7:23-25) Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova naʻe teʻeki ai ke mateuteu ʻa Mōsese ke fai ʻa e meʻá ni. Naʻe kei fiemaʻu ke ne ako ʻa e anga-fakatōkilaló, kātaki-fuoloá, anga-maluú mo e mapuleʻi-kitá. (Pal. 15:33) Naʻe fiemaʻu kia Mōsese ʻa e ako ʻe teuʻi ai ia ki ha ngaahi palopalema mafatukituki naʻe hanga mei muʻa. Ko e taʻu ʻe 40 naʻe fakamoleki ʻe Mōsese ʻi he tuʻunga ko ha tauhi-sipí naʻe tokoniʻi ai ia ke ne fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ení.
14 Naʻe tokoniʻi ʻa Mōsese ʻe he ako ʻaonga ko ení? ʻIo, he ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻá ne hoko ko e ‘tagata nae agavaivai, o lahi hake i he kau tagata kotoabe nae i he fuga o mamani.” (Nōm. 12:3, PM) Koeʻuhí naʻá ne ako ʻa e anga-fakatōkilaló, naʻe malava ke ne hoko ʻo kātaki-fuoloa ki he faʻahinga kakai kehekehe mo ʻenau ngaahi palopalemá. (ʻEki. 18:26) ʻOku fiemaʻu foki kia kitautolu ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻa ia te ne tokoniʻi kitautolu ke hao atu ʻi he “fuʻu mamahi lahí” ʻo hū atu ki he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. (Fkh. 7:14) ʻOku tau vālelei mo e kakaí, kau ai ʻa e faʻahinga ʻoku tau fakakaukau ʻoku loto-mamahi vavé? Ko e ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Pitá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu: “Fakaʻapaʻapa ki he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá, maʻu ʻa e ʻofa ki he haʻohaʻonga fakakātoa ʻo e fanga tokouá.”—1 Pita 2:17.
HANGANAKI FAKAMAʻU HOTAU ʻATAMAÍ ʻI HE NGAAHI MEʻA ʻI ʻOLUNGÁ
15, 16. (a) Ko e hā kuo pau ai ke tau hanganaki fakamaʻu hotau ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa totonú? (e) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tauhi maʻu ʻe he kau Kalisitiané ʻa e tōʻonga leleí?
15 ʻOku tau moʻui ʻi he “ngaahi taimi fakalilifu ʻa ia ʻe faingataʻa ke fekuki mo ia.” (2 Tīm. 3:1) Ko e ʻuhinga ia kuo pau ai ke tau hanganaki fakamaʻu hotau ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa totonú koeʻuhí ke tau nofoʻaki vāofi mo e ʻOtuá. (1 Tes. 5:6-9) Tau vakai angé ki he founga ʻe tolu ʻe lava ke tau fai ai ení.
16 Ko ʻetau tōʻongá: Naʻe fakamatalaʻi ʻe Pita ko e tōʻonga leleí ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ʻi heʻene pehē: “Tauhi maʻu ʻa hoʻomou tōʻongá ke lelei ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá.” Naʻá ne tānaki mai ko e faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa Sihová te nau fakatokangaʻi nai ʻetau tōʻongá, “pea ko hono olá, ʻe fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá.” (1 Pita 2:12) Kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke fakalāngilangiʻi ʻa Sihova fakafou ʻi heʻetau tōʻongá, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau ʻi ʻapi, ʻi he ngāueʻangá, ʻi he ʻapiakó, ʻi he vaʻingá, pe ʻi he ngāue fakamalangá. Ko e moʻoni, ʻoku tau taʻehaohaoa kotoa pea ʻoku tau fai kotoa ʻa e ngaahi fehālaaki. (Loma 3:23) Ka ʻoku totonu ke ʻoua te tau loto-siʻi. ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke tau “tau ʻa e tau lelei ʻo e tuí.”—1 Tīm. 6:12.
17. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he fakakaukau fakaeʻatamai ʻo Sīsuú? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
17 Ko ʻetau fakakaukau fakaeʻatamaí: Ke tauhi maʻu ʻa e tōʻonga leleí, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e fakakaukau totonú. Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Tauhi ʻa e fakakaukau fakaeʻatamai ko ʻení ʻiate kimoutolu ʻa ia foki naʻe ʻia Kalaisi Sīsuú.” (Fil. 2:5) Ko e hā ʻa e fakakaukau naʻe maʻu ʻe Sīsuú? Naʻá ne anga-fakatōkilalo, pea naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ia ke ne loto ke fai hono lelei tahá kia Sihova. Ko hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá naʻe ʻi heʻene fakakaukaú maʻu pē. (Mk. 1:38; 13:10) Kia Sīsū, ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e tataki mahuʻinga tahá. (Sione 7:16; 8:28) Naʻá ne ako fakalelei ʻa e Folofola Māʻoniʻoní koeʻuhí ke ne lava ʻo toʻo lea mei ai, taukapoʻi mo fakamatalaʻi ia. Kapau te tau fakakaukau hangē ko Kalaisí, te tau hoko foki ʻo anga-fakatōkilalo, faivelenga ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú pea tōtōivi ʻi heʻetau ako Tohi Tapú.
Ko hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e meʻa muʻomuʻa taha ia kia Sīsuú (Sio ki he palakalafi 17)
18. ʻI he ngaahi founga mahuʻinga fē ʻe lava ke tau poupou ai ki he ngāue ʻa Sihová?
18 Ko ʻetau poupoú: Ko e taumuʻa ia ʻa e ʻOtuá ke fakamoʻulaloa ʻa e “faʻahinga ʻi hēvaní mo e faʻahinga ʻi māmaní” kia Sīsū. (Fil. 2:9-11) Neongo naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e tuʻunga mātuʻaki mahuʻinga, naʻá ne fakamoʻulaloa anga-fakatōkilalo ki heʻene Tamaí. ʻOku totonu ke tau fai pehē. (1 Kol. 15:28) ʻOku tau kau ʻi he ngāue ʻa Sihová ʻi he taimi ʻoku tau “ngaohi ko e kau ākonga ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē.” (Māt. 28:19) ʻOku tau toe “fai ha ngāue ʻoku leleí ki he tokotaha kotoa” ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e ngaahi meʻa lelei ki hotau ngaahi kaungāʻapí pea ki hotau fanga tokouá.—Kal. 6:10.
19. Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakapapauʻi ke faí?
19 ʻOku tau mātuʻaki houngaʻia ʻi hono tala mai ʻe Sihova ke tau hanganaki fakamaʻu hotau ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa ʻi ʻolungá! ʻOku fiemaʻu ke tau “lele fakataha mo e kātaki” pea nofoʻaki tokangataha ki he ngaahi meʻa ʻoku totonú. (Hep. 12:1) Tau fakapapauʻi ke ngāue ‘ʻaki hotau kotoá ʻo hangē ko ha fai ia maʻa Sihova,” ʻi he ʻiloʻi ko ʻetau Tamai fakahēvaní te ne tāpuakiʻi lahi kitautolu.—Kol. 3:23, 24.