Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
SIULAI 1-7
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | KOLOSE 1-4
“Huʻi Atu ʻa e Anga Motuʻá, pea Kofuʻaki ʻa e Anga Foʻoú”
(Kolose 3:5-9) Ko ia ai, mou ʻai ke mate ʻa e ngaahi kupu ʻo homou sinó ʻa ia ʻoku ʻi he māmaní ʻi he fekauʻaki mo e fehokotaki fakasino taʻetāú, taʻemaʻá, holi taʻemapuleʻi fakaefehokotaki fakasinó, holi pangó, mo e mānumanú, ʻa ia ko e tauhi ʻaitoli ia. 6 Koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ko iá ʻoku hoko mai ai ʻa e houhau ʻa e ʻOtuá. 7 Ko e anga ia naʻa mou faʻa tōʻongaʻaki ʻi hoʻomou founga moʻui ki muʻá. 8 Ka ʻi he taimí ni kuo pau ke mou siʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa meiate kimoutolu: ʻA e tōlilí, ʻitá, faikoví, lea koví, pea mo e talanoa fakalieliá mei homou ngutú. 9 ʻOua te mou feloiʻaki. Huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá mo ʻene ngaahi tōʻongá,
Maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻIkai ʻo e Māmaní
12 Ko e hā ʻa e laumālie ʻoku tapua atu ʻi hoku ʻulungaangá? (Lau ʻa e Kolose 3:8-10, 13.) Ko e laumālie ʻo e māmaní ʻokú ne pouaki ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kakanó. (Kal. 5:19-21) Ko ha ʻahiʻahi moʻoni pe ko fē ʻa e laumālie ʻokú ne tākiekina kitautolú ʻoku hoko mai ia, ʻo ʻikai ʻi he taimi ʻoku lele lelei ai ʻa e ngaahi meʻá, ka ʻi he taimi ʻoku ʻikai pehē aí, hangē ko e taimi ko ia ʻoku fakamāhuʻi, fakaʻitaʻi, pe aʻu ʻo faihala mai ai kia kitautolu ha tokoua pe tuofefine Kalisitiane. ʻIkai ko ia pē, ʻi he tuʻunga fakapulipuli ʻo hotau ngaahi ʻapí, ʻoku hoko nai ai ʻo hā mahino pe ko fē ʻa e laumālie ʻoku faitākiekiná. ʻOku fiemaʻu nai ha sivisiviʻi-kita. ʻEke hifo kiate koe, ‘ʻI he māhina ʻe ono kuohilí, kuo hoko ange ai ʻa hoku angaʻitangatá ʻo hangē ko Kalaisí pe kuó u toe foki ki he ngaahi tōʻonga kovi ʻi he leá mo e ʻulungaangá?’
13 Ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau “huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangata, mo ʻene ngaahi falengā ngaue” pea ke tau ʻai ʻa e “tangata foʻou.” ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he meʻa ko iá ke tau hoko ʻo anga-ʻofa mo anga-lelei ange. Te tau hehema ai ke fefakamolemoleʻaki, neongo kapau ʻoku hā ngali ʻi ai ha totonu ke koviʻia ʻi ha taha ʻi ha meʻa. Heʻikai te tau kei fakafeangai ki he ngaahi fakamaau taʻetotonu ʻoku hokó ʻaki hono fakahaaʻi mālohi ʻa e ‘fakamahū mo e lili mo e ʻita mo e feʻiohoʻaki mo e lauʻikovi.’ ʻI hono kehé, te tau fai ʻa e feinga ke hoko ʻo “manavaʻofa.”—Ef. 4:31, 32.
(Kolose 3:10-14) pea mou kofuʻaki kimoutolu ʻa e angaʻitangata foʻoú, ʻa ia ʻoku fai ai pē hono fakafoʻou fakafou ʻi he ʻilo totonú ʻo fakatatau ki he ʻīmisi ʻo e Tokotaha naʻá ne fakatupu ʻa e angaʻitangata foʻoú, 11 ʻa ia ʻoku ʻikai ʻi ai ha faikehekehe ʻi he Kalisí mo e Siú, kamú mo e taʻekamú, muli, Sitia, pōpula, pe tangata tauʻatāiná; ka ʻoku ʻo Kalaisi ʻa e meʻa kotoa pē pea ʻoku ʻi he meʻa kotoa pē. 12 Ko ia ai, ʻi he tuʻunga ko e kakai fili ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku māʻoniʻoni mo ʻofeiná, mou kofuʻaki kimoutolu ʻa e manavaʻofa kaungāongoʻi loloto, anga-lelei, anga-fakatōkilalo, anga-malū, mo e kātaki. 13 Hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki mo e fefakamolemoleʻaki loto-lelei neongo ai pē ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne maʻu ha ʻuhinga ke lāunga ai fekauʻaki mo ha taha. Hangē tofu pē ko ia ne fakamolemoleʻi loto-lelei kimoutolu ʻe Sihová, kuo pau foki ke mou fai ʻa e meʻa tatau. 14 Kae tuku kehe ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa, mou kofuʻaki kimoutolu ʻa e ʻofá, he ko ha fakamaʻu haohaoa ia ʻo e fāʻūtahá.
Kuó Ke Liliu?
18 Kapau ʻoku tau loto ke liliu kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono lau pē mo ako iá. ʻOku lau ʻe he kakai tokolahi ʻa e Tohi Tapú pea ʻilo lahi fekauʻaki mo e meʻa ʻoku leaʻaki aí. Mahalo kuó ke fetaulaki mo e kakai hangē ko ení ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku aʻu ʻo malava ʻa e niʻihi ke lau maʻuloto ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapú. Ka ʻoku ʻikai ke faʻa liliu heni ʻenau fakakaukaú mo e founga moʻuí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku liliu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e kakaí ʻi he taimi pē ʻoku nau fakaʻatā ai ia ke aʻu loloto ki honau lotó. Ke fai iá ʻoku fiemaʻu ke tau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau ako mei he Tohi Tapú. ʻOku totonu ke tau ʻeke hifo kia kitautolu: ‘ʻOku ou tuipau ʻoku ʻikai ko e akonaki fakalotu pē eni? Kuó u sio ki ha fakamoʻoni ʻi heʻeku moʻuí ko e meʻa ko ení ko e moʻoní ia? ʻOku ou ngāueʻaki ʻi heʻeku moʻuí tonu ʻa e meʻa kuó u akó kae ʻikai akoʻi pē ia ki he niʻihi kehé? ʻOku ou tui ko e meʻa ʻoku ou akó ko e haʻu ia meia Sihova, ʻo hangē ia naʻá ne talanoa fakafoʻituitui mai kiate aú?’ Kapau te tau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ení, te tau ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova. ʻI he taimi ʻoku aʻu ai ʻa e meʻa ʻoku tau akó ki hotau lotó, ʻe ueʻi ai kitautolu ke fai ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻetau moʻuí ʻa ia ʻe ʻai ai ke fiefia ʻa e ʻOtuá.—Pal. 4:23; Luke 6:45.
19 Kapau ʻoku tau lau tuʻumaʻu ʻa e Tohi Tapú pea fakalaulauloto ki ai, ʻe tokoniʻi heni kitautolu ke hokohoko atu ke fai ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paulá: “Huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá mo ʻene ngaahi tōʻongá, pea mou kofuʻaki kimoutolu ʻa e angaʻitangata foʻoú, ʻa ia fakafou ʻi he ʻilo totonú ʻoku fai ai pē hono fakafoʻou ia.” (Kol. 3:9, 10) Kapau ʻoku tau mahinoʻi moʻoni ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú pea ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó, ʻe ueʻi ai kitautolu ke tau ʻai ʻa e angaʻitangata faka-Kalisitiane foʻoú ʻa ia ʻe lava ke ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi tauhele ʻa Sētané.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Kolose 1:13, 14) Naʻá ne fakahaofi kitautolu mei he mafai ʻo e fakapoʻulí peá ne ʻave kitautolu ki he puleʻanga ʻo hono ʻAlo ʻofaʻangá, 14 ʻa ia ʻoku fakafou ʻiate ia ʻetau maʻu hotau fakatauʻatāina fakafou ʻi he huhuʻí, ʻa e fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá.
it-2 169 ¶3-5
Puleʻanga ʻo e ʻOtuá
“Puleʻanga ʻo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá.” Hili ʻa e ʻaho ʻe hongofulu ʻi hono ʻohake ʻo Sīsū ki hēvani ʻi he Penitekosi 33 T.S., naʻe maʻu ʻe heʻene kau ākongá ʻa e fakamoʻoni kuo “hakeakiʻi ia ki he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá” ʻi hono huaʻi hifo ʻe Sīsū ʻa e laumālie māʻoniʻoní kiate kinautolú. (Ngā. 1:8, 9; 2:1-4, 29-33) Naʻe toki ngāue leva ʻa e “fuakava foʻou” kiate kinautolu, pea naʻa nau hoko ko e konga foʻou ʻo e “kakai māʻoniʻoni,” ʻo e ʻIsileli fakalaumālié.—Hep. 12:22-24; 1 Pita 2:9, 10; Kal. 6:16.
Ko Kalaisi kuo nofo hifo ia ʻi he nima toʻomataʻu ʻo ʻene Tamaí pea hoko ko e ʻUlu ʻo e fakatahaʻanga ko ení. (ʻEf. 5:23; Hep. 1:3; Fil. 2:9-11) ʻOku fakahaaʻi ʻe he Folofolá talu mei he Penitekosi 33 T.S. ʻo faai mai, naʻe fokotuʻu ha puleʻanga fakalaumālie ʻoku faʻuʻaki ia ʻene kau ākongá. ʻI he tohi ki he kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí ʻi Kolosé, naʻe lave ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá kia Sīsū Kalaisi kuó ne ʻosi pule ki ha puleʻanga: “[Ko e ʻOtuá] naʻá ne fakahaofi kitautolu mei he mafai ʻo e fakapoʻulí peá ne ʻave kitautolu ki he puleʻanga ʻo hono ʻAlo ʻofaʻangá.”—Kol. 1:13; fakafehoanaki mo e Ngā. 17:6, 7.
Talu mei he Penitekosi 33 T.S. ʻo faai mai ko e puleʻanga ʻo e Kalaisí ko e puleʻanga fakalaumālie ia ʻoku pule ki he ʻIsileli fakalaumālié, ʻa ia ko e kau Kalisitiane kuo pani ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ke nau hoko ko e ngaahi foha fakalaumālie ʻo e ʻOtuá. (Sione 3:3, 5, 6) ʻI hono maʻu ʻe he kau Kalisitiane pani ʻe he laumālié ʻa honau pale fakahēvaní, ʻe ʻikai ai ke nau kei ʻi he malumalu ʻo e puleʻanga fakalaumālie ʻo Kalaisí, ka te nau hoko ko e ngaahi tuʻi fakataha mo Kalaisi ʻi hēvani.—Fkh. 5:9, 10.
(Kolose 2:8) Tokanga ke ʻoua naʻa tauheleʻi kimoutolu ʻe ha taha ʻaki ʻenau filōsofia mo e ngaahi fakaʻuhinga hala ʻa ia ʻoku ʻikai makatuʻunga ʻia Kalaisi ka ʻi he talatukufakaholo ʻa e tangatá mo e ngaahi meʻa ʻo e māmaní;
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ki he Kau Kalētiá, ʻEfesoó, Filipaí mo e Kau Kolosé
2:8—Ko e hā ʻa e ‘ngaahi elemeniti fakamaama’ pe fakaemāmani naʻe fakatokanga ʻa Paula ʻo fekauʻaki mo iá? Ko e ngaahi ʻelemēniti ʻeni ʻo e māmani ʻa Sētané—ʻa e ngaahi meʻa tefito pe ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ne faʻu, tataki, pe ueʻi ʻa e māmaní. (1 Sione 2:16) ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻá ni ʻa e filōsofiá, tuli ki he meʻa fakamatelié, mo e ngaahi lotu loi ʻo e māmani ko ʻení.
SIULAI 8-14
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 TESALONAIKA 1-5
“Mou Hanganaki Fefakalototoʻaʻaki mo Felangahakeʻaki”
(1 Tesalonaika 5:11-13) Ko ia ai, mou hanganaki fefakalototoʻaʻaki mo felangahakeʻaki, ʻo hangē tofu pē ko ia ʻoku mou lolotonga faí. 12 Ko ia ʻoku mau kole atu kiate kimoutolu, fanga tokoua, ke mou fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga ʻoku ngāue mālohi ʻi homou lotolotongá mo tokangaʻi kimoutolu ʻi he ʻEikí mo faienginaki atu kiate kimoutolú; 13 pea ke mou fakaʻatuʻi kiate kinautolu ʻi he ʻofa ʻoku mahulu atu koeʻuhí ko ʻenau ngāué. Mou nofo femelinoʻaki.
‘Fakahāhā ʻa e Fakaʻapaʻapa ki he Faʻahinga ʻOku Ngāue Mālohi ʻi Homou Lotolotongá’
12 Ko hono ‘tokangaʻi’ ʻo e fakatahaʻangá ʻoku kau ki ai e meʻa lahi ange ʻi he faiakó pē. ʻOku ngāueʻaki e foʻi lea tatau ʻi he 1 Tīmote 3:4 (NW). Naʻe pehē ai ʻe Paula ko ha ʻovasia ʻoku totonu ke hoko ‘ko ha tangata ʻokú ne tokangaʻi lelei ʻa hono falé, ko ʻene fānaú ʻoku nau fakamoʻulaloa ʻi he anga-fakamātoato fakaʻaufuli.’ Ko e foʻi lea heni ko e ‘tokangaʻi’ ʻoku hā mahino ʻoku kau ki ai ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono akoʻi ʻene fānaú kae pehē foki ki he takimuʻa he fāmilí pea ‘ko ʻene fānaú ʻoku nau fakamoʻulaloa.’ ʻIo, ko e kau mātuʻá ʻoku nau takimuʻa ʻi he fakatahaʻangá, ʻo tokoniʻi ʻa e tokotaha kotoa ke nau fakamoʻulaloa kia Sihova.—1 Tim. 3:5.
‘Fakahāhā ʻa e Fakaʻapaʻapa ki he Faʻahinga ʻOku Ngāue Mālohi ʻi Homou Lotolotongá’
19 Ko e hā te ke faí kapau naʻá ke maʻu ha meʻaʻofa naʻe ngaohi tautefito maʻau? Te ke fakahaaʻi hoʻo houngaʻiá ʻaki hano ngāueʻaki ia? Ko e ‘meʻaʻofa ko e kau tangatá’ ʻa e meʻa kuo tokonaki mai ʻe Sihova maʻau fakafou ʻia Sīsū Kalaisi. Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke ke fakahāhā ai hoʻo houngaʻia ki he meʻaʻofa ko ení ko e fanongo tokanga ki he malanga ʻoku fai ʻe he kau mātuʻá pea feinga ke ngāueʻaki ʻa e poini ʻoku nau ʻomaí. ʻE toe lava ke ke fakahāhā hoʻo houngaʻiá ʻaki hono fai ʻa e tali mohu ʻuhinga ʻi he fakatahá. Poupou ki he ngāue ʻa ia ʻoku takimuʻa ai e kau mātuʻá, hangē ko e ngāue fakamalangá. Kapau kuó ke maʻu ʻaonga mei he akonaki kuó ke maʻu mei ha mātuʻa pau, ko e hā ʻoku ʻikai te ke tala ange ai kiate iá? ʻIkai ko ia pē, ko e hā ʻoku ʻikai te ke fakahāhā ai hoʻo houngaʻiá ki he fāmili ʻo e kau mātuʻá? Manatuʻi, ke ngāue mālohi ha mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá, ʻoku feilaulauʻi ʻe hono fāmilí ʻa e taimi ʻoku nau feohi ai mo iá.
(1 Tesalonaika 5:14) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku mau enginaki atu kiate kimoutolu, fanga tokoua, ke mou fai ha fakatokanga ki he kau fakamoveuveú, lea fakanonga ki he faʻahinga ʻoku loto-mafasiá, poupou ki he kau vaivaí, mou kātaki ʻi he feangainga mo e tokotaha kotoa.
“ʻOfa . . . ʻi he Ngāue mo e Moʻoni”
13 Tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku vaivaí. Ko e fekau ʻa e Tohi Tapú ke “poupou ki he kau vaivaí, mou kātaki ʻi he feangainga mo e tokotaha kotoa” ʻe lava ke siviʻi ai pe ʻoku moʻoni ʻa ʻetau ʻofá. (1 Tes. 5:14) Ko e fanga tokoua tokolahi naʻa nau vaivaí naʻa nau hoko ki mui ʻo mālohi ʻi he tuí. Ka ʻoku hokohoko atu hono fiemaʻu ʻe he niʻihi ʻa ʻetau kātakí mo e tokoni anga-ʻofá. ʻE lava fēfē ke tau tokoni kiate kinautolu? ʻE lava ke tau ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke fakalototoʻaʻi kinautolu, ʻe lava ke tau fakaafeʻi kinautolu ke tau malanga, pe ʻe lava ke tau fanongo pē kiate kinautolu. Pehē foki, ʻoku ʻikai totonu ke tau fakakaukau fekauʻaki mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau “mālohi” pē pe “vaivai.” ʻI hono kehé, ʻoku totonu ke tau ʻiloʻi ʻoku tau maʻu kotoa ʻa e ngaahi mālohinga mo e ngaahi vaivaiʻanga. Naʻa mo e ʻapositolo ko Paulá naʻá ne fakahaaʻi naʻe ʻi ai hono ngaahi vaivaiʻanga. (2 Kol. 12:9, 10) ʻOku fiemaʻu kiate kitautolu kotoa ʻa e fetokoniʻaki mo e fefakalototoʻaʻaki.
Faʻifaʻitaki ki he Anga-Fakatōkilalo mo e Manavaʻofa ʻa Sīsuú
16 Ko ʻetau ngaahi lea manavaʻofá. Ko ʻetau ngaahi ongoʻi manavaʻofá, ʻe ueʻi ai kitautolu ke tau “lea fakanonga ki he faʻahinga ʻoku loto-mafasiá.” (1 Tes. 5:14) Ko e hā ʻe lava ke tau leaʻaki ke fakalototoʻaʻi ai kinautolú? ʻE lava ke tau fakahaaʻi ange ʻa e lahi ʻo ʻetau tokanga kia kinautolú. ʻE lava ke tau fakaongoongoleleiʻi pea tokoniʻi kinautolu ke nau sio ki heʻenau ngaahi malava mo e ngaahi ʻulungaanga leleí. ʻE lava ke tau fakamanatu ange naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe Sihova ke nau maʻu ʻa e moʻoní, ko ia kuo pau ʻoku nau mahuʻinga kiate ia. (Sione 6:44) ʻE lava ke tau toe fakapapauʻi kia kinautolu ʻoku tokanga lahi mai ʻa Sihova ki heʻene kau sevāniti ʻoku nau “loto lavea” pe “laumalie mafesi.” (Saame 34:18) Ko ʻetau ngaahi lea manavaʻofá ʻe lava ke fakaivifoʻou moʻoni ki he faʻahinga ʻoku nau fiemaʻu ʻa e fakafiemālié.—Pal. 16:24.
Keli ki he Koloa Fakalaumālié
(1 Tesalonaika 4:3-6) He ko e finangalo eni ʻo e ʻOtuá, ʻoku totonu ke mou māʻoniʻoni pea fakaʻehiʻehi mei he fehokotaki fakasino taʻetāú. 4 Ko e tokotaha taki taha ʻo kimoutolu ʻoku totonu ke ne ʻiloʻi ʻa e founga ke mapuleʻi ai hono sino ʻoʻoná ʻi he māʻoniʻoni mo e ngeia, 5 ʻo ʻikai ʻaki ʻa e holi fakaefehokotaki fakasino mānumanu taʻemapuleʻi, ʻo hangē ko ia ʻoku maʻu ʻe he ngaahi puleʻanga ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá. 6 ʻOku ʻikai totonu ki ha taha ke ne fakalaka atu ʻi he ngaahi fakangatangata fakaeʻulungaanga totonú peá ne fakatupunga ha kovi ki hono tokouá ʻi he meʻá ni, koeʻuhí ʻoku fakahoko tautea ʻa Sihova ki he ngaahi meʻá ni kotoa, ʻo hangē tofu pē ko ia naʻa mau tala tokamuʻa atu kiate kimoutolú mo fakatokanga mālohi atu foki kiate kimoutolú.
it-1 863-864
Feʻauaki
Ko e feʻauakí ko e hia ia ʻa ia ʻe fai nai ʻe ha taha pea lava ke tuʻusi mei he fakatahaʻanga Kalisitiané. (1 Kol. 5:9-13; Hep. 12:15, 16) Naʻe fakamatala ʻa e ʻapositoló ko ha Kalisitiane ʻokú ne fai ʻa e feʻauakí ʻokú ne faiangahala ki he sino pē ʻoʻoná, ʻo ngāuehalaʻaki ʻa e mēmipa fakaefehokotaki fakasinó ʻi he taumuʻa hala. ʻOku maumau fakalaumālie ʻi ha founga, ʻo ʻuliʻi ai ʻa e fakatahaʻanga ʻo e ʻOtuá, pea fakaʻatā ai ia ki he ngaahi mahaki fakamafola ʻe he fehokotaki fakasinó. (1 Kol. 6:18, 19) ʻOkú ne halalotoʻapi ai ki he totonu ʻo hono kaungā Kalisitiané (1 Tes. 4:3-7) ʻo ʻomai ai ʻa e (1) ʻulungaanga taʻemaʻa mo fakamā, mo e ngalivale, ki he fakatahaʻangá (Hep. 12:15, 16), (2) taʻofi ʻa e tokotaha ʻoku feʻauakí mei heʻene hoko ko ha tokotaha ʻoku maʻa fakaeʻulungaanga, pea kapau ko ha tokotaha teʻeki mali ia, te ne fakameleʻi haʻane nofo mali, (3) ʻuliʻi ai ʻa e lēkooti fakaeʻulungaanga ʻa hono fāmilí pea pehē ki he (4) faihala ki he ongo mātuʻá, husepānití, pe kaumeʻa ʻo e tokotaha naʻá ne fai feʻauaki mo iá. ʻOkú ne tukunoaʻi ʻo ʻikai ki he tangatá, ʻa ē ʻoku ʻikai te ne fakahalaki ʻa e fai feʻauakí, ka ko e ʻOtuá, ʻa ia te ne tauteaʻi ia ki heʻene faiangahalá.—1 Tes. 4:8.
(1 Tesalonaika 4:15-17) He ko e meʻa eni ʻoku mau tala atu kiate kimoutolu ʻi he folofola ʻa Sihová, ko kitautolu kau moʻuí ʻa ia ʻoku tau hao moʻui atu ʻo aʻu ki he ʻi heni ʻa e ʻEikí ʻe ʻikai ʻaupito te tau muʻomuʻa ʻi he faʻahinga ko ia kuo nau mohe ʻi he maté; 16 koeʻuhí ʻe ʻalu hifo ʻa e ʻEikí mei hēvani ʻo ne ʻoatu ha tuʻutuʻuni ʻi ha leʻo ʻo ha ʻāngelo-pule fakataha mo e leʻo ʻo e talupite ʻa e ʻOtuá, pea ko e faʻahinga ʻoku nau mate ʻi he fāʻūtaha mo Kalaisí te nau ʻuluaki toetuʻu hake kinautolu. 17 Hili iá ko kitautolu kau moʻuí ʻa ia ʻoku tau hao moʻui atú ʻe ʻohake kitautolu, fakataha mo kinautolu ʻi he ngaahi ʻaó ke fetaulaki mo e ʻEikí ʻi he langí; pea ko ia ai, te tau ʻi he ʻEikí maʻu ai pē.
“Kuo Ofi Homou Fakahaofí”!
14 Ko e hā ʻe hoko hili ʻa e kamata ke ʻohofi ʻe Koki ʻo Mēkokí ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e Foha ʻo e tangatá “te ne fekauʻi atu ʻa e kau ʻāngeló pea ʻe tānaki fakataha ʻa ʻene faʻahinga kuo filí mei he ngaahi matangi ʻe faá, mei he ngataʻanga ʻo e māmaní ki he ngataʻanga ʻo e langí.” (Mk. 13:27; Māt. 24:31) Ko e ngāue fakatahatahaʻi ko ení ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ki he taimi ʻoku ʻuluaki fili ai ʻa e kau Kalisitiane paní. Pea ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ki he silaʻi fakaʻosi ʻo e kau pani ʻoku kei toe ʻi he māmaní. (Māt. 13:37, 38) Ko e silaʻi ko iá ʻe hoko ia ki muʻa pē ʻi he kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí. (Fkh. 7:1-4) Ko ia, ko e hā ʻa e ngāue fakatahatahaʻi ko ení? Ko e taimi ia ʻe maʻu ai ʻe he kau pani ʻoku kei toe ʻi he māmaní honau palé pea ʻalu ki hēvani. (1 Tes. 4:15-17; Fkh. 14:1) Ko e meʻa ko ení ʻe hoko ia ʻi he vahaʻa taimi hili ʻa e kamata ke ʻoho ʻa Koki ʻo Mēkokí. (ʻIsi. 38:11) Pea hangē pē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú, “ko e kau māʻoniʻoní te nau ulo ʻo ngingila ʻo hangē ko e laʻaá ʻi he Puleʻanga ʻo ʻenau Tamaí.”—Māt. 13:43.
15 ʻOku ʻuhinga iá ʻe “punakaki” pe hamusi hake ʻa e kau paní? ʻOku tui ʻa e kakai tokolahi ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻe ʻave ʻa e kau Kalisitiané ki hēvani ʻi ha sino fakaetangata. ʻOku nau toe fakakaukau te nau sio tonu kia Sīsū ʻi heʻene toe foki mai ke puleʻi ʻa e māmaní. Kae kehe, ʻoku fakahaaʻi mahino ʻe he Tohi Tapú ko e toe foki mai ʻa Sīsuú ʻoku taʻehāmai ʻi heʻene pehē: “ʻE toki hā leva ʻa e fakaʻilonga ʻo e Foha ʻo e tangatá ʻi langi,” pea ʻe haʻu ʻa Sīsū “ʻi he ngaahi ʻao ʻo e langí.” (Māt. 24:30) ʻOku toe pehē ʻe he Tohi Tapú “heʻikai lava ʻe he kakanó mo e totó ke na maʻu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” Ko ia ko e faʻahinga ʻe ʻave ki hēvaní ʻe ʻuluaki fiemaʻu ke nau “liliu kotoa pē, ʻi ha foʻi mōmeniti, ʻi ha foʻi kemo pē ʻa e matá, ʻi he lolotonga ʻa e ifi ʻa e talupite fakaʻosí.” (Lau ʻa e 1 Kolinitō 15:50-53.) ʻOku ʻikai ke tau ngāueʻaki heni ʻa e foʻi lea “punakaki” ke fakamatalaʻiʻaki ʻa e meʻá ni koeʻuhí ko ʻene fekauʻaki mo e akonaki hala ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Kae kehe, ko e kau pani faitōnunga ʻoku kei toe ʻi he māmaní te nau fakatahataha fakataha leva ki ai.
SIULAI 15-21
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 TESALONAIKA 1-3
“Fakaeʻa ʻo e Tokotaha Maumau-Laó”
(2 Tesalonaika 2:6-8) Pea ʻoku mou ʻiloʻi ʻi he taimí ni ʻa e meʻa ʻoku hoko ko ha taʻotaʻofiʻangá, koeʻuhi ʻe toki fakaeʻa mai ʻa e tokotaha ko iá ʻi hono taimi totonu. 7 Ko e moʻoni, ko e misiteli ʻo e maumau-lao ko ʻení ʻoku ʻosi ngāue ia, kae ʻoua pē ke toki puli atu ʻa e tokotaha ʻoku lolotonga hoko he taimí ni ko ha taʻotaʻofiʻangá. 8 Ko ia, ko e moʻoni, ko e tokotaha maumau-laó ʻe fakaeʻa ia, ʻa ia ʻe tafiʻi atu ia ʻe he ʻEiki ko Sīsuú ʻaki ʻa e ngaahi lea mālohi ʻoku haʻu mei hono ngutú pea ʻe fakaʻauha ia ʻi he taimi ʻe fakaeʻa ai ʻa e ʻi heni ʻa Sīsuú.
it-1 972-973
Anga-Līʻoa Fakaʻotua
Ko ha toe misiteli eni ʻe taha, ʻoku fepaki mo e “fakalilolilo toputapu” ʻa Sihová. Ko e “misiteli ʻo e maumau-laó.” Ko e misiteli eni ki he kau Kalisitiane moʻoní koeʻuhi ʻi he taimi ʻo e ʻapositolo ko Paulá ko e ʻiloʻanga ʻo e “tangata ʻo e maumau-laó” naʻe teʻeki ke hā mahino ia ʻi he founga ke ʻiloʻi ai kinautolu. Naʻa mo e hili ʻa hano fakaeʻa ʻo e “tangatá” maumau-laó, ʻe kei misiteli pē ia ki he niʻihi, koeʻuhí ko ʻene tōʻonga fulikivanú ʻe kei fai fakapulipuli pē ia pea tala ko e anga-līʻoa fakaʻotua. Ko e moʻoni, ʻe hoko eni ko e tafoki ʻo fakafepaki ki he anga-līʻoa fakaʻotuá. Naʻe pehē ʻe Paula “ko e misiteli ʻo e maumau-lao ko ʻení” naʻe ʻosi hoko pē ia ʻi hono taimí, koeʻuhí naʻe tākiekina ʻe he maumau-laó ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané pea ʻi he taimi ki mui ai naʻe hoko ai ʻa e kau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní. Ko hono ikuʻangá, ʻe toʻo atu ʻa e faʻahingá ni ʻi he taimi ʻo e ʻi heni ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní, ko e “tangatá” kuo ngāueʻaki ʻe Sētane ke ne hakeakiʻi ia “ʻo ne māʻolunga ange ʻi ha meʻa pē ʻoku ui ko ha ʻotua pe ko ha meʻa ʻoku fai ki ai ha lotu pe” (faka-Kalisí, seʹba·sma). Ko ia ko e tokotaha fakafepaki lahi ko eni ʻo e ʻOtuá kuo meʻangāueʻaki ia ʻe Sētane ke ne tākihalaʻi fakaʻaufuli pea ʻomai ai ʻa e fakaʻauha ki hono kau muimuí. Ko e ola ʻo e ngāue ʻa e “tangata ʻo e maumau-laó” kuo ʻomai ia ʻe he moʻoniʻi meʻa ko ʻene fulikivanú ʻokú ne ʻufiʻufi ʻaki ʻa e mālualoi ʻa e anga-līʻoa fakaʻotuá.—2 Tes. 2:3-12; fakafehoanaki mo e Māt. 7:15, 21-23.
(2 Tesalonaika 2:9-12) Ka ko e ʻi heni ʻa e tokotaha maumau-laó ʻoku ʻi he malumalu ia ʻo e tākiekina ʻa Sētané ʻoku fai ʻaki ʻa e ngāue fakaofo kotoa pē pea ʻaki ʻa e ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi mana loi 10 pea mo e kākā taʻemāʻoniʻoni kotoa pē ʻoku fai ki he faʻahinga ʻe fakaʻauhá, ko ha tautea ia koeʻuhí naʻe ʻikai te nau tali ʻa e ʻofa ki he moʻoní ka nau hao ai. 11 Ko e ʻuhinga ia ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá kinautolu ke kākaaʻi ʻe ha akonaki loi koeʻuhi ke nau tui ai ki he ngaahi lea loí, 12 pea ke nau hoko kotoa ai ʻo fakamāuʻi koeʻuhí naʻe ʻikai te nau tui ki he moʻoní ka nau saiʻia kinautolu ʻi he taʻemāʻoniʻoní.
it-2 245 ¶7
Loi
ʻOku fakaʻatā ʻe Sihova ko e ʻOtuá ke “kākaaʻi ʻe ha akonaki loi” ʻa e faʻahinga ʻoku nau saiʻia ʻi he loí “koeʻuhi ke nau tui ai ki he ngaahi lea loí” kae ʻikai ko e ongoongo lelei ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí. (2 Tes. 2:9-12) Ko e tefitoʻi moʻoni ko ení naʻe fakahaaʻi ia ʻe he meʻa naʻe hoko ʻi ha ngaahi laui senituli ki muʻa ʻi he meʻa fekauʻaki mo Tuʻi ʻIsileli ko ʻĒhapí. Naʻe fakapapauʻi ʻe he kau palōfita loí kia ʻĒhapi ʻe ikuna ʻi he tau mo e kau Lēmoti-kiliatí, lolotonga iá naʻe tomuʻa tala ʻe he palōfita ʻa Sihova ko Maikaiá ʻa e fakatamakí. Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe he vīsone kia Maikaiá naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ha meʻamoʻui laumālie ke hoko “ko ha laumālie kākā” ʻi he ngutu ʻo e kau palōfita ʻa ʻĒhapí. ʻE lava ke tau pehē, ko e meʻamoʻui laumālie ko ení ʻokú ne ngāueʻaki hono mālohí ʻi he kau palōfitá ke nau leaʻaki ʻa e meʻa ʻoku ʻikai moʻoní, ka ko e meʻa ʻoku nau loto ke leaʻakí ʻa e meʻa naʻe loto ʻa ʻĒhapi ke fanongo ki aí. Neongo naʻe tomuʻa fai ʻa e fakatokanga kia ʻĒhapi, naʻá ne fili pē ke lohiakiʻi ia ʻe heʻenau fakamatala loí pea mole ai ʻene moʻuí.—1 Tuʻi 22:1-38; 2 Kal. 18.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(2 Tesalonaika 1:7, 8) Ka ko kimoutolu ko ia ʻoku tofanga ʻi he mamahí, ʻe ʻoatu ʻa e nonga kiate kimoutolu fakataha mo kimautolu ʻi he fakahā mai ʻa e ʻEiki ko Sīsuú mei hēvani fakataha mo ʻene kau ʻāngelo mālohí 8 ʻi ha uloʻi afi, ʻi heʻene faisāuni ki he faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá pea mo e faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai te nau talangofua ki he ongoongo lelei fekauʻaki mo hotau ʻEiki ko Sīsuú.
it-1 834 ¶5
Afi
Naʻe tohi ʻe Pita “ko e ngaahi langi pea mo e māmani ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻi he taimi ní, ʻoku tuku tauhi ia ki he afi.” Mei he konga tohí pea mo e fakamaama mei he ngaahi konga tohi kehé, ʻoku hā mahino ʻoku ʻikai ko ha afi moʻoni ka ʻoku ʻuhinga ia ki he fakaʻauha taʻengata. ʻI he Lōmaki ʻo e ʻaho ʻo Noá naʻe ʻikai fakaʻauha ai ʻa e langí pe ko e māmaní, ka ko e faʻahinga pē ʻoku anga-taʻefakaʻotuá, ko e ʻi heni ʻa Sīsū Kalaisí fakataha mo ʻene kau ʻāngelo mālohí ʻi ha uloʻi afi ʻe fakaʻauha ai ʻa e faʻahinga anga-taʻefakaʻotuá mo e fokotuʻutuʻu fulikivanu lolotongá.—2 Pita 3:5-7, 10-13; 2 Tes. 1:6-10; fakafehoanaki mo e ʻAi. 66:15, 16, 22, 24.
(2 Tesalonaika 2:2) ke ʻoua ʻe hoko ʻo ueʻingofua mei hoʻomou fakaʻuhingá pe hoko ʻo fakahohaʻasi ʻe ha fakamatala fakamānavaʻi pe ʻe ha pōpoaki kuo leaʻaki pe ʻe ha tohi ʻoku hā ngali ko e ʻoatu meiate kimautolu, ʻo pehē ko e ʻaho ʻo Sihová ʻoku ʻi heni.
it-1 1206 ¶4
Fakamānavaʻi
“Fakamatala Fakamānavaʻi”—Moʻoni mo e Loi. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ko e pneuʹma (laumālie) ʻoku ngāueʻaki ia ʻi ha ʻuhinga makehe ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi tohi ʻa e kau ʻapositoló. Ko e fakatātaá, ʻi he 2 Tesalonaika 2:2, naʻe ekinaki ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki hono fanga tokoua ʻi Tesalonaiká ke ʻoua te nau ofo pe ueʻingofua mei heʻenau fakaʻuhingá “pe hoko ʻo fakahohaʻasi ʻe ha fakamatala fakamānavaʻi [fakafoʻilea, “laumālie”] pe ʻe ha pōpoaki kuo leaʻaki pe ʻe ha tohi ʻoku hā ngali ko e ʻoatu meiate kimautolu, ʻo pehē ko e ʻaho ʻo Sihová ʻoku ʻi heni.” ʻOku hā mahino naʻe ngāueʻaki ʻe Paula ʻa e lea pneuʹma (laumālie) ʻi he fekauʻaki mo e fetuʻutakí, ʻo hangē ko ha “pōpoaki tala ngutu” pe “faitohi.” ʻI he ʻuhinga ko ení ʻoku pehē ʻe he Lange’s Commentary on the Holy Scriptures (p. 126) ʻi he konga tohi ko ení: “ʻI he meʻá ni naʻe fakahuʻunga ʻa e ʻApositoló ki ha fokotuʻu fakalaumālie, fakamahalo fakangalingali, lea ʻa ha palōfita.” (Naʻe liliu mo fakaleleiʻi ʻe P. Schaff, 1976) ʻOku pehē ʻe he Vincent’s Word Studies in the New Testament: “Fakafou ʻi he laumālié. Ko e lea fakaekikite ʻa e niʻihi fakafoʻituitui ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, naʻa nau taukaveʻi ai naʻa nau maʻu meʻa fakahā.” (1957, Vol. IV, p. 63) Neongo ia, ko e ngaahi liliu ʻe niʻihi ʻoku nau ngāueʻaki heni ʻa e pneuʹma ʻi he tuʻunga meimei tatau mo e “laumālie,” ʻoku pehē ʻe he ngaahi liliu ʻe taha “fekau ʻe he Laumālié” (AT), “kikite” (JB), “fakamānavaʻi” (D’Ostervald; Segond [French]), “fakamatala fakamānavaʻi” (NW).
SIULAI 22-28
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 TĪMOTE 1-3
“Kakapa Atu ki ha Ngāue Lelei”
(1 Tīmote 3:1) Ko e fakamatala ko ʻení ʻoku falalaʻanga: Kapau ʻoku ʻi ai ha tangata ʻoku kakapa atu ke hoko ko ha mātuʻa, ʻokú ne holi ki ha ngāue lelei.
ʻOkú Ke Sio ki he Fiemaʻu ke Fakalakalaka Fakalaumālié?
3 Lau ʻa e 1 Tīmote 3:1. Naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e fanga tokoua naʻa nau “kakapa atu” ke hoko ko e kau ʻovasiá. Ke aʻu ha taha ki ha meʻa ʻoku mamaʻo, ʻe fiemaʻu ke ne fai ha feinga pea mafao atu nai hono nimá ʻo toʻo mai ia. Sioloto atu angé ki ha tokoua ʻokú ne saiʻia ke taau ko ha sevāniti fakafaifekau. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ke ne fai ha feinga ke fakaleleiʻi hono ngaahi ʻulungaanga faka-Kalisitiané. Pea hili ʻene kamata ngāue ko ha sevāniti fakafaifekaú, ʻoku hokohoko atu ʻene ngāue mālohí koeʻuhí ke lava ʻo ne taau ko ha ʻovasia.
(1 Tīmote 3:13) He ko e kau tangata ʻoku nau faifatongia ʻi ha founga leleí ʻoku nau maʻu ai ha tuʻunga lelei mo ha tauʻatāina lahi ʻo e leá ʻi he tui kia Kalaisi Sīsuú.
km 9/78 4 ¶7
Faʻahinga ‘ʻOku Nau Maʻu ha Tuʻunga Lelei’
7 ʻOku faingofua ke ʻiloʻi, ʻa e ʻuhinga naʻe lea ai ʻa Paula ʻo kau ki he kau tangata ‘ʻoku nau maʻu ha tuʻunga lelei.’ ʻOku ʻikai tatau eni mo e fakakaukau ʻa e niʻihi ʻo pehē ko ha tuʻunga mafai ʻi he siasí. ʻI hono kehé, ko e kau sevāniti fakafaifekaú ʻoku “faifatongia ʻi ha founga leleí” ʻoku fakapapauʻi ai ʻa e tāpuaki meia Sihova mo Sīsū, pea ʻoku nau maʻu ʻa e fakaʻapaʻapa mo e poupou mei he kotoa ʻo e fakatahaʻangá. ʻA ia ʻoku nau maʻu ʻa e totonu ʻo e “tauʻatāina lahi ʻo e leá ʻi he tui kia Kalaisi Sīsuú.” ʻI heʻenau failelei ʻi honau tuʻungá, ʻoku fakahoungaʻi ai ʻenau ngāue leleí; ʻoku nau tuʻumaʻu ʻi he tuí pea fakahāhā ʻenau tuí ʻo ʻikai manavahē ʻi hono lumaʻí.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(1 Tīmote 1:4) pea ke ʻoua ʻe tokanga ki he ngaahi talanoa loí mo e fakatotolo ki he ngaahi laine hohokó. Ko e ngaahi meʻa peheé ʻoku ʻikai hanau ikuʻanga ʻaonga ka ʻoku fakatupunga pē ai ʻa e ngaahi fifili kae ʻikai ko hono tokonaki mai ha meʻa mei he ʻOtuá ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻa e tuí.
it-1 914-915
Laine Hohoko
Ke kau ʻi ha ako pe ko e lāulea ki he ngaahi meʻa peheé ʻoku ʻikai hano ʻaonga, tautefito ʻi he taimi naʻe tohi ai ʻa Paula kia Tīmoté. Naʻe ʻikai ke kei mahuʻinga ke maʻu ha ngaahi fakamatala ʻo e laine hohoko ke fakamoʻoni ai hoto tupuʻangá, he ʻoku ʻikai vakai ʻa e ʻOtuá ki ha faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e Siú mo e Senitailé ʻi he fakatahaʻanga faka-Kalisitiané. (Kal. 3:28) Pea ko e tohi hohokó kuo ʻosi maʻu ia ʻi he hako ʻo Kalaisí fakafou ʻi he laine ʻo Tēvitá. ʻIkai ko ia pē, naʻe ʻikai fuoloa mei ai ʻi hono tohi ʻe Paula ʻa e ekinaki ko ení ʻe fakaʻauha ʻa Selusalema fakataha mo e lēkooti ʻo e kau Siú. Naʻe ʻikai fakatolonga ia ʻe he ʻOtuá. Fakatatau ki aí, naʻe hohaʻa ʻa Paula ke ʻoua ʻe ofeʻi ʻa e tokanga ʻa Tīmoté mo e fakatahaʻangá ʻi he fakamoleki ʻa e taimi ʻi he fekumi mo felauʻaki ʻo fekauʻaki mo e puipuituʻa ʻo ha tokotaha, ʻa ia ʻoku ʻikai ʻaonga ia ki he tui faka-Kalisitiané. Ko e laine hohoko ʻoku tokonaki ʻi he Tohi Tapú ʻoku feʻungaʻānoa pē ia ke fakamoʻoniʻi ko Kalaisi ʻa e Mīsaiá, ko e laine hohoko mahuʻinga pē ia ʻe taha ki he kau Kalisitiané. Ko e laine hohoko kehe Fakatohitapú ʻoku tuʻu ia ko ha fakamoʻoni alafalalaʻanga ki he ngaahi lēkooti Fakatohitapú, ʻo fakahaaʻi mahino ai ko ha fakamatala fakahisitōlia moʻoni.
(1 Tīmote 1:17) Pea ki he Tuʻi ʻo ʻitānití, ʻa ia ʻoku taʻefaʻaʻauha, mo taʻehāmaí, ʻa e ʻOtua pē tahá, ke ʻaʻana ʻa e ngeiá mo e lāngilangí ʻo taʻengata pea taʻengata. ʻĒmeni.
“Vakai, ko Hotau ʻOtua Eni”
15 Ko e toe hingoa fakalakanga ʻe taha ʻoku ngāueʻaki maʻataʻatā kia Sihová ko e “Tuʻi ʻo ʻitānití.” (1 Tīmote 1:17, NW; Fakahā 15:3, NW) ʻOku ʻuhinga ʻeni ki he hā? ʻOku faingataʻa ki hotau ʻatamai fakangatangatá ke makupusi, ka ko Sihová ʻoku taʻengata ʻi he ongo tafaʻakí fakatouʻosi—kuohilí mo e kahaʻú. ʻOku pehē ʻe he Sāme 90:2: “Talu mei muʻa ʻo lauikuonga ko e ʻOtua pe ʻa e ʻAfiona.” Ko ia naʻe ʻikai ʻaupito ha kamataʻanga ʻo Sihova; kuó ne ʻi ai maʻu ai pē. ʻOku totonu hono ui ia ko “Talumeimuʻa”—naʻá ne ʻi ai ia ʻo laui ʻitāniti ki muʻa ʻi ha taha pē pe ko ha meʻa kehe pē ne hoko mai ki he ʻunivēsí! (Taniela 7:9, 13, 22) Ko hai ʻe lava ke ne fehuʻia moʻoni ʻa ʻene totonu ke hoko ko e ʻEiki Haú?
SIULAI 29–ʻAOKOSI 4
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 TĪMOTE 4-6
“Fepaki ʻa e Anga-Līʻoa Fakaʻotuá mo e Koloaʻiá”
(1 Tīmote 6:6-8) Ko e moʻoni, ʻoku maʻu ʻa e meʻa lahi ʻi he anga-līʻoa fakaʻotuá fakataha mo e fiemālié. 7 He kuo ʻikai ke tau ʻomai ha meʻa ki he māmaní, pea heʻikai lava ke tau ʻave mei ai ha meʻa. 8 Ko ia ʻi hono maʻu ha meʻakai mo ha valá, te tau fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻá ni.
Ako ki he Fakapulipuli ʻo e Toponó
Ko ha ʻuhinga lahi naʻe tokoni ki he fiefia mo e fiemālie ʻa Paulá ko ʻene ongoʻi toponó. Ko e hā leva ʻa e ʻuhinga ʻo e toponó? Ko hono ʻai mahinó, ʻoku ʻuhingá ko e fiemālie ʻi he ngaahi meʻa tefitó. Fekauʻaki mo e meʻá ni, naʻe tala ʻe Paula kia Tīmote, ko hono takanga ʻi he ngāue fakafaifekaú: “ʻOku moʻoni ko e meʻa fakakoloa ʻaupito ʻa e lotu moʻoni [“anga-līʻoa fakaʻotuá,” NW], ʻo ka ō mo e loto topono. He talaʻehai naʻa tau haʻu mo kitautolu ha meʻa ki mamani, koeʻuhi foki ʻe ʻikai te tau lava ke ʻalu mo kitautolu ha momoʻi meʻa: pea ʻi heʻetau maʻu ʻetau meʻakai mo e kofu, te tau feʻunga pe ʻi he meʻa ko ia.”—1 Timote 6:6-8.
Fakatokangaʻi naʻe fakafekauʻaki ʻe Paula ʻa e toponó mo e anga-līʻoa fakaʻotuá. Naʻá ne ʻiloʻi ko e fiefia moʻoní ʻoku haʻu ia mei he anga-līʻoa fakaʻotuá, ʻa ia, mei hono fakamuʻomuʻa ʻetau ngāue ki he ʻOtuá, ʻo ʻikai mei he ngaahi meʻa fakamatelié pe koloá. Ko e “meʻakai mo e kofu” ʻa e ongo meʻa pē ke lava ai ke hokohoko atu ʻa ʻene tuli ki he anga-līʻoa fakaʻotuá. Ko ia, kia Paula ko e fakapulipuli ki he toponó ko e falala kia Sihova, ʻo tatau ai pē pe ko e hā nai ʻa e ngaahi tuʻungá.
(1 Tīmote 6:9) Ka ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau fakapapauʻi ke nau koloaʻiá ʻoku nau tō ki he fakatauele mo ha tauhele pea mo e ngaahi holi fakasesele mo fakatupu maumau lahi ʻa ia ʻoku tūʻulu atu ai ʻa e tangatá ki he ʻauha mo e maumau.
Loto ke Koloaʻiá—Founga ʻe Lava ke Uesia Ai Koé
Ko e moʻoni, ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku ʻikai te nau mate ko e tupu mei he tuli ki he koloá. Neongo ia, ʻoku lava ke nau taʻefiemālie ʻi he moʻuí ʻi heʻenau hē ʻi he kumi ki he koloa fakamatelié. ʻOku toe lava foki ke hōloa ʻa e tuʻunga ʻo ʻenau moʻuí ʻo kapau ko e hohaʻa he ngāué pe faingataʻaʻia fakapaʻangá ʻokú ne fakatupunga ha ngaahi ongoʻi loto-moʻua lahi, taʻemamohe, ngaahi langa ʻulu lahi pe pala-ngākau—ko e ngaahi palopalema ʻi he tuʻunga moʻui leleí ʻa ia ʻoku lava ke ne fakanounou ʻa e moʻui ʻa ha taha. Pea naʻa mo e iku ʻo ʻiloʻi ʻe ha taha ʻa e fiemaʻu ke liliu ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fakamuʻomuʻá, kuo fuʻu tōmui nai ia. Kuo ʻikai nai kei falala kiate ia ʻa hono hoá, kuo ʻosi uesia fakaeongo nai ʻa ʻene fānaú pea maumau nai ʻa hono tuʻunga moʻui leleí. Mahalo pē ʻe lava ke fakaleleiʻi ʻa e niʻihi ʻo e maumaú, ka ʻe fiemaʻu ki ai ha ngāue lahi ʻaupito. Ko e faʻahinga peheé ʻoku moʻoni kuo nau “hokohokaʻi ʻaki ʻa kinautolu ʻa e ngaahi mamahi lahi.”—1 Timote 6:10.
(1 Tīmote 6:10) He ko e ʻofa ki he paʻangá ko ha aka ia ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku koví, pea ʻi he kakapa atu ki he ʻofa ko ʻení kuo takiheeʻi ai ʻa e niʻihi mei he tuí pea kuo nau hokohokaʻi fakaʻaufuli ai kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi mamahi lahi.
g 11/08 6 ¶4-6
Kī ʻe Ono ki he Lavameʻa Fakafoʻituituí
Hangē ko ia naʻa tau lāulea ki ai ʻi he ʻuluaki kupu ʻo e kupu hokohoko ko ení, ko e kakaí ʻoku nau tōtōivi ʻi he kumi ki he koloaʻiá ko e kī ia ki he lavameʻá, ka ko hono moʻoní, ko e ʻata pē ia. ʻI he ʻikai ngata pē hono maʻu ha ʻamanaki-tōnoá, ʻoku nau toe maʻu foki mo e mamahi. Ko e fakatātaá, lolotonga ʻa e tōtōivi ʻi he tuli ki he koloaʻiá, ʻoku faʻa feilaulauʻi ai ʻe he tokolahi ʻa honau ngaahi vahaʻangatae fakafāmilí mo e kaungāmeʻá. Ko e niʻihi kuo nau taʻemamohe—ko e ʻikai pē ko e ngāué ko e mafasia mo e hohaʻa. “ʻOku ifo ʻa e mohe ʻa e tokotaha ʻoku ngāué, pe ʻoku siʻi pe lahi ʻa ʻene kaí, ka ko e koloa lahi ʻa e tokotaha koloaʻiá ʻoku ʻikai te ne fakaʻatā ia ke ne mohe.”—Tangata Malanga 5:12.
Ko e paʻangá ʻoku ʻikai ko ha pule kovi pē ka ko ha toe pule kākā. Naʻe lea ʻa Sīsū Kalaisi ʻo fekauʻaki “mo e mālohi kākā ʻo e koloá.” (Maʻake 4:19) ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku talaʻofa mai ʻe he koloaʻiá ʻa e fiefia, ka ʻoku ʻikai ke nau ʻomi ia. ʻOku nau fakatupunga pē ʻa e havala ki he meʻa lahi ange. ʻOku pehē ʻe he Tangata Malanga 5:10 “Ko e tokotaha ʻoku ʻofa ʻi he silivá ʻe ʻikai ʻaupito te ne fiemālie ʻi he silivá.”
Ke fakanounouʻí, ko e ʻofa ki he paʻangá heʻikai pē ke tau lavameʻa ai pea iku ia ki he ʻamanaki-tōnoa, feifeitamaki, pe naʻa mo e faihia. (Palōveepi 28:20) Ko e fiefiá mo e lavameʻá ʻoku fehokotaki vāofi ia pea mo e nima-homó, faʻa fakamolemolé, maʻa fakaeʻulungāngá, ʻofá mo e tuʻunga fakalaumālié.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(1 Tīmote 4:2) ko e meʻa ʻi he mālualoi ʻa e kau tangata ʻoku nau leaʻaki ʻa e ngaahi loi, ʻa ia ko honau konisēnisí kuo patu ʻo hangē ne tutuʻaki ha ukamea velá.
Ko ha Konisēnisi Lelei mo e ʻOtuá
17 Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Tauhi maʻu ha konisēnisi lelei.” (1 Pita 3:16) Ko e meʻa fakamamahí, ʻi he hanganaki tukunoaʻi ʻe he kakaí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová, ʻe faifai atu pē ʻo ʻikai ke toe fai ʻe honau konisēnisí ha fakatokanga. Naʻe pehē ʻe Paula ko ha konisēnisi pehē “kuo patu ʻo hangē ne tutuʻaki ha ukamea velá.” (1 Tīmote 4:2) Kuó ke vela lahi ʻi ha taimi? ʻI he hoko iá, ʻoku patepate ai ho kilí ʻo ʻikai lava ke ke ongoʻi ha meʻa. Kapau ʻoku hokohoko atu hono fai ʻe ha taha ʻa e ngaahi meʻa ʻoku halá, ʻe lava ke hoko ai hono konisēnisí ʻo “patu” pea faai atu pē, ʻo ʻikai ke toe ngāue.
(1 Tīmote 4:13) Hokohoko atu hoʻo kīvoi ʻi he lautohi ʻi he ʻao ʻo e kakaí, ʻi he ekinakí, ʻi he faiakó kae ʻoua ke u toki ʻalu atu.
it-2 714 ¶1-2
Lautohi ʻi he ʻAo ʻo e Kakaí
ʻI he Fakatahaʻanga Kalisitiane. ʻI he ʻuluaki senitulí, ko e tokosiʻi pē ne nau maʻu ʻa e ngaahi tatau ʻo e takainga tohi ʻo e Tohi Tapú, ʻo ʻai ai ke mahuʻinga ʻa e lautohi ʻi he ʻao ʻo e kakaí. Naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ke lau ʻene ngaahi tohí ʻi he ʻao ʻo e kakaí ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea fekauʻi kinautolu ke feʻaveʻaki ʻene ngaahi tohí ʻi he ngaahi fakatahaʻangá koeʻuhí ke lau ai. (Kol 4:16; 1 Tes. 5:27) Naʻe faleʻi ʻe Paula ʻa e ʻovasia kei siʻi ko Tīmoté ke ne “kīvoi ʻi he lautohi ʻi he ʻao ʻo e kakaí, ʻi he ekinakí, ʻi he faiakó.”—1 Tīm. 4:13.
Ko e lautohi ʻi he ʻao ʻo e kakaí naʻe totonu ke fakahoko pōtoʻi ia. (Hap. 2:2) Koeʻuhi ko e lautohi ʻi he ʻao ʻo e kakaí ko ha ako ia ki he niʻihi kehé, ko ha tokotaha lautohi ʻi he ʻao ʻo e kakaí kuo pau ke ne ʻiloʻi fakaʻauliliki ʻa e meʻa ʻokú ne laú pea mahinoʻi ʻa e taumuʻa ʻa e tokotaha faitohí, tokanga ʻi he lautohí ke fakaʻehiʻehi mei hono ʻoatu ha fakakaukau pe tākiekina hala ki he kau fanongó. Fakatatau ki he Fakahā 1:3, ko e faʻahinga ʻoku nau lau leʻo-lahi ʻa e kikité, pea pehē ki he faʻahinga ʻoku nau fanongo mo tauhi ki he ngaahi lea ko iá te nau fiefia.