LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 3/1 p. 17-19
  • Fiefia ke Tatali kia Sihova

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fiefia ke Tatali kia Sihova
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Tatali ki he ʻOtuá—Ko e Hā ʻOku Kau Aí?
  • Fiefia Lolotonga ʻa e Tatalí
  • ʻOua ʻe Foʻi ʻi he ʻAmanakí
  • Tatali ke Maʻu ʻAonga mei he Akonakí
  • Tupu ʻo Matuʻotuʻá ʻOku Fiemaʻu ʻa e Taimi
  • Fakahāhā ʻa e ʻOfá ʻAki ʻa e Tatali
  • ʻOkú Ke ʻIloʻi ʻa e Founga Ke Tatali Aí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • Maʻu ʻa e Fiefia Lolotonga ʻa e Tatali kia Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Fakahāhā ha Fakakaukau Faʻa Tatali!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • ʻOkú Ke Loto-Lelei ke Tatali Anga-Kātaki?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 3/1 p. 17-19

Fiefia ke Tatali kia Sihova

KUÓ KE kai ha fuaʻiʻakau teʻeki momoho? ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻe fakasiva ʻamanaki hono ifó. ʻOku fiemaʻu ʻa e taimi ke momoho ai ʻa e fuaʻiʻakaú, pea ʻoku ʻaonga moʻoni ʻa e tatali ke hoko iá. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga kehe ʻoku ʻaonga ai ke tatali. “ʻOku lelei ke te ʻamanaki mo tali fakalongope ki he fakamoʻui ʻa Sihova,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (Tangilaulau 3:26; Taitusi 2:13) ʻI he ngaahi founga fē kuo pau ke tatali ai ʻa e kau Kalisitiané kia Sihová? ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he tatali kiate iá?

Tatali ki he ʻOtuá—Ko e Hā ʻOku Kau Aí?

ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau “nofoʻaki tali ki he hoko mai ʻa e ʻaho ʻo e ʻOtua.” ʻOku tau hanga atu ki he fiemālie ʻi he taimi te ne fakahoko ai ʻa e “fakaʻauha ʻo e kakai fakaʻotuamate.” (2 Pita 3:​7, 12) Ko Sihova tonu ʻokú ne vēkeveke ke fakangata ʻa e kovi kotoa pē, ka ʻokú ne taʻotaʻofi ia koeʻuhi kae fai hono fakamoʻui ʻa e kau Kalisitiané ʻi ha founga ʻe fakalāngilangiʻi ai hono huafá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Neongo naʻe finangalo ʻe he ʻOtua ke fakaeʻa ʻene houhau, pea ke ʻai ke mahino ʻa e meʻa te ne lava, ka ka angamokomoko ia ʻo fuoloa, mo ne kataki ʻa e ngaahi ipu ʻangahouhau ʻa ia kuo ʻosi sāuni ki he malaʻia; koeʻuhi ke ne ʻai ke mahino ʻa e koloa ʻo hono langilangi, he ha ʻi he ngaahi ipu ʻangaʻaloʻofa.” (Loma 9:​22, 23) Hangē pē ko ia naʻá ne fai ʻi he ʻaho ʻo Noá, ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e taimi totonu ke fakahaofi ai hono kakaí he ʻaho ní. (1 Pita 3:20) Ko ia ai, ko e tatali ki he ʻOtuá ʻoku kau ai ʻa e tatali ki he taimi ʻaʻana te ne ngāue mai aí.

ʻI heʻetau tatali ki he ʻaho ʻo Sihová, te tau loto-mamahi nai ʻi he taimi ʻe niʻihi ke sio ki he faai ʻo ololalo ange ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungāanga ʻo e māmani takatakai ʻia kitautolú. ʻI he ngaahi mōmeniti peheé, ʻoku lelei ke fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá ko Maiká, ʻa ia naʻá ne tohi: “Kuo auha ae kau maonioni mei mamani: bea oku ikai ha kau agatonu i he kakai.” Pea naʻá ne tānaki mai: “Koia teu haga kia Jihova; teu tatali [“fakakaukau faʻa tatali,” NW] ki he Otua o eku fakamoui.” (Maika 7:​2, 7, PM) Ko e hā ʻa e “fakakaukau faʻa tatali” ʻoku totonu ke tau fakatupulekiná? Koeʻuhi ko e tatalí ko e meʻa ʻoku faʻa fakatupu feifeitamaki, ʻe lava fēfē ke tau maʻu ʻa e fiefia lolotonga ʻa e tatali ki he ʻOtuá?

Fiefia Lolotonga ʻa e Tatalí

ʻE lava ke tau ako ʻa e fakakaukau totonú meia Sihova. Kuo ʻikai ʻaupito tuʻu ʻene hoko ko e “ʻOtua Mohu Monuʻia” pe fiefiá. (1 Timote 1:11) ʻOkú ne fiefia lolotonga ʻene tatalí koeʻuhi ʻokú ne hokohoko ngāue ki hono fakahoko ʻa ʻene taumuʻa ke hikiʻi ʻa e kakai ʻoku ʻofa kiate iá ki he tuʻunga haohaoa naʻá ne fakataumuʻa ki he tangatá ʻi he taimi naʻá ne fakatupu ai kinautolú. (Loma 5:​12; 6:​23) Mei heʻene ngāué, ʻokú ne ʻafio ai ki he ngaahi ola fakafiefia—ko e kakai ʻe laui miliona kuo tohoakiʻi ki he lotu moʻoní. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuo ngāue ʻa ʻeku Tamai ʻo aʻu ki he taimi ni, pea ʻoku ou ngāue mo au foki.” (Sione 5:17) Ko hono fai ʻa e ngaahi meʻa maʻá e niʻihi kehé ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ia ki he fiefiá. (Ngāue 20:35) ʻI he founga meimei tatau, ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku ʻikai te nau tatali nofo noaʻia. ʻI hono kehé, ʻoku nau hanganaki ngāue kinautolu ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ako fekauʻaki mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá.

Ko e kakai faitōnungá kuo nau fiemālie maʻu pē ke fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá lolotonga ʻenau tatali ki heʻene taimi ke ngāue mai aí. Ko e fakatātaá ko e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá. Naʻe fakatangaʻi ʻa Tēvita ʻe hono tuʻí, lavakiʻi ʻe hano kaumeʻa ofi, pea tuʻu kiate ia hono foha. ʻI he ngaahi tuʻunga taki taha ko ení, naʻe fiefia nai ʻa Tēvita ʻi heʻene tatali ki he fakafiemālie ʻe hoko mai ʻi he taimi kotofa ʻa Sihová? Ko e Sāme 71, ʻa ia ʻoku hā mahino ko e tohi ʻe Tēvita, ʻoku pehē ai: “Ka ko au te u ʻamanaki [pe tatali] ai pe; pea ʻe fakautuutu ʻeku fakamālō kiate koe. ʻE aʻau ʻe hoku ngutu hoʻo ngaahi fai maʻoniʻoni, ʻe ʻosi ʻa e ʻaho mo ʻeku lau hoʻo ngaahi fakamoʻui.” (Sāme 71:​14, 15) ʻI he ʻikai tatali mo ongoʻi feifeitamakí, naʻe fakahāhā ʻe Tēvita ʻa e fiefia koeʻuhi naʻá ne femoʻuekina ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihova mo fakaivimālohiʻi ʻa e niʻihi kehe ko ia ʻi he lotu moʻoní.​—Sāme 71:23.

Ko e tatali kia Sihová ʻoku ʻikai hangē ia ko ha tatali loto-ʻita ki ha pasi ʻoku tōmui. ʻOku meimei hangē ia ko e tatali fiefia ha ongo mātuʻa ki he tupu hake ʻena kiʻi tamá ki ha tokotaha lahi ʻa ia ʻe lava ke na laukau ai. ʻOku fonu ʻa e ngaahi taʻú ʻi he ngāue—akoʻi, fakahinohino mo e akonaki—ko e fakataumuʻa kotoa pē ke aʻusia ʻa e ola ʻoku fiemaʻú. ʻI he founga meimei tatau, ko kitautolu ʻoku tatali kia Sihová ʻoku tau maʻu ʻa e fiefia ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá. Ko kitautolu foki ʻoku tau loto ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, pea ko e hulu tahá, ko e fakamoʻuí.

ʻOua ʻe Foʻi ʻi he ʻAmanakí

Ko e tatali kia Sihová ʻoku fakahuʻunga ia ki he hokohoko atu ʻi he ʻofa mo e tauhi kiate ia ʻo ʻikai foʻi ʻi he ʻamanakí. ʻE lava ke hoko eni ko e pole. Ko e tokolahi ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi sōsaieti ʻoku manukiʻi ai ʻe he kakaí ha taha pē ʻokú ne tataki ha moʻui ʻoku makatuʻunga ʻi he tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá. Ko ia, fakakaukau atu ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau ʻIsileli faitōnunga ko ia naʻa nau tauhi ke moʻui ʻenau ʻamanakí lolotonga ʻa e fakaheeʻi taʻu ʻe 70 ki Pāpiloné. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke nau fai peheé? ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko hono lau ko ia ʻa e ngaahi sāmé naʻá ne fakaivimālohiʻi kinautolu. ʻOku pehē ʻe ha saame fakalototoʻa ʻe taha naʻe hiki nai ʻi he taimi ko iá: “Oku ou amanaki lelei ki he ene folofola. Oku tatali a hoku laumalie kia Jihova o lahi hake iate kinautolu oku nau leo ki he bogibogi: oku ou behe, o lahi hake iate kinautolu oku nau leo ki he bogibogi. Ke amanaki a Isileli kia Jihova.”—Sāme 130:​5-7, PM.

Ko e kau Siu ko ia naʻa nau tauhi ke moʻui ʻenau ʻamanakí ʻaki ʻa e lau mo e lea fekauʻaki mo iá naʻe fakapaleʻi kinautolu ʻi he taimi naʻe iku ʻo tō ai ʻa Pāpilone ki he kau tau fakatūʻutá. Naʻe lau afe ʻa e kau Siu faitōnunga naʻa nau huʻu fakatovave ki Selusalema. Fekauʻaki mo e taimi ko iá, kuo hiki: “I he toe liliu e Jihova ae bobula o Saione . . . nae toki fakabito aki ho tau gutu ae kata.” (Sāme 126:​1, 2, PM) Ko e kau Siu ko iá naʻe ʻikai te nau foʻi, ka naʻa nau hokohoko atu hono fakaivia ʻenau tuí. Pea naʻe ʻikai ʻaupito te nau foʻi ʻi he hiva fakahīkihikiʻi ʻo Sihová.

ʻI he founga tatau, ko e kau Kalisitiane moʻoni ko ia ʻoku nau tatali ki he ʻOtuá lolotonga ʻa e “fakaʻosi ʻo e kuonga” ʻoku nau fai ʻa e ngaahi feinga hokohoko ke tauhi ʻenau tuí ke moʻui. ʻOku nau ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, fai ʻa e fefakalototoʻaʻaki, pea hanganaki fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻaki hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo hono Puleʻangá.—Mātiu 24:​3, 14.

Tatali ke Maʻu ʻAonga mei he Akonakí

Naʻe tohi ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ko Selemaiá: “ʻOku lelei ke te ʻamanaki mo tali fakalongope ki he fakamoʻui ʻa Sihova ka fai.” (Tangilaulau 3:26) Naʻe ʻuhinga ʻa Selemaiá ʻe lelei ki he kakai ʻa e ʻOtuá ke ʻoua te nau lāunga fekauʻaki mo e founga naʻe hanga ʻe Sihova ʻo akonakiʻi ʻaki kinautolu ʻi heʻene fakaʻatā ke fakaʻauha ʻa Selusalemá. Ka, naʻe totonu ke nau maʻu ʻaonga mei he meʻa naʻe hokosiá ʻaki ʻenau fakakaukauloto ki heʻenau talangataʻá mo e fiemaʻu ke liliu ʻenau fakakaukaú.—Tangilaulau 3:​40, 42.

Ko e founga ʻoku tau maʻu ʻaonga ai mei he akonaki meia Sihová ʻe fakatatau nai ia ki he founga ʻoku fakaʻau ke motuʻa ai ʻa e fuaʻiʻakaú. Fekauʻaki mo e akonaki mei he ʻOtuá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻE faifai pea tupu ai kiate kinautolu kuo ʻosi ʻa ako ai, ha fua ʻoku hoa mo e melino, ko e koto maʻoniʻoni.” (Hepelu 12:11) Hangē ko e fiemaʻu ko ia ha taimi ke momoho ai ʻa e fuaʻiʻakaú, ʻoku pehē pē ʻa e fiemaʻu ʻa e taimi kia kitautolu ke liliu ai ʻetau fakakaukaú ʻi hono tali ʻa e ako ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá. Ko e fakatātaá, kapau ʻoku fakatupunga ʻe haʻatau tōʻonga kovi ke mole ai hatau monū ʻi he fakatahaʻangá, ko ʻetau loto-lelei ko ia ke tatali ki he ʻOtuá te ne taʻofi ai kitautolu mei he loto-siʻí mo e loto-foʻí. ʻI he ngaahi tuʻunga peheé, ko e ngaahi lea fakamānavaʻi ʻa Tēvitá ʻoku fakalototoʻa: “Ko e kemo ʻa e fuoloa o ʻene tuputamaki [ʻa e ʻOtuá]; ka ko ʻene ʻofa ʻoku lau moʻui: ʻe haʻu efiafi nai ʻa tangi ke tau mohe, kae pongipongi leva—ko e mavava é!” (Sāme 30:5) Kapau ʻoku tau fakatupulekina ha fakakaukau faʻa tatali pea ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻoku tau maʻu mei he Folofolá mo e kautaha ʻa e ʻOtuá, ʻe hoko mai ai hotau taimi ke “mavava.”

Tupu ʻo Matuʻotuʻá ʻOku Fiemaʻu ʻa e Taimi

Kapau ʻokú ke kei siʻi pe toki papitaiso ki muí ni, ʻokú ke vēkeveke nai ke maʻu ha ngaahi fatongia ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. Ka ʻoku fiemaʻu ʻa e taimi ke fakatupulekina ai ʻa e matuʻotuʻa fakalaumālie ʻoku fiemaʻu ke fuaʻaki ha ngaahi fatongia pehē. Ko ia ai, ngāueʻaongaʻaki ʻa ho ngaahi muʻaki taʻú ke tupu ai ko ha tokotaha fakalaumālie. Ko e fakatātaá, ko e taimi talavoú ko ha taimi lelei ia ke lau ai ʻa e Tohi Tapú kotoa, fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungāanga faka-Kalisitiané, pea ako ʻa e pōtoʻi ʻi he ngaohi ākongá. (Koheleti 12:2; [Koh 12:​1, PM]) Kapau ʻokú ke fakahāhā anga-fakatōkilalo ha fakakaukau faʻa tatali, ʻe hoko mai ai kia koe ʻa e taimi ʻa Sihova ke maʻu ai ha fatongia lahi ange.

Ko e ngāue ngaohi-ākongá ʻoku toe fiemaʻu ki ai ʻa e kātaki. Hangē ko e pau ke hokohoko atu ʻa e tokotaha ngoué ʻi he fuʻifuʻi kae ʻoua ke ʻai ʻe he ʻOtuá ke tupu ʻa e tengá, ʻoku pehē pē ʻa e ngāue ngaohi-ākongá. (1 Kolinito 3:7; Semisi 5:7) Ko hono fakatupulekina ʻa e tui mo e houngaʻia kia Sihova ʻi he loto ʻo e niʻihi kehé ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ngaahi māhina pe naʻa mo e ngaahi taʻu ʻo e kātaki ʻi hono ako ʻa e Tohi Tapú. Ko e tatali kia Sihová ʻoku kau ai ʻa e kītaki, naʻa mo e ʻi he ʻikai tali ʻi he kamatá pē, ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻoku nau akó. Kapau ʻoku nau fakahaaʻi pē ha kiʻi houngaʻia, ko ha fakaʻilonga nai ia ʻoku nau tali ʻa e laumālie ʻo Sihová. ʻI he kātakí, ʻe lava ke ke fiefia ai ʻi he sio ki hono ʻai ʻe Sihova ʻa hoʻo tokotaha akó ke tupu ko ha ākonga ʻa Kalaisi.​—Mātiu 28:20.

Fakahāhā ʻa e ʻOfá ʻAki ʻa e Tatali

Ke fakatātaaʻi ʻa e malava ke hoko ʻa e tatalí ko ha fakahāhā ia ʻo e ʻofa mo e tuipau, fakakaukau atu ki he tuʻunga ʻo ha fineʻeiki taʻumotuʻa ʻoku nofo ʻi ha feituʻu toafa ʻo e ʻEnitesí, ʻi ʻAmelika Tonga. Ko ia mo ha tuofefine fakalaumālie ʻe taha ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova pē ia ʻi hona koló. ʻE lava ke ke fakaʻuta atu ki heʻena vēkeveke tatali ki he ʻaʻahi ange hona kaungā Kalisitiané? ʻI he taimi ʻe taha, ko ha ʻovasia fefonongaʻaki naʻe fononga atu ke fai ʻene ʻuluaki ʻaʻahi kia kinauá peá ne hē. Naʻe pau ke ne toe foki he hala naʻá ne haʻu aí pea naʻá ne tōmui ai ʻi ha ngaahi houa lahi. Naʻá ne toki sio mamaʻo atu ki he koló kuo tuʻuapō. Koeʻuhi naʻe ʻikai ha ʻuhila ʻi he feituʻú, naʻá ne ʻohovale ʻi he sio ki ha mama naʻe ulo. He fiefia ē ka ko ia ʻi he faifai peá ne aʻu ki he hūʻanga ʻo e koló ʻo ne sio ko e māmá, naʻe ulo ia mei ha maama lolo naʻe hiki ki ʻolunga ʻe he fineʻeikí! Naʻá ne ʻilo pau te ne haʻu, ko ia naʻá ne tatali ai.

ʻI ha kātaki hangē ko iá, ʻoku tau fiefia ke tatali kia Sihova. ʻOku tau ʻilo pau te ne tauhi ʻene ngaahi talaʻofá. Pea hangē ko e ʻovasia fefonongaʻaki ko iá, ʻoku tau houngaʻia ʻi he faʻahinga ʻoku tatali anga-ʻofa mai kia kitautolú. Ko ia ai, ʻoku ʻikai fakaʻohovale, ʻa e houngaʻia ʻa e ʻOtuá ʻi he faʻahinga ʻoku nau tatali kiate iá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku mahuʻingaʻia ʻa e ʻEiki ʻi he . . . faʻahinga ʻoku nofoʻaki tali ki heʻene ʻofa.”—Sāme 147:11.

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

Ko e kakai ʻoku nau femoʻuekina ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá ʻoku nau fiefia ʻi he tatali kia Sihová

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share