Ko Sīsū—Ko e Tokotaha-Pule “ʻA Ia ko Hono Tupuʻangá ʻOku mei he Kuonga Muʻá”
ʻOKU fakautuutu ʻa e loto-fiefiá ʻi hoʻo tatali ki he aʻu mai ha kāinga naʻe fuoloa ʻa ʻene pulí. Faifai atu pē, ʻokú ke fetaulaki mo ia pea fakafeʻiloaki loto-māfana kiate ia. ʻOkú ke fanongo tokanga ʻi heʻene tala atu kiate koe ʻa e ʻuhinga naʻe fekauʻi mai ai ia ʻe heʻene tamaí ke ʻaʻahi mai kiate koé. ʻOku toe vave pē ʻa e hoko mai ʻa e taimi ki heʻene foki ki ʻapí. ʻOkú ke lea māvae ʻi he loto-mamahi, kiate ia. ʻOku mole atu ʻa e mamahi ʻokú ke ongoʻi ʻi heʻene puli atú ʻi he aʻu mai ʻa e ongoongo kuó ne aʻu lelei ki ʻapí.
Ki mui ai, ʻi he kumi hifo ʻi ha ngaahi fetohiʻaki motuʻa, ʻokú ke ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi tohi ʻa ia ʻoku lave nounou ai ki he ngaahi ngāue lelei fuoloa ʻa ho kāingá ki muʻa heʻene kamata ke fononga mai ke mo feʻiloakí. ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi meʻa ʻoku tala mai kiate koe ʻi he ngaahi tohi ko iá ha ngaahi ʻilo mahuʻinga ki hono ʻātakaí pea fakalahi ai ʻa hoʻo houngaʻia fakatouʻosi ki heʻene ʻaʻahí mo ʻene ngāue lolotongá.
“Mei he Kuonga Muʻá”
Naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi tohi motuʻa naʻe ala maʻu ʻe he kau Siu ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa e ngaahi tohi ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá ko Maiká, ʻa ia naʻe lēkooti ʻi he taʻu nai ʻe fitungeau ki muʻa. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi meʻá ni ʻa e feituʻu naʻe fanauʻi ai ʻa e Mīsaiá. “Ko koe, ʻe Pētelihema ʻEfalata, ʻa e taha ʻoku siʻi fau ke hoko ʻo ʻi he lotolotonga ʻo e laui afe ʻo Siutá, ʻe haʻu ha taha kiate au meiate koe ʻa ia te ne hoko ko e pule ʻi ʻIsileli, ʻa ia ko hono tupuʻangá ʻoku mei he kuonga muʻá, mei he ngaahi ʻaho ʻo e taimi taʻehanongataʻangá.” (Maika 5:2, NW) ʻI he moʻoni ʻo e ngaahi leá ni, naʻe fanauʻi ʻa Sīsū ʻi he kolo Siutea ko Pētelihemá ʻa ia ʻoku ui ia ʻi he taimí ni ko e taʻu 2 K.M. Ka ʻoku lava fēfē ke pehē ko hono tupuʻangá ʻoku “mei he kuonga muʻá”?
Naʻe ʻi ai ʻa Sīsū ʻo moʻui ki muʻa ke ne hoko ko ha tangatá. ʻI heʻene tohi ki he kau Kalisitiane ʻi Kolosé, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa Sīsū ko e “Imisi ia ʻo e ʻOtua ko e Taʻehamai, ko e ʻUluaki ia naʻe fakatupu.”—Kolose 1:15, fakaʻītali ʻamautolu.
Ko Sihova, ʻa e Matavai ʻo e potó, naʻá ne fakatupu ʻa hono ʻuluaki ʻAló ʻi he tuʻunga ko ʻene ‘maʻu ʻi he kamatá,’ ke ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea fakamānavaʻi naʻe lēkooti ʻe Tuʻi Solomone ʻi he tohi Palōvepí. Hili ʻa e nofo fakataimi ʻa Sīsū ʻi he māmaní pea mo ʻene foki ki hēvaní, naʻá ne fakamoʻoniʻi ko ia moʻoni ʻa e “Kamataʻanga ʻo e Fakatupu ʻe he ʻOtua.” ʻI heʻene fakasino mai ʻa e potó, naʻe talaki ʻe Sīsū ʻi heʻene moʻui ki muʻa ke hoko ko e tangatá: “ʻI heʻene teu [ʻe Sihova] ʻa e ngaahi langi naʻa ku ʻi ai.”—Palovepi 8:22, 23, 27; Fakahā 3:14.
Mei he kamataʻangá, naʻe maʻu ai ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ha vāhenga-ngāue laulōtaha, ʻa ia ko ʻene hoko ko e “tufunga lahi” ʻi he tafaʻaki ʻo ʻene Tamaí. He fiefia ē naʻe ʻomai ʻe he meʻá ni kia Sihová! “Ko hono fiefiaaga [ʻo Sihova] au i he aho kotoabe,” ko e fakamatala ia ʻa e Palovepi 8:30 (PM) ʻo tānaki mai, “naaku fiefia mau ai be i hono ao.”
Naʻe fakaafeʻi ʻe Sihova ki mui ʻa hono ʻAlo ʻuluaki fakatupú ke kau ʻi hono fakatupu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. “Ta ngaohi tangata ʻi hota ʻīmisí,” naʻá ne talaki, “ʻo fakatatau ki hota tataú.” (Senesi 1:26, NW) Ko hono olá, naʻe tupu hake ai ha fiefia ʻe taha. “Nae ʻi he fānau ae tagata,” ko e fakamatala ia ʻa Sīsū ʻi heʻene moʻui ki muʻa ke hoko ko e tangatá, “a eku fiefiaaga.” (Palovepi 8:31, PM) ʻI he kamataʻanga ʻo ʻene Kōsipelí, naʻe fakamoʻoni ʻa e ʻapositolo ko Sioné ki he ngafa ʻo Sīsū ʻi heʻene moʻui ki muʻa ke hoko ko e tangatá ʻi he fakatupú: “Ko e hoko mai ʻa e meʻa kotoa pe naʻe fou ʻiate ia; pea naʻe ʻikai ha momoʻi meʻa ʻe taha ʻe hoko mai, ʻo ʻataʻatā mo ia.”—Sione 1:3.
Tangata-Lea ʻa Sihova
ʻOku tohoaki ʻe he ngaahi lea ʻa Sioné ʻa e tokangá ki ha toe monū ʻe taha naʻe fiefia ai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ko ʻene hoko ko ha tangata-lea. Mei he kamataʻangá, naʻá ne ngāue ai ko e Folofola. Ko ia, ʻi he taimi naʻe folofola ai ʻa Sihova kia ʻĀtamá, pea ki mui ai ʻi heʻene lea kia ʻĀtama fakataha mo ʻIví, ngalingali naʻá ne fai pehē fakafou ʻi he Folofolá. Pea ko hai ʻoku toe taau ange ke ne ʻoatu ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻOtuá maʻá e lelei ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ka ko e tokotaha ʻoku ʻi ai ʻene fiefia ʻiate kinautolu?—Sione 1:1, 2.
He mamahi ē kuo pau naʻe hoko kia Folofola ke sio kia ʻIvi pea toe pehē kia ʻĀtama ʻokú na talangataʻa ki hona Tokotaha-Fakatupú! Pea he holi ē kuo pau naʻá ne maʻu ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi mahaki naʻe ʻomai ʻe heʻena talangataʻá ki heʻena fānaú! (Senesi 2:15-17; 3:6, 8; Loma 5:12) ʻI heʻene lea kia Sētane, ʻa ia naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa ʻIvi ke angatuʻú, naʻe pehē ʻe Sihova: “Te u ʻai ke mo fetāufehiʻa ʻaki, ʻa koe mo e fefine, pea ko ho hako mo hono hako.” (Senesi 3:15) ʻI he sio tonu ʻi he meʻa naʻe hoko ʻi ʻĪtení, naʻe ʻiloʻi ʻe Folofola ʻi hono tuʻunga ko e “hako” tefito ʻo e fefiné, te ne hoko ko e tāketi ʻo e tāufehiʻa lahi ʻaupito. Naʻá ne ʻiloʻi ko Sētané ko ha tokotaha tāmate-tangata.—Sione 8:44.
ʻI hono fehuʻia ʻe Sētane ki mui ʻa e mateaki-angatonu ʻa e anga-tonu ko Siopé, kuo pau naʻe ongoʻi ʻita ʻa Folofola ʻi he ngaahi tukuakiʻi lauʻikovi loi naʻe fakahanga ki heʻene Tamaí. (Siope 1:6-10; 2:1-4) Ko e moʻoni, ʻi hono ngafa ko e ʻāngelo-pulé, ʻoku ʻiloa ʻa Folofola ko Maikeli, ʻa ia ko hono hingoá ʻoku ʻuhingá “Ko hai ʻOku Tatau mo e ʻOtuá?” pea ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e anga ʻo ʻene faitau maʻa Sihova ʻo fakafepakiʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku nau feinga ke toʻo ʻa e tuʻunga-hau ʻo e ʻOtuá.—Taniela 12:1; Fakahā 12:7-10.
Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he hisitōlia ʻo ʻIsilelí, naʻe mamata ʻa Folofola ki he ngaahi feinga ʻa Sētane ke fakatafokiʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he founga-lotu maʻá. Hili ʻa e ʻEkisoto mei ʻIsipité, naʻe tala ʻe he ʻOtuá ki ʻIsileli fakafou ʻia Mōsese: “Ko eni ʻoku ou fekau atu ha Angelo ke ʻalu muʻomuʻa kiate koe ke tauhi koe ʻi he hala, pea ke fakahu ki he potu kuo u teuteu. Tokanga telia ia, pea fakaongo ki heʻene lea; ʻoua ʻe angatuʻu kiate ia, he talaʻehai te ne fakamolemole hoʻomou angahala; he ko hoku hingoa ʻoku tuʻu ʻiate ia.” (Ekisoto 23:20, 21) Ko hai ʻa e ʻāngelo ko ʻení? ʻOku hangehangē, ko Sīsū ia ʻi heʻene moʻui ki muʻa pea toki hoko ko ha tangatá.
Moʻulaloa Anga-Tonu
Naʻe mate ʻa Mōsese ʻi he taʻu 1473 K.M., pea naʻe tanu ʻa hono sinó “ʻi he teleʻa, ʻi he fonua ʻo Moape, ʻo hanga ki Pete-Peoli.” (Teutalonome 34:5, 6) ʻOku hā mahino, naʻe fiengāueʻaki ʻe Sētane ʻa e ʻangaʻangá, mahalo ke poupouʻiʻaki ʻa e tauhi ʻaitolí. Naʻe fakafepakiʻi ʻeni ʻe Maikeli kae fakaongo moʻulaloa ki he tuʻunga mafai ʻo ʻene Tamai, ko Sihová. ‘Talaʻehai naʻá ne taʻeʻapasia, ʻo lea ʻasi ke lau ʻa e kovi ʻa Sētané,’ naʻe fakatokanga ʻa Maikeli kia Sētane: “Ke lōmia koe ʻe he ʻEiki.”—Siutasi 9.
Naʻe hoko atu ʻa ʻIsileli ʻo kamata ke ne ikunaʻi ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá ʻa Kēnani. Ofi ki he kolo ko Sielikoó, naʻe maʻu ʻe Siosiua ʻa e fakapapau ʻa Folofola ʻi heʻene hokohoko atu ʻi hono tokangaʻi ʻo e puleʻangá. Naʻá ne fetaulaki ai mo ha tangata naʻá ne toʻo ha heletā kuo unuhi. Naʻe luelue atu ʻa Siosiua ki he solá ʻo ʻeke ange: “ʻOku ke kau mo kimautolu, pe mo homau ngaahi fili?” Fakaʻuta atu ki he ʻohovale ʻa Siosiua ʻi hono fakahā ange ʻa hono ʻiloʻangá ʻe he solá, ʻi heʻene pehē: “ʻIkai: ka ko ʻeku haʻu ni ko e Kapiteni ʻo e Tau ʻa Sihova.” ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he tō foʻohifo ʻa Siosiua ʻi he ʻao ʻo e fakafofonga hakeakiʻi ko ʻeni ʻa Sihová, ʻa ia ʻoku ʻikai ha veiveiua ko Sīsū ia ʻi heʻene moʻui ki muʻa ke hoko ko ha tangatá ʻa ia naʻá ne hoko ki mui ko e “Misaia ko e ʻEiki.”—Siosiua 5:13-15; Taniela 9:25.
Ko ha toe fehangahangai mo Sētane naʻe hoko ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e palōfita ʻa e ʻOtuá ko Tanielá. ʻI he meʻa ko ʻeni naʻe hokó naʻe poupouʻi ʻe Maikeli ʻa hono kaungāʻāngeló ʻi he taimi naʻe ‘tuʻu fakafepaki’ ai ʻi he uike ʻe tolu ʻa e pilinisi tēmeniō ʻo Pēsiá. Naʻe fakamatala ʻa e ʻāngeló: “Vakai! ko Maikeli, ko e taha ʻo e kau pilinisi tuʻu-ki-muʻá, naʻá ne haʻu ke tokoniʻi au; pea ko au, ʻi heʻeku tafaʻakí, naʻá ku nōfoʻi ai ʻi he tafaʻaki ʻo e ngaahi tuʻi ʻo Pēsiá.”—Taniela 10:13, 21, NW.
Moʻui Ki Muʻa ke Hoko ko e Tangatá mo e Lāngilangi Fakaetangatá
ʻI he 778 K.M., ʻa e taʻu naʻe mate ai ʻa Tuʻi ʻŪsaiá, naʻe mamata ai ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá ko ʻAiseá ki ha vīsone ʻo Sihova mo hono taloni fakaʻeiʻeikí. “Ko hai te u fekau, ʻio, ko hai ʻe ʻalu maʻatautolu?” ko e ʻeke ia ʻa Sihová. Naʻe pole ʻa ʻAisea, ka naʻe fakatokanga ange ʻe Sihova kiate ia ʻe taʻetali ʻe hono kaungā-ʻIsilelí ʻa ʻene fanongonongó. Naʻe fakahoa ʻe he ʻapositolo ko Sioné ʻa e kau Siu taʻetui ʻo e ʻuluaki senitulí ki he kakai ʻo e taimi ʻo ʻAiseá, peá ne fakamatala: “Naʻe lea pehē ʻa Aisea koeʻuhi naʻa ne mamata ki he langilangi oʻona.” Ko e lāngilangi ʻo hai? ʻA ē ʻo Sihova pea mo Sīsū ʻi heʻene moʻui ki muʻa ke hoko ko e tangatá ʻi hono tafaʻakí ʻi he ngaahi lotoʻā fakahēvaní.—Aisea 6:1, 8-10, fakaʻītali ʻamautolu; Sione 12:37-41.
ʻI ha ngaahi senituli ki mui ai, naʻe hoko mai ai ʻa e vāhenga-ngāue lahi taha ʻo Sīsū ʻi he aʻu mai ki he taimi ko iá. Naʻe hiki hifo ʻe Sihova ʻa e ivi moʻui ʻo hono ʻAlo ʻofaʻangá mei hēvani ki he manava ʻo Melé. ʻI he māhina ʻe hiva ki mui ai naʻá ne fanauʻi ai ha pēpē tangata, ko Sīsū. (Luke 2:1-7, 21) ʻI he ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻI he hokosia leva ʻa e fakakakato ʻo e taimi, naʻe fekau atu ʻe he ʻOtua hono ʻAlo oʻona, ʻa ia ne tupu mei ha fefine.” (Kaletia 4:4) ʻOku hangē pē, ko e meʻa naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Naʻe hoko ʻa Folofola ko e kakano; ʻo ne fokotuʻu hono tapanekale ʻi hotau lotolotonga, pea naʻa tau mamata ki hono Sikaina (ko ha langilangi naʻe taau mo ha ʻalo-tofu-pe-taha kuo haʻu mei heʻene tamai,)—ta ʻoku ne fonu ʻi he kelesi mo e moʻoni.”—Sione 1:14.
Hā ʻa e Mīsaiá
ʻI he tuʻunga siʻisiʻi ʻi hono taʻu 12, naʻe hoko ai ʻa Sīsū ʻi heʻene kei siʻí ʻo houngaʻia ʻi he pau ko ia ke ne femoʻuekina ʻi hono fai ʻa e ngāue ʻa ʻene Tamai fakahēvaní. (Luke 2:48, 49) ʻI he taʻu nai ʻe 18 ki mui ai, naʻe haʻu ai ʻa Sīsū kia Sione Papitaiso ʻi he Vaitafe Sioataní pea naʻe papitaiso. ʻI he lotu ʻa Sīsuú, naʻe matangaki ʻa e langí, pea naʻe ʻalu hifo kiate ia ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Fakaʻuta atu ki he ngaahi manatu lahi naʻe haʻu ki heʻene fakakaukaú ʻi heʻene manatu ki he laui afeʻi taʻu taʻefaʻalaua naʻá ne ngāue ai ʻi he tafaʻaki ʻo ʻene Tamaí ko e tufunga lahi, tangata-lea, pilinisi ʻo e kautau ʻa e ʻOtuá, pea mo ʻene hoko ko e ʻāngelo-pule, ko Maikelí. Naʻe hoko mai leva ʻa e loto-fiefia ʻi he fanongo ki he leʻo ʻo ʻene Tamaí ʻi heʻene tala kia Sione Papitaiso: “Ko Hoku ʻAlo Pele ʻena, ʻa ia kuo u hōifua ai.”—Mātiu 3:16, 17; Luke 3:21, 22.
Naʻe ʻikai moʻoni ke veiveiua ʻa Sione Papitaiso ʻi he ʻi ai ʻa Sīsū ʻo moʻui ki muʻa ke ne hoko ko e tangatá. ʻI he fakaofiofi atu ʻa Sīsū kiate iá, naʻe pehē ʻe Sione: “Vakai, ko ena ʻa e Lami ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻokú ne ʻave ʻa e angahala ʻa māmani!” Pea naʻá ne tānaki atu: “Ko eni ia ʻa e toko taha ne u lea ki ai, ʻOku muimui mai ha tangata, ʻa ia kuó ne laka ʻo muʻomuʻa ʻiate au: koeʻuhi naʻa ne ʻi muʻa noa pē ʻiate au.” (Sione 1:15, 29, 30, fakaʻītali ʻamautolu.) Ko e ʻapositolo foki ko Sioné naʻá ne ʻiloʻi ʻa e ʻi ai ki muʻa ʻa Sīsuú. “Ko ia oku haʻu mei oluga, oku maoluga taha be ia,” ko ʻene tohí ia, pea: “Ko ia oku haʻu mei he lagi, oku maoluga taha be ia. Bea koe mea kuo ne mamata mo ogoʻi, koia oku ne fakamooni ki ai.”—Sione 3:31, 32, PM, fakaʻītali ʻamautolu.
ʻI he taʻu 61 T.S. nai, naʻe naʻinaʻi ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane Hepeluú ke nau houngaʻia ʻi he mahuʻinga kakato ʻo e aʻu mai ʻa e Mīsaiá ki he māmaní mo ʻene ngāue ko e Taulaʻeiki Lahí. ʻI he tohoaki ʻa e tokangá ki he ngafa ʻo Sīsū ko e Tangata-Leá, naʻe tohi ʻe Paula: “[Ko e] ʻOtua . . . ʻi he fakaʻosi ʻo onoʻaho naʻa ne folofola kiate kitautolu ʻi ha ʻAlo . . . ʻa ia foki naʻe fou ai ʻene ngaohi ʻa e ngaahi ʻunivēsi.” Pe ko e lave ʻa e meʻá ni ki he ngafa ʻo Sīsū ko e “tufunga lahi” ʻi he fakatupú pe ki heʻene kau ʻi he fokotuʻutuʻu fakalakalaka ʻa e ʻOtuá ki he fakalelei maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku tānaki heni ʻe Paula ʻa ʻene fakamoʻoni ki he ʻi ai ʻa Sīsū ʻi heʻene moʻui ki muʻa ke hoko ko e tangatá.—Hepelu 1:1-6; 2:9.
Mateaki mei he “Kuonga Muʻá”
Ki he kau Kalisitiane ʻi Filipai ʻi he ʻuluaki senitulí, naʻe fai ki ai ʻe Paula ʻa e enginaki ko ʻení: “Ke ʻiate kimoutolu ʻa e loto pehe, ʻa ia naʻe ʻia Kalaisi Sisu foki. ʻA ia, neongo ʻene ʻafio ʻi he anga ʻo e ʻOtua, ka naʻe ʻikai te ne lau ʻene tatau mo e ʻOtua ko e meʻa ke haʻaki puke ki ai: kaekehe naʻa ne fakamasivesivaʻi ʻe ia ia, heʻene toʻo ʻa e anga ʻo e tamaioʻeiki, mo ʻene hoko ʻi he tatau ʻo e tangata: pea ʻi he ʻiloange naʻe ha ʻiate ia ʻa e toʻonga ʻa e tangata, naʻá ne fakamoʻulaloaʻi ia, heʻene hoko ko e fai talangofua ʻo aʻu ki heʻene mate, ka ko e mate ʻi he kolosi.” (Filipai 2:5-8) Naʻe tali anga-ʻofa ʻa Sihova ki he ʻalunga mateaki ʻa Sīsuú ʻaki hono fokotuʻu hake ia pea talitali lelei leva ia ki ʻapi ʻi hēvani. He faʻifaʻitaki mahuʻinga ē ʻo e mateaki-angatonú ʻi he fuʻu taimi lahi taʻefaʻalaua kuo tuku mai ʻe Sīsū maʻatautolú!—1 Pita 2:21.
He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi he ngaahi maʻalifekina ʻoku tokonaki mai ʻe he Tohitapú fekauʻaki mo e ʻi ai ʻa Sīsū ʻi heʻene moʻui ki muʻa ke hoko ko e tangatá! ʻOku nau fakaivimālohiʻi papau ʻa ʻetau fakapapauʻi ke faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ngāue mateakí, tautefito ʻi he taimí ni heʻene pule ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga faka-Mīsaia ʻo e ʻOtuá. Tau fakavīkivikiʻi ʻa e “Pilinisi ʻo e Melino,” ʻa Kalaisi Sīsū, ko hotau Kōvana mo e Tokotaha-Pule “ʻa ia ko hono tupuʻangá ʻoku mei he kuonga muʻá”!—Aisea 9:6, NW; Maika 5:2, NW.
[Puha ʻi he peesi 24]
Fakamoʻoni ki ha ʻI Ai ʻi he Moʻui Ki Muʻa ke Hoko ko e Tangatá
Ko e ngaahi lea tonu ʻa Sīsuú, hangē ko ia ʻoku hiki ʻi laló, ʻoku fakamoʻoni lahi ia ki heʻene ʻi ai ʻo moʻui ki muʻa ke hoko ko e tangatá:
◻ “Kuo teʻeki ke ʻalu hake ha toko taha ʻo hu ki langi, ngata pe ʻiate ia naʻe ʻalu hifo mei he langi, ko e Fanautama ʻa Tangata.”—Sione 3:13.
◻ “Naʻe ʻikai ko Mosese naʻa ne foaki kiate kimoutolu ʻa e ma mei he langi; ka ko ʻeku Tamai ʻoku ne foaki kiate kimoutolu ʻa e mā mei he langi, ʻa e mā moʻonia. He ko e mā ʻa e ʻOtua, ko ia ia ʻoku ʻalu hifo mei he langi, ʻo ne foaki moʻui ki māmani. . . . Kuo u ʻalu hifo mei he langi, ʻo ʻikai te u fai ʻa e loto ʻoʻoku, ka ko e finangalo ʻo ia naʻá ne fekau mai au.”—Sione 6:32, 33, 38.
◻ “Ko eni ia ʻa e mā ʻoku ʻalu hifo mei he langi, ʻa ia ʻoku haʻu ke kai ai ha taha ʻo ʻoua ʻe mate. Ko au pe ko e Mā ʻoku Moʻui, ʻa ia ne ʻalu hifo mei he langi: kapau ʻe kai ʻe ha taha mei he mā ko eni te ne moʻui pe ʻo taʻengata.”—Sione 6:50, 51.
◻ “Huanoa ʻoka mou ka siofia ʻa e Fanautama ʻa Tangata ʻoku ne ʻalu hake ki he potu naʻa ne ʻi ai muʻa.”—Sione 6:62.
◻ “ʻOku moʻoni pe ʻeku fakamoʻoni: koeʻuhi ʻoku ou ʻilo ʻae potu naʻa ku haʻu mei ai, mo e potu ʻoku ou ʻalu ki ai; . . . Ko kimoutolu ʻoku mou mei lalo: ko au ʻoku ou mei ʻolunga: ko kimoutolu ʻoku mou ʻo e maama ko eni: ʻoku ʻikai te u ʻo e maama ko eni au.”—Sione 8:14, 23.
◻ “Ka ne ko hoʻomou tamai ʻa e ʻOtua, pehē te mou ʻofa kiate au: he ko e ʻOtua naʻa ku haʻu mei ai, pea ʻoku ou ʻi heni ai; ʻio, ko ʻeku haʻu foki naʻe ʻikai ʻiate au, ka naʻe fekau mai au ʻe he ʻEne ʻAfio.”—Sione 8:42.
◻ “Ko au ē, ko au ē, ʻoku ou tala atu, Teʻeki ke fanauʻi ʻa Epalahame, ʻoku ou ʻi ai pē.”—Sione 8:58.
◻ “Tamai, ke ke fakalangilangiʻi au ʻe koe, he fakataha mo e ʻAfiona, ʻaki ʻa e langilangi naʻa ku maʻu ʻi he teʻeki ke tuʻu ʻa mamani. . . . Tamai, ko e meʻa kuo ke foaki mai, ko hoku loto ki ai, ko e potu ʻoku ou ʻi ai au, ke nau i ai ʻa kinautolu foki mo au; ke nau siofia ʻa e langilangi oʻoku, ʻa ia kuo ke foaki mai: he naʻa ke ʻofa kiate au ʻi he teʻeki ke tanu pou ʻa māmani.”—Sione 17:5, 24.
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
ʻOku fetaulaki ʻa Siosiua mo e pilinisi ʻo e kautau ʻa Sihová