Kuo Pau Ke Tau Hoko ʻo Māʻoniʻoni ʻi Heʻetau Tōʻonga Kotoa Pē
“Mou hoko ʻo māʻoniʻoni ʻi hoʻomou tōʻonga kotoa pē.”—1 PITA 1:15.
1, 2. (a) Ko e hā ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova mei heʻene kakaí? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe tali ʻi he kupu ko ení?
ʻI HONO fakamānavaʻí, naʻe toʻo lea ʻa e ʻapositolo ko Pitá mei he tohi Livitikó pea fakamatalaʻi ko e kau Kalisitiané kuo pau ke nau hoko ʻo māʻoniʻoni ʻo hangē pē ko e pau ke hoko ʻo māʻoniʻoni ʻa e kau ʻIsilelí. (Lau ʻa e 1 Pita 1:14-16.) Ko e “Tokotaha Māʻoniʻoni,” ʻa Sihova, ʻokú ne ʻamanekina ʻa e kau paní mo e “fanga sipi kehe” ke fai honau lelei tahá ke hoko ʻo māʻoniʻoni ʻi heʻenau tōʻonga kotoa pē.—Sione 10:16.
2 ʻI he kupu ko ení, te tau ako ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he tohi Livitikó ʻa ia te ne tokoniʻi kitautolu ke tau ako fekauʻaki mo e tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá pea ngāueʻaki ia ʻi heʻetau moʻuí. Te tau tali foki mo e ngaahi fehuʻi ko ení: ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he fakangalokú? Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he tohi Livitikó fekauʻaki mo hono poupouʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová? Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi feilaulau naʻe foaki ʻe he kau ʻIsilelí?
TOKANGA FEKAUʻAKI MO E FAKANGALOKÚ
3, 4. (a) Ko e hā kuo pau ai ke fakaʻehiʻehi ʻa e kau Kalisitiané mei hono fakangaloku ʻa e ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohi Tapú? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau faisāuni pe tauhi ha ʻitá?
3 Ke fakahōifua kia Sihová, kuo pau ke tau talangofua ki heʻene ngaahi laó mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻo ʻoua ʻaupito ʻe maʻu ha vakai taʻemāʻoniʻoni mo fakangaloku ki ha taha ʻo kinautolu. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻikai ke tau ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé, ka ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Lao ko iá ke mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua pe taʻefakahōifua kia Sihová. Ko e fakatātaá, naʻe tala ki he kau ʻIsilelí: “ʻE ʻikai te ke fai sauni, pe tauhi ha ʻita ki ha niʻihi ʻi ho faʻahinga, ka te ke ʻofa ki ho kaungaʻapi, ʻo hange ko hoʻo ʻofa kiate koe: ko Sihova au.”—Liv. 19:18.
4 ʻOku ʻikai loto ʻa Sihova ke tau faisāuni pe tukulotoʻi ha ʻita. (Loma 12:19) Kapau te tau tukunoaʻi ʻa e ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻe fiefia ʻa Sētane pea te tau taʻefakalāngilangiʻi ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Neongo kapau ʻoku fakalotomamahiʻi kitautolu ʻe ha taha, ʻoku totonu ke ʻoua te tau hoko ʻo ʻita lahi he ʻe aʻu ʻo ne keina kitautolu. ʻOku fakamatalaʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ko ha “ngaahi ipu ʻumea,” ʻoku faʻo ai ha koloa. Ko e koloa ko ení ko e ngāue fakafaifekaú. (2 Kol. 4:1, 7) ʻOku ʻikai ke tau loto ke faʻo ʻa e ʻitá ʻa ia ʻoku hangē ha ʻēsití, ʻi he ipu tatau ʻoku ʻi ai ʻa e koloa mahuʻingá.
5. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he fakamatala fekauʻaki mo ʻĒlone mo e mate hono ongo fohá? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
5 ʻI he Livitiko 10:1-11, ʻoku tau lau ai fekauʻaki mo ha tuʻunga naʻe ʻai ai ke loto-mamahi lahi ʻa e fāmili ʻo ʻĒloné. Naʻe ʻohifo ʻe Sihova ha afi mei he langí ke fakaʻauhaʻaki ʻa e ongo foha ʻo ʻĒlone ko Nātapi mo ʻĀpiú. Naʻe tala ange leva ʻe he ʻOtuá kia ʻĒlone mo hono fāmilí heʻikai lava ke nau fakahāhā ʻenau mamahí ʻi ha faʻahinga founga. He ʻahiʻahiʻi ē ʻo e tuí! ʻOkú ke fakamoʻoniʻi ʻokú ke māʻoniʻoni ʻaki ʻa e ʻikai feohi mo e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí pe niʻihi kehe ʻoku tuʻusí?—Lau ʻa e 1 Kolinitō 5:11.
6, 7. (a) ʻI he fili pe te tau kau ʻi ha mali ʻi ha fale lotu, ko e hā kuo pau ke tau fakakaukau ki aí? (Sio ki he fakamatala ʻi laló.) (e) ʻE anga-fēfē nai haʻatau fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga heʻikai ai ke tau kau ʻi ha mali ʻi ha fale lotu?
6 Heʻikai nai ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻo hangē ko e founga naʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻa ʻĒlone mo hono fāmilí. Kae fēfē kapau ʻe fakaafeʻi kitautolu ke maʻu mo kau ʻi ha mali ʻi ha fale lotu ʻa ha kāinga ʻikai ko ha Fakamoʻoni? ʻOku ʻikai ha lao ʻi he Tohi Tapú ʻoku pehē ai heʻikai lava ke tau maʻu ia, ka ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku totonu ke ne tākiekina ʻetau filí.a
7 Ko ʻetau fili ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová mo nofoʻaki māʻoniʻoní ʻe fakapuputuʻu nai ia ki hotau ngaahi kāingá. (1 Pita 4:3, 4) ʻOku ʻikai ke tau fakaʻamu ke fakaʻitaʻi kinautolu, ko ia ʻoku totonu ke tau lea kia kinautolu ʻi ha founga anga-ʻofa kae faitotonu. Kapau ʻe malava, ʻoku totonu ke tau fai ʻa e talanoa ko ení ki muʻa fuoloa ʻi he kātoangá. ʻE lava ke tau fakamālō kia kinautolu ʻi hono fakaafeʻi kitautolu ke hoko ko ha konga ʻo e malí. Pea ʻe lava leva ke tau pehē ʻoku tau loto ke nau fiefia ʻi honau ʻaho makehé pea ʻoku ʻikai ke tau loto ke fakamaaʻi kinautolu mo ʻenau kau fakaafé ʻaki ʻa e ʻikai ke tau kau ʻi he ngaahi konga fakalotú. Ko e founga eni ʻe taha ʻe lava ke tau fakaʻehiʻehi ai mei hono fakangaloku ʻetau ngaahi tuí.
POUPOUʻI ʻA E TUʻUNGA-HAU ʻO SIHOVÁ
8. ʻOku anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻe he tohi Livitikó ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová?
8 ʻOku fakamamafaʻi ʻe he tohi Livitikó ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová. Laka hake he tuʻo 30, ʻoku tau lau ai ko e ngaahi lao ʻi he tohi Livitikó ko e haʻu mei he ʻOtuá. Naʻe ʻiloʻi eni ʻe Mōsese pea naʻá ne fai ʻa e meʻa tofu pē naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova ke ne faí. (Liv. 8:4, 5) Hangē ko Mōsesé, ʻoku totonu ke tau fai maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku loto ʻa hotau Haú, ʻa Sihova, ke tau faí. Neongo ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he kautaha ʻa e ʻOtuá, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe ʻahiʻahiʻi ʻetau tuí ʻi he taimi ʻoku tau toko taha aí, ʻo hangē ko ia naʻe hoko kia Sīsū ʻi he toafá. (Luke 4:1-13) Kapau ʻoku tau falala ki he ʻOtuá pea poupouʻi hono tuʻunga-haú, heʻikai ha taha ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke fakangaloku. Heʻikai ke tau hoko ʻo ilifia.—Pal. 29:25.
9. Ko e hā ʻoku fehiʻanekinaʻi ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi puleʻangá kotoa?
9 ʻOku totonu ke tau ʻamanekina ko e kakai ʻa e ʻOtuá takatakai ʻi he māmaní ʻe fakatangaʻi koeʻuhí naʻe tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “ʻE tuku atu kimoutolu ʻe he kakaí ki he mamahi pea te nau tāmateʻi kimoutolu, pea te mou hoko ko e fehiʻanekina ʻe he ngaahi puleʻangá kotoa koeʻuhi ko hoku hingoá.” (Māt. 24:9) Neongo ʻoku fehiʻanekinaʻi kitautolu, ʻoku tau hokohoko atu ke malanga pea nofoʻaki māʻoniʻoni ʻi heʻetau tōʻonga kotoa pē. ʻOku tau faitotonu pea maʻa fakaesino mo fakaeʻulungaanga. ʻOku tau toe hoko ko e kau tangataʻifonua lelei. Ko ia ko e hā ʻoku fehiʻanekinaʻi ai kitautolu ʻe he kakai ʻe niʻihi? (Loma 13:1-7) Koeʻuhí ʻoku tau talangofua kia Sihova ko hotau Hau ʻo ʻikai ki ha toe taha kehe. ʻOku tau lotu kiate ia “toko taha pē” pea ʻikai ʻaupito fakangaloku ʻene ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoní.—Māt. 4:10.
10. Ko e hā naʻe hoko ki he tokoua ʻe taha naʻá ne fakangaloku ʻene tuʻu-ʻataá?
10 ʻOku ʻikai ‘ko ha konga kitautolu ʻo e māmaní,’ ko ia ʻoku tau tuʻu-ʻatā pea ʻikai kau ʻi he ngaahi tau mo e ngaahi meʻa fakapolitikale ʻa e māmaní. (Lau ʻa e Sione 15:18-21; ʻAisea 2:4.) Kuo fakangaloku ʻe he kau Kalisitiane fakatapui ʻe niʻihi ʻenau tuʻu-ʻataá. Ko e tokolahi ʻo e faʻahinga ko ení kuo nau fakatomala pea foki kia Sihova. (Saame 51:17) Kae kehe, kuo ʻikai fakatomala ha niʻihi. Ko e fakatātaá, lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní, naʻe tuku pilīsone taʻetotonu ʻa e fanga tokoua tokolahi ʻi Hungali. Naʻe fakatahatahaʻi ʻe he kau maʻu mafaí ki ha kolo ʻe taha ʻa e toko 160 ʻo kinautolu ʻa ia naʻa nau siʻi hifo he taʻu 45 pea tuʻutuʻuniʻi ke nau kau he kau taú. Ko e tokolahi tahá naʻe fakafisi, ka ko e toko hiva naʻa nau tali ʻa e fuakava fakakautaú pea tali ʻa e teunga sōtiá. ʻI he taʻu ʻe ua ki mui ai, ko e toko taha ʻi he kau fakangalokú naʻe vaheʻi ke ne tāmateʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni faitōnungá. Ko hono tokoua fakakakano tonu naʻe kau ai! Kae kehe, naʻe ʻikai ke tāmateʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni faitōnunga ʻa ia naʻe fakahalaiaʻí.
ʻOATU KIA SIHOVA HO LELEI TAHÁ
11, 12. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi feilaulau naʻe fai ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá?
11 Naʻe fakapapauʻi ʻe he Laó ʻa e ngaahi feilaulau naʻe pau ke fai ʻe he kau ʻIsilelí. (Liv. 9:1-4, 15-21) Ko e ngaahi feilaulaú naʻe pau ke taʻemele koeʻuhí naʻe fakahanga ia ki he feilaulau haohaoa ʻa Sīsuú. Pehē foki, naʻe pau ke muimui ʻa e kau ʻIsilelí ki ha founga pau ʻi he feilaulau taki taha. ʻOku fakamatala ʻa e Livitiko 12:6 ki he meʻa naʻe fiemaʻu ke fai ʻe ha faʻē ʻa ha kiʻi tama toki fanauʻi: “ʻI he kakato hono ngaahi ʻaho ʻau, pe ko e tama pe ko e taʻahine, te ne ʻomi ha lami ʻuluaki taʻu maʻa ne feilaulau-moifua, mo ha lupe mui pe ha kulukulu maʻa ne feilaulau-angahala; te ne ʻomi ki he mata Teniti Feʻiloakiʻanga ki he taulaʻeiki.” Neongo naʻe pau ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa Sihová, naʻe fakamahinoʻi ʻe he Laó ʻokú ne anga-ʻofa mo fakaʻatuʻi. Ko e fakatātaá, kapau heʻikai lava ke maʻu ʻe he faʻeé ha sipi, naʻe fakaʻatā ke ne ʻoatu ha ongo foʻi kulukulu pe ko ha ongo lupe mui. (Liv. 12:8) Neongo naʻá ne masiva, naʻe ʻofa mo houngaʻia lahi ʻa Sihova ʻiate ia ʻo hangē pē ko e faʻahinga naʻe lava ke nau ʻoatu ʻa e meʻaʻofa mamafá. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei hení?
12 Naʻe ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiané ke ʻoatu ki he ʻOtuá “ha feilaulau ʻo e fakafetaʻi.” (Hep. 13:15) ʻOku tau ʻoatu ha feilaulau ʻo e fakafetaʻi ʻi he taimi ʻoku tau lea ai ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e huafa ʻo Sihová. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau tulí ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e lea fakanoá ke fakafetaʻi ai ki he ʻOtuá. Ko e kau Kalisitiane ʻoku ʻikai malava ke nau mavahe mei honau ngaahi ʻapí ʻoku nau fakafetaʻi kia Sihova ʻaki ʻa e faitohi, faifakamoʻoni ʻi he telefoni, pea malanga ki he kau ʻaʻahí. Ko e lahi ʻoku tau malava ke fai ke fakafetaʻi ai kia Sihová ʻe makatuʻunga ia ʻi heʻetau moʻui leleí mo e malavá, ka ko e meʻa ʻoku tau ʻoatú ʻoku totonu ko hotau lelei tahá maʻu pē ia.—Loma 12:1; 2 Tīm. 2:15.
13. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau līpooti ʻa e taimi ʻoku tau fakamoleki ʻi he ngāue fakafaifekaú?
13 Koeʻuhí ʻoku tau ʻofa kia Sihova, ʻoku tau loto-lelei ke ʻoatu kiate ia ʻa e feilaulau ʻo e fakafetaʻi. (Māt. 22:37, 38) Ka ʻoku totonu ke fēfē ʻetau fakakaukaú ʻi he taimi ʻoku kole mai ai ke līpooti ʻa e taimi ʻoku tau fakamoleki ʻi he ngāue fakafaifekau he māhina taki taha? ʻOku totonu ke tau loto-lelei ke fai ia koeʻuhí ʻi he founga ko ení, ʻoku tau fakahāhā ai ʻetau anga-līʻoa fakaʻotuá. (2 Pita 1:7) Ka, ʻoku ʻikai totonu ke ongoʻi ʻe he taha kuo pau ke ne fakamoleki ha ngaahi houa lahi ʻi he ngāue fakafaifekaú koeʻuhí pē ke ʻoatu ha līpooti lahi ange. Ko hono moʻoní, kapau ʻoku ʻikai malava ha tokotaha malanga ke fai ha meʻa lahi ʻi he ngāue fakafaifekaú koeʻuhí ko hono taʻú pe moʻui leleí, ʻe lava ke ne līpooti naʻa mo ha miniti pē ʻe 15. Koeʻuhí ko e lelei taha eni ʻe lava ke ne faí, ʻoku fiefia ai ʻa Sihova. ʻOku toe ʻiloʻi ʻe Sihova ko hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau ʻofa kiate ia pea loto moʻoni ke hoko ko ʻene Kau Fakamoʻoni. Hangē pē ko e faʻahinga ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻa ia neongo ʻenau masivá naʻe lava ke nau kei ʻoatu pē ha meʻaʻofa ki he ʻOtuá, ʻi he ʻahó ni ko e faʻahinga ʻoku fakangatangatá ʻe lava ke nau kei ʻoatu ha līpooti ʻa ia ʻoku lava ke nau fiefia ai. Ko ʻetau līpōtí ʻoku kau ia ʻi he līpooti fakakātoa ʻi māmaní, ʻa ia ʻoku tokoni ki he kautahá ke fokotuʻutuʻu ʻaki ʻa e ngaahi fiemaʻu ki he malaʻe malangá. Ko e ʻuhinga eni ʻoku tau līpooti ai ʻa e taimi ʻoku tau fakamoleki ʻi he ngāue fakafaifekaú.
KO ʻETAU TŌʻONGA AKÓ MO E FEILAULAU ʻO E FAKAFETAʻÍ
14. Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau sivisiviʻi ʻetau tōʻonga akó.
14 Hili hono ako ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga ko eni mei he tohi Livitikó, ʻokú ke maʻu ha houngaʻia loloto ange ki he ngaahi ʻuhinga kuo fakakau ai ʻa e tohí ni ʻi he Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá? (2 Tīm. 3:16) ʻOkú ke fakapapauʻi lahi ange ke nofoʻaki māʻoniʻoni? ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau ʻoatu kiate ia hotau lelei tahá pea ʻokú ne tuha mo ia. Te ke toe loto nai ke ako ʻa e toenga ʻo e Tohi Tapú ʻo toe loloto ange. (Lau ʻa e Palōveepi 2:1-5.) Sivisiviʻi hoʻo tōʻonga akó ʻi he faʻa lotu. ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻOku ou ʻoatu kia Sihova hoku lelei tahá? Pe ʻoku ou fakaʻatā ʻa e ngaahi polokalama televīsoné, keimi vitioó, sipotí pe ngaahi meʻa ʻoku ou saiʻia aí ke taʻofi au mei he fakalakalaka ʻi he moʻoní?’ Kapau ko ia, ʻe lelei nai ke fakakaukau fakamātoato fekauʻaki mo e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Paula ʻi he tohi ʻa Hepeluú.
Ko ha meʻa muʻomuʻa ʻi hoʻo moʻuí ʻa e ako Tohi Tapú mo e lotu fakafāmilí? (Sio ki he palakalafi 14)
15, 16. Ko e hā naʻe ʻikai toe afe ai ʻa Paula ʻi he taimi naʻá ne tohi ai ki he kau Kalisitiane Hepeluú?
15 Naʻe ʻikai ʻaupito toe afe ʻa Paula ʻi he taimi naʻá ne tohi ai ki he kau Kalisitiane Hepeluú. (Lau ʻa e Hepelū 5:7, 11-14.) Naʻá ne tala ange kia kinautolu: “Kuo mou fakatōtōʻohi ke fanongo.” Ko e hā naʻe ʻikai ai ke ne toe afé? Hangē ko Sihová, naʻá ne ʻofa kia kinautolu pea hohaʻa ʻi heʻenau feinga ke moʻui pē ʻi he huʻakaú, pe ko ha ʻilo tefito ʻo e Tohi Tapú. Neongo ʻoku mahuʻinga hono mahinoʻi ʻa e ngaahi akonaki tefitó, ʻoku fiemaʻu ke tau kai ʻa e “meʻakai mālohí,” ʻa ia, ko e ngaahi akonaki loloto ange ʻo e Tohi Tapú, ʻo kapau ʻoku tau loto ke fakalakalaka ʻi he moʻoní.
16 ʻI he ʻikai malava ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé, ko e kau Hepeluú naʻa nau fiemaʻu ha taha ke akoʻi kinautolu. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻa nau fakaʻehiʻehi mei he “meʻakai mālohí.” ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻOku ou maʻu ʻa e fakakaukau totonu fekauʻaki mo e ngaahi akonaki loloto ange ʻo e Tohi Tapú? ʻOku ou vēkeveke ke ako kinautolu? Pe ʻoku ou fakaʻehiʻehi mei he ako lolotó mo e lotú? Kapau ko ia, ko ʻeku tōʻonga akó ʻa e konga ʻo e palopalemá?’ ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he pau ke tau malanga ki he kakaí kae toe akoʻi foki kinautolu mo ngaohi ākonga.—Māt. 28:19, 20.
17, 18. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau kai maʻu pē ʻa e “meʻakai mālohí”? (e) ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki hono ngāueʻaki ʻa e ʻolokaholó ki muʻa ʻi heʻetau ngaahi fakatahá?
17 ʻOku ʻikai ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e halaiá ke ʻai kitautolu ke tau loto ke ako ʻa e Tohi Tapú. Neongo kapau ʻoku ʻikai faingofua kia kitautolu ʻa e ako Tohi Tapú, ʻoku totonu ke tau hokohoko atu ke kai ʻa e “meʻakai mālohí” ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ʻetau ʻi he moʻoní. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga eni ʻo kapau ʻoku tau loto ke nofoʻaki māʻoniʻoni.
18 Ke hoko ʻo māʻoniʻoní, kuo pau ke tau sivisiviʻi fakalelei ʻa e Folofolá pea fai ʻa e meʻa tofu pē ʻoku kole mai ʻe he ʻOtuá kia kitautolú. Ko e ongo foha ʻo ʻĒlone ko Nātapi mo ʻĀpiú naʻe tāmateʻi ʻi hono ʻoatu ʻa e “afi kehe,” mahalo lolotonga ʻena inu ʻolokaholo. (Liv. 10:1, 2) Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe tala ange leva ʻe he ʻOtuá kia ʻĒloné. (Lau ʻa e Livitiko 10:8-11, PM.) ʻOku ʻuhinga ʻa e fakamatala ko ení kuo pau ke ʻoua te tau inu ha ʻolokaholo ki muʻa ke tau ʻalu ki ha fakataha faka-Kalisitiane? Fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi poini ko ení: ʻOku ʻikai ke tau ʻi he malumalu ʻo e Laó. (Loma 10:4) ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ʻoku ngāueʻaki ʻe hotau ngaahi kaungātuí ʻa e ngaahi inu ʻolokaholo ʻo fakafeʻunga pē ʻi he kai ki muʻa ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá. Ko e ipu uaine ʻe fā naʻe ngāueʻaki ʻi he Pāsová. ʻI hono fokotuʻu ʻa e Fakamanatú, naʻe ʻai ʻe Sīsū ke inu ʻe heʻene kau ʻapositoló ʻa e uainé ʻa ia naʻá ne fakafofongaʻi hono totó. (Māt. 26:27) ʻOku fakahalaiaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e inu tōtuʻá mo e konaá. (1 Kol. 6:10; 1 Tīm. 3:8) Pea koeʻuhí ko honau konisēnisí, ko e kau Kalisitiane tokolahi heʻikai nai ke nau inu ha ʻolokaholo ki muʻa ke lotu kia Sihová. Kae kehe, ko e ngaahi tuʻungá ʻoku kehekehe mei he fonua ki he fonua, pea ko e meʻa mahuʻinga ki he kau Kalisitiané ke ʻilo ʻa e “kehekehe, i he mea maonioni, moe mea tae maonioni” koeʻuhí ke nau lava ʻo nofoʻaki māʻoniʻoni pea fakahōifua kia Sihova.
19. (a) ʻE lava fēfē ke tau ʻai ʻetau lotu fakafāmilí mo e ako fakafoʻituituí ke mohu ʻuhingá? (e) ʻE lava fēfē ke ke fakahāhā ʻokú ke fakapapauʻi ke nofoʻaki māʻoniʻoni?
19 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu fakaʻofoʻofa ʻa ia ʻe lava ke tau ʻiloʻi ʻo kapau te tau fai ha fekumi fakalelei ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻangāue fakaefekumi ʻoku ala maʻú ke ʻai hoʻo lotu fakafāmilí mo e ako fakafoʻituituí ke mohu ʻuhinga. Feinga ke ʻiloʻi lelei ange ʻa Sihova mo ʻene ngaahi taumuʻá. ʻUnuʻunu ofi kiate ia. (Sēm. 4:8) Lotu ki he ʻOtuá ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne hiva: “Fakaʻa muʻa hoku mata, kau sio meʻa fakaofo ʻi hoʻo lao na.” (Saame 119:18) ʻOua ʻaupito ʻe fakangaloku ʻa e ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. Talangofua loto-lelei ki he lao ʻa e “Tokotaha Māʻoniʻoni,” ʻa Sihova, pea kau faivelenga “ʻi he ngāue toputapu ʻo e ongoongo lelei ʻa e ʻOtuá.” (1 Pita 1:15; Loma 15:16) ʻOku fiemaʻu ke tau nofoʻaki māʻoniʻoni lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi fulikivanu ko ení. Fakatauange ke tau hoko kotoa ʻo māʻoniʻoni ʻi heʻetau tōʻongá pea poupouʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová.
a Sio ki he “Fehuʻi mei he Kau Lautohí” ʻi he Taua Leʻo ʻo Mē 15, 2002.