Tali ʻa e Tuʻunga Mafai ʻo Sihová
“Ko eni ia ʻa e ʻofa ki he ʻOtua, ʻa ʻetau tauhi ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuni. Pea ʻoku ʻikai ke fakamafasia ʻene ngaahi tuʻutuʻuni.”—1 SIONE 5:3, 4a (1Sio 5:3, PM).
1, 2. (a) Ko e hā ʻoku ongo taʻeoli ai ki he tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻa e foʻi fakakaukau ʻo e anganofo ki ha tuʻunga mafaí? (e) ʻOku tauʻatāina moʻoni ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau fie ʻulutukua ki ha tahá? Fakamatalaʻi.
KO E “tuʻunga mafaí” ʻoku ʻikai ko ha foʻi lea manakoa ia ʻi he ʻahó ni. ʻE vakai ʻa e tokolahi ʻoku taʻeoli ʻa e foʻi fakakaukau ʻo e anganofo ki he loto ʻo ha tokotaha. “Heʻikai ke tala mai ʻe ha taha ʻa e meʻa ke u faí” ko e anga ia ʻo e fakakaukau ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau fie ʻulutukua ki ha tahá. Neongo ia, ʻoku tauʻatāina moʻoni ʻa e kakai ko ʻení? Halaʻatā! Ko e tokolahi taha ʻo kinautolú ʻoku nau muimui pē ki he ngaahi tuʻunga ʻa e niʻihi kehe taʻefaʻalaua ʻa ia ʻoku nau “fakaangatatau . . . ki he maama ko eni.” (Loma 12:2) ʻI he kehe ʻaupito mei he tauʻatāiná, ʻoku nau “popula kinautolu ki he ʻauha,” ʻo hangē ko e lau ʻa e ʻapositolo Kalisitiane ko Pitá. (2 Pita 2:19) ʻOku nau ʻaʻeva “fakatatau ki he aluga oe mamani, o tāu moe eiki oe malohi [pe tuʻunga mafai] oe atā,” ʻa Sētane ko e Tēvoló.—Ef. 2:2, PM.
2 Naʻe talaki pōlepole ʻe ha faʻu-tohi ʻe taha: “ʻOku ʻikai ke u tuku ʻe au ki heʻeku ongo mātuʻá pe ko ha pātele pe ko ha faifekau pe ko ha faiako fakalotu Hinitū pe ko e Tohi Tapú ʻa e mafai ke ne fili mai maʻaku ʻa e meʻa ʻoku totonú.” Ko e moʻoni, ʻe ngāuehalaʻaki nai ʻe he niʻihi ʻa honau mafaí pea ʻikai ke nau tuha ai mo ʻetau talangofuá. Ka ko e talí ia ʻa hono fakafisingaʻi fakaʻaufuli ha fiemaʻu pē ki ha tataki? Ko ha vakai nounou ki he ngaahi ʻuluʻi ongoongo ʻi he nusipepá ʻoku ʻomai ai ha tali fakalotomamahi. ʻOku fakamamahí he ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu vivili ai ki he faʻahinga ʻo e tangatá ha tatakí, ʻoku ʻikai loko hehema ke tali ia ʻe he tokolahi tahá.
Ko ʻEtau Vakai ki he Tuʻunga Mafaí
3. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he kau Kalisitiane he ʻuluaki senitulí naʻe ʻikai te nau anganofo tavale pē ki he tuʻunga mafai fakaetangatá?
3 ʻI he hoko ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau maʻu ai ha tuʻunga ʻoku kehe mei he māmaní. ʻOku ʻikai ke ʻuhingá ia ʻoku tau fai tavale pē ha meʻa ʻoku tala mai ke fai. ʻI hono kehé, kuo pau ke tau fakafisi ʻi he taimi ʻe niʻihi ke anganofo ki he loto ʻo ha niʻihi ʻo tatau ai pē pe ʻoku ʻi ai hanau tuʻunga mafai. Naʻe hoko moʻoni foki ʻeni ki he kau Kalisitiane he ʻuluaki senitulí. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe fekauʻi ai ʻa e kau ʻapositoló ke tuku ʻenau malangá, naʻe ʻikai te nau ilifia ʻo fakaongoongo ki he taulaʻeiki lahí mo e kau maʻu mafai kehe ʻa ia ko e konga kinautolu ʻo e Sanetalimí. Naʻe ʻikai te nau siʻaki ʻa e meʻa naʻe totonú koeʻuhi ke muimui ki he tuʻunga mafai fakaetangatá.—Lau ʻa e Ngāue 5:27-29.
4. Ko e hā ʻa e ongo faʻifaʻitakiʻanga mei he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ʻoku fakahaaʻi ai naʻe ʻaʻeva ʻa e tokolahi ʻi he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi ha ʻalunga naʻe ʻikai manakoa?
4 Ko e kau sevāniti tokolahi ʻa e ʻOtuá ki muʻa he taimi ʻo e kau Kalisitiané naʻa nau tōʻongaʻaki ʻa e tuipau meimei tatau. Ko e fakatātaá, ko Mōsese naʻá ne “fakataleʻi . . . hono lau ko e tama ʻa e ʻofefine ʻo Felo; heʻene fili muʻa ke kaungā-ngaohikovia mo e kakai ʻa e ʻOtua,” neongo ko e fai peheé naʻe ʻai ai ke “tuputamaki ʻa e tuʻi.” (Hep. 11:24, 25, 27) Naʻe talitekeʻi ʻe Siosefa ʻa e ngaahi feinga ʻa e uaifi ʻo Pōtifá, ʻa ia naʻá ne maʻu ʻa e mafai ke ne faisāuni mo fakatupunga ke hoko ha maumau kiate ia. (Sen. 39:7-9) “Nae fakababau a Taniela i hono loto, e ikai te ne fakauliʻi eia ia, aki ae tufakaga mea kai oe tuʻi,” neongo ko hono tuʻunga ʻi he fekauʻaki mo e meʻa ko iá naʻe ʻikai faingofua ke tali ia ʻe he ʻōfisa māʻolunga ʻi he lotoʻā Pāpiloné. (Tan. 1:8-14, PM) ʻI he hisitōliá, ʻoku fakahaaʻi ʻe he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga peheé kuo fai ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e tuʻu mālohi ki he meʻa ʻoku totonú, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono nunuʻá. Naʻe ʻikai te nau tukulolo ki he tangatá koeʻuhí pē ke fakahekeheke kiate kinautolu; pea ʻoku totonu ke pehē pē mo kitautolu.
5. ʻOku anga-fēfē ʻa e kehe ʻetau vakai ki he tuʻunga mafaí mei he vakai ʻa e māmaní?
5 Ko ʻetau tuʻu loto-toʻá ʻoku ʻikai totonu ke fetoʻoaki ia mo ʻetau loto-fefeká; pea ʻoku ʻikai ke tau tatau mo e niʻihi ʻoku nau angatuʻu koeʻuhi pē ko e ʻikai te nau saiʻia ʻi ha faʻahinga fokotuʻutuʻu fakapolitikale. ʻI hono kehé, ʻoku tau fakapapauʻi ke tali ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihová ʻo laka ia ʻi ha toe faʻahinga tuʻunga mafai fakaetangata pē. ʻI he taimi ʻoku fepaki ai ʻa e lao ʻa e tangatá mo e lao ʻa e ʻOtuá, ko e fili ki he meʻa te tau faí ʻoku ʻikai ke faingataʻa. ʻI he hangē ko e kau ʻapositolo ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻoku tau talangofua ki he pule ʻa e ʻOtuá kae ʻikai ko e tangatá.
6. Ko e hā ʻoku lelei taha maʻu pē ai ke talangofua ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Sihová?
6 Ko e hā kuó ne tokoniʻi kitautolu ke tau tali ʻa e tuʻunga mafai ʻo e ʻOtuá? ʻOku tau loto-tatau mo e meʻa ʻoku leaʻaki ʻi he Palovepi 3:5, 6 (PM): “Falala kia Jihova aki ho loto kotoa; bea oua naa ke faaki ki ho boto oou. Ke ke fakaogoogo kiate ia i ho hala kotoabe, bea e fakatonutonu eia ho gaahi aluaga.” ʻOku tau tui ko ha meʻa pē ʻoku fiemaʻu mai ʻe he ʻOtuá meiate kitautolu ʻe faai atu pē ʻo hoko ia ko e lelei maʻatautolu. (Lau ʻa e Teutalonome 10:12, 13.) Ko e moʻoni, naʻe fakamatalaʻi ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí ko Iá ko e tokotaha ‘ʻokú ne akoʻi kinautolu ke fai meʻa ʻaonga, ʻokú ne tataki kinautolu ʻi he hala ʻoku totonu ke nau fou aí.’ Naʻá ne tānaki atu leva: “Taumaiā naʻa ke tokanga ki heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni! Pehe kuo hange ha vaitafe hoʻo fiemalie, pea ko hoʻo maʻoniʻo[n]i hange ko e ngaahi peau ʻo e tahi.” (Ai. 48:17, 18) ʻOku tau falala ki he ngaahi lea ko iá. ʻOku tau tuipau ʻe lelei taha maʻu pē kiate kitautolu ke tau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.
7. Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí kapau ʻoku ʻikai ke tau mahinoʻi kakato ha tuʻutuʻuni ʻoku ʻomai ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá?
7 ʻOku tau tali ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihová pea talangofua kiate ia ʻo aʻu kapau ʻoku ʻikai ke tau mahinoʻi kakato ʻa e ʻuhinga ki ha fiemaʻu ʻoku hā ʻi heʻene Folofolá. ʻOku ʻikai ko ha tui noaʻia ʻeni; ka ko e falala. ʻOku tapua mai mei ai ʻa e falala loto-moʻoni ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku lelei kia kitautolú. Ko ʻetau talangofuá ko ha toe fakahāhā ia ʻo ʻetau ʻofá, he naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Ko eni ia ʻa e ʻofa ki he ʻOtua, ʻa ʻetau tauhi ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuni.” (1 Sione 5:3) Ka ʻoku ʻi ai ha toe tafaʻaki ʻe taha ʻo ʻetau talangofuá ʻoku totonu ke ʻoua te tau taʻefakatokangaʻi.
Akoʻi ʻEtau Mafai Fakaefakakaukaú
8. ʻOku anga-fēfē ʻa e felāveʻi ʻa hono ‘akoʻi ʻetau mafai fakaefakakaukaú’ ki hono tali ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihová?
8 ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku totonu ke tau ‘ako hotau ngaahi ongoʻangá [pe mafai fakaefakakaukaú] ke sivi ʻa e leleí mo e koví.’ (Hep. 5:14) Ko ia ai, ko ʻetau taumuʻá ia ke ʻoua ʻe talangofua pē ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá ʻo taʻefakakaukau ki ai; ʻi hono kehé, ʻoku tau loto ke tau malava ʻo “sivi ʻa e lelei mo e kovi” ʻo fakatefito ʻi he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová. ʻOku tau loto ke sio ki he fakapotopoto ʻa e ngaahi founga ʻa Sihová, kae lava ke tau leaʻaki ʻo hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “ʻOku ʻi hoku loto fatu hoʻo lao.”—Sāme 40:8.
9. ʻE lava fēfē ke tau ʻai ke feongoongoi hotau konisēnisí mo e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová, pea ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fai peheé?
9 Ke mahinoʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ia ko e tokotaha-tohi-sāmé, ʻoku fiemaʻu ia ke tau fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau lau ʻi he Tohi Tapú. Ko e fakatātaá, ʻi heʻetau ako fekauʻaki mo ha faʻahinga fiemaʻu ʻa Sihova, te tau ʻeke nai: ‘Ko e hā ʻoku fakapotopoto ai ʻa e fekau pe tefitoʻi moʻoni ko ʻení? Ko e hā ʻe lelei taha ai kiate au ke talangofua ki aí? Ko e hā ʻa e ngaahi nunuʻa kuo tō ki he faʻahinga kuo nau tukunoaʻi ʻa e akonaki ʻa e ʻOtuá ʻi he tuʻunga ko ʻení?’ ʻI he taimi ʻoku feongoongoi ai hotau konisēnisí mo e ngaahi founga ʻa Sihová, ʻe ngalingali ange ai te tau fai ha ngaahi fili ʻoku fehoanaki mo hono finangaló. ʻOku malava ke ‘mahino kia kitautolu ʻa e finangalo’ ʻo Sihová pea tau muimui leva ki ai ʻi ha ʻalunga talangofua. (Ef. 5:17) ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē ʻeni.
Feinga ʻa Sētane ke Fakavaivaiʻi ʻa e Tuʻunga Mafai ʻo e ʻOtuá
10. Ko e hā ʻa e tafaʻaki ʻe taha kuo feinga ai ʻa Sētane ke fakavaivaiʻi ʻa e tuʻunga mafai ʻo e ʻOtuá?
10 Kuo fuoloa e feinga ʻa Sētane ke fakavaivaiʻi ʻa e tuʻunga mafai ʻo e ʻOtuá. Ko hono laumālie faʻifaʻitelihá ʻoku hā ia ʻi he ngaahi tuʻunga lahi. Ko e fakatātaá, ko e ʻikai loko ʻi ai ha fakaʻapaʻapa ki he fokotuʻutuʻu fakaʻotua ʻo e nofo malí. Kuo fili ʻa e niʻihi ke nonofo fakataha kae ʻikai mali, lolotonga ia ʻoku feinga ʻa e niʻihi ia ke tuku ange honau hoá. Ko e faʻahinga fakatouʻosi ʻi he ongo kulupú te nau loto-tatau nai mo ha fefine ʻeti faiva ʻiloa ʻa ia naʻá ne fakamatematē ʻo pehē: “Ko e mali pē mo e toko tahá ʻoku taʻemalava ia ki he tangatá mo e fefiné fakatouʻosi.” Naʻá ne tānaki mai: “ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi ʻe au ha taha ʻoku faitōnunga ki hono hoa malí pe loto ke fai pehē.” ʻI he fakakaukau ki hono ngaahi vahaʻangatae taʻelavameʻá, naʻe fakahaaʻi meimei tatau ʻe ha tangata ʻeti faiva ʻiloa: “ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi pe ko hotau natulá moʻoni ia ke nofo pē mo ha tokotaha ʻi he toenga ʻo ʻetau moʻuí.” ʻOku lelei ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu, ‘ʻOku ou tali ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihová ʻi he tuʻunga ʻo e nofo malí, pe kuo hanga ʻe he fakakaukau ʻaiʻainoaʻia ʻa e māmaní ʻo uesia ʻeku fakakaukaú?’
11, 12. (a) Ko e hā ʻe faingataʻa nai ai ki he kau talavoú ke nau tali ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihová? (e) Lave angé ki ha hokosia ʻoku hā ai ʻa e fakavalevale ʻo hono siʻaki ʻa e ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa Sihová.
11 Ko ha tokotaha kei talavou koe ʻi he kautaha ʻa Sihová? Kapau ko ia, ʻokú ke hoko nai koe ko ha tāketi makehe ʻo e ngaahi feinga ʻa Sētane ke fakavaivaiʻi ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihová. “Ko e ngaahi holi fakatalavou” fakataha mo e tenge mei ho ngaahi toʻumeʻá te ne fakahehemaʻi nai koe ke ke fakamulituku ʻo pehē ko e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá ʻoku fakakavenga. (2 Tim. 2:22) ʻOua te ke tuku ia ke hokó. Feinga ke sio ki he fakapotopoto ʻo e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú ke ke “hola pe mei he fai feʻauaki.” (1 Kol. 6:18) Toe ʻeke hifo angé kiate koe ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení: ‘Ko e hā ʻoku fakapotopoto ai ʻa e fekau ko iá? ʻE anga-fēfē ʻa e ʻaonga kiate au ʻa e talangofuá ʻi he tuʻunga ko ʻení?’ Te ke ʻiloʻi nai ha niʻihi ne nau tukunoaʻi ʻa e akonaki ʻa e ʻOtuá pea nau tofanga he ngaahi nunuʻa kovi ʻo e faihala ko iá. ʻOku nau fiefia moʻoni ʻi he taimí ni? ʻOku nau maʻu ha moʻui ʻoku lelei ange ʻi he moʻui ne nau maʻu ki muʻa ʻi he taimi naʻa nau feohi ai mo e kautaha ʻa Sihová? Kuo nau maʻu moʻoni ha faʻahinga fakapulipuli ki he fiefiá ʻa ia ʻoku ʻikai maʻu ia ʻe he toenga ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá?—Lau ʻa e Aisea 65:14.
12 Fakakaukau atu ki he ngaahi fakamatala naʻe fai ʻi ha taimi ki muʻa ʻe ha Kalisitiane ko hono hingoá ko Sharon: “Koeʻuhi ko hono siʻaki ʻa e lao ʻa Sihová, kuó u maʻu ai ʻa e mahaki fakatupu mate ko e ʻeitisí. ʻOku ou faʻa manatu ki he ngaahi taʻu lahi ʻo e fiefia ne u maʻu ʻi heʻeku tauhi kia Sihová.” Naʻá ne fakatokangaʻi naʻe fakavalevale ke talangataʻa ki he ngaahi lao ʻa Sihová pea naʻe totonu ke ne fakamahuʻingaʻi lahi ʻaupito ʻa e ngaahi lao ko iá. Ko e ngaahi lao ʻa Sihová ko e ʻaí ke tau malu ai. Naʻe mate ʻa Sharon ʻi he uike pē ʻe fitu mei heʻene tohi ʻa e ngaahi lea ʻi ʻolungá. Hangē ko ia ʻoku hā mei he meʻa fakamamahi naʻá ne hokosiá, ʻoku ʻikai ha meʻa lelei ʻa Sētane ke ʻoange ki he faʻahinga ʻoku nau hoko ko e konga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻení. ʻI he tuʻunga ko e ‘tamai ʻa e loí,’ ʻokú ne fai ʻa e ngaahi talaʻofa lahi, ka ʻoku nau tō kelekele kotoa, ʻo hangē tofu pē ko e talaʻofa naʻá ne fai kia ʻIví. (Sione 8:44) Ko e moʻoni, ʻoku lelei taha maʻu pē ke tali ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihová.
Maluʻi mei he Laumālie Faʻifaʻitelihá
13. Ko e hā ha tafaʻaki ʻe taha ʻe fiemaʻu ai ke tau maluʻi kitautolu mei he laumālie faʻifaʻitelihá?
13 ʻI hono tali ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihová, ʻoku fiemaʻu ke tau maluʻi kitautolu mei he laumālie faʻifaʻitelihá. Ko ha fakakaukau hīkisia ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke tau fiemaʻu ha tataki mei ha faʻahinga taha pē. Ko e fakatātaá, te tau talitekeʻi nai ʻa e akonaki ʻoku fai ʻe he faʻahinga ʻoku nau takimuʻa ʻi he kakai ʻa e ʻOtuá. Kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ha fokotuʻutuʻu ʻa ia ʻoku tokonaki mai ai ʻe ha kalasi tamaioʻeiki anga-tonu mo poto ʻa e meʻakai fakalaumālié ʻi he taimi totonu. (Mt. 24:45-47) ʻOku totonu ke tau ʻiloʻi anga-fakatōkilalo ko e founga ʻeni ʻa Sihova ki hono tokangaʻi ʻa ʻene kakai he ʻaho ní. Feinga ke tatau mo e kau ʻapositolo faitōnungá. ʻI he taimi naʻe humu ai ha kau ākonga ʻe niʻihi, naʻe ʻeke ange ʻe Sīsū ki he kau ʻapositoló: “ʻE ʻikai te mou fie ō mo kimoutolu, ʻo?” Naʻe tali ange ʻa Pita: “ʻEiki, te mau ʻalu kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengata.”—Sione 6:66-68.
14, 15. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau anganofo anga-fakatōkilalo ki he akonaki ʻa e Tohi Tapú?
14 Ko hono tali ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihová ʻoku kau ki ai ʻa e tali ʻa e akonaki ʻoku fakatuʻunga ʻi heʻene Folofolá. Ko e fakatātaá, kuo naʻinaʻi mai ʻa e kalasi tamaioʻeiki anga-tonu mo potó kiate kitautolu ke tau “leo bea tau fakabotoboto.” (1 Tes. 5:6, PM) Ko e faʻahinga akonaki peheé ʻoku feʻungamālie ʻaupito ia lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí ni ʻa ia ko e tokolahi ʻi aí ko e kau “ʻofa kiate kinautolu pe, te nau ʻofa ki he paʻanga.” (2 Tim. 3:1, 2) ʻE lava nai ke uesia kitautolu ʻi he faʻahinga tōʻonga ʻoku hokolahia ko iá? ʻIo. Ko e ngaahi taumuʻa ʻoku ʻikai fakalaumālié ʻe lava ke ne fakatulemoheʻi fakalaumālie kitautolu, pe ko haʻatau ohi nai ha fakakaukau fakamatelie. (Luke 12:16-21) Ko ia ai, he fakapotopoto ē ke tali ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú pea fakaʻehiʻehi mei he founga moʻui siokita ʻoku hokolahia ʻaupito ʻi he māmani ʻo Sētané!—1 Sione 2:16.
15 Ko e meʻakai fakalaumālie mei he kalasi tamaioʻeiki anga-tonu mo potó ʻoku tufaki ia ʻi he ngaahi fakatahaʻangá ʻe he kau mātuʻa kuo fakanofo. ʻOku akonaki mai ʻa e Tohi Tapú kiate kitautolu: “Mou tuitala ki he kau tuʻukimuʻa ʻomoutolu, pea fakavaivai kiate kinautolu; he ko kinautolu ia ʻoku nau ʻā ke leʻohi homou laumalie, he ko kinautolu te nau fakamatala kimoutolu ʻamui; koeʻuhiā ke nau fai fiefia ʻenau ngaue ko ia, ʻo ʻikai fai mo e toʻe: he ʻe taeʻaonga ia kiate kimoutolu.” (Hep. 13:17) ʻOku ʻuhinga ʻení ʻe taʻemalava ke fehālaaki ʻa e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá? ʻIkai ʻaupito! ʻOku ʻafioʻi lelei ange ʻe he ʻOtuá ʻenau ngaahi taʻehaohaoá ʻi he meʻa ʻoku lava ke ʻiloʻi ʻe ha taha pē ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá. Neongo ia, ʻokú ne ʻamanekina mai kitautolu ke tau anganofo. Ko e ngāue fāitaha mo e kau mātuʻá, neongo ʻoku nau taʻehaohaoa, ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni ʻoku tau tali ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihová.
Mahuʻinga ʻo e Anga-Fakatōkilaló
16. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa kia Sīsū ko e ʻUlu ia ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané?
16 Kuo pau ke tau manatuʻi maʻu pē ko Sīsū ʻa e ʻUlu moʻoni ʻo e fakatahaʻangá. (Kol. 1:18) Ko e ʻuhinga ia ʻe taha ʻo ʻetau anganofo anga-fakatōkilalo ki he tataki ʻa e kau mātuʻa kuo fakanofó, ʻo ʻoange kiate kinautolu ʻa e “tokanga ʻofa ʻaupito.” (1 Tes. 5:12, 13) Ko e moʻoni, ʻe lava ke fakahāhā ʻe he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau anganofo foki mo kinautolu ʻaki ʻenau tokanga ke tuku atu ki he fakatahaʻangá ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá, kae ʻikai ko ʻenau fakakaukau pē ʻa kinautolú. ʻOku ʻikai te nau ʻai ʻo “hulu atu ʻi he meʻa kuo tohi” koeʻuhí ke pouaki ai haʻanau faʻahinga fakakaukau fakafoʻituitui.—1 Kol. 4:6.
17. Ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki ai ʻa e laumālie ʻo e sio tuʻungá?
17 Ko e kotoa ʻi he fakatahaʻangá ʻoku fiemaʻu ke nau maluʻi kinautolu mei he tuli pē ki honau lāngilangí. (Pal. 25:27) Ko e moʻoni, ko ha tōʻanga ia ʻo ha ākonga ʻe taha naʻe fetaulaki mo e ʻapositolo ko Sioné. Naʻá ne tohi: “Ko ia ʻoku ne fie tāfataha ʻiate kinautolu, ʻa Taiotifi, ʻoku ʻikai te ne tali kimautolu. Ko ia kapau te u ʻalu atu te u fakamanatu hake ʻene ngaahi ngaue, ʻa e koto laukovi ʻoku ne fai kiate kimautolu.” (3 Sione 9, 10) ʻOku ʻi ai ʻa e lēsoni ʻi he meʻa ko iá ʻo aʻu mai kiate kitautolu he ʻaho ní. ʻOku ʻi ai ʻa e ʻuhinga lelei ke tau taʻaki fuʻu ha faʻahinga tafaʻaki pē ʻo e sio tuʻungá ʻoku tau fakatokangaʻi hifo nai ʻiate kitautolu. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú: “Ko e angahiki ko e fakamelomelo ʻo e hinga.” Ko e faʻahinga ʻoku nau tali ʻa e tuʻunga mafai ʻo e ʻOtuá kuo pau ke nau talitekeʻi ʻa e tauhele ʻo e ʻafungí, he ko hono fai iá ʻe iku ai ki he mā.—Pal. 11:2; 16:18.
18. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau tali ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihová?
18 ʻIo, ʻai ko hoʻo taumuʻá ia ke talitekeʻi ʻa e laumālie faʻifaʻiteliha ʻo e māmaní pea tali ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihová. ʻI he taimi ki he taimi, fakalaulauloto houngaʻia ʻi he monū lahi ʻokú ke maʻu ke tauhi kia Sihová. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo hoʻo kau ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ko ha fakamoʻoni ia kuó ne tohoakiʻi koe ʻo fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní. (Sione 6:44) ʻOua ʻaupito naʻá ke teitei fakamaʻamaʻaʻi ʻa ho vahaʻangatae mo e ʻOtuá. Feinga ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa ʻo e moʻuí ke fakahāhā ʻokú ke talitekeʻi ʻa e laumālie faʻifaʻitelihá pea ʻokú ke tali ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihová.
[ʻOkú Ke Manatuʻi?]
• Ko e hā ʻoku kau ki hono tali ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihová?
• ʻOku anga-fēfē ʻa e kaunga ʻo hono akoʻi ʻetau mafai fakaefakakaukaú ki he tali ʻo e tuʻunga mafai ʻo Sihová?
• ʻI he ngaahi tafaʻaki fē ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke ne fakavaivaiʻi ʻa e tuʻunga mafai ʻo e ʻOtuá?
• Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e anga-fakatōkilaló ʻi hono tali ʻa e tuʻunga mafai ʻo Sihová?
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
“ʻOku totonu pe ke fai ki he pule ʻa e ʻOtua ʻi he pule ʻa e tangata”
[Fakatātā ʻi he peesi 20]
ʻOku fakapotopoto maʻu pē ke muimui ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá