-
Taula ʻe he ʻAmanakí, Ueʻi ʻe he ʻOfáKo e Taua Leʻo—1999 | Siulai 15
-
-
Fakahoa ʻa e ʻAmanakí ki ha Taula
10, 11. Naʻe fakatatau ʻe Paula ʻetau ʻamanakí ki he hā, pea ko e hā naʻe feʻungamālie ai ʻa e fakahoa ko ʻení?
10 Naʻe fakahaaʻi ʻe Paula ʻo pehē naʻe fai ʻe Sihova ha talaʻofa ʻo e ngaahi tāpuaki ʻe hoko mai fakafou ʻia ʻĒpalahame. Naʻe fakamatala leva ʻa e ʻapositoló: “Ko e ʻOtua . . . naʻa ne fakamamafa ʻaki ha lea tuki: koeʻuhiā, ko e meʻa ʻi he ʻi ai ʻa e ongo meʻa taʻemaliliu ʻe ua [ko ʻene folofolá mo ʻene fuakavá], ʻa ia naʻe ʻikai ʻaupito lava ke loi ai ʻa e ʻOtua, ko ia ke ai hatau tokoni malohi, ʻa kitaua kuo ta hola hufanga ke puke ki he ʻamanaki ʻoku tala humaki mai: ʻa e ʻamanaki ko ia ʻoku tau maʻu moʻo taula hotau laumalie, ko e taula malohi mo maʻumaʻuluta.” (Hepelu 6:17-19; Senesi 22:16-18) Ko e ʻamanaki kuo fokotuʻu ki he kau Kalisitiane paní ko e moʻui taʻefaʻamate ʻi hēvani. ʻI he ʻahó ni, ko e fuʻu tokolahi kāfakafa ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová kuo nau maʻu ʻa e ʻamanaki fisifisimuʻa ʻo e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi. (Luke 23:43) Ka ne ʻikai ha ʻamanaki pehē, heʻikai lava ke te maʻu ha tui.
11 Ko e taulá ko ha meʻa maluʻi mālohi ia, ʻa ia ʻoku fiemaʻu papau ia ki hono taʻofituʻu ʻo ha vaka pea mo hono taʻofi ia mei haʻane ʻauhia. Heʻikai ha kaivai ia ʻe mavahe mei he taulangá taʻeʻiai ha taula. Koeʻuhi naʻe tofanga ʻa Paula ʻi ha ngaahi vaka tūkia ʻi ha ngaahi taimi, naʻá ne ʻilo ai mei heʻene hokosia iá ko e moʻui ʻa e kau folau tahí naʻe faʻa fakatuʻunga ʻi he ngaahi taula ʻo honau ngaahi vaká. (Ngāue 27:29, 39, 40; 2 Kolinito 11:25) ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha mīsini ia ʻo ha vaka ke malava ai ʻe he kapitení ke ne puleʻi ia ʻo fakatatau ki heʻene fiemaʻú. Tuku kehe ʻa e ngaahi vakatau ʻaʻaló, naʻe fakatuʻunga tefito ʻa e ʻalu ʻa e ngaahi vaká ʻi he matangí. Kapau naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki hono vaká ʻo ngali ʻe hake ia ʻi ha funga maka, ko e feinga pē ʻa e kapitení naʻe faí ko e lī taula pea ʻe hao ai ʻi he matangí, ʻi he falala ʻe ʻikai homo ʻa e taulá mei heʻene pikimaʻu ʻi he kilisitahí. Ko ia ai, naʻe fakahoa ʻe Paula ʻa e ʻamanaki ʻa ha Kalisitiane ko ha “taula hotau laumalie, ko e taula malohi mo maʻumaʻuluta.” (Hepelu 6:19) ʻI he taimi ʻoku ʻohofi ai kitautolu ʻe he ngaahi afā ʻo e fakafepakí pe hokosia ha ngaahi ʻahiʻahi kehe, ʻoku hangē ʻetau ʻamanaki fakaofó ha taula ʻokú ne fokotuʻu maʻu kitautolu ʻi he tuʻunga ko e ngaahi soulu moʻui, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻauhia hotau vaka ko e tuí ki he ngaahi lauʻatētea fakatuʻutāmaki ʻo e veiveiuá pe ko e ngaahi maka fakatuʻutāmaki ʻo e tafoki mei he moʻoní.—Hepelu 2:1; Siutasi 8-13.
12. ʻE malava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he hiki meia Sihová?
12 Naʻe fakatokanga ʻa Paula ki he kau Kalisitiane Hepeluú: “Ko ia mou vakai, ʻe kainga, naʻa ʻiloange ʻe ai ʻi hamou toko taha ha loto kovi he taʻetui, ʻa ia ʻoku hiki mei he ʻOtua ʻoku moʻui.” (Hepelu 3:12) ʻI he konga tohi faka-Kalisí, ko e “hiki” ʻoku ʻuhinga fakafoʻilea ia “ko e tuʻu mavahe,” ʻa ia, ke tafoki mei he moʻoní. Ka ʻoku malava ke tau fakaʻehiʻehi mei he tūkia fakaʻaufuli peheé. ʻE hanga ʻe he tuí mo e ʻamanakí ʻo fakaivia kitautolu ke tau pīkitai kia Sihova naʻa mo e lolotonga ʻa e ngaahi afā kovi taha ʻo e ʻahiʻahí. (Teutalonome 4:4; 30:19, 20) ʻE ʻikai hangē ʻetau tuí ko ha vaka ʻoku fepaleʻekina holo ʻe he ngaahi matangi ʻo e akonaki tafoki mei he moʻoní. (Efeso 4:13, 14) Pea ʻi he hoko ʻa e ʻamanakí ko ʻetau taulá, te tau malava ai ke matuʻuaki ʻa e ngaahi afā ʻo e moʻuí ʻi he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová.
-
-
Taula ʻe he ʻAmanakí, Ueʻi ʻe he ʻOfáKo e Taua Leʻo—1999 | Siulai 15
-
-
Hoko Atu Ai Pē ki he Feituʻu ʻOku Tau ʻAlu ki Aí!
18. Ko e hā te ne fakaivia kitautolu ke tau kātakiʻi ha faʻahinga ʻahiʻahiʻi pē ʻo ʻetau tuí ʻi he kahaʻú?
18 ʻE ʻahiʻahiʻi fefeka nai ʻetau tuí mo ʻetau ʻofá ki muʻa ke tau aʻu ki he fokotuʻutuʻu foʻou ʻo e ngaahi meʻá. Ka kuo tokonaki mai ʻe Sihova maʻatautolu ha taula ʻoku “malohi mo maʻumaʻuluta”—ko ʻetau ʻamanaki fakaofó. (Hepelu 6:19; Loma 15:4, 13) ʻI hono haʻahaʻaki kitautolu ʻe he fakafepakí pe ko ha ngaahi ʻahiʻahi kehe, ʻoku malava ke tau kātaki ʻo kapau ʻoku faitaula malu kitautolu ʻaki ʻetau ʻamanakí. ʻI he hili ʻa e holo hifo ʻa ha afā ʻe taha pea ki muʻa ke kamata ha toe afā ʻe tahá, ʻai ke tau fakapapauʻi ke fakafefekaʻi ʻetau ʻamanakí pea mo fakaivimālohiʻi ʻetau tuí.
-