LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w12 10/15 p. 27-31
  • ʻAi Hoʻomou ʻIó ke ʻUhingá ko e ʻIo

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻAi Hoʻomou ʻIó ke ʻUhingá ko e ʻIo
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • SĪSŪ​—KO E FAʻIFAʻITAKIʻANGA LELEI TAHÁ
  • PAULA​—KO HA TANGATA NAʻE FAI KI HEʻENE LEÁ
  • NGAAHI FAʻIFAʻITAKIʻANGA KEHE
  • KO HOʻO ʻIO MAHUʻINGA TAHÁ
  • MAʻU ʻAONGA MEI HEʻETAU TAULAʻEIKI LAHI MO E TUʻI
  • Talangofua ki he ʻOtuá pea Maʻu ʻAonga mei Heʻene Ngaahi Talaʻofa Fuakavá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Ko Ho‘o Leá—‘‘Io kae Hili Iá ko e ‘Ikai’?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Fehuʻi mei he Kau Lautohí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • Ko e Hā ke Muimui Ai ki he “Kalaisi”?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
w12 10/15 p. 27-31

A young man praying
ʻAi Hoʻomou ʻIó ke ʻUhingá ko e ʻIo

“ʻAi pē hoʻomou lea ‘ʻió’ ke ʻuhingá ko e ʻio, mo hoʻomou ‘ʻikaí’ ke ʻikai.”​—MĀT. 5:37.

SIO ANGÉ PE TE KE LAVA ʻO TALI:

  • Ko e hā e lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo e fuakavá?

  • Ko e hā naʻe hoko ai ʻa Sīsū ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei pehē ʻi he moʻoni ki heʻene leá?

  • ʻI he ngaahi tafaʻaki fē ʻo e moʻuí ʻoku totonu ke hoko ai ʻetau ʻIó ʻo ʻuhingá ko e ʻIo?

1. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū fekauʻaki mo e fai ʻo e ngaahi fuakavá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

ʻI HE fakalūkufuá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ki he kau Kalisitiane moʻoní ke nau fai ha fuakava. Ko hono ʻuhingá ʻoku nau talangofua kia Sīsū, ʻa ia naʻá ne pehē: “Ai pē hoʻomou lea ‘ʻió’ ke ʻuhingá ko e ʻio.” Ko ʻene ʻuhingá ʻoku totonu ki ha taha ke ne tauhi ʻene leá. Naʻe fakafeʻiloaki mai ʻe Sīsū ʻa e fekau ko iá ʻaki ʻene pehē: “ʻOua naʻa mou teitei fai ha fakapapau.” Naʻá ne leaʻaki ení ʻi heʻene fakahalaiaʻi ʻa tōʻonga lea tavale naʻe maʻu ʻe he tokolahi ʻi heʻenau fetalanoaʻaki fakaʻahó ʻo toutou fuakava ki hē mo ē, ʻo ʻikai ʻaupito ha taumuʻa ke fai ʻa e meʻa ʻoku nau leaʻakí. “Ka ai hano toe fakalahi” ʻo ha kiʻi ʻIo pe ʻIkai ke fakahaaʻi ʻenau ngaahi taumuʻá, ko e kakai peheé te nau fakaeʻa nai ʻoku ʻikai te nau falalaʻanga moʻoni pea ʻoku nau ʻi he malumalu ai ʻo e tākiekina ʻa e “tokotaha fulikivanú.”​—Lau ʻa e Mātiu 5:33-37.

2. Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke hala maʻu ai pē ke fai ha ngaahi fuakava.

2 ʻOku ʻuhinga ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú ko e fai kotoa pē ha ngaahi fuakava ʻoku kovi ia? ʻE lava fēfē ia? Hangē ko ia naʻa tau ako ʻi he kupu ki muʻá, ko Sihova ko e ʻOtuá mo ʻene sevāniti faitōnunga ko ʻĒpalahamé naʻá na fai fuakava ʻi ha ngaahi taimi mahuʻinga. Pehē foki, ko e Lao ʻa e ʻOtuá naʻe fiemaʻu ai ke fai ha fuakava ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi fekīhiaki ʻe niʻihi. (ʻEki. 22:10, 11; Nōm. 5:21, 22) Ko ia ai, ʻe fiemaʻu nai ki ha Kalisitiane ke fuakava ke tala ʻa e moʻoní ʻi he taimi ʻoku fai ai ha fakamoʻoni ʻi ha fakamaauʻanga lao. Pe, ʻi ha taimi tātātaha, ʻe ʻilo nai ʻe ha Kalisitiane ʻoku fiemaʻu ke fai ha fuakava ke fakapapauʻi ki he niʻihi kehé ʻa ʻene ngaahi taumuʻá pe tokoni ke fakaleleiʻi ha meʻa. Ko e moʻoni, ʻi he taimi naʻe tala ange ai ʻe he taulaʻeiki lahí kia Sīsū tonu ke fai mai haʻane fuakavá, naʻe ʻikai te ne fakataleʻi ia ka naʻá ne tali moʻoni ki he Sanetalimi Faka-Siú. (Māt. 26:63, 64) Kae kehe, naʻe ʻikai fiemaʻu ia kia Sīsū ke ne fuakava ki ha taha. Neongo ia, ke fakamamafaʻi ʻa e falalaʻanga ʻo ʻene pōpoakí, naʻá ne faʻa fakafeʻiloaki ʻa e meʻa naʻá ne leaʻakí ʻi he founga makehe ko ení: “ʻOku ou mātuʻaki tala moʻoni [fakafoʻileá, moʻoni, moʻoni] atu kiate kimoutolu.” (Sione 1:51; 13:16, 20, 21, 38) Tau sio angé ki ha toe meʻa ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū, Paula, mo e niʻihi kehe ʻa ia ko ʻenau ʻIó naʻe ʻuhingá ko e ʻIo.

SĪSŪ​—KO E FAʻIFAʻITAKIʻANGA LELEI TAHÁ

Ko e papitaiso ʻa Sīsuú mo ʻene maté

Mei he papitaisó ʻo aʻu ki he mate, naʻe fai moʻoni ʻa Sīsū ki he meʻa naʻá ne palōmesi ki heʻene Tamaí

3. Ko e hā naʻe palōmesi ʻa Sīsū ki he ʻOtuá ʻi he lotú, pea naʻe anga-fēfē tali ʻa ʻene Tamai fakahēvaní?

3 “Vakai! Kuó u haʻu . . . ke fai ho finangaló ʻe ʻOtua ē.” (Hep. 10:7) ʻI he ngaahi lea mohu ʻuhinga ko ení, naʻe ʻoatu ai ʻe Sīsū ʻa ia tonu ki he ʻOtuá ke fakahoko ʻa e meʻa kotoa naʻe tomuʻa tala fekauʻaki mo e Hako ne talaʻofá, kau ai ʻa e ‘laiki hono muivaʻé.’ (Sēn. 3:15) Kuo ʻikai ha toe tangata ʻe pole ke ne fataki ha fatongia mamafa peheé. Mei hēvani, naʻe leaʻaki ʻe Sihova ʻa ʻene falala kakato ki hono ʻAló, neongo naʻe ʻikai fiemaʻu ia kia Sīsū ke fakapapau te ne fai ki heʻene leá.​—Luke 3:21, 22.

4. Ko e hā hono lahi naʻe ʻai ai ʻe Sīsū ʻene ʻIó ke ʻuhingá ko e ʻIo?

4 Naʻe fai maʻu pē ʻa Sīsū ki he meʻa naʻá ne malangaʻí ʻaki ʻene ʻai ʻene ʻIó ke ʻuhingá ko e ʻIo. Naʻe ʻikai te ne tuku ha meʻa ke ne fakaheleleuʻi ia mei he fekau naʻá ne maʻu mei heʻene Tamaí ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea ngaohi ko e ākonga ʻa e faʻahinga kotoa kuo tohoaki mai ʻe he ʻOtuá kia Sīsuú. (Sione 6:44) ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e lahi ʻo e fai moʻoni ʻa Sīsuú ʻi he ngaahi lea ʻiloa ko ení: “He tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá, kuo nau hoko ʻo ʻIo ko e meʻa ʻiate ia.” (2 Kol. 1:20) Ko e moʻoni, ko Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ʻo ha taha ʻokú ne fai moʻoni ki he meʻa naʻá ne palōmesi ki heʻene Tamaí. Ko hono hokó, tau lāulea angé ki ha tokotaha naʻá ne fai hono lelei tahá ke faʻifaʻitaki kia Sīsū.

PAULA​—KO HA TANGATA NAʻE FAI KI HEʻENE LEÁ

5. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he ʻapositolo ko Palá maʻatautolú?

5 “Ko e hā te u faí, ʻEiki?” (Ngā. 22:10) ʻI he ngaahi lea loto-moʻoni ko ení, ko e tali ia ʻa Paula, ʻa ia naʻe ʻiloa ko Saulá, ki he fakahinohino ʻa ʻEiki Sīsū kuo fakalāngilangiʻí, ʻa ia naʻá ne hā kiate ia ʻi ha vīsone ke taʻofi ia mei hono fakatangaʻi ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú. ʻI ha ola ʻo e fehangahangai ko ení, naʻe fakatomala anga-fakatōkilalo ʻa Saula mei hono ʻalunga he kuohilí, hoko ʻo papitaiso, pea tali ʻa e vāhenga-ngāue makehe kuo ʻoange kiate ia ke faifakamoʻoni fekauʻaki mo Sīsū ki he ngaahi puleʻangá. Mei he taimi ko iá ʻo faai mai, naʻe hokohoko atu ʻa Paula ke lave kia Sīsū ko hono “ʻEikí,” ngāue ʻo fehoanaki mo e fakalea ko iá ʻo aʻu ki he ngata ʻene moʻui fakaemāmaní. (Ngā. 22:6-16; 2 Kol. 4:5; 2 Tīm. 4:8) Ko Paulá naʻe ʻikai hangē ia ko e faʻahinga naʻe pehē ʻe Sīsū ki ai: “Ko e hā leva ʻoku mou ui ai au ʻEiki! ʻEiki! ka ʻoku ʻikai te mou fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou leaʻakí?” (Luke 6:46) ʻIo, ʻoku ʻamanekina ʻe Sīsū ʻa kinautolu kotoa ʻoku nau tali ia ko honau ʻEikí ke nau fai ki heʻenau leá, ʻo hangē ko Paulá.

6, 7. (a) Ko e hā naʻe liliu ai ʻe Paula ʻene palani ke toe ʻaʻahi ki Kolinitoó, pea ko e hā naʻe ʻikai ke fakatonuhiaʻi ai hono kau fakaangá ʻi heʻenau fehuʻia ʻa ʻene moʻoní? (e) ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he faʻahinga ko ia kuo fakanofo ke takimuʻa ʻiate kitautolú?

6 Naʻe fakamafola faivelenga ʻe Paula ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻi he kotoa ʻo ʻĒsia Mainá pea ʻi ʻIulope, ʻo fokotuʻu pea toe ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻanga lahi. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻá ne ʻilo ai naʻe fiemaʻu ke ne fuakava ki he moʻoni ʻo e meʻa naʻá ne tohí. (Kal. 1:20) ʻI he taimi naʻe tukuakiʻi ai ʻe he niʻihi ʻi Kolinitō ʻa Paula ki he taʻefalalaʻanga, naʻá ne tohi maʻa hono taukapo: “Ka ko e ʻOtuá ʻe lava ke fai ʻa e falala ki ai ko e meʻa ʻoku mau leaʻaki kiate kimoutolú ʻoku ʻikai ko e ʻIo kae hili iá ko e ʻIkai.” (2 Kol. 1:18) ʻI he taimi ʻo ʻene tohi iá, ne ʻosi mavahe ʻa Paula ia mei ʻEfesō pea naʻe lolotonga fononga atu ia ʻi Masitōnia ko ʻene fononga ki Kolinitō. ʻI he kamatá, naʻá ne palani ke toe ʻaʻahi ki Kolinitō ki muʻa ke ne ʻalu ki Masitōniá. (2 Kol. 1:15, 16) Ka, ʻi he hangē ko e kau ʻovasia fefonongaʻaki he ʻaho ní, ko e ngaahi fonongá kuo pau ke liliu. Ko e ngaahi liliu peheé ʻoku ʻikai fai ia ʻi ha ngaahi ʻuhinga taʻemahuʻinga pe siokita, ka koeʻuhí ko ha meʻa fakavavevave. ʻI he tuʻunga ʻo Paulá, ko e ʻuhinga naʻe toloi ai ʻene palani ʻaʻahi ki Kolinitoó koeʻuhí ko ha lelei pē maʻá e fakatahaʻangá tonu. ʻO fēfē?

7 ʻI ha taimi hili hono fai ʻene ngaahi muʻaki palaní, naʻe maʻu ʻe Paula ha ngaahi ongoongo fakatupu hohaʻa ʻoku makātakiʻi ʻi Kolinitō ʻa e taʻefāʻūtahá mo e ʻulungaanga taʻetāú. (1 Kol. 1:11; 5:1) Ke fakatonutonu ʻa e tuʻungá, naʻá ne tohi ha akonaki fefeka ʻi heʻene ʻuluaki tohi ki he kau Kolinitoó. Pea ʻi he ʻikai ke ne folau hangatonu mei ʻEfesō ki Kolinitoó, naʻe fili ʻa Paula ke tuku ki hono fanga tokouá ha taimi ke nau ngāueʻi ai ʻene akonakí koeʻuhi ʻi he taimi te ne toki aʻu atu aí, ʻe lava ke hoko ʻene ʻaʻahí ʻo fakalototoʻa ange. ʻI hono fakapapauʻi kia kinautolu ʻa e moʻoni e ʻuhinga ʻo e liliu ʻene ngaahi palaní, naʻe tohi ʻe Paula ʻi heʻene tohi hono uá: “ʻOku ou ui ai ki he ʻOtuá ke hoko ko ha fakamoʻoni kiate au, ko ʻeku mamae koeʻuhi ko kimoutolú kuo teʻeki ke u ʻalu atu ai ki Kolinitoó.” (2 Kol. 1:23) ʻOfa ke ʻoua ʻaupito te tau hangē ko e kau fakaanga ʻo Paulá; kae, tuku ke tau fakahāhā ʻetau ʻapasia loloto ki he faʻahinga kuo fakanofo ke nau takimuʻa ʻia kitautolú. Ko e moʻoní ia ʻoku lelei ke tau faʻifaʻitaki kia Paula, ʻo hangē pē ko ʻene faʻifaʻitaki kia Sīsuú.​—1 Kol. 11:1; Hep. 13:7.

NGAAHI FAʻIFAʻITAKIʻANGA KEHE

8. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Lepeka maʻatautolú?

8 “Te u ʻalu.” (Sēn. 24:58) ʻI he ngaahi lea faingofua ko ení, naʻe tali ai ʻa Lepeka ki heʻene faʻeé mo hono tuongaʻané fekauʻaki mo ʻene loto-lelei ke mavahe mei ʻapi ʻi he ʻaho pē ko iá pea fononga mo ha sola ʻi he maile ʻe 500 tupu (800 km) ke hoko ko e uaifi ʻo e foha ʻo ʻĒpalahame ko ʻAisaké. (Sēn. 24:50-58) Ko e ʻIo ʻa Lepeká naʻe ʻuhingá ko e ʻIo, pea naʻá ne fakamoʻoniʻi ko ha uaifi manavahē-ʻOtua faitōnunga ia kia ʻAisake. ʻI he toenga ʻo ʻene moʻuí, naʻá ne nofo ʻi he ngaahi tēniti ʻo hangē ha solá ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá. Naʻe fakapaleʻi ia ki heʻene faitōnungá ʻaki ʻene hoko ko e taha ʻo e ngaahi kui ʻo e Hako ne talaʻofá, ʻa Sīsū Kalaisi.​—Hep. 11:9, 13.

9. Naʻe fēfē moʻoni ʻa Lute ki heʻene leá?

9 “ʻIkai, ka te tau foki mo koe ki ho kakai.” (Lute 1:10) Ko e ongo uitou Mōape ko Lute mo ʻOpá naʻá na hanganaki leaʻaki eni ki heʻena faʻē-ʻi-he-fonó, ʻa Nāomi, ʻa ia naʻe foki ki Pētelihema mei Mōape. Faifai atu pē, ʻi he vili ʻa Nāomí, naʻe foki ʻa ʻOpa ki hono fonua tupuʻangá. Ka ko e ʻIkai ʻa Luté naʻe ʻuhingá ko e ʻIkai. (Lau ʻa e Lute 1:16, 17.) Naʻá ne piki mateaki kia Nāomi, ʻo liʻaki taʻengata hono fāmilí mo e lotu loi ʻa Mōapé. Naʻá ne kītaki ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha lotu faitōnunga ʻa Sihova pea naʻe fakapaleʻi ia ʻo hoko ko e taha ʻo e kau fefine ʻe toko nima naʻe lave ki ai ʻa Mātiu ko e laine hohoko ʻo Kalaisí.​—Māt. 1:1, 3, 5, 6, 16.

10. Ko e hā ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ai ʻa ʻAisea kia kitautolú?

10 “Ko au eni; fekau au.” (ʻAi. 6:8, 9 [6:8, PM]) Ki muʻa ke ne leaʻaki ení, naʻe sio ʻa ʻAisea ki ha vīsone lāngilangiʻia ʻo Sihova ʻokú ne ʻafio ʻi Hono taloní ʻi ʻolunga ʻi he temipale ʻo ʻIsilelí. Lolotonga ʻene mamata ki he ʻata lāngilangiʻia ko ení, naʻe fanongo ʻa ʻAisea ki he lea ʻa Sihova: “Ko hai te u fekau, ʻio, ko hai ʻe ʻalu maʻatautolu?” Ko ha fakaafe eni ke hoko ko ha tokotaha-lea ʻa Sihova ke ʻave ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ki Heʻene kakai talangataʻá. Ne moʻoni ʻa ʻAisea ki heʻene leá​—ko ʻene ʻIó naʻe ʻuhingá ko e ʻIo. Laka hake ʻi he taʻu ʻe 46, naʻá ne ngāue faitōnunga ko ha palōfita, ʻo ʻave ʻa e ngaahi pōpoaki mālohi ʻo e fakahalaia pehē ki he ngaahi talaʻofa fakafiefia fekauʻaki mo e toe fakafoki ʻo e lotu moʻoní.

11. (a) Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke tau moʻoni ki heʻetau leá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga ʻoku ʻi ai ʻo e niʻihi naʻe ʻikai ke nau fai moʻoni?

11 Ko e hā naʻe ʻai ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi ʻolungá ke hiki maʻatautolu ʻi heʻene Folofolá? Pea ʻoku mafatukituki fēfē ʻa e meʻa ko ia ko e ʻai ʻetau ʻIó ke ʻuhingá ko e ʻIo? ʻOku fakatokanga māʻalaʻala mai ʻa e Tohi Tapú ko e tokotaha ko ia ʻoku “taʻefai ki he aleá” ʻoku kau ia ʻi he faʻahinga ʻoku “tuha mo e maté.” (Loma 1:31, 32) Ko Felo ʻo ʻIsipité, Tuʻi Setekaia ʻo Siutá, mo ʻAnanaia mo Sāfailá ʻoku kau ʻi he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻoku fakamamafaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻo e niʻihi tāutaha ko ʻenau ʻIó naʻe ʻikai ʻuhingá ko e ʻIo. Naʻa nau faihala pea nau tuʻu ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga maʻa kitautolu.​—ʻEki. 9:27, 28, 34, 35; ʻIsi. 17:13-15, 19, 20; Ngāue 5:1-10.

12. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau moʻoni ki heʻetau leá?

12 Ko e moʻui “ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí,” ʻoku takatakaiʻi ai kitautolu ʻe he kakai ʻoku “taʻemateaki,” ko e kakai ʻoku “hā fakangalingali atu tokua ʻoku nau maʻu ʻa e anga-fakaʻotuá, ka ʻoku ʻikai ke hā moʻoni ʻa hono mālohí ʻiate kinautolu.” (2 Tīm. 3:1-5) ʻI he lahi taha ʻe ala lavá, kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he feohi kovi peheé. Ka, ʻoku totonu ke tau fakatahataha maʻu pē mo e faʻahinga ʻoku nau feinga ke ʻai ʻenau ʻIó ke ʻuhingá ko e ʻIo.​—Hep. 10:24, 25.

KO HOʻO ʻIO MAHUʻINGA TAHÁ

13. Ko e hā ʻa e ʻIo mahuʻinga taha ʻe leaʻaki ʻe ha muimui ʻo Sīsū Kalaisi?

13 Ko e talaʻofa mahuʻinga taha ʻe lava ke fai ʻe ha taha ʻoku fekauʻaki ia mo ʻene fakatapui ki he ʻOtuá. ʻI ha taimi pau ʻe tolu, ko e faʻahinga ʻoku nau fie siʻaki kinautolu ko e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻoku nau maʻu ʻa e faingamālie ke pehē ʻIo ki he ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ʻenau ngaahi taumuʻá. (Māt. 16:24) ʻI he taimi ʻoku fakafehuʻi ai ʻe he mātuʻa ʻe toko ua ha taha ʻe saiʻia ke hoko ko ha tokotaha malanga teʻeki papitaiso, ʻoku ʻeke ange ki he tokotahá, “ʻOkú ke loto moʻoni ke hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?” Ki mui ai, ʻi he taimi kuo fai ai ʻe he tokotahá ha toe fakalakalaka fakalaumālie pea loto ke tali ke papitaiso, ʻe fakataha ʻa e kau mātuʻa mo ia ʻo ʻeke, “Kuó ke fai ʻa hoʻo fakatapui fakafoʻituitui kia Sihova ʻi he lotú?” Fakaʻosí, ʻi he ʻaho ʻo e papitaisó, ʻoku ʻeke ki he tokotaha teu papitaiso taki taha, “Makatuʻunga ʻi he feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí, kuó ke fakatomala mei hoʻo ngaahi angahalá pea fakatapui koe kia Sihova ke fai hono finangaló?” Ko ia ai, ʻi he ʻao ʻo e kau fakamoʻoní, ʻe tali ʻIo ai ʻa e faʻahinga foʻou ko ení ʻo fekauʻaki mo ʻenau palōmesi ke tauhi ʻa e ʻOtuá ʻo taʻengata.

Ko e kau teu papitaisó ʻoku nau lea ʻʻIoʻ

ʻOkú ke moʻoni ki hoʻo ʻIo mahuʻinga tahá?

14. Ko e hā ʻa e sivisiviʻi-kita ʻoku totonu ke tau fai ʻi he taimi ki he taimi?

14 Tatau ai pē pe ko hoʻo toki papitaiso pe kuó ke tauhi ki he ʻOtuá ʻi ha ngaahi hongofuluʻi taʻu, ʻoku fiemaʻu ke ke sivisiviʻi fakataimi koe pea ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ení: ‘ʻI he faʻifaʻitaki kia Sīsū Kalaisí, ʻoku ou hokohoko atu ke moʻoni ki heʻeku ʻIo mahuʻinga tahá? ʻOku ou hokohoko atu ke talangofua kia Sīsū ʻaki hono ʻai ʻa e ngāue fakamalangá mo e ngaohi ākongá ko e meʻa tefito ia ʻo ʻeku moʻuí?’​—Lau ʻa e 2 Kolinitō 13:5.

15. ʻI he ngaahi tafaʻaki fē ʻo e moʻuí ʻoku mahuʻinga ai ke ʻai ʻetau ʻIó ke ʻuhingá ko e ʻIo?

15 Ko e moʻoni ki heʻetau fuakava fakatapuí ʻoku ʻuhinga ia kuo pau ke tau toe faitōnunga ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga kehé. Ko e fakatātaá: ʻOkú ke mali? Peʻi hokohoko atu ke fakalāngilangiʻi ʻa e fuakava mahuʻinga kuó ke fai ke ʻofa mo tauhi ho hoa malí. Kuó ke fakamoʻoni ʻi ha aleapau pisinisi pe fakafonu ha foomu kole ngāue ki ha ngaahi monū fakateokalati? Peʻi fai moʻoni ki hoʻo ngaahi tukupaá pea ki he meʻa kuó ke palōmesi ki aí. Kuó ke tali ha fakaafe ki ha kai mei ha taha ʻoku siʻi ʻene maʻuʻanga moʻuí? Peʻi ʻoua ʻe kaniseli ia kapau ʻoku ngali lelei ange ha fakaafe ia ʻoku fai ʻe ha taha kehe. Pe kuó ke fai nai ha palōmesi ki ha taha naʻá ke fetaulaki mo ia ʻi he ngāue fale-ki-he-falé te ke toe ʻaʻahi atu ke ʻoatu ki he tokotahá ha toe tokoni fakalaumālié? Peʻi ʻai ā hoʻo ʻIó ke ʻuhingá ko e ʻIo, pea ʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova hoʻo ngāué.​—Lau ʻa e Luke 16:10.

MAʻU ʻAONGA MEI HEʻETAU TAULAʻEIKI LAHI MO E TUʻI

16. Kapau kuo taʻemalava ke tau tauhi ʻetau leá, ko e hā ʻoku totonu ke tau faí?

16 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻi he tuʻunga ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá, “ʻoku tau tūkia kotoa pē ʻo tā-tuʻo-lahi,” tautefito ki hono ngāueʻaki hotau ʻeleló. (Sēm. 3:2) Ko e hā ʻoku totonu ke tau faí ʻi hono ʻiloʻi kuo tau taʻemalava ke tauhi ʻetau leá? ʻI he lao ʻa e ʻOtuá ki ʻIsilelí, naʻe ʻi ai ha tokonaki faimeesi ai ki ha taha naʻe halaia ʻi he “ʻohonoa ʻa e ngutu.” (Liv. 5:4-7, 11) ʻOku toe ʻi ai ha tokonaki anga-ʻofa maʻá e kau Kalisitiane ʻoku nau fai ha angahala pehē. Kapau ʻoku tau vete ʻa e angahala pau ko iá kia Sihova, te ne fakamolemoleʻi faimeesi kitautolu fakafou ʻi he ngāue ʻa hotau Taulaʻeiki Lahí, ʻa Sīsū Kalaisi. (1 Sio. 2:1, 2) Kae kehe, ke nofo ai pē ʻi he hōifua ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau fakahāhā ʻa e ngaahi fua ʻoku tuha mo e fakatomalá ʻaki ʻa e ʻikai tōʻongaʻaki ʻa e ngaahi angahala peheé pea ʻaki ʻa e fai hotau lelei tahá ke huhuʻi ha faʻahinga maumau pē kuo fai ʻe heʻetau ʻohonoa pea lea taʻefakakaukaú. (Pal. 6:2, 3) Ko e moʻoni, ʻoku lelei lahi ange ke fakakaukau fakalelei ki muʻa ke fai ha ngaahi palōmesi ʻa ia ʻe ʻikai lava ke tau fakahoko.​—Lau ʻa e Koheleti 5:2.

17, 18. Ko e hā ʻa e kahaʻu lāngilangiʻia ʻoku fakatatali mai ki he kotoa ʻoku nau feinga ke ʻai ʻenau ʻIó ke ʻuhingá ko e ʻIo?

17 He kahaʻu fakafiefia ē ʻoku fakatatali mai ki he kau lotu kotoa ʻa Sihova ʻoku nau hanganaki feinga ke ʻai ʻenau ʻIó ke ʻuhingá ko e ʻIo! Ki he kau pani ʻe toko 144,000, ʻe ʻuhinga iá ko e moʻui taʻefaʻamate ʻi hēvani, ʻa e feituʻu te nau kaungāʻinasi ai mo Kalaisi ʻi hono Puleʻangá “pea te nau pule ko e ngaahi tuʻi fakataha mo ia ʻi he taʻu ʻe 1,000.” (Fkh. 20:6) Ki ha toe laui miliona taʻefaʻalaua, ʻe ʻuhinga iá ko e maʻu ʻaonga mei pule ʻi he Puleʻanga ʻa Kalaisí ʻi ha palataisi fakaemāmani. ʻI aí ʻe tokoniʻi ai kinautolu ke nau tupu haohaoa fakaesino mo fakaeʻatamai.​—Fkh. 21:3-5.

18 ʻI he faitōnunga moʻoni ʻi he ʻahiʻahi fakaʻosi he ngata ʻa e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Sīsuú, heʻikai ʻaupito ai te tau toe maʻu ha ʻuhinga ke tālaʻa ʻi ha lea ʻa ha taha. (Fkh. 20:7-10) Ko e ʻIo kotoa pē ʻe ʻuhinga iá ko e ʻIo, pea ko e ʻIkai kotoa pē ko e ʻIkai. Ki he tokotaha kotoa pē ʻe moʻui ʻi he taimi ko iá te ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻo ʻetau Tamai anga-ʻofa fakahēvaní, ʻa Sihova, “ʻa e ʻOtua Moʻonia.”​—Saame 31:5.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share