ʻOku ʻAi Kitautolu ʻe he Tēvoló ke Tau Puke?
NAʻE ʻIKAI ʻAUPITO TOTONU KE ʻI AI HA PUKE. Naʻe fakatupu kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau moʻui taʻengata ʻi he moʻui haohaoa. Ko ha meʻamoʻui laumālie ia, ʻa Sētane, naʻá ne fakatupunga ʻa e puké, mamahí, mo e maté ke ne fakamamahiʻi ʻa e fāmili ʻo e tangatá ʻi he taimi naʻá ne tataki ai ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, ki he angahalá.—SENESI 3:1-5, 17-19; LOMA 5:12.
ʻOKU ʻuhinga ení ko e puke kotoa pē ko ha ola hangatonu ia ʻo e kaunoa mai mei he māmani laumālié? Hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻi he kupu ki muʻá, ʻoku tui pehē ʻa e tokolahi ʻi he ʻahó ni. Naʻe pehē ʻa e kui-fefine ʻa kiʻi Owmadji. Ka ko e fakalele ʻa Owmadji—ko ha mahaki fakatupu mate he taimi ʻe niʻihi ki he fānau iiki ʻi he feituʻu talopikí—naʻe fakatupunga moʻoni ia ʻe he ngaahi laumālie taʻehāmai?
Ngafa ʻo Sētané
ʻOku tali mātuʻaki maʻalaʻala ʻe he Tohitapú ʻa e fehuʻi ko ení. ʻUluakí, ʻokú ne fakahaaʻi ko e ngaahi laumālie ʻo ʻetau fanga kuí ʻoku ʻikai lava ke nau uesia ʻa e kau moʻuí. ʻI he taimi ʻoku mate ai ʻa e kakaí, “ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa.” ʻOku ʻikai te nau maʻu ha ngaahi laumālie ʻoku moʻui atu ʻi he maté. ʻOku nau mohe ʻi he faʻitoká, ʻa ia “ʻoku ʻikai ha ngaue, pe ha fakakaukau, pe ha ʻilo, pe ha poto.” (Koheleti 9:5, 10) ʻOku ʻikai ha founga ʻe lava ai ʻe he kau maté ʻo ʻai ke puke ʻa e kau moʻuí!
Kae kehe, ʻoku fakaeʻa ʻe he Tohitapú ʻoku ʻi ai ʻa e kau laumālie ʻuli. Ko e ʻuluaki angatuʻu ʻi he ʻunivēsí kotoa ko e meʻamoʻui laumālie ko ia ʻoku ʻiloa he taimí ni ko Sētané. Naʻe kau mo ia ʻa e niʻihi kehe pea hoko ʻo ui kinautolu ko e kau tēmeniō. ʻE lava ʻe Sētane mo e kau tēmenioó ʻo fakatupunga ʻa e puké? Kuo hoko ia. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fakamoʻui fakaemana ʻa Sīsuú naʻe kau ki ai ʻa hono kapusi ʻo e kau tēmenioó. (Luke 9:37-43; 13:10-16) Kae kehe, ko e lahi taha ʻo e ngaahi faifakamoʻui naʻe fakahoko ʻe Sīsuú ko e ngaahi puke naʻe ʻikai ke fakatupunga fakahangatonu ʻe he kau tēmenioó. (Mātiu 12:15; 14:14; 19:2) ʻI he tuʻunga meimei tatau ʻi he ʻahó ni, ko ha tefitoʻi moʻoni ia, ʻoku hoko ʻa e puké mei he ngaahi tupuʻanga fakanatula, ʻo ʻikai mei ha ngaahi meʻa hulu ʻi natula.
Fēfē ʻa e faimaná? ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Palovepi 18:10 kiate kitautolu: “Ko e huafa ʻo Sihova ko e taua malohi: ʻoku lele ki ai ʻa e faitotonu ʻo ne malu ai.” ʻOku pehē ʻe he Semisi 4:7: “Tali tekeʻi ʻa e Tevolo, pea te ne hola meiate kimoutolu.” ʻIo, ʻoku lava ʻe he ʻOtuá ke maluʻi ʻa ʻene faʻahinga anga-tonú mei he faimaná pea mo ha toe mālohi fakamisiteli kehe pē. Ko e fakahuʻunga ia ʻe taha ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “ʻE fakatauʻatāina ʻa kimoutolu ʻe he moʻoni.”—Sione 8:32.
‘Fēfē ʻa Siope?’ ko e ʻeke nai ia ʻa e niʻihi. ‘ʻIkai ko ha laumālie ʻuli naʻá ne ʻai ia ke puké?’ ʻIo, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú ko e tuʻunga mahamahaki ʻo Siopé naʻe fakatupunga ia ʻe Sētane. Ka naʻe kehe ʻa e tuʻunga ia naʻe ʻi ai ʻa Siopé. Naʻe ʻosi fuoloa pē ʻa hono maʻu ʻe Siope ia ʻa e maluʻi fakaʻotua mei he ʻohofi hangatonu fakatēmenioó. Naʻe toki poleʻi ʻe Sētane ia ʻa Sihova ke ne taaʻi ʻa Siopé, pea koeʻuhi naʻe kau ki ai ʻa e ngaahi fakakikihi lahi, naʻe toʻo fakakonga ai ʻe Sihova ʻa ʻene maluʻí mei heʻene tokotaha lotú ʻi he tuʻunga pē ʻe taha ko ʻení.
Kae kehe, naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi fakangatangata. ʻI heʻene fakangofua ʻa Sētane ke ne fakamamahiʻi ʻa Siopé, naʻe lava ke ʻai ai ʻe Sētane ke puke ʻa Siope ʻi ha taimi, ka naʻe ʻikai lava ke ne tāmateʻi ia. (Siope 2:5, 6) Faifai pē, naʻe ngata ʻa e faingataʻaʻia ʻa Siopé, pea naʻe fakapaleʻi lahi ia ʻe Sihova ʻi heʻene mateaki-angatonú. (Siope 42:10-17) Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he mateaki-angatonu ʻa Siopé kuo fuoloa hono hiki ʻi he Tohitapú talu mei ai pea ʻoku hā mahino ia ki he tokotaha kotoa. ʻOku ʻikai ha fiemaʻu ki ha toe tuʻunga ʻahiʻahi pehē ʻe taha.
ʻOku Anga-Fēfē ʻa e Ngāue ʻa Sētané?
ʻI he meimei tuʻunga kotoa pē, ko e felāveʻi pē taha ʻi he vahaʻa ʻo Sētane mo e tuʻunga mahamahaki ʻo e tangatá ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻi hono fakataueleʻi ʻe Sētane ʻa e ʻuluaki ongo mātuʻa fakaetangatá, peá na tō ai ki he angahalá. Ko ia mo ʻene kau tēmenioó ʻoku ʻikai ko e tupuʻanga hangatonu ia ʻo e kovi taki taha pea mo e kovi kotoa pē. Kae kehe, ʻoku ʻikai fuʻu hīkisia ʻa Sētane ʻi heʻene feinga ke tākiekina kitautolu ke fai ʻa e ngaahi fili taʻefakapotopotó mo fakangaloku ʻa ʻetau tuí, ʻa ia ʻe iku ki hono maumauʻi ʻo ʻetau moʻuí. Naʻe ʻikai te ne manaʻi, fakapoongi, pe taaʻi ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻaki ʻa e tuʻunga mahamahakí. Naʻá ne fakalotoʻi ʻa ʻIvi ke talangataʻa ki he ʻOtuá, pea naʻe muimui ʻa ʻĀtama ʻi hono ʻalunga talangataʻá. Ko e puké mo e maté ko e konga ia ʻo e nunuʻá.—Loma 5:19.
Ko ha palōfita taʻeangatonu ko hono hingoá ko Pēlami naʻe nooʻi ʻi ha taimi ʻe he tuʻi ʻo Mōapé ke ne fakamalaʻiaʻi ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí, ʻa ia naʻa nau ʻapitanga fakamanamana ʻi he ngaahi kauʻāfonua ʻo Mōapé. Naʻe feinga ʻa Pēlami ke fakamalaʻiaʻi ʻa ʻIsileli, ka naʻe ʻikai te ne lava koeʻuhi ko e puleʻangá naʻe ʻi he malumalu ʻo e maluʻi ʻa Sihová. Naʻe hoko atu leva ʻa e kau Mōapé ke fakataueleʻi ʻa ʻIsileli ke nau fai ʻa e tauhi ʻaitolí mo e ʻulungaanga fehokotaki fakasino taʻetāú. Naʻe lavameʻa ʻa e founga ko ení, pea naʻe mole mei ʻIsileli ʻa e maluʻi ʻa Sihová.—Nomipa 22:5, 6, 12, 35; 24:10; 25:1-9; Fakahā 2:14.
ʻOku lava ke tau ako ha lēsoni mahuʻinga mei he meʻa ko ia naʻe hoko ʻi he kuonga muʻá. ʻOku ʻoange ʻe he tokoni fakaʻotuá ki he kau lotu anga-tonu ʻa e ʻOtuá ha maluʻi mei hono ʻohofi hangatonu ʻe he ngaahi laumālie ʻulí. Kae kehe, ʻe feinga nai ʻa Sētane ke ʻai ʻa e faʻahinga tāutaha ke fakangaloku ʻenau tuí. Te ne feinga nai ke fakataueleʻi kinautolu ki he ʻulungaanga taʻetāú. Pe, ʻi he hangē ko ha laione ngungulú, te ne feinga nai ke fakailifiaʻi kinautolu ke nau fai ha founga ʻe toʻo ai meiate kinautolu ʻa e maluʻi ʻa e ʻOtuá. (1 Pita 5:8) Ko e ʻuhinga ia ʻoku ui ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa Sētane ko e “tokotaha ʻa ia ʻoku aʻana ʻa e malohi ʻo e mate.”—Hepelu 2:14.
Ko e kui-fefine ʻa Owmadji naʻá ne feinga ke fakalotoʻi ʻa Hawa ke ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi kahoa ʻomi monuú mo e ngaahi meʻa mālohi fakaemaná ko ha maluʻi mei he puké. Ko e hā ne mei hokó kapau naʻe fai ki ai ʻa Hawa? Naʻá ne mei fakahāhā ai ʻa e ʻikai falala kakato kia Sihova ko e ʻOtuá, pea ʻe ʻikai malava ai ke ne kei maʻu ʻa e falala pau ki heʻene maluʻí.—Ekisoto 20:5; Mātiu 4:10; 1 Kolinito 10:21.
Naʻe ʻahiʻahiʻi foki ʻe Sētane ʻa e fakalotoʻí ʻia Siope. Naʻe ʻikai feʻunga pē ʻa hono toʻo fakamālohi meiate ia ʻa hono fāmilí, ko ʻene koloá, pea mo ʻene moʻui leleí. Naʻe toe fai kia Siope ʻa e akonaki kovi ʻaupito ʻe hono uaifí ʻi heʻene pehē: “Tafuli muʻa mei he ʻOtua, pea mate.” (Siope 2:9) Naʻe ʻaʻahi atu leva ki ai ʻa e “ngaahi kaumeʻa” ʻe toko tolu ʻa ia naʻa nau fai loto-tatau ha feinga ke fakatuipauʻi ia, ko ia pē naʻe tonu ke tukuakiʻi ki heʻene puké. (Siope 19:1-3) ʻI he foungá ni naʻe ngāueʻaongaʻaki ʻe Sētane ʻa e tuʻunga vaivai ʻo Siopé ke feinga ke fakalotosiʻi ia mo luluʻi ʻa ʻene falala ki he tuʻunga māʻoniʻoni ʻo Sihová. Ka, naʻe hokohoko atu pē ʻa e falala ʻa Siope kia Sihova ko hono ʻamanakiʻangá pē ia ʻe taha.—Fakafehoanaki mo Sāme 55:22.
ʻI he taimi ʻoku tau puke aí, te tau hoko nai mo kitautolu ʻo loto-mafasia. ʻI he tuʻunga peheé, ʻoku vave ʻa Sētane ke feinga ke ʻai kitautolu ke tau fai ha meʻa ʻi ha founga ʻe fakangaloku ai ʻetau tuí. Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e mahamahakí, ʻoku mahuʻinga ke tauhi ʻi he fakakaukaú ko e tupuʻanga tefito ʻo ʻetau faingataʻaʻiá ngalingali ko e taʻehaohaoa tukufakaholó, ʻo ʻikai ko ha tākiekina fakamisiteli. Manatuʻi, naʻe hoko ʻa e anga-tonu ko ʻAisaké ʻo kui ʻi ha ngaahi taʻu lahi ki muʻa ʻi heʻene maté. (Senesi 27:1) Ko e tupuʻangá naʻe ʻikai ko e ngaahi laumālie ʻulí ka ko e taʻumotuʻá. Naʻe mate ʻa Lesieli lolotonga ʻa ʻene fāʻelé, ʻo ʻikai koeʻuhi ko Sētane, ka koeʻuhi ko e tuʻunga vaivai fakaetangatá. (Senesi 35:17-19) Faifai atu pe, ne mate kotoa ʻa e kau anga-tonu ʻo e kuonga muʻá—naʻe ʻikai koeʻuhi ko ha ngaahi manaʻi pe fakamalaʻiaʻi ka koeʻuhi ko e taʻehaohaoa tukufakaholó.
Ko e fakaʻuta atu ʻoku ʻi ai ha tākiekina hangatonu ʻa e kau laumālie taʻehāmaí ki he puke kotoa pē ʻoku hoko kiate kitautolú ko ha tauhele ia. Te ne fakatupunga nai ha manavahē kovi ki he ngaahi laumālié. Pea ʻi he taimi leva ʻoku tau hoko ai ʻo puké, ʻe fakataueleʻi nai kitautolu ke feinga ke fakafiemālieʻi ʻa e kau tēmenioó kae ʻikai ko e hanganaki fakamamaʻo meiate kinautolu. Kapau ʻoku lava ʻa Sētane ke ne fakailifiaʻi kitautolu ke tau hanga ki he ngaahi tōʻongafai fakahaʻele faʻahikehé, ʻe hoko ia ko hano lavakiʻi ʻo e ʻOtua moʻoni, ko Sihová. (2 Kolinito 6:15) ʻOku totonu ke tataki kitautolu ʻaki ha manavahē anga-fakaʻapaʻapa ki he ʻOtuá, ʻo ʻikai ʻaki ha manavahē taʻeʻuhinga ki hono Filí.—Fakahā 14:7.
Ne ʻosi maʻu ʻe kiʻi Owmadji ʻa e maluʻi lelei taha ʻoku ala lava mei he ngaahi laumālie ʻulí. Fakatatau ki he ʻapositolo ko Paulá, ʻoku vakai kiate ia ʻa e ʻOtuá ʻokú ne “maa” koeʻuhi ʻokú ne maʻu ha faʻē tui, pea ʻoku lava ke lotu ʻa ʻene faʻeé ki he ʻOtuá ke ne ʻi heʻene tamá fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní. (1 Kolinito 7:14, PM) ʻI hono tāpuakiʻiʻaki ha ʻilo totonú, naʻe malava ai ʻa Hawa ke kumi ki ha faitoʻo lelei kia Owmadji ʻo ʻikai ko e falala ki he ngaahi kahoa ʻomi monuú.
Ngaahi Tupuʻanga Kehekehe ʻo e Puké
Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku ʻikai te nau tui ki he ngaahi laumālié. ʻI he taimi ʻoku nau puke aí, ʻoku nau ō ki ha toketā—kapau ʻoku lava ke nau totongi. Ko e moʻoni, ʻe lava ke ʻalu ha tokotaha puke ki ha toketā pea kei ʻikai pē ke fakamoʻui. ʻOku ʻikai lava ʻa e kau toketaá ke fakahoko ha ngaahi mana. Ka ko e tokolahi ʻo e faʻahinga tāutaha ʻoku manavahē taʻeʻuhingá naʻe mei malava ke fakamoʻuí ʻoku nau toki ō pē ki ha toketā fakafaitoʻo ʻi he taimi ʻoku mātuʻaki tōmui aí. ʻOku nau ʻuluaki ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi founga fakaefakamoʻui fakahaʻele faʻahikehé, pea ʻi he ʻikai ala lava ʻa e ngaahi meʻá ni ʻoku nau toki ō leva ki ha toketā ʻi he tuʻunga ko ha tokoni fakaʻosi. ʻOku mate ai ʻa e tokolahi ʻa ia naʻe ʻikai mei pehē.
ʻOku fehangahangai ʻa e niʻihi mo e mate mutukiá koeʻuhi ko e taʻeʻiló. ʻOku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e puké pea ʻikai ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi sitepu ʻaonga ke fai ke taʻofiʻaki ʻa e puké. ʻOku tokoni ʻa e ʻiló ke taʻofi ʻa e faingataʻaʻia ʻoku ʻikai fiemaʻú. ʻOku taau ke fakatokangaʻi ʻoku hoko ange ʻo puke ʻa e fānau ʻa e ngaahi faʻē ʻikai lava ke lautohí ʻi he fānau ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku lava ke lautohí. ʻIo, ʻoku lava ke fakatupu mate ʻa e taʻeʻiló.
Ko e fakaliʻeliʻakí ko e tupuʻanga ia ʻe taha ʻo e mahamahakí. Ko e fakatātaá, ʻoku puke ʻa e tokolahi koeʻuhi ʻoku nau tuku pē ʻa e fanga kiʻi inisēkité ke totolo holo he meʻakaí ki muʻa ʻi hono kaí pe koeʻuhi ko e faʻahinga ʻoku nau teuteu ʻa e meʻakaí ʻoku ʻikai te nau fanofano ki muʻa. Ko e mohe taʻetainamu ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku maʻu ai ʻa e malēliá ʻoku toe fakatuʻutāmaki mo ia.a ʻI he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e moʻui leleí, ʻoku faʻa moʻoni ko “ha ʻaunise ʻo e fakaʻehiʻehí ʻoku mahuʻinga tatau ia mo ha pāuni ʻo e faitoʻó.”
Kuo fakatupunga ʻe ha sīpinga moʻui taʻefakapotopoto ʻa e laui miliona ke nau puke pea mate mutukia. Ko e konaá, ʻulungaanga fehokotaki fakasino taʻetāú, ngāuehalaʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, mo e ngāueʻaki ʻo e tapaká kuó ne maumauʻi ʻa e moʻui ʻa e tokolahi. Kapau ʻoku kau ha tokotaha ʻi he ngaahi tōʻonga kovi ko ení peá ne toki puke, ko e tupu iá koeʻuhi naʻe manaʻi ia ʻe ha taha pe naʻe ʻohofi ia ʻe ha laumālie? ʻIkai. Ko ia pē ke tukuakiʻi ki heʻene puké. Ko hono tukuakiʻi ʻa e ngaahi laumālié ʻe hoko ia ko ha fakafisi ke tali ʻa hono fakafatongiaʻaki ia ki ha sīpinga moʻui taʻefakapotopotó.
Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lava ke tau mapuleʻi. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke fakaeʻa kitautolu ki he fanga kiʻi siemu fakatupu puké pe ki he ʻuliʻi ʻo e ʻātakaí. Ko e meʻa eni naʻe hoko kia Owmadji. Ko ʻene faʻeé naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻá ne fakatupunga ʻa e fakalelé. ʻOku ʻikai ke faʻa puke ʻa ʻene fānaú ʻo hangē ko e fānau kehé koeʻuhi ʻokú ne tauhi ʻa hono falé mo hono ʻapí ke maʻa pea fanofano maʻu pē ki muʻa ʻi hono teuteu ʻo e meʻakaí. Ka ʻoku puke ʻa e fānau kotoa pē ʻi ha taimi. Ko e ngaahi pekitīlia kehekehe ʻe 25 ʻi he meʻamoʻuí ʻoku lava ke ne fakatupunga ʻa e fakalelé. Ko e moʻoni, ʻe ʻikai ʻaupito ʻilo ʻe ha taha pe ko e hā ʻa e taha naʻá ne fakatupunga ʻa e palopalema ʻa Owmadji.
Ko e Fakaleleiʻanga Tuʻuloá
Ko e puké ʻoku ʻikai ko e foʻui ia ʻo e ʻOtuá. “Ko e ʻOtua ʻoku ʻikai maʻahiʻahiʻi ʻe he kovi, pea ʻoku ʻikai ke ʻahiʻahiʻi ha taha ʻe he ʻEne ʻAfio.” (Semisi 1:13) Kapau ʻe hoko ʻo puke ha taha ʻo ʻene kau lotú, ʻoku poupouʻi fakalaumālie ia ʻe Sihova. “Ko Sihova te ne poupou ia ʻi he tokaʻanga, heʻene ngaluvai: ʻoku ke fakalelei hono mohenga kotoa heʻene mahaki.” (Sāme 41:3) ʻIo, ʻoku manavaʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne loto ke tokoniʻi kitautolu, ʻo ʻikai ke fakamamahiʻi kitautolu.
Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai ha fakaleleiʻanga tuʻuloa ʻa Sihova ki he puké—ko e pekia pea mo e toetuʻu ʻa Sīsuú. Fakafou ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú, ʻoku huhuʻi ai ʻa e faʻahinga loto-totonú mei honau tuʻunga angahalaʻiá pea ʻe faifai atu pē ʻo nau maʻu ʻa e moʻui haohaoá mo e moʻui taʻengatá ʻi ha māmani palataisi. (Mātiu 5:5; Sione 3:16) Ko e ngaahi mana ʻa Sīsuú ko ha sio tōmuʻa ia ki he fakamoʻui moʻoni ʻe ʻomai ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻE toe toʻo atu ʻe he ʻOtuá ʻa Sētane mo ʻene kau tēmenioó. (Loma 16:20) Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ʻa Sihova ʻoku tuku tauhi maʻá e faʻahinga ko ia ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tui kiate iá. ʻOku fiemaʻu pē ke tau anga-kātaki mo kītaki.
ʻI he taimi tatau, ʻoku tuku mai ʻe he ʻOtuá ʻa e poto ʻaonga mo e tataki fakalaumālie fakafou ʻi he Tohitapú pea mo e fetokouaʻaki ʻi māmani lahi ʻo e kau lotu anga-tonú. ʻOkú ne fakahā mai kiate kitautolu ʻa e founga ke fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi tōʻonga kovi ʻokú ne fakatupunga ʻa e ngaahi palopalema ki he moʻuí. Pea ʻokú ne tokonaki mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi kaumeʻa moʻoni ʻa ia te nau tokoni ʻi he taimi ʻoku malanga hake ai ʻa e ngaahi palopalemá.
Toe fakakaukau angé kia Siopé. Ko e ʻalu ki ha faifakalouʻakaú ne mei hoko ia ko e meʻa kovi taha ne mei fai ʻe Siope! Naʻe mei toʻo ai meiate ia ʻa e maluʻi ʻa e ʻOtuá, pea naʻe mei mole meiate ia ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē ne fakatatali mai kiate ia ʻi he hili ʻa hono ʻahiʻahiʻi lahí. Naʻe ʻikai ke ngalo ʻi he ʻOtuá ʻa Siope, pea ʻe ʻikai ke ngalo ʻiate ia ʻa kitautolu. “Kuo mou fanongo ki he kataki ʻa Siope; mou vakai foki hono ikuʻanga mei he ʻEiki,” ko e lea ia ʻa e ākonga ko Sēmisí. (Semisi 5:11) Kapau ʻe ʻikai ʻaupito te tau foʻi, ko kitautolu foki te tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki fakaofo ʻi he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá.
Ko e hā ne hoko kia kiʻi Owmadji? Naʻe manatuʻi ʻe heʻene faʻeé ha kupu ʻi he makasini naʻe ō fakataha mo e Taua Leʻo, ko e Awake!, fekauʻaki mo e inu fakafaitoʻo ki hono toe fakafoki mai ʻo e vaí.b Naʻá ne muimui ʻi heʻene ngaahi fakahinohinó peá ne teuteu ʻa e faitoʻó maʻa Owmadji ke ne inu. ʻI he taimi ní ko e kiʻi taʻahiné ʻoku sai ia mo moʻui lelei.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e meimei faʻahinga ʻe vaeua piliona ʻoku maʻu ʻe he malēliá. Ko e toko ua miliona nai ʻoku mate ʻi he taʻu mei he mahakí, ʻo lahi tahá ʻi ʻAfilika.
b Sio ki he Awake! ʻo Sepitema 22, 1985, peesi 24-25, “Ko ha Inu Konokona ʻOkú Ne Fakahaofi ʻa e Ngaahi Moʻuí!”
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Kuo fokotuʻutuʻu ʻe Sihova ha fakaleleiʻanga tuʻuloa ki he palopalema ʻo e puké