LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • ʻOfa ke ʻOua ʻAupito Naʻá Ta Holomui ki Mala!
    Ko e Taua Leʻo—1999 | Tīsema 15
    • ʻOfa ke ʻOua ʻAupito Naʻá Ta Holomui ki Mala!

      “Ko kitaua ʻoku ʻikai ko e haʻa holomui ʻoku to ki mala.”​—HEPELU 10:39.

      1. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga naʻe taki atu ki he tō ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki he manavaheé?

      KUO pau pē naʻe moʻutāfuʻua ʻa e kau ʻapositoló ʻi hono tala ange ʻe honau ʻEiki ʻofá, ko Sīsū, kiate kinautolu ʻo pehē te nau movete kotoa mo liʻaki ia. ʻE lava fēfē ke hoko ha meʻa pehē​—ʻi he houa ko ʻeni ʻo ʻene fiemaʻu lahi tahá? Naʻe tuʻukāivi atu ʻa Pita: “Neongo ʻe tūkia kotoa pē, ka ʻe ʻikai te u tūkia au.” Ko hono moʻoní, ko Pitá ko ha tangata naʻe loto-toʻa mo loto-lahi. Ka ʻi he taimi naʻe lavakiʻi mo puke ai ʻa Sīsuú, ko e kau ʻapositoló​—ʻo kau ai ʻa Pita​—naʻa nau movete. Ki mui ai, ʻi he lolotonga hono fakafehuʻi ʻo Sīsū ʻi he fale ʻo e Taulaʻeiki Lahi ko Kaiafasí, naʻe nofo tailiili hifo ai ʻa Pita ʻi he lotoʻaá. ʻI he faai atu ke ʻosi ʻa e pō momokó, ʻoku ngalingali naʻe hoko ʻa Pita ʻo manavahē naʻa tāmateʻi nai ʻa Sīsū fakataha mo ha taha pē naʻe feohi mo ia. ʻI hono fakatokangaʻi ʻe he kau tuʻu takai aí ʻa Pita ko e taha ʻo e kau feohi vāofi mo Sīsuú, naʻá ne hoko ʻo ilifia lahi ʻaupito. Naʻe tuʻo tolu ʻene fakafisingaʻi ʻene felāveʻi mo Sīsuú. Naʻe aʻu ʻo fakaʻikaiʻi ʻe Pita ʻene ʻilo kiate iá!​—Maake 14:​27-31, 66-72.

      2. (a) Ko e hā ʻe ʻikai hoko ai ʻa e ʻalunga manavahē ʻa Pita ʻi he pō naʻe puke ai ʻa Sīsuú ʻo ʻai ia “ko e haʻa holomui”? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke hoko ko ʻetau fakapapaú?

      2 Ko ha meʻa māʻulalo moʻoni ia ʻi he moʻui ʻa Pitá, ko ha mōmeniti ʻoku ʻikai ha toe veiveiua ʻa ʻene fakaʻiseʻisa ai ʻi he toenga ʻo hono ngaahi ʻahó. Ka naʻe hanga ʻe he angafai ʻa Pita ʻi he pō ko iá ʻo ʻai ia ko ha tokotaha foʻi? Naʻe ʻai ia ʻe he meʻa ko iá ke ne hoko ai ko ha taha ʻo e “haʻa” naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki mui ʻi he taimi naʻá ne tohi ai: “Ka ko kitaua ʻoku ʻikai ko e haʻa holomui ʻoku to ki mala”? (Hepelu 10:39) ʻOku hangehangē ʻe loto-tatau ʻa e tokolahi taha ʻo kitautolu ʻo pehē ko e ngaahi lea ʻa Paulá heʻikai ngāueʻaki ia kia Pita. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻe fakataimi pē ʻa e manavahē ia ʻa Pitá, ko ha kiʻi fehālaaki siʻi pē ʻi ha moʻui naʻe fakaʻilongaʻi ʻaki ʻa e loto-toʻa mo e tui tuʻu-ki-muʻa. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e tokolahi ʻo kitautolu naʻe ʻi ai ʻetau ngaahi mōmeniti ʻi hotau kuohilí ʻoku tau manatu ki ai ʻaki ha tuʻunga fakamā, ko e ngaahi mōmeniti naʻa tau tō fakafokifā ai ʻi he manavaheé ʻo ne taʻofi ai kitautolu mei he tuʻu ʻo loto-toʻa maʻá e moʻoní ʻo hangē ko ia naʻa tau loto ki aí. (Fakafehoanaki mo Loma 7:​21-23.) ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ko e ngaahi fehālaaki fakaemōmeniti peheé ʻoku ʻikai te ne ʻai ʻe ia kitautolu ko e haʻa holomui ki mala. Ka, ʻoku fiemaʻu ke tau fakapapauʻi ke ʻoua ʻaupito ʻe hoko ʻo kau ʻi he haʻa ko iá. Ko e hā hono ʻuhingá? Pea ʻe anga-fēfē ʻa ʻetau fakaʻehiʻehi ke ʻoua ʻe hoko ko ha tokotaha pehē?

      Meʻa ʻOku ʻUhinga ki Ai ʻa e Holomui ki Malá

      3. Naʻe anga-fēfē ʻa e tō ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá mo Siona ki he manavaheé?

      3 ʻI he taimi naʻe tohi ai ʻa Paula ʻo kau ki he “haʻa holomui,” naʻe ʻikai te ne ʻuhinga ki he faʻahinga ʻoku nau faingataʻaʻia nai ʻi ha kiʻi fehālaaki fakaemōmeniti pē ʻo e loto-toʻá. Naʻe ʻiloʻi moʻoni ʻe Paula ia ʻa e meʻa naʻe hokosia ʻe Pitá mo e ngaahi tuʻunga kehe meimei tatau mo ia. Ko ʻIlaisiā, ko ha palōfita loto-lahi mo lea hangatonu, naʻe tuʻo taha ʻene tō ʻi he manavaheé peá ne hola telia ʻene moʻuí koeʻuhi ko ha fakamanamana tāmateʻi meia Kuini Sisipeli anga-fulikivanu. (1 Tuʻi 19:​1-4) Ko e palōfita ko Sioná naʻá ne maʻu ha manavahē mafatukituki lahi ange. Naʻe vaheʻi ia ʻe Sihova ke ne fononga ki he kolo ongoongoa he fakamālohí mo e anga-fulikivanú ko Ninive. Naʻe heka leva ʻa Siona ia ʻi ha vaka naʻe huʻu ki Tāsisi​—ko e kilomita ʻe 3,500 ia ki he tafaʻaki fehangahangai mo iá! (Siona 1:​1-3) Neongo ia, ʻoku ʻikai ha taha ia ʻi he ongo palōfitá ni pe ko e ʻapositolo ko Pitá ʻe lava ke tonu hano fakamatalaʻi ko e haʻa holomui. Ko e hā ʻoku ʻikai aí?

      4, 5. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni kiate kitautolu ʻa e potutohí ke tau fakapapauʻi ai ʻa e meʻa naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Paula ʻi heʻene pehē “mala” ʻi he Hepelu 10:39? (e) Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Paula ʻi heʻene pehē: “Ko kitaua ʻoku ʻikai ko e haʻa holomui ʻoku to ki mala”?

      4 Fakatokangaʻi ʻa e kupuʻi lea kakato naʻe ngāueʻaki ʻe Paulá: “Ka ko kitaua ʻoku ʻikai ko e haʻa holomui ʻoku to ki mala.” Ko e hā naʻá ne ʻuhinga ki ai ʻi he pehē ‘malá’? Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻá ne ngāueʻakí ʻoku faʻa ʻuhinga ia ʻi he taimi lahi ki he fakaʻauha taʻengata. ʻOku feʻungamālie ʻa e fakamatalá ni mo e potutohí. Naʻe toki ʻosi atu pē ʻa e fakatokanga ʻa Paula: “Kapau ʻoku tau angahala fie angahala hili ʻetau ʻilo kanokano ki he moʻoni, ʻoku ʻikai kei toe ha feilaulau koeʻuhi ko e angahala; ka ʻoku toe pe ʻete nofoʻaki tali ilifia ki he fakamāu, pea ʻoku toe pe ʻa e fuaʻa ʻa ha afi, ʻa ia te ne keina ʻa e kakai ʻoku angatuʻu.”​—Hepelu 10:​26, 27.

      5 Ko ia, ʻi he taimi naʻe pehē ai ʻe Paula ki hono kaungātuí, “Ko kitaua ʻoku ʻikai ko e haʻa holomui ʻoku to ki mala,” naʻá ne ʻuhingá ko ia mo ʻene kau lautohi Kalisitiane anga-tonú naʻa nau fakapapauʻi ke ʻoua ʻaupito te nau tafoki meia Sihova pea tuku hono tauhi iá. Ko e fai peheé ʻoku taki atu pē ia ki he fakaʻauha taʻengata. Ko Siutasi ʻIsikaliote ko e taha ia naʻá ne holomui ki he fakaʻauha peheé, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he ngaahi fili kehe ʻo e moʻoní ʻa ia naʻa nau ngāue loto-lelei pē ʻo fakafepaki ki he laumālie ʻo Sihová. (Sione 17:12; 2 Tesalonaika 2:3) Ko e faʻahinga tāutaha peheé ʻoku nau ʻi he lotolotonga ʻo e “kau foʻi” ʻa ia ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi he fakaʻauha taʻengata ʻi he anoafi fakaefakatātaá. (Fakahā 21:8) ʻOku ʻikai ʻaupito te tau loto ke hoko ʻo kau ʻi he haʻa ko iá!

      6. Ko e hā ʻa e ʻalunga ʻoku loto ʻa Sētane ko e Tēvoló ke tau fou aí?

      6 ʻOku fiemaʻu ʻe Sētane ko e Tēvolo ke tau holomui ki mala. Ko ha mataotao ia ʻo e “ngaahi ngāue olopotó,” ʻokú ne ʻiloʻi ko e ʻalunga fakatupu ʻauha peheé ʻoku faʻa kamata ia ʻi he ngaahi founga iiki. (Efeso 6:​11, NW, fakamatala ʻi laló) Kapau ʻoku ʻikai ke aʻusia ʻe he fakatanga fakahangatonú ʻa ʻene ngaahi taumuʻá, ʻokú ne feinga ke keina ʻa e tui ʻa e kau Kalisitiane moʻoní fakafou ʻi he ngaahi founga olopoto ange. ʻOkú ne fiemaʻu ke ne sio ki he Kau Fakamoʻoni loto-lahi mo faivelenga ʻa Sihová ʻoku nau sīlongo. Tau sio angé pe ko e hā ʻa e ngaahi founga naʻá ne ngāueʻaki ki he kau Kalisitiane Hepelū ko ia naʻe tohi ki ai ʻa Paulá.

      Founga Naʻe Tenge Ai ke Holomui ʻa e Kau Kalisitiané

      7. (a) Ko e hā ʻa e hisitōlia ʻo e fakatahaʻanga ʻi Selusalemá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga fakalaumālie naʻe ʻi ai ʻi he meʻa fekauʻaki mo e niʻihi ʻo e kau lautohi ʻa Paulá?

      7 ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakamoʻoní naʻe hiki ʻe Paula ʻene tohi ki he kau Hepeluú ʻi he 61 T.S. nai. Naʻe maʻu ʻe he fakatahaʻanga ʻi Selusalemá ha hisitōlia ʻo e maveuveu. ʻI he hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú, naʻe hoko mai ha foʻi peau ʻo e fakatanga kakaha, ʻo fakamālohiʻi ai ʻa e kau Kalisitiane tokolahi ʻi he koló ke nau movete. Kae kehe, naʻe hoko ai ha vahaʻa taimi ʻo e melino, ʻo fakaʻatā ai ʻa e kau Kalisitiané ke toe tokolahi ange. (Ngāue 8:4; 9:31) ʻI he faai atu ʻa e ngaahi taʻú, naʻe hoko taufetongi mai ʻa e ngaahi fakatanga mo e ngaahi faingataʻa kehe. ʻOku hā ko e taimi ko ia naʻe hiki ai ʻe Paula ʻene tohi ki he kau Hepeluú, naʻe toe fiefia ʻa e fakatahaʻangá ʻi ha vahaʻa taimi ʻo e melino meimei tatau. Ka, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi tenge. Naʻe paasi atu ʻa e meimei hongofuluʻi taʻu ʻe tolu talu mei hono tomuʻa tala ko ia ʻe Sīsū ʻa e fakaʻauha ʻo Selusalemá. ʻOku hangehangē naʻe ʻi ai ha niʻihi naʻa nau fakakaukau naʻe toloi taʻeʻuhinga ʻa e ngataʻangá pea ʻe ʻikai ke hoko mai nai ia ʻi he taimi ʻo ʻenau moʻuí. Ko e niʻihi kehe, tautefito ki he faʻahinga kei foʻou ange ko ia ʻi he tuí, naʻe teʻeki ai ʻahiʻahiʻi kinautolu ʻe ha fakatanga kakaha pea naʻa nau ʻilo siʻisiʻi pē ki he fiemaʻu ke kātaki ʻi he ʻahiʻahí. (Hepelu 12:4) Ko hono moʻoní, naʻe feinga ʻa Sētane ke ngāueʻaongaʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga peheé. Ko e hā ʻa e ‘ngaahi ngāue olopoto’ naʻá ne ngāueʻakí?

      8. Ko e hā ʻa e fakakaukau naʻe maʻu ʻe he kau Siu tokolahi ʻo kau ki he fakatahaʻanga Kalisitiane foʻou mo taʻetaukeí?

      8 Ko e kakai Siu ʻi Selusalema mo Siuteá naʻa nau vakai paetaku ki he fakatahaʻanga Kalisitiane foʻou mo taʻetaukeí. ʻI hono fakafuofuaʻi mei he kakano ʻo e tohi ʻa Paulá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e foʻi fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi luma naʻe fai ʻe he kau taki lotu loto-fieʻeiki Siú mo honau kau muimuí naʻe fakahanga ki he kau Kalisitiané. ʻI hono tefitó, naʻa nau pehē nai: ‘ʻOku tau maʻu ʻa e temipale lahí ʻi Selusalema, ʻo tuʻu he laui senituli! ʻOku tau maʻu ha taulaʻeiki lahi fakaʻeiʻeiki ʻoku taki ai, fakataha mo ʻene kau taulaʻeiki tokoní. ʻOku fai fakaʻaho ai ʻa e ngaahi feilaulaú. ʻOku tau maʻu ʻa e Laó, naʻe ʻomai ʻe he kau ʻāngelo kia Mōsese pea fokotuʻu fakataha mo e ngaahi fakaʻilonga lahi ʻi Moʻunga Sainai. Ko e kiʻi lotu mavahe toki kamata hake ko ʻení, ʻa e kau Kalisitiané ni, ʻa ia naʻa nau mavahe mei he lotu faka-Siú, ʻoku ʻikai te nau maʻu ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni!’ Naʻe aʻusia ʻe he manuki peheé ʻa ʻene taumuʻá? ʻOku hā mahino naʻe hohaʻa ʻa e kau Kalisitiane Hepelū ʻe niʻihi ʻi he ngaahi ʻoho ko ʻení. Naʻe haʻu taimi tonu pē ʻa e tohi ʻa Paula ko honau tokoní.

      ʻUhinga Naʻe ʻIkai ʻAupito Totonu Ai Ke Nau Holomui ki Malá

      9. (a) Ko e hā ʻa e kaveinga ʻoku hūhū ʻi he tohi ki he kau Hepeluú? (e) ʻI he ʻuhinga fē naʻe ngāue ai ʻa e kau Kalisitiané ʻi ha temipale lelei ange ia ʻi he taha naʻe ʻi Selusalemá?

      9 Tau sivisiviʻi ange ʻa e ongo ʻuhinga naʻe ʻoange ʻe Paula ki hono fanga tokoua mo e tuofāfine ʻi Siuteá ke ʻoua ʻaupito te nau holomui ki malá. Ko e ʻuluakí​—ko e tuʻunga māʻolunga ʻa e founga lotu faka-Kalisitiané​—ʻoku hūhū ʻi he tohi ki he kau Hepeluú. ʻI he kotoa ʻo ʻene tohí, naʻe fakatupulekina ai ʻe Paula ʻa e kaveinga ko ʻení. Ko e temipale ʻi Selusalemá ko ha tatau pē ia ʻo ha moʻoniʻi meʻa ʻoku lahi mamaʻo ange, ko e temipale fakalaumālie ʻo Sihová, ko ha fale “ne ʻikai ngaohi ʻe he nima.” (Hepelu 9:11) Naʻe maʻu ʻe he kau Kalisitiane ko iá ʻa e monū ko e ngāue ʻi he fokotuʻutuʻu fakalaumālie ko ia ki he lotu maʻá. Naʻa nau ngāue ʻi he malumalu ʻo ha fuakava lelei ange, ʻa e fuakava foʻou naʻe talaʻofa fuoloa ki aí, ʻa ia naʻá ne maʻu ha Fakalaloa māʻolunga ange ia ʻia Mōsese, ko Sīsū Kalaisi.​—Selemaia 31:​31-34.

      10, 11. (a) Ko e hā naʻe ʻikai fakataʻeʻaongaʻi ai ʻe he laine hohoko ʻo Sīsuú ʻa ʻene ngāue ko e Taulaʻeiki Lahi ʻi he temipale fakalaumālié? (e) ʻI he ngaahi founga fē ko ha Taulaʻeiki Lahi māʻolunga ange ai ʻa Sīsū ia ʻi he taha ko ia naʻe ngāue ʻi he temipale ʻi Selusalemá?

      10 Naʻe toe maʻu ʻe he kau Kalisitiane ko iá ha Taulaʻeiki Lahi lelei lahi ange, ko Sīsū Kalaisi. Naʻe ʻikai ke tupu mai ia meia ʻĒlone. Ka, ko ha Taulaʻeiki Lahi ia “ʻi he ʻalunga ʻo Melikiseteke.” (Sāme 110:4) Ko Melekisētekí, ʻa ia naʻe ʻikai lēkooti ʻa hono laine hohokó, ko ha tuʻi ia ʻo Sālema ʻo e kuonga muʻá pea toe taulaʻeiki lahi foki. Naʻá ne fokotuʻu ai ha tuʻu fakataipe fakaekikite feʻungamālie ʻo Sīsū, ʻa ia ko hono tuʻunga taulaʻeikí naʻe fakatuʻunga ia, ʻo ʻikai ʻi ha tupuʻanga fakaetangata taʻehaohaoa, ka ʻi he meʻa ʻoku lahi mamaʻo ange​—ko e fuakava ʻa Sihova tonu ko e ʻOtuá. ʻI he hangē ko Melekisētekí, ʻoku ngāue ai ʻa Sīsū ʻo ʻikai ngata pē ʻi he tuʻunga ko e Taulaʻeiki Lahí ka ko e Tuʻi foki, ko e tokotaha ʻa ia ʻe ʻikai ʻaupito ke mate.​—Hepelu 7:​11-21.

      11 ʻIkai ko ia pē, ʻi he ʻikai ke hangē ko e taulaʻeiki lahi ʻi he temipale ʻi Selusalemá, naʻe ʻikai ke pau kia Sīsū ia ke ne fai ha ngaahi feilaulau ʻi he taʻu ki he taʻu. Ko ʻene feilaulaú ʻaʻana ko ʻene moʻui haohaoá tonu, ʻa ia naʻá ne foaki tātuʻotaha pē. (Hepelu 7:27) Ko e ngaahi feilaulau kotoa ko ia naʻe fai ʻi he temipalé ko e ngaahi ʻata pē, ko e ngaahi fakatātā pē ʻo e meʻa naʻe foaki ʻe Sīsuú. Naʻe tokonaki mai ʻe heʻene feilaulau haohaoá ʻa e fakamolemoleʻi moʻoni ʻo e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku nau ngāueʻi ʻa e tuí. ʻOku fakalotomāfana foki ʻa e ngaahi fakamatala ʻa Paulá ʻo fakahāhaaʻi ko e Taulaʻeiki Lahi ko ʻení ko e Sīsū taʻeliliu pē ko ia naʻe ʻilo ki ai ʻa e kau Kalisitiane ʻi Selusalemá. Naʻá ne anga-fakatōkilalo, anga-ʻofa, pea ko e tokotaha ʻoku malava ke ne ‘malavea hotau ngaahi vaivaiʻangá.’ (Hepelu 4:15; 13:8) Naʻe maʻu ʻe he kau Kalisitiane pani ko iá ʻa e ʻamanaki ko e ngāue ʻi he tuʻunga ko e kau taulaʻeiki tokoni ʻa Kalaisi! Naʻe malava fēfē ke nau fakakaukau ke holomui ki he ngaahi meʻa “vaivai mo masiva” ʻo e lotu faka-Siu fakameleʻí?​—Kaletia 4:9.

      12, 13. (a) Ko e hā ʻa e ʻuhinga hono ua naʻe tokonaki mai ʻe Paula ke ʻoua ʻaupito ai ʻe holomuí? (e) Ko e hā ʻe fakalototoʻaʻi ai ʻa e kau Kalisitiane Hepeluú ʻe honau lēkooti ʻo e kītaki ʻi he kuohilí ke ʻoua ʻaupito ʻe holomui ki malá?

      12 ʻI he hangē nai naʻe ʻikai ke feʻunga iá, naʻe ʻoange ʻe Paula ki he kau Hepeluú ha ʻuhinga hono ua ke ʻoua ʻaupito ʻe holomui ki malá​—ko ʻenau lēkooti tonu ʻi he kītakí. Naʻá ne tohi: “Mou fakamanatu hake ʻa e ngaahi ʻaho muʻa, ʻa ia, hili homou fakamaama, naʻa mou fai kitaki pe ʻa e fuʻu fefaʻuhi, ʻa ia ko e koto fakamamahi pe.” Naʻe fakamanatu ʻe Paula kiate kinautolu ʻo pehē naʻe “fakatakatakaʻaki” atu kinautolu ki he ngaahi manuki mo e ngaahi mamahi. Naʻe faingataʻaʻia ʻa e niʻihi ʻi he tuku pilīsone; naʻe maʻu ʻe he niʻihi kehé ʻa e kaungāongoʻi ki ai pea nau poupou ki he faʻahinga ʻi pilīsoné. ʻIo, naʻa nau fakahāhaaʻi ʻa e tui alafaʻifaʻitakiʻanga mo e kītaki. (Hepelu 10:​32-34) Neongo ia, ko e hā naʻe kole ai ʻe Paula ke nau “fakamanatu hake” ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi pehē naʻe hokosiá? ʻIkai ʻe fakamoʻoniʻi ia ko e fakalotosiʻi?

      13 ʻI hono kehé, ko e “fakamanatu hake ʻa e ngaahi ʻaho muʻa” ʻe fakamanatu ai ki he kau Hepeluú ʻa e founga naʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe Sihova ʻi he malumalu ʻo e ʻahiʻahí. ʻAki ʻa ʻene tokoní, naʻa nau ʻosi talitekeʻi ai ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi ʻoho ʻa Sētané. Naʻe tohi ʻe Paula: “Talaʻehai ʻoku fai taʻetotonu ʻa e ʻOtua ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngaue, mo e ʻofa ki hono huafa naʻe ha ʻiate kimoutolu.” (Hepelu 6:10) ʻIo, naʻe manatuʻi ʻe Sihova ʻa e kotoa ʻo ʻenau ngaahi ngāue anga-tonú, ʻo tauhi kinautolu ʻi heʻene manatu taʻefakangatangatá. ʻOku fakamanatu mai ai kiate kitautolu ʻa e enginaki ʻa Sīsū ke tau faʻoaki koloa ʻi hēvaní. ʻOku ʻikai ha kaihaʻa te ne lava ke kaihaʻasi ʻa e ngaahi koloá ni; ʻikai ha ane pe ha ʻumeʻumea ʻe lava ke ne keina kinautolu. (Mātiu 6:​19-21) Ko hono moʻoní, ko e ngaahi koloá ni ʻoku malava ke fakaʻauha ʻo kapau pē ʻe holomui ha Kalisitiane ki mala. ʻE lava ai ke mole noa ha faʻahinga koloa pē naʻá ne faʻoaki ʻi hēvani. Ko ha ʻuhinga mālohi ē naʻe ʻoange ʻe Paula ki he kau Kalisitiane Hepeluú ke ʻoua ʻaupito ʻe tuli ki ha ʻalunga pehē! Ko e hā ke fakamoleki noa ai ʻa e kotoa honau ngaahi taʻu ʻo e ngāue anga-tonú? ʻE totonu mo lelei mamaʻo ange ke hanganaki kītaki.

      ʻUhinga ʻOku Totonu Ai ke ʻOua ʻAupito Te Tau Holomui ki Malá

      14. Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻa ia ʻoku meimei tatau mo e ngaahi meʻa ko ia naʻe fehangahangai mo e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí?

      14 ʻOku maʻu ʻe he kau Kalisitiane moʻoni ʻi he ʻaho ní ʻa e ngaahi ʻuhinga mālohi tatau pē ki he ʻikai ke holomuí. ʻUluakí, ʻai ke tau manatuʻi ko ha tāpuaki lahi ē ʻoku tau maʻu ʻi he founga lotu maʻa kuo foaki mai ʻe Sihova kiate kitautolú. Hangē pē ko e kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí, ʻoku tau moʻui ʻi ha taimi ʻa ia ko e ngaahi mēmipa ʻo e ngaahi lotu manakoa angé ʻoku nau paetaku mai kiate kitautolu mo manukiʻi kitautolu, ʻo nau tuhu loto-pōlepole ki honau ngaahi fuʻu fale lotu molumalú pea mo e tuʻunga fakakuonga muʻa ʻo ʻenau ngaahi talatukufakaholó. Neongo ia, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻokú ne hōifua ki heʻetau founga lotú. Ko hono moʻoní, ʻoku tau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki he ʻahó ni ʻa ia naʻe ʻikai maʻu ia ʻe he kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí. Te ke fifili nai, ‘ʻOku malava fēfē ʻene hoko iá?’ He ko ē, naʻa nau moʻui ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻo ngāue ʻa e temipale fakalaumālié. Naʻe hoko ʻa Kalaisi ko hono Taulaʻeiki Lahi ʻi hono papitaiso ia ʻi he 29 T.S. Ko e niʻihi ʻo kinautolu naʻa nau sio ʻi he ngāue fakaemana ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Naʻa mo e hili ʻene pekiá, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi mana lahi ange. Neongo ia, hangē pē ko ia naʻe tomuʻa talá, ko e ngaahi meʻaʻofa peheé ʻe faai atu pē ʻo ngata.​—1 Kolinito 13:8.

      15. ʻOku moʻui ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻi he lolotonga ʻo hono fakahoko ʻo e kikite fē, pea ko e hā hono ʻuhinga ia kiate kitautolú?

      15 Kae kehe, ʻoku tau moʻui ʻi he lolotonga ʻo hano fakahoko mahuʻinga ʻo e kikite temipale lahi ʻa e ʻIsikeli vahe 40-48.a Ko ia, kuo tau sio ki hono toe fakafoki mai ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá ki he lotu maʻá. Kuo ʻosi fakamaʻa ʻa e temipale fakalaumālie ko iá mei he ngaahi founga kotoa pē ʻo e ʻuli mo e tauhi ʻaitoli fakalotú. (Isikeli 43:9; Malakai 3:​1-5) Fakakaukau atu ki he ngaahi ʻaonga kuo ʻomai ʻe he fakamaʻa ko ʻení kiate kitautolú.

      16. Ko e hā ʻa e ʻalunga fakalotosiʻi naʻe fehangahangai mo e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí?

      16 ʻI he lolotonga ʻa e ʻuluaki senitulí, naʻe hā kovi ʻa e kahaʻú ki he fakatahaʻanga Kalisitiane fokotuʻutuʻu māú. Naʻe ʻosi tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻe hangē ia ko ha ngoue uite toki tō ʻa ia naʻe toe tō hifo ai mo e tea, ʻo ʻai ai ʻa e uité ke faai atu pē ʻo faingataʻa ke fakafaikehekeheʻi ia mei he teá. (Mātiu 13:​24-30) Pea naʻe pehē ia. ʻI he aʻu mai ki he ngataʻanga ʻo e ʻuluaki senitulí, ʻi he taimi naʻe ngāue ai ʻa e ʻapositolo taʻumotuʻa ko Sioné ko e taʻotaʻofi fakaʻosi ia ʻo e fakameleʻí, naʻe ʻosi tupulekina ʻa e tafoki ia mei he moʻoní. (2 Tesalonaika 2:6; 1 Sione 2:18) ʻIkai ke fuʻu fuoloa mei he hili ʻa e mate ʻa e kau ʻapositoló, naʻe malanga hake ha haʻa faifekau fakamavahevahe, ʻo fakafeʻātungiaʻi ʻa e tākangá pea mo tui ʻa e ngaahi teunga fakaʻilonga mavahe. Naʻe mafola ʻa e tafoki mei he moʻoní ʻo hūhū ʻi he feituʻu kotoa. He fakalotosiʻi lahi ē ki he kau Kalisitiane anga-tonú! Naʻa nau sio ki he hoko ʻa e fokotuʻutuʻu foʻou ki he lotu maʻá naʻe toki fokotuʻú ʻo lōmekina ʻaki ha founga kuo fakameleʻi. Naʻe tupulaki ʻeni ʻi he teʻeki aʻu ʻo senituli hili hono fokotuʻu ʻe Kalaisi ʻa e fakatahaʻangá.

      17. ʻI he ʻuhinga fē kuo tolonga fuoloa ange ai ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi onopōní ʻi hono tatau ʻi he ʻuluaki senitulí?

      17 Fakakaukau ange he taimí ni ki ha fuʻu faikehekehe. ʻI he ʻahó ni, kuo ʻosi tuʻu ʻa e lotu maʻá ia ʻo fuoloa ange ia ʻi he vahaʻa taimi ne aʻu mai ai ki he mate ʻa e kau ʻapositoló. Mei he taimi ʻo e pulusi ʻo e ʻuluaki ʻīsiu ʻo e pepa ko ʻení ʻi he 1879, kuo tāpuakiʻi mai ai ʻe Sihova ʻa kitautolu ʻaki ʻa e lotu maʻa fakautuutu. Naʻe hū ʻa Sihova mo Kalaisi Sīsū ki he temipale fakalaumālié ʻi he 1918 ki he taumuʻa ko hono fakamaʻa ia. (Malakai 3:​1-5) Talu mei he 1919, mo hono sivi fakamaʻa fakalakalaka mai ai ʻa e fokotuʻutuʻu ki he lotu kia Sihova ko e ʻOtuá. Kuo hoko ʻo maʻalaʻala ange ʻetau mahino fekauʻaki mo e ngaahi kikite mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohitapú. (Palovepi 4:18) Ko hai ke ʻalu ki ai ʻa e lāngilangí? ʻIkai ki ha tangata taʻehaohaoa pē. Ko Sihova pē, mo hono ʻAló ʻi hono tuʻunga ko e ʻUlu ʻo e fakatahaʻangá, ʻoku malava ke na maluʻi Hono kakaí mei he fakameleʻi he lolotonga ʻo e ngaahi taimi koví ni. Ko ia ai, ʻai ke ʻoua ʻaupito naʻa tau tuku ʻa hono ʻoatu ʻa e fakamālō kia Sihova ki heʻene fakaʻatā kitautolu ke tau kau ʻi he lotu maʻá ʻi he ʻaho ní. Pea ʻai ke tau fakapapauʻi maʻu ke ʻoua ʻaupito ʻe holomui ki mala!

      18. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku tau maʻu ki he ʻoua ʻaupito ʻe holomui ki malá?

      18 Hangē pē ko e kau Kalisitiane Hepelū ko eé, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga hono ua ki hono talitekeʻi ha ʻalunga foʻi mo fakaholomuí​—ko hotau lēkooti tonu ʻo e kītakí. Pe naʻa tau kamata ke tauhi ʻa Sihova ʻi he ngaahi taʻu ki mui ní, pe kuo tau fai pehē anga-tonu ʻi ha ngaahi hongofuluʻi taʻu, kuo tau fokotuʻu ha lēkooti ʻo e ngaahi ngāue faka-Kalisitiané. Ko e tokolahi ʻo kitautolu kuo nau faingataʻaʻia ʻi he fakatanga, ʻi he tuku pilīsone, fakataputapui, fakamamahiʻi, pe mole ʻo e koloá. ʻOku ʻi ai mo e tokolahi kehe kuo nau fehangahangai mo e fakafepaki mei he fāmilí, manukiʻi, lumaʻi, mo e taʻefakamahuʻingaʻi. Ko e kotoa ʻo kitautolú kuo tau kītaki, ʻo hokohoko atu ʻi heʻetau ngāue anga-tonu kia Sihová neongo ʻa e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻuí. ʻI he fai peheé, kuo tau fokotuʻu ai ha lēkooti ʻo e kīvoi ʻa ia ʻe ʻikai ngalo ʻia Sihova, ko ha tukuʻanga koloa ʻi hēvani. Ko hono moʻoní leva, ʻoku ʻikai ko ha taimi ʻeni ia ke holomui ai ki he fokotuʻutuʻu kovi motuʻa kuo tau ʻosi tuku atú! Ko e hā ke tuku ai ʻetau ngaahi ngāue mālohí kotoa ke taʻeʻaongá? ʻOku tautefito ʻa e moʻoni ʻa e meʻá ni ʻi he ʻahó ni, ʻa ia ko “ha kiʻi momoʻi taimi” pē ʻoku kei toe ki muʻa ʻi he ngataʻangá.​—Hepelu 10:37.

      19. Ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi heʻetau kupu hoko maí?

      19 ʻIo, tau fakapapau “ko kitaua ʻoku ʻikai ko e haʻa holomui ʻoku to ki mala”! Ka, ke tau hoko “ko e haʻa tui ai pe.” (Hepelu 10:39) ʻE malava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku tau feʻunga mo e fakamatala ko iá, pea ʻe malava fēfē ke tau tokoni ki he kaungā Kalisitiané ke nau fai ʻa e meʻa tatau? Ko ʻetau kupu hoko maí ʻe lāulea ai ki he meʻá ni.

  • ʻAi Ke Tau Hoko ko e Haʻa ʻOku Maʻu ʻa e Tuí
    Ko e Taua Leʻo—1999 | Tīsema 15
    • ʻAi Ke Tau Hoko ko e Haʻa ʻOku Maʻu ʻa e Tuí

      “Ko kitaua . . . ko e haʻa tui ai pe ke maʻu mai hota laumalie.”​—HEPELU 10:39.

      1. Ko e hā ʻoku lava ai ke pehē ko e tui ʻa e sevāniti mateaki taki taha ʻa Sihová ʻoku mātuʻaki mahuʻinga?

      KO E taimi hono hoko te ke ʻi ha Fale Fakatahaʻanga ai ʻoku fonu ʻi he kau lotu ʻa Sihová, kiʻi tuʻu ʻo vakai ki he faʻahinga takatakai ʻiate koé. Fakakaukau atu ki he ngaahi founga lahi ʻa ia ʻoku nau fakahāhaaʻi ai ʻa e tuí. Te ke sio nai ki he kau taʻumotuʻa kuo nau tauhi ʻa e ʻOtuá he ngaahi hongofuluʻi taʻu, ko e kau talavou ʻoku nau talitekeʻi fakaʻaho ʻa e tenge ʻa e toʻumeʻá, mo e ngaahi mātuʻa ʻoku nau ngāue mālohi ke tauhi hake ʻa e fānau manavahē-ʻOtua. ʻOku ʻi ai ʻa e kau mātuʻa mo e kau sevāniti fakafaifekau ʻa e fakatahaʻangá, ʻa ia ʻoku nau fua ʻa e ngaahi fatongia lahi. ʻIo, te ke sio nai ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālie ʻo e ngaahi taʻumotuʻa kotoa pē ʻa ia ʻoku nau lavaʻi ʻa e ngaahi faʻahinga faingataʻaʻiaʻanga kotoa koeʻuhi ke tauhi ʻa Sihova. He mātuʻaki mahuʻinga ē ko e tui ʻa e faʻahinga tāutahá ni!​—1 Pita 1:7.

      2. Ko e hā ʻoku ʻaonga ai kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní ʻa e akonaki ʻa Paula ʻi he Hepelu vahe 10 mo e 11?

      2 Ko e tokosiʻi pē he faʻahinga ʻo e tangata taʻehaohaoá, kapau ʻoku ʻi ai, kuo nau mahinoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e tuí ʻo lelei ange ia ʻi he mahino naʻe maʻu ʻe he ʻapositolo ko Paulá. Ko hono moʻoní, naʻá ne fakatokangaʻi ko e tui moʻoní ʻoku taki atu ia ki he “maʻu mai hota laumalie.” (Hepelu 10:39) Neongo ia, naʻe ʻilo ʻe Paula ko e tuí kuo pau ke ʻohofi mo mōlia atu ʻi he māmani taʻetui ko ʻení. Naʻá ne tokanga loloto fekauʻaki mo e kau Kalisitiane Hepelū ʻi Selusalema mo Siuteá, ʻa ia naʻa nau fāinga ke fakatolonga ʻenau tuí. ʻI heʻetau vakai ki he ngaahi konga ʻo e Hepelu vahe 10 mo e 11, ʻai ke tau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi founga naʻe ngāueʻaki ʻe Paula ke langa hake ai ʻenau tuí. ʻI he fai peheé, te tau sio ki he founga ʻoku malava ke tau langa hake ai ha tui mālohi angé ʻiate kitautolu pea ʻi he faʻahinga ʻoku takatakai ʻiate kitautolú.

      Fefakahāʻaki ʻa e Loto-Falala

      3. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he ngaahi lea ʻa Paula ʻi he Hepelu 10:39 naʻá ne maʻu ʻa e loto-falala ki hono fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he tuí?

      3 Ko e ʻuluaki meʻa nai te tau fakatokangaʻí ko e fakakaukau pau ʻa Paula ki heʻene kau fanongó. Naʻá ne tohi: “Ka ko kitaua ʻoku ʻikai ko e haʻa holomui ʻoku to ki mala, ka ko e haʻa tui ai pe ke maʻu mai hota laumalie.” (Hepelu 10:39) Naʻe fakakaukau ʻaki ʻe Paula ʻa e lelei tahá, ʻikai ko e kovi tahá, ʻo fekauʻaki mo hono kaungā Kalisitiane anga-tonú. Fakatokangaʻi foki, naʻá ne ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea “kitaua.” Ko Paulá ko ha tangata naʻe māʻoniʻoni. Neongo ia, naʻe ʻikai te ne lea fiemāʻolunga ki heʻene kau fanongó, ʻo hangē ia naʻá ne ʻi ha tuʻunga māʻolunga ʻo e māʻoniʻoní ʻo māʻolunga mamaʻo ia ʻiate kinautolu. (Fakafehoanaki mo Koheleti 7:16.) Ka, naʻá ne fakakau ia fakataha mo kinautolu. Naʻá ne fakahaaʻi ʻa e loto-falala ongoʻi loloto ko ia mo ʻene kau lautohi Kalisitiane anga-tonú te nau fehangahangai kotoa mo e ngaahi faingataʻaʻiaʻanga fakalotosiʻi ʻoku maluʻaki mai kiate kinautolu, ʻa ia te nau fakafisi loto-toʻa ke ʻoua te nau holomui ʻo tō ki mala, pea te nau fakamoʻoniʻi ai ko e haʻa kinautolu ʻoku maʻu ʻa e tuí.

      4. Ko e hā ʻa e ongo ʻuhinga naʻe maʻu ai ʻe Paula ʻa e loto-falala ki hono kaungātuí?

      4 Naʻe lava fēfē ke maʻu ʻe Paula ha loto-falala pehē? Naʻe fakakuikui ia ki he ngaahi hala ʻa e kau Kalisitiane Hepeluú? ʻI hono kehé, naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e akonaki papau ke tokoniʻi kinautolu ke nau ikuʻi ʻenau ngaahi tōnounou fakalaumālié. (Hepelu 3:​12; 5:​12-​14; 6:​4-6; 10:​26, 27; 12:5) Ka, naʻe maʻu ʻe Paula ʻo ʻikai siʻi hifo he ʻuhinga ʻe ua ki hono maʻu ʻa e loto-falala ki hono fanga tokouá. (1) ʻI he tuʻunga ko e tokotaha faʻifaʻitaki kia Sihová, naʻe feinga ʻa Paula ke sio ki he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he anga ʻo e sio kiate kinautolu ʻa Sihová. Naʻe ʻikai ko e fai pē ia ʻi he fekauʻaki mo ʻenau ngaahi fehālaakí ka ʻi he fekauʻaki mo honau ngaahi ʻulungaanga leleí pea mo ʻenau malava ke fili ke failelei ʻi he kahaʻú. (Sāme 130:3; Efeso 4:32 [5:1, PM]) (2) Naʻe maʻu ʻe Paula ʻa e tui haohaoa ki he mālohi ʻo e laumālie māʻoniʻoní. Naʻá ne ʻilo ʻe ʻikai ha ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga, ʻikai ha ngaahi vaivai fakaetangata, ʻe lava ke ne taʻofi ʻa Sihova mei hono ʻomai ʻa e “mālohi ʻoku makehe atú” ki ha Kalisitiane pē ʻoku feinga ke tauhi anga-tonu kiate Ia. (2 Kolinito 4:​7, NW; Filipai 4:13) Ko ia, ko e loto-falala ʻa Paula ki hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné naʻe ʻikai tukuhalaʻi, taʻemoʻoni, pe fakatuʻamelie kui pē. Naʻe makatuʻunga fefeka ia mo Fakatohitapu.

      5. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he loto-falala ʻa Paulá, pea ʻoku ngalingali ko e hā hono olá?

      5 Ko hono moʻoní, naʻe fakamoʻoniʻi naʻe pipihi atu ʻa e loto-falala naʻe fakahāhaaʻi ʻe Paulá. Kuo pau pē naʻe ʻuhinga lahi ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi Selusalema mo Siuteá ʻa e lea mātuʻaki fakalototoʻa ʻa Paula kiate kinautolú. ʻI he funga ʻo e paetaku taʻefaʻamatuʻuekina mo e taʻemahuʻingaʻia loto-hīkisia ʻa honau kau fakafepaki Siú, naʻe tokoniʻi ʻa e kau Kalisitiane Hepeluú ʻe he ngaahi kupuʻi lea peheé ke nau fakapapauʻi ʻi honau lotó ke hoko ko e haʻa ʻoku maʻu ʻa e tuí. ʻE lava ke tau fefaiʻaki ʻa e meʻa tatau he ʻahó ni? ʻOku mātuʻaki faingofua ke sio ki he niʻihi kehé ʻi ha fuʻu fakahokohoko lōloa pē ʻo e ngaahi fehālaakí mo e fanga kiʻi faikehe ʻi he ʻulungāngá. (Mātiu 7:​1-5) Ka, ʻoku malava ke tau fetokoniʻaki lahi ange kapau ʻoku tau fakatokangaʻi mo fakamahuʻingaʻi ʻa e tui laulōtaha ʻoku maʻu ʻe he tokotaha taki taha. ʻI he fakalototoʻa peheé, ngalingali ʻe tupulaki ange ai ʻa e tuí.​—Loma 1:​11, 12.

      Ngāue Feʻungamālieʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá

      6. Mei he matavai fē naʻe hiki lea mei ai ʻa Paula ʻi heʻene tohi ʻa e ngaahi lea ʻoku lēkooti ʻi he Hepelu 10:38?

      6 Naʻe toe langa hake ʻe Paula ʻa e tuí ʻi hono kaungātuí ʻaki ʻene ngāuepōtoʻiʻaki ʻa e ngaahi Konga Tohitapú. Ko e fakatātaá, naʻá ne tohi: “Ka ko e tangata maʻoniʻoni aʻaku, te ne moʻui ʻi he tui: ka ʻo kapau te ne holomui, ʻe ʻikai hōifua hoku laumalie ʻiate ia.” (Hepelu 10:38) Naʻe hiki lea heni ʻe Paula mei he palōfita ko Hapakuké.a Ko e ngaahi leá ni ʻoku hangehangē naʻe maheni ia mo e kau lautohi ʻa Paulá, ʻa e kau Kalisitiane Hepelū ko ia naʻa nau ʻilo lelei ki he ngaahi tohi fakaekikité. ʻI he fakakaukau atu ki heʻene taumuʻá​—ke ʻai ke mālohi ʻa e tui ʻa e kau Kalisitiane ʻi Selusalemá pe ofi ki aí ʻi he taʻu 61 T.S. nai​—ko e faʻifaʻitakiʻanga ko ia ʻa Hapakuké ko ha fili taau ia. Ko e hā hono ʻuhingá?

      7. Naʻe lēkooti ʻe Hapakuke ʻene kikité ʻanefē, pea ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻi Siuta ʻi he taimi ko iá?

      7 ʻOku hā mahino naʻe hiki ʻe Hapakuke ʻa ʻene tohí ʻo laka siʻi hake pē he hongofuluʻi taʻu ʻe ua ki muʻa ʻi hono fakaʻauha ʻo Selusalema ʻi he 607 K.M. ʻI he vīsoné, naʻe sio ai ʻa e palōfitá ki he kau Kalitiá (pe, kau Pāpiloné), ko ha “puleʻanga angafitaʻa mo ʻoho,” ʻoku tūʻulu hifo ki Siuta ʻo fakaʻauha ʻa Selusalema, ʻo maʻu ai ʻa e kakaí mo e ngaahi puleʻangá ʻi he meʻa ko iá. (Hapakuke 1:​5-11) Ka naʻe tomuʻa tala ha fakatuʻutāmaki pehē ia talu mei he taimi ʻo ʻAiseá, laka hake ia ʻi ha senituli ki muʻa. ʻI he taimi ʻo Hapakuké, naʻe fetongi ai ʻe Sihoiakimi ʻa e tuʻi lelei ko Siosaiá, pea naʻe toe tupu ʻafaʻafa ʻa e anga-fulikivanú ʻi Siuta. Naʻe hanga ʻe Sihoiakimi ʻo fakatangaʻi pea aʻu ʻo fakapoongi ʻa e faʻahinga naʻe lea ʻi he huafa ʻo Sihová. (2 Kalonikali 36:5; Selemaia 22:17; 26:​20-24) ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he kalanga ʻa e palōfita loto-mamahi ko Hapakuké: “Kofutu, ʻEiki?”​—Hapakuke 1:2.

      8. Ko e hā ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻoku tokoni ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Hapakuké ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí mo e ʻaho ní?

      8 Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Hapakuke ia pe naʻe ofi fēfē ʻa e fakaʻauha ʻo Selusalemá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe he kau Kalisitiane ia ʻo e ʻuluaki senitulí ʻa e taimi ʻe ngata ai ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa faka-Siú. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo mo kitautolu ʻi he ʻaho ní ki he “ʻaho ko ia mo hono houa” ʻe hoko mai ai ʻa e fakamaau ʻa Sihová ki he fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ʻení. (Mātiu 24:36) Ko ia ai, ʻai ke tau fakatokangaʻi ʻa e tali lōua ʻa Sihova kia Hapakuké. ʻUluakí, naʻá ne fakapapauʻi ange ki he palōfitá ʻe hoko mai ʻa e ngataʻangá ʻi hono taimi totonu. “ʻE ʻikai tuai,” ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, neongo ʻoku hā ngali toloi ia, ʻi he anga ʻo e vakai ʻa e tangatá. (Hapakuke 2:3) Ko hono uá, naʻe fakamanatu ʻe Sihova kia Hapakuke: “Ko e maʻoniʻoni te ne moʻui mei heʻene tui.” (Hapakuke 2:4) He ngaahi moʻoni fakaʻofoʻofa mo faingofua ē! Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga lahi tahá, ʻoku ʻikai ko e taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ngataʻangá, ka ko e pehē pe te tau hokohoko atu ke moʻui ʻaki ʻa e tuí.

      9. Naʻe anga-fēfē ʻa e hokohoko atu ʻa e moʻui ʻa e kau sevāniti talangofua ʻa Sihová ʻi heʻenau tuí (a) ʻi he 607 K.M.? (e) hili ʻa e 66 T.S.? (f) Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke tau ʻai ke mālohi ʻetau tuí?

      9 ʻI hono fakaʻauha ʻa Selusalema ʻi he 607 K.M., ko Selemaia, ko ʻene sekelitali ko Palukí, ʻĒpeti-meleki, mo e kau Lēkapi mateakí naʻa nau sio ki he moʻoni ʻo e talaʻofa ʻa Sihova kia Hapakuké. Naʻa nau ‘moʻui’ ʻi heʻenau hola mei he fakaʻauha fakalilifu ʻo Selusalemá. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe fakapaleʻi ʻe Sihova ʻenau tuí. (Selemaia 35:​1-​19; 39:​15-​18; 43:​4-7; 45:​1-5) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e kau Kalisitiane Hepelū ko ia ʻi he ʻuluaki senitulí kuo pau pē naʻa nau tali lelei ʻa e akonaki ʻa Paulá, he ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai ʻe he kau tau Lomá ʻa Selusalema ʻi he 66 T.S. pea toki holomui taʻealafakamatalaʻí, naʻe tokanga anga-tonu ʻa e kau Kalisitiane ko iá ki he fakatokanga ʻa Sīsū ke nau holá. (Luke 21:​20, 21) Naʻe hokohoko atu ʻenau moʻuí koeʻuhi ko ʻenau anga-tonú. ʻOku pehē pē, ʻe hokohoko atu ʻetau moʻuí kapau ʻe ʻiloʻi kitautolu ʻoku tau anga-tonu ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ngataʻangá. Ko ha ʻuhinga mātuʻaki mahuʻinga ē ki hono ʻai ke mālohi ʻetau tuí he taimí ni!

      Fakamatalaʻi Maeʻeeʻa Mai ʻa e Ngaahi Faʻifaʻitakiʻanga ʻo e Tuí

      10. Naʻe anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa e tui ʻa Mōsesé, pea ʻe anga-fēfē nai ʻetau faʻifaʻitaki kia Mōsese ʻi he meʻá ni?

      10 Naʻe toe langa ʻe Paula ʻa e tuí ʻaki hono ngāueʻaki mālohi ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻangá. ʻI hoʻo lau ʻa e Hepelu vahe 11, fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo ʻene fakamatalaʻi maeʻeeʻa mai ai ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa e faʻahinga ʻi he Tohitapú. Hangē ko ʻení, ʻokú ne pehē ko Mōsese “naʻa ne kitaki heʻene sio ki he Tuʻi Taʻehamai.” (Hepelu 11:​27, fakaʻītali ʻamautolu.) ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻe mātuʻaki moʻoni ʻa Sihova kia Mōsese ʻo hangē naʻá ne malava ke sio ki he ʻOtua taʻehāmaí. ʻE lava ke leaʻaki ʻa e meʻa tatau fekauʻaki mo kitautolu? ʻOku faingofua ke talanoa ʻo fekauʻaki mo ha vahaʻangatae mo Sihova, ka ke langa hake mo ʻai ke mālohi ʻa e vahaʻangatae ko iá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ngāue. Ko e ngāue ia ʻoku fiemaʻu ke tau faí! ʻOku mātuʻaki moʻoni ʻa Sihova kiate kitautolu ʻo tau fakakaukau kiate ia ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi fili, ʻo kau ai ʻa e fanga kiʻi meʻa ʻoku hā ngali īkí? ʻE tokoni ʻa e faʻahinga tui ko iá kiate kitautolu ke tau kātakiʻi naʻa mo e fakafepaki kovi tahá.

      11, 12. (a) ʻI he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga fē naʻe ʻahiʻahiʻi nai ai ʻa e tui ʻa ʻĪnoké? (e) Ko e hā ʻa e pale fakalototoʻa naʻe maʻu ʻe ʻĪnoké?

      11 Fakakaukau atu foki ki he tui ʻa ʻĪnoké. ʻOku faingataʻa kiate kitautolu ke tau sioloto atu ki he fakafepaki naʻá ne fehangahangai mo iá. Naʻe pau kia ʻĪnoke ke ne ʻoatu ha pōpoaki mahuhuhuhu ʻo e fakamaau ki he kakai naʻe moʻui he taimi ko iá. (Siutasi 14, 15) Ko e fakatanga naʻá ne fakamanamanaʻi ʻa e tangata anga-tonú ni naʻe hā mahino naʻe mātuʻaki kovi ʻaupito, mātuʻaki fakamālohi, ʻo hanga ai ʻe Sihova ʻo “hiki ia,” ʻo toʻo ia mei he tuʻunga ko e moʻuí ki he mohe ʻi he maté ki muʻa ke ala kiate ia ʻa e ngaahi filí. Ko ia, naʻe ʻikai ke aʻu ʻa ʻĪnoke ia ʻo sio ki hono fakahoko ʻo e kikite naʻá ne talá. Kae kehe, naʻá ne maʻu ha meʻaʻofa, ʻa ia, ʻi he tuʻunga ʻe niʻihi, naʻe toe lelei ange ia.​—Hepelu 11:5; Senesi 5:​22-24.

      12 ʻOku fakamatala ʻa Paula: “ʻI he teʻeki ke hiki ia [ʻĪnoke] ne fakamoʻoni maʻana, kuo ne fakahōifua ʻa e ʻOtua.” (Hepelu 11:5) Naʻe ʻuhinga ʻeni ki he hā? Ki muʻa ke ne ʻalu ki he mohe ʻi he maté, naʻe ʻosi maʻu nai ʻe ʻĪnoke ha faʻahinga vīsone, mahalo ki he Palataisi fakaemāmani ʻa ia te ne ʻā hake ki ai ʻi ha ʻaho vavé ni mai. ʻI ha faʻahinga tuʻunga, naʻe ʻai ʻe Sihova ke ʻilo ʻe ʻĪnoke naʻá Ne hōifua lelei ʻi hono ʻalunga anga-tonú. Naʻe ʻai ʻe ʻĪnoke ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefia. (Fakafehoanaki mo Palovepi 27:11.) ʻOku maongo ʻa e fakakaukau atu ki he moʻui ʻa ʻĪnoké, ʻikai ko ia? Te ke saiʻia ke ke moʻuiʻaki ha moʻui pehē ʻo e tuí? Peʻi fakalaulauloto atu ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga peheé; sio kiate kinautolu ʻi he tuʻunga ko e kakai moʻoni. Fakapapauʻi ke moʻuiʻaki ʻa e tuí, ʻi he ʻaho ki he ʻaho. Manatuʻi foki, ko e haʻa ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e tuí ʻoku ʻikai te nau tauhi ʻa Sihova ʻo makatuʻunga ʻi ha ʻaho pe taimi pau ʻa ia ko e taimi ia ʻe fakahoko ai ʻe he ʻOtuá ʻa e kotoa ʻo ʻene ngaahi talaʻofá. Ka, ʻoku tau fakapapau ke tauhi ʻa Sihova ʻo taʻengata! Ko hono fai iá ʻoku ʻuhinga iá ko e founga moʻui lelei taha ia ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení pea ʻi he hoko maí.

      Founga ke Tupu Ai ʻo Mālohi Ange ʻi he Tuí

      13, 14. (a) ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi lea ʻa Paula ʻoku lēkooti ʻi he Hepelu 10:​24, 25 ke tau ʻai ʻa ʻetau ngaahi fakatahá ko e ngaahi taimi fakafiefiá? (e) Ko e hā ʻa e ʻuhinga tefito ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané?

      13 Naʻe fakahāhaaʻi ʻe Paula ki he kau Kalisitiane Hepeluú ha ngaahi founga ʻaonga ʻa ia ʻe lava ke nau ʻai ke mālohi ai ʻenau tuí. Tau lave ange ki ha meʻa ʻe ua pē. ʻOku hangehangē ʻoku tau maheni mo ʻene enginaki ʻi he Hepelu 10:​24, 25, ʻo naʻinaʻi mai ai kiate kitautolu ke tau fakatahataha maʻu pē ʻi heʻetau ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Kae manatuʻi, ko e ngaahi lea fakamānavaʻi ko ia ʻa Paulá ʻoku ʻikai fakahuʻunga ia ke pehē ko kitautolú ko e kau mamata taʻengāue pē ʻi he ngaahi fakataha peheé. Ka, ʻoku fakamatalaʻi ʻe Paula ʻa e ngaahi fakatahá ko e ngaahi faingamālie ia ke feʻilongaki ai, ke fefakaʻaiʻaiʻaki ke tauhi ʻa e ʻOtuá ke kakato ange, pea ke fefakalototoʻaʻaki ai. ʻOku tau ʻi aí ke foaki atu, ʻo ʻikai ko e maʻu mai pē. ʻOku tokoni ia ki hono ʻai ʻetau ngaahi fakatahá ko e ngaahi taimi fakafiefia.​—Ngāue 20:35.

      14 Ka, ʻi hono tefitó, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ke lotu ai kia Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku tau fai ia ʻaki ʻetau kau ki he lotú mo e hivá, ʻaki ʻa e fanongo tokanga, pea ʻaki ʻa hono ʻoatu ʻa e “fua ʻo e loungutu”​—ko e ngaahi lea ʻo e fakahīkihiki kia Sihova ʻi heʻetau ngaahi talí pea mo e ngaahi konga ʻi he fakatahá. (Hepelu 13:15) Kapau te tau tauhi ʻa e ngaahi taumuʻa ko iá ʻi heʻetau fakakaukaú pea ngāue ki ai ʻi he fakataha kotoa pē, ʻe ʻikai tō ʻetau tuí ʻi hono langa hake ʻi he taimi taki taha.

      15 Ko e hā naʻe naʻinaʻi ai ʻa Paula ki he kau Kalisitiane Hepeluú ke nau pikimaʻu ki heʻenau ngāue fakafaifekaú, pea ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku feʻungamālie ai ʻa e akonaki tatau pē ko iá ʻi he ʻaho ní?

      15 Ko e toe founga ʻe taha ke langa hake ai ʻa e tuí ʻoku fakafou ia ʻi he ngāue fakamalangá. Naʻe tohi ʻe Paula: “Ke tau kuku maʻu, taʻengaúe, ʻa e fai fakaha o ʻetau fakatuʻamelie, (seuke, ko ia naʻa ne tala ʻa e ngaahi palomesi ko e toko taha ʻoku fai ki heʻene lea.)” (Hepelu 10:23) ʻOkú ke naʻinaʻi nai ki he niʻihi kehé ke nau piki maʻu ki ha meʻa ʻi he taimi ʻoku hā ngali fakatuʻutāmaki ai kiate kinautolu ke tukuange iá. ʻOku hā mahino naʻe tenge ʻe Sētane ʻa e kau Kalisitiane Hepelū ko iá ke nau tukuange ʻenau ngāue fakafaifekaú, pea ʻokú ne tenge pehē pē ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní. ʻI he funga ʻo e ngaahi tenge peheé, ko e hā ʻoku totonu ke tau faí? Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe fai ʻe Paulá.

      16, 17. (a) Naʻe anga-fēfē hono maʻu ʻe Paula ʻa e loto-toʻa ki he ngāue fakafaifekaú? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi lākanga ʻoku totonu ke tau laka aí kapau ʻoku tau ʻilo ʻoku tau loto-siʻi ʻi ha tafaʻaki ʻo ʻetau ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané?

      16 Naʻe tohi ʻa Paula ki he kau Kalisitiane ʻi Tesalonaiká: “Hili ʻemau ʻuluaki mamahi mo ngaohikovia (hangē pē ko ia ʻoku mou ʻilo ki ai) ʻi Filipaí, naʻa mau langaʻi ʻa e loto-toʻa fakafou ʻi hotau ʻOtuá ke leaʻaki kiate kimoutolu ʻa e ongoongo lelei ʻa e ʻOtuá fakataha mo ha fuʻu fāinga lahi.” (1 Tesalonaika 2:2, NW) Naʻe anga-fēfē hono “ngaohikovia” ʻo Paula mo hono ngaahi takangá ʻi Filipaí? Fakatatau ki he kau mataotao ʻe niʻihi, ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe ngāueʻaki ʻe Paulá ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e tōʻonga fakalotomamahi, fakamā, pe fakalilifu. Naʻe tā kinautolu ʻe he kau maʻu mafai Filipaí ʻaki ʻa e ngaahi vaʻakau, lī kinautolu ki he pilīsoné, pea tuku kinautolu ʻi he ngaahi papa kiiʻi. (Ngāue 16:​16-24) Naʻe anga-fēfē hono uesia ʻo Paula ʻe he meʻa fakamamahi ko ia naʻá ne hokosiá? Naʻe ʻilo ʻe he faʻahinga ʻi he kolo lahi hono hoko ʻo ʻene fononga fakamisinalé, ʻe Tesalonaika, naʻe holomui ʻa Paula ʻi he manavahē? ʻIkai, naʻá ne “langaʻi ʻa e loto-toʻa.” Naʻá ne ikuʻi ʻa e manavaheé pea hokohoko atu ke malanga loto-toʻa.

      17 Naʻe haʻu mei fē ʻa e loto-toʻa ʻa Paulá? Mei loto? ʻIkai, naʻá ne pehē naʻá ne loto-toʻá “fakafou ʻi hotau ʻOtua.” ʻOku pehē ʻe ha tohi maʻuʻanga fakamatala ki he kau liliu Tohitapú ʻoku lava nai ke fakalea ʻa e sētesí ni ʻo pehē “naʻe toʻo ʻe he ʻOtuá ʻa e manavaheé mei homau lotó.” Ko ia, kapau ʻoku ʻikai te ke ongoʻi loto-toʻa tautefito fekauʻaki mo hoʻo ngāue fakafaifekaú, pe kapau ʻoku ʻi ai ha tafaʻaki ʻo ia ʻoku hā ngali fakalotosiʻi, ko e hā ʻoku ʻikai te ke tangi ai kia Sihova ke ne fai mai ʻa e meʻa tatau maʻaú? Kole kiate ia ke ne toʻo ʻa e manavaheé mei ho lotó. Kole kiate ia ke ne tokoniʻi koe ke ke langaʻi ʻa e loto-toʻa ki he ngāué. Tānaki atu ki ai, laka ʻi ha ngaahi lākanga ʻaonga ʻe niʻihi. Ko e fakatātaá, fokotuʻutuʻu ke ke ngāue mo ha taha ʻoku poto ʻaupito ʻi he founga ʻo e faifakamoʻoni ko ia ʻokú ne fakahohaʻasi koé. ʻOku kau nai ai ʻa e feituʻu pisinisí, fakamoʻoni ʻi he halá, malanga ʻi he founga ʻikai anga-mahení, pe fakamoʻoni ʻi he telefoní. Mahalo ʻe loto ho hoá ke ne ʻuluaki kamata ia. Kapau ʻoku pehē, sio pea ako ai. Ka ke langaʻi leva ʻa e loto-toʻa ke ʻahiʻahiʻi ia.

      18. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki te tau hokosia nai kapau te tau langaʻi ʻa e loto-toʻá ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú?

      18 Kapau te ke langaʻi ʻa e loto-toʻá, fakakaukau atu ki he ola ʻe maʻu nai aí. ʻI hoʻo kīvoi pea ʻoua ʻe fakaʻatā koe ke ke hoko ʻo loto-siʻí, ngalingali te ke hokosia nai ai ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻi hono vahevahe atu ʻa e moʻoní, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hokosia kuó ke tō nai mei ai. (Sio ki he peesi 25.) Te ke maʻu ai ʻa e fiemālie ʻo e ʻiloʻi kuó ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova ʻaki hono fai ha meʻa ʻa ia ʻoku faingataʻa kiate koe. Te ke hokosia ai ʻa ʻene tāpuaki mo e tokoni ki hono ikuʻi ʻa hoʻo ngaahi manavaheé. ʻE mālohi ange ai ʻa hoʻo tuí. Ko hono moʻoní, heʻikai lava ke ke ngāue ki hono langa hake ʻa e tuí ʻi he niʻihi kehé ʻo ʻikai langa hake ʻa hoʻo tui ʻaʻaú tonu ʻi he taimi tatau pē.​—Siutasi 20, 21.

      19. Ko e hā ʻa e pale mātuʻaki mahuʻinga ʻoku tuku tauhi maʻá e “haʻa tui”?

      19 ʻOfa ke ke hokohoko atu ke ʻai ke mālohi ʻa hoʻo tuí pea mo e tui ʻa e faʻahinga ʻoku takatakai ʻiate koé. ʻE lava ke ke fai ia ʻaki hono langa hake koe mo e niʻihi kehé fakafou ʻi hono ngāuepōtoʻiʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻaki hono ako ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi he Tohitapú fekauʻaki mo e tuí mo hono fakamatalaʻi maeʻeeʻa mai kinautolú, ʻaki ʻa e teuteu pea kau ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, pea ʻi he pikimaʻu ki he monū mātuʻaki mahuʻinga ʻo e ngāue fakafaifekau ki he kakaí. ʻI hoʻo fai ʻa e ngaahi meʻá ni, fakapapauʻi ko koé, ʻoku moʻoni, ko e taha ʻo e “haʻa tui.” Manatuʻi foki, ko e faʻahinga ʻo e haʻa ko ʻení ʻoku nau maʻu ha pale mātuʻaki mahuʻinga. Ko kinautolu ia ʻa e “haʻa tui ai pe ke maʻu mai hota laumalie.”b ʻOfa ke hokohoko atu ai pē ʻa e tupulekina ʻa hoʻo tuí, pea ʻofa ke fakahaofi atu ai pē koe ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻo ke moʻui taʻengata!

      [Fakamatala ʻi lalo]

      a Naʻe hiki ʻe Paula ʻa e fakalea Septuagint ʻo e Hapakuke 2:​4, ʻa ia ʻoku fakakau ai ʻa e kupuʻi lea “kapau ʻe holomui ha taha, ʻe ʻikai hōifua hoku laumalie ʻiate ia.” ʻOku ʻikai hā ʻa e sētesi ia ko ʻení ʻi ha maniusikilipi faka-Hepelū ʻoku kei maʻu. Kuo fokotuʻu mai ʻe he niʻihi ia ʻo pehē ko e Septuagint naʻe makatuʻunga ia ʻi ha ngaahi maniusikilipi faka-Hepelū ki muʻa ange ʻoku ʻikai ke kei ʻi ai. ʻI ha faʻahinga tuʻunga pē, naʻe fakakau ia ʻe Paula heni ʻi he malumalu ʻo e tākiekina ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Ko ia ai, ʻoku maʻu ʻe he meʻa ko iá ʻa e fakamafaiʻi fakaʻotua.

      b Ko e konga tohi fakataʻu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he taʻu 2000 ko e: “Ko kitaua ʻoku ʻikai ko e haʻa holomui . . . ka ko e haʻa tui.”​—Hepelu 10:39.

ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share