ʻOku Fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa e Faʻahinga ʻOku Nau Kumi Tōtōivi Kiate Iá
“Ko ia ʻokú ne fakaofiofi atu [ki he ʻOtuá] kuo pau ke ne tui ʻoku ʻi ai ia pea ʻokú ne hoko ko e tokotaha fakapale ia ʻo e faʻahinga ʻoku nau kumi tōtōivi kiate iá.”—HEP. 11:6.
1, 2. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e fehokotaki ʻa e ʻofá mo e tuí? (e) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi te tau lāulea ki aí?
ʻOKU talaʻofa mai ʻe heʻetau Tamaí, ʻa Sihova te ne tāpuakiʻi ʻene kau sevāniti mateakí. Ko e founga ia ʻe taha ʻoku fakahāhā mai ai ʻe Sihova ʻene ʻofa ʻiate kitautolú, pea ʻoku tau ʻofa ʻiate ia “koeʻuhi naʻe tomuʻa ʻofa mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu.” (1 Sio. 4:19) ʻI he tupulaki ʻetau ʻofa kia Sihová, ʻe mālohi ange ai ʻetau tui kiate iá pea ʻe mālohi ange ai ʻetau falala-pau ʻe hanga ʻe Sihova ʻo fakapaleʻi ʻa e faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá.—Lau ʻa e Hepelū 11:6.
2 Ko Sihová ko e tokotaha fakapale ia! Ko e taha ia ʻo e konga mahuʻinga ʻo ia mo e meʻa ʻokú ne faí. ʻI heʻene peheé heʻikai ai ke kakato ʻetau tui ki he ʻOtuá kae ʻoua kuo tau tuipau te ne fakapaleʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau kumi tōtōivi kiate iá. Ko e hā ʻoku tau lea pehē aí? Koeʻuhí ko e “tuí ko e ʻamanekina ʻosi fakapapauʻi ia ʻo e meʻa kuo fai ʻa e ʻamanaki ki ai.” (Hep. 11:1) Ko e tuí ʻoku ʻuhinga iá ko hono maʻu ʻa e tuipau fakaʻaufuli ʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻene faʻahinga mateakí. Kae kehe, ko e hā ʻa e ʻaonga te tau maʻu ʻi heʻetau ʻamanaki atu ki ha palé? Kuo anga-fēfē hono fakapaleʻi ʻe Sihova ʻene kau sevāniti ʻi he kuohilí mo e lolotonga ní? Tau vakai angé.
TALAʻOFA ʻE SIHOVA TE NE TĀPUAKIʻI ʻENE KAU SEVĀNITÍ
3. Ko e hā ʻa e talaʻofa ʻoku tau lau ʻi he Malakai 3:10?
3 Kuo talaʻofa ʻa Sihova ko e ʻOtuá te ne fakapaleʻi ʻene kau sevāniti faitōnungá. ʻOkú ne fakaafeʻi kitautolu ke tau ʻoatu hotau lelei tahá kiate ia pea ke tau falala te ne tāpuakiʻi kitautolu. ʻOku pehē ʻe Sihova: “Sivi au muʻa.” ʻOkú ne hoko atu: “Te u tangaki maʻamoutolu ʻa e ngaahi katupa ʻo e langi, ʻo vakili ʻa e tapuaki kiate kimoutolu, kaeʻoua ke ʻikai hao.” (Mal. 3:10) ʻOku fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ki he talaʻofa ko ení ʻi he taimi ʻoku tau tali ai ʻa e fakaafe ʻa Sihová ke sivi ia.
4. Ko e hā ʻe lava ke tau falala ai ki he talaʻofa ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 6:33?
4 Naʻe talaʻofa ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá kapau te nau fakamuʻomuʻa ʻa e Puleʻangá, ʻe tokangaʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá. (Lau ʻa e Mātiu 6:33.) Naʻe lava ke lea pehē ʻa Sīsuú koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi ʻoku fakahoko maʻu pē ʻe he ʻOtuá ʻene ngaahi talaʻofá. (ʻAi. 55:11) Ko ia, ʻoku lava foki mo kitautolu ke tau fakapapauʻi kapau te tau tui kakato kia Sihova, te ne tauhi ki heʻene talaʻofá: “ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.” (Hep. 13:5) Ko e talaʻofa ko eni ʻa Sihová ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau falala ki he lea ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 6:33.
Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻe fakapaleʻi ʻene kau ākongá ʻi he ngaahi feilaulau naʻa nau faí (Sio ki he palakalafi 5)
5. Ko e hā ʻoku fakalototoʻa ai kiate kitautolu kotoa ʻa e tali ʻa Sīsū kia Pitá?
5 ʻI he taimi ʻe taha naʻe ʻeke ai ʻe he ʻapositolo ko Pitá kia Sīsū: “Kuo mau liʻaki ʻa e meʻa kotoa pē pea mau muimui ʻiate koe; ko e hā koā ʻa e meʻa te mau maʻu aí?” (Māt. 19:27) Naʻe ʻikai ke fakatonutonu ʻe Sīsū ʻa Pita ʻi heʻene ʻeke ʻa e fehuʻi ko iá. ʻI hono kehé, naʻe tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻe fakapaleʻi kinautolu ʻi he ngaahi feilaulau naʻa nau faí. Ko e kau ʻapositoló mo e faʻahinga faitōnunga kehé te nau pule fakataha mo Sīsū mei hēvani ʻi he kahaʻú. Ka naʻe toe pehē ʻe Sīsū naʻa mo e taimí ni ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi pale: “Ko ia kotoa pē kuó ne liʻaki ha ngaahi fale pe fanga tokoua pe fanga tuofāfine pe ha tamai pe ha faʻē pe ha fānau pe ha ngaahi konga kelekele koeʻuhi ko hoku hingoá te ne maʻu ʻo toe liuliunga lahi ange pea te ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.” (Māt. 19:29) Ko e kau muimui kotoa ʻo Sīsuú ʻe lava ke nau maʻu ʻa e ngaahi tamai, faʻē, fanga tokoua, fanga tuofāfine mo e fānau ʻi he fakatahaʻangá ʻi he ʻahó ni. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ange ia ʻi ha feilaulau pē kuo tau fai maʻá e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.
“KO HA TAULA IA KI HEʻETAU MOʻUÍ”
6. Ko e hā ʻoku talaʻofa ai ʻe Sihova te ne fakapaleʻi ʻene kau sevānití?
6 Tānaki atu ki he ngaahi tāpuaki fakaofo ʻoku tau fiefia ai ʻi he ʻaho ní, ʻoku tau fakatuʻotuʻa atu ki he ngaahi tāpuaki lahi ange ʻi he kahaʻú. (1 Tīm. 4:8) ʻOku talaʻofa ʻe Sihova te ne fakapaleʻi ʻene kau sevāniti faitōnungá, pea ʻi hono ʻiloʻi ení ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau kātekina ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ko ení. ʻI heʻetau tuipau kakato ko Sihová ʻokú ne “hoko ko e tokotaha fakapale ia ʻo e faʻahinga ʻoku nau kumi tōtōivi kiate iá,” ʻoku lava ke tau kei faitōnunga ai pē.—Hep. 11:6.
7. ʻOku anga-fēfē hangē ʻa e ʻamanakí ko ha taulá?
7 ʻI he Malanga ʻi he Moʻungá, naʻe pehē ai ʻe Sīsū: “Mou fiefia mo tomeʻe, he ʻoku lahi hoʻomou totongí ʻi hēvani, he naʻe pehē ʻenau fakatangaʻi ʻa e kau palōfita naʻe ʻi muʻa ʻiate kimoutolú.” (Māt. 5:12) Ko e niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá te nau maʻu ʻa e palé ʻi hēvani. Pea ko e niʻihi kehé te nau maʻu ʻa e pale ko e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi. Ko e ʻuhinga ia ʻe taha ke “fiefia mo tomeʻe” aí. (Saame 37:11; Luke 18:30) Ka kiate kitautolu kotoa, ʻe lava ke hoko ʻetau ʻamanakí “ko ha taula ia ki heʻetau moʻuí, ʻoku pau mo mālohi fakatouʻosi.” (Hep. 6:17-20) Hangē pē ko hono ʻai ʻe he taulá ke tuʻumaʻu ʻa e vaká mo matuʻuaki ha matangi mālohi, ʻi he taimi ʻoku mālohi ai ʻetau ʻamanakí ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau hanganaki tuʻumaʻu. ʻOku lava ke ʻomai ai kiate kitautolu ʻa e mālohi ke kātekina ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ko ení.
8. ʻOku anga-fēfē hono fakasiʻisiʻi ʻa e loto-moʻuá ʻe he ʻetau ʻamanakí?
8 ʻOku lava ʻe heʻetau ʻamanakí ʻo fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi ongoʻi loto-moʻuá. Hangē pē ko hono hanga ʻe he loló ʻo fakamolū hotau kilí, ko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku lava ke ne fakanonga hotau ngaahi loto hohaʻá. ʻOku hoko ko e fakafiemālie ʻetau ʻiloʻi ʻe tokangaʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he taimi ʻoku tau lī atu ai ʻetau kavengá kiate iá. (Saame 55:22) ʻOku lava ke tau tuipau kakato ʻe lava ʻe he ʻOtuá ke ne “fai ʻo mahulu lahi atu ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau kole pe fakakaukau ki aí.” (ʻEf. 3:20) ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻo ʻikai ko e lahi pē pe mahulu lahi atu, ka ʻoku lahi ange ia ʻi he “mahulu lahi atu”!
9. ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi te tau maʻu ʻa e tāpuaki ʻa Sihová?
9 Ke maʻu ʻa e palé, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e tui kakato kia Sihova pea talangofua ki heʻene ngaahi fakahinohinó. Naʻe tala ʻe Mōsese ki he puleʻanga ʻIsilelí: “Kuo pau ke tapuakiʻi koe ʻe Sihova ʻi he fonua ʻoku foaki kiate koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua ke maʻu moʻo tofiʻa; kehe ʻo kapau te ke matuʻaki fakaongo ki he leʻo ʻo Sihova ko ho ʻOtua ʻo tokanga ke fai ʻa e tuʻutuʻuni ni kotoa ʻoku ou kouna atu he ʻaho ni. He ʻe tapuakiʻi koe ʻe Sihova ko ho ʻOtua, ʻo hange ko ʻene folofola kiate koe.” (Teu. 15:4-6) ʻOkú ke tuipau kakato ʻe tāpuakiʻi koe ʻe Sihova kapau te ke hokohoko atu hoʻo tauhi faitōnunga kiate iá? Kuó ke maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ki he tuipau ko iá.
NAʻE HOKO ʻA SIHOVA KO HONAU TOKOTAHA FAKAPALÉ
10, 11. Naʻe anga-fēfē hono fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa Siosifá?
10 Naʻe tohi ʻa e Tohi Tapú ke tau maʻu ʻaonga mei ai. ʻOku tau maʻu ai ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e anga hono fakapaleʻi ʻe he ʻOtuá ʻene kau sevāniti faitōnunga ʻi he kuohilí. (Loma 15:4) Naʻe hoko ʻa Siosifa ko e faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻi he meʻá ni. ʻUluakí, naʻe fakatau atu ia ʻe hono fanga tokouá ko ha pōpula. Ki mui aí, naʻe tukuakiʻi loi ia ʻe he uaifi ʻa hono pulé pea naʻe ʻave ai ia ki ha pilīsone ʻi ʻIsipite. ʻI he taimi naʻe ʻi pilīsone ai ʻa Siosifá, naʻe fakamavaheʻi ai ia meia Sihová? ʻIkai ʻaupito! ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe kau ʻa Sihova mo Siosifa, pea ne oʻi ha manavaʻofa ki ai” pea “naʻe kau mo ia ʻa Sihova, pea ʻilonga ha meʻa naʻa ne fai, naʻe fakamonuʻia ʻe Sihova.” (Sēn. 39:21, 23) Neongo ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ko iá, naʻe tatali anga-kātaki ʻa Siosifa ki hono ʻOtuá.
11 ʻI he ngaahi taʻu ki mui aí, naʻe tukuange ʻe Felo ʻa Siosifa mei he pilīsoné, pea naʻe hoko ai ʻa e pōpula anga-fakatōkilalo ko ení ko e pule fika ua mafai lahi taha ʻi ʻIsipité. (Sēn. 41:1, 37-43) ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe Siosifa mo hono uaifí ha foha ʻe toko uá, “naʻe fakahingoa ʻe Siosifa ʻa e ʻuluaki ko Manase (ko Fakangalo), heʻene pehe, kuo fakangalo ʻe he ʻOtua ʻiate au ʻeku ongosia kotoa, mo e fale kotoa o ʻeku tamai. Pea naʻa ne fakahingoa ʻa hono ua ko Ifalemi (ko Fua-loua), heʻene pehe, he kuo fakafua atu ʻe he ʻOtua ʻi he fonua o ʻeku tuʻutamaki.” (Sēn. 41:51, 52) Naʻe fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa Siosifa ʻi heʻene mateakí, pea naʻe malava ai ke ne fakahaofi ʻa e kau ʻIsilelí mo e kau ʻIsipité ʻi he hongé. Pea naʻe ʻiloʻi ʻe Siosifa ko Sihova naʻá ne fakapaleʻi mo tāpuakiʻi iá.—Sēn. 45:5-9.
12. Naʻe anga-fēfē ʻa e hanganaki faitōnunga ʻa Sīsū ʻi he taimi naʻe ʻahiʻahiʻi ai iá?
12 Naʻe hanganaki talangofua ʻa Sīsū Kalaisi ki he ʻOtuá neongo ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, pea naʻe fakapaleʻi ia ʻe Sihova. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Sīsū ke ne hanganaki faitōnunga? ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “He ko e meʻa ʻi he fiefia ko ia naʻe fokotuʻu ʻi muʻa ʻiate iá naʻá ne kātakiʻi ai ha ʻakau fakamamahi, ʻo tukunoaʻi hono fakamāʻí.” (Hep. 12:2) Ko e moʻoni, naʻe fiefia ʻa Sīsū ʻi heʻene malava ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Pea naʻe fakapaleʻi ʻa Sīsū ʻi he hōifua ki ai ʻene Tamaí mo maʻu ʻa e ngaahi monū fakaofo. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻá ne “nofo hifo ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e taloni ʻo e ʻOtuá.” ʻOku tau toe lau ai: “Naʻe hakeakiʻi ai ia ʻe he ʻOtuá ki ha tuʻunga māʻolunga peá ne foaki anga-lelei ange kiate ia ʻa e hingoa ʻa ia ʻoku māʻolunga ia ʻi he hingoa kehe kotoa pē.”—Fil. 2:9.
ʻOKU ʻIKAI KE FAKANGALOʻI ʻE SIHOVA ʻA E MEʻA ʻOKU TAU FAÍ
13, 14. ʻOku fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihova ki he meʻa ʻoku tau fai kiate iá?
13 ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau fai ke tauhi ai kiate iá. ʻOkú ne mahinoʻi ʻa e taimi ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi papau aí pe taimi ʻoku tau veiveiua ai ki heʻetau ngaahi malavá tonu. ʻOkú ne tokanga loloto mai ʻi he taimi ʻoku tau loto-moʻua ai fekauʻaki mo ʻetau ngāué pe tokonaki maʻa hotau fāmilí. Pea ʻokú ne mahinoʻi ʻa e taimi ʻoku ʻikai ke tau lava ai ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa naʻa tau faʻa fai ʻi heʻene ngāué koeʻuhí ʻoku tau puke pe loto-mafasia ʻi he taimí ni. ʻOku lava ke tau tuipau kakato ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻetau faitōnungá neongo hotau ngaahi palopalemá.—Lau ʻa e Hepelū 6:10, 11.
14 Manatuʻi foki, ko Sihová ko e tokotaha “tali lotu.” ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ko e taimi ʻoku tau lotu ai kiate iá, te ne fanongo mai kiate kitautolu. (Saame 65:2) ʻE ʻomai ʻe he “Tamai ʻo e manavaʻofá pea mo e ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē” ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fiemaʻú kae lava ke tau nofo ofi ai pē kiate ia. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻokú ne ngāueʻaki nai hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke nau fai ia. (2 Kol. 1:3) ʻOku fiefia ʻa Sihova ʻi heʻetau fakahāhā ʻa e manavaʻofá ki he niʻihi kehé. “Ko e tali ʻa e no ʻa Sihova ʻa ʻete fai ʻofa ki he masiva: Pea te ne totongi kiate ia ʻa e meʻa ʻoku ne fai.” (Pal. 19:17; Māt. 6:3, 4) Ko ia ʻi he taimi ʻoku tau nima-homo aí mo tokoniʻi hotau fanga tokouá, ʻoku vakai ʻa Sihova ki he ngāue lelei ʻoku tau faí ʻo hangē ia ha nō meiate iá. Pea ʻokú ne talaʻofa mai te ne fakapaleʻi ʻa e anga-lelei peheé.
NGAAHI PALE ʻI HE TAIMÍ NI PEA TAʻENGATA
15. Ko e hā ʻa e pale ʻokú ke fakatuʻotuʻa atu ki aí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
15 ʻOku maʻu ʻe he kau Kalisitiane paní ʻa e ʻamanaki ko hono maʻu ʻa e “kalauni ʻo e māʻoniʻoní,” ʻa ia ko ha pale ia meia Sīsū. (2 Tīm. 4:7, 8) Neongo ia, ʻoku ʻikai ke siʻi ai ho mahuʻingá ki he ʻOtuá kapau ʻoku kehe ʻa e ʻamanaki ia ʻokú ke maʻú. Ko e laui miliona ʻo e “fanga sipi kehe” ʻa Sīsuú ʻoku nau fakatuʻotuʻa vēkeveke atu ki he pale ʻi he kahaʻú ko e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi. ʻI aí “te nau fefiefiaʻi ʻi he melino lahi.”—Sione 10:16; Saame 37:11.
16. Ko e hā ʻa e fakafiemālie ʻoku tau maʻu ʻi he 1 Sione 3:19, 20?
16 ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke lahi nai ʻa e meʻa ʻoku tau fai ʻi he ngāue ʻa Sihová, pe ʻoku tau fifili nai pe ʻoku hōifua mai ʻa Sihova ki he meʻa ʻoku tau faí. ʻOku aʻu nai ʻo tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke tau taau ke maʻu ha faʻahinga pale pē. Ka ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻiate kitautolu ko e “ʻOtuá ʻoku lahi ange ia ʻi hotau lotó pea ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.” (Lau ʻa e 1 Sione 3:19, 20.) ʻI heʻetau tauhi kia Sihova koeʻuhí ko ʻetau tui mo ʻetau ʻofa kiate iá, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ai te ne fakapaleʻi kitautolu, neongo kapau ko e meʻa ʻoku tau faí ʻoku hā ngali siʻisiʻi ʻaupito hono mahuʻingá kiate kitautolu.—Mk. 12:41-44.
17. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi pale ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ní?
17 Naʻa mo e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko eni ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻa Sētané, ʻoku tāpuakiʻi ʻe Sihova hono kakaí. ʻOkú ne fakapapauʻi ʻoku lahi fau ʻa e ʻilo mo e melino ʻoku tau maʻú ko e konga ia ʻo e fetokouaʻaki ʻi māmani lahí. (ʻAi. 54:13) ʻIo, hangē ko ia naʻe talaʻofa mai ʻe Sīsuú, ʻoku fakapaleʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he taimí ni ʻaki ha fāmili anga-ʻofa ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine takatakai ʻi he māmaní. (Mk. 10:29, 30) Pehē foki, ko e faʻahinga ʻoku kumi tōtōivi ki he ʻOtuá ʻoku fakapaleʻi kinautolu ʻaki ʻenau maʻu ʻa e nonga ʻi loto, fiemālie mo e fiefia lahi.—Fil. 4:4-7.
18, 19. Ko e hā ʻa e ongoʻi ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ki he ngaahi pale ʻoku nau maʻú?
18 Kuo maʻu ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová takatakai ʻi he māmaní ʻa e ngaahi pale fakaofo mei heʻetau Tamaí. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe Bianca mei Siamané: “ʻOku ʻikai ha lea feʻunga ke u fakamālō ai kia Sihova ʻi heʻene tokoni ki hoku loto-hohaʻá pea mo ʻene ʻi hoku tafaʻakí ʻi he ʻaho taki taha. ʻOku māveuveu mo fakamanavahē ʻa e māmaní. Ka ʻi heʻeku ngāue vāofi mo Sihová, ʻoku ou ongoʻi malu ai ʻi hono toʻukupú. ʻI he taimi pē ʻoku ou fai ai ha ngaahi feilaulau fakafoʻituitui kiate ia, ʻokú ne tāpuakiʻi au ʻo liunga teau.”
19 Pe fakakaukau atu ki he taʻu 70 ko Paula mei Kānatá, ʻa ia ʻoku mātuʻaki fakangatangata hono tuʻungá koeʻuhí ko e spina bifida, ʻa ia ko ha mahaki mātuʻaki faingataʻa ʻi he hui tuʻá. ʻOkú ne pehē neongo ʻoku hoko hono tuʻungá ke fakangatangata ai ʻene malava ke ngaue takai holó, ka ʻoku ʻikai ke fakangatangata ai ʻene ngāue fakafaifekaú. ʻOkú ne tānaki mai: “ʻOku ou ngāueʻaongaʻaki ʻa e ngaahi founga kehekehe ʻo e ngāué ʻo hangē ko e telefoní pe faifakamoʻoni ʻi he founga ʻikai anga-mahení. Ke u hoko ʻo loto-toʻá, ʻoku ou hiki ʻi ha tohi ʻa e ngaahi konga Tohi Tapú mo e ngaahi fakakaukau mei heʻetau ʻū tohí ʻa ia ʻe lava ke u toutou sio ki ai. ʻOku ou ui ʻa e tohi ko iá ‘Ko ʻEku Tohi ʻo e Fakahaofí.’ Ko e ngaahi fakalotosiʻí ʻoku fakataimi pē kapau ʻoku tau tokangataha ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová. ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa Sihova ke tokoniʻi kitautolu, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau tuʻungá.” Ko ho tuʻungá ʻe kehe nai ia mei he tuʻunga ʻo Bianca pe Paula. Neongo ia, ʻoku lava ke ke fakakaukau ki he ngaahi founga kuo fakapaleʻi ai koe ʻe Sihova mo e faʻahinga takatakai ʻiate koé. He lelei ē ke fakakaukau atu ki he founga hono fakapaleʻi koe ʻe Sihova ʻi he taimi ní mo e founga te ne fakapaleʻi koe ʻi he kahaʻú!
20. Ko e hā ʻoku lava ke tau fakatuʻotuʻa atu ki aí kapau te tau hokohoko atu ʻi hono fai ʻetau lelei tahá ʻi he tauhi faitōnunga kia Sihová?
20 ʻOua ʻaupito naʻa ngalo ko hoʻo ngaahi lotu loto-moʻoní “ʻe fakapaleʻi lahí.” ʻE lava ke ke fakapapauʻi “ʻi he hili [hoʻo] fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá,” te ke “maʻu ai ʻa hono fakahoko ʻo e talaʻofá.” (Hep. 10:35, 36) Ko ia ʻofa ke tau hokohoko atu hono fakaivimālohiʻi ʻetau tuí pea fai ʻa e kotoa ʻo ʻetau malavá ke tauhi ai kia Sihova. Kuo tau maʻu ʻa e tuipau ʻe fakapaleʻi kitautolu ʻe Sihova!—Lau ʻa e Kolose 3:23, 24.