-
ʻOkú Ke Fakatatali “ki he Kolo ʻOkú Ne Maʻu ʻa e Ngaahi Fakavaʻe Moʻoní”?Ko e Taua Leʻo (Ako)—2020 | ʻAokosi
-
-
Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe ʻĒpalahame ʻene tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa Sihová? (Sio ki he palakalafi 5)
5. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi naʻe tatali ʻa ʻĒpalahame ki he kolo naʻe palani ʻe he ʻOtuá?
5 Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe ʻĒpalahame naʻá ne tatali ki he kolo pe Puleʻanga, naʻe palani ʻe he ʻOtuá? ʻUluakí, naʻe ʻikai ke kau ʻa ʻĒpalahame ki ha puleʻanga fakamāmani. Naʻá ne hoko ko ha tokotaha hikihiki holo, ʻo fili ke ʻoua ʻe nofo maʻu ʻi ha feituʻu mo poupou ki ha tuʻi fakaetangata. ʻIkai ko ia pē, naʻe ʻikai ke feinga ʻa ʻĒpalahame ke fokotuʻu hano puleʻanga. ʻI hono kehé, naʻá ne hanganaki talangofua kia Sihova pea tatali ke Ne fakahoko ʻEne talaʻofá. ʻI hono fai iá, naʻe fakahaaʻi ai ʻe ʻĒpalahame ʻa e tui taʻehanotatau kia Sihova. Tau sivisiviʻi angé ʻa e ngaahi pole ʻe niʻihi naʻá ne fehangahangai mo iá pea vakai ki he meʻa ʻe lava ke tau ako mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá.
-
-
ʻOkú Ke Fakatatali “ki he Kolo ʻOkú Ne Maʻu ʻa e Ngaahi Fakavaʻe Moʻoní”?Ko e Taua Leʻo (Ako)—2020 | ʻAokosi
-
-
7. Ko e hā naʻe pau ai ke falala ʻa ʻĒpalahame ʻe maluʻi ia mo hono fāmilí ʻe Sihova?
7 Naʻe pau ke falala ʻa ʻĒpalahame ʻe maluʻi ia mo hono fāmilí ʻe Sihova. Ko e hā hono ʻuhingá? Manatuʻi naʻe liʻaki ʻe ʻĒpalahame mo Sela hona ʻapi malu mo fiemālie ʻi he kolo ko ʻUá kae nofo ʻi he ngaahi tēniti ʻi he ngaahi feituʻu ʻuta ʻi Kēnani. Naʻe ʻikai ke toe maluʻi ia mo hono fāmilí ʻe he ngaahi fuʻu ʻā matolu mo e ngaahi tafenga vai lolotó. ʻI hono kehé, naʻa nau tuʻu laveangofua ki hono ʻohofi kinautolu ʻe he ngaahi filí.
8. ʻI he taimi ʻe taha, ko e hā naʻe pau ke fekuki ʻa ʻĒpalahame mo iá?
8 Naʻe fai ʻe ʻĒpalahame ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá, ka ʻi he taimi ʻe taha naʻá ne fāinga ke fafanga hono fāmilí. Naʻe pau ke ne fekuki mo ha fuʻu honge lahi naʻe tō ʻi he fonua naʻe fekau ʻe Sihova ke ne ʻalu ki aí. Naʻe fakautuutu ʻa e hongé pea fili ʻa ʻĒpalahame ke ne hiki fakataimi mo hono fāmilí ki ʻIsipite. Kae kehe, ʻi heʻene ʻi ʻIsipité, ko Felo, ʻa e pule ʻo e fonuá, naʻá ne ʻave hono uaifí. Sioloto atu ki he loto-moʻua ʻa ʻĒpalahamé ʻo aʻu ki he toki ʻai ʻe Sihova ʻa Felo ke ne fakafoki ʻa Sela kia ʻĒpalahame.—Sēn. 12:10-19.
9. Ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa fakafāmili naʻe pau ke fekuki ʻa ʻĒpalahame mo iá?
9 Naʻe faingataʻa ʻa e moʻui fakafāmili ʻa ʻĒpalahamé. Ko hono uaifi ʻofaʻanga ko Selá, naʻe ʻikai ke ne fanau. ʻI he laui hongofuluʻi taʻu naʻe pau ke na fekuki mo e meʻa mātuʻaki fakalotomamahi ko iá. Faai atu pē, naʻe ʻoange ʻe Sela ʻene kaunangá, ʻa Hekaʻā, kia ʻĒpalahame koeʻuhi ke ne fanauʻi ha fānau maʻa ʻĒpalahame mo Sela. Ka ʻi he taimi naʻe feitama ai ʻa Hekaʻā ʻia ʻIsimeʻelí, naʻe kamata ke ne taʻetokaʻi ʻa Sela. Naʻe ʻalu ke toe faingataʻa ange ʻa e tuʻungá ʻo tuli ai ʻe Sela ʻa Hekaʻā mei hono ʻapí.—Sēn. 16:1-6.
10. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko kia ʻIsimeʻeli mo ʻAisake naʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻa e falala ʻa ʻĒpalahame kia Sihová?
10 Naʻe faai atu pē ʻo feitama ʻa Sela peá ne fanauʻi ha tama kia ʻĒpalahame ʻa ia naʻá ne fakahingoa ko ʻAisake. Naʻe ʻofa ʻa ʻĒpalahame ʻi hono ongo fohá, ʻa ʻIsimeʻeli mo ʻAisake. Ka koeʻuhi ko e fakafeangai kovi ʻa ʻIsimeʻeli kia ʻAisaké, naʻe fiemaʻu kia ʻĒpalahame ke ne fekauʻi ʻa ʻIsimeʻeli mo Hekaʻā ke na mavahe. (Sēn. 21:9-14) Ki mui ai, naʻe kole ange ʻe Sihova kia ʻĒpalahame ke ne foaki ʻa ʻAisake ko ha feilaulau. (Sēn. 22:1, 2; Hep. 11:17-19) ʻI he ongo tuʻungá fakatouʻosi, naʻe pau ke falala ʻa ʻĒpalahame ʻe faai atu pē ʻo fakahoko ʻe Sihova ʻene ngaahi talaʻofa fekauʻaki mo hono ongo fohá.
11. Ko e hā naʻe pau ai ke tatali anga-kātaki ʻa ʻĒpalahame kia Sihová?
11 ʻI he kotoa ʻo e taimi ko ení, naʻe pau ke tatali anga-kātaki ʻa ʻĒpalahame kia Sihova. ʻOku ngalingali naʻá ne taʻu 70 tupu ʻi heʻene mavahe mo hono fāmilí mei ʻUá. (Sēn. 11:31–12:4) Pea ʻi he taʻu nai ʻe teau, naʻá ne nofo tēniti, ʻo fononga holo ʻi he fonua ko Kēnaní. Naʻe mate ʻa ʻĒpalahame ʻi hono taʻu 175. (Sēn. 25:7) Ka naʻe ʻikai ke ne sio ki hono fakahoko ʻe Sihova ʻene talaʻofa ke foaki ʻa e fonua naʻá ne fononga aí ki hono hakó. Pea naʻá ne mate ʻoku teʻeki ai ke fokotuʻu ʻa e koló, ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Neongo ia, naʻe fakamatalaʻi ʻa ʻĒpalahame naʻá ne mate kuó ne “motuʻa mo fiemālie.” (Sēn. 25:8) Neongo ʻa e ngaahi pole kotoa naʻe fekuki mo ʻĒpalahamé, naʻá ne tauhi maʻu ha tui mālohi pea fiemālie ke tatali kia Sihova. Ko e hā naʻá ne malava ai ke kātakí? Koeʻuhi ʻi he kotoa ʻo e moʻui ʻa ʻĒpalahamé, naʻe maluʻi ia ʻe Sihova pea fakafeangai kiate ia ko ha kaumeʻa.—Sēn. 15:1; ʻAi. 41:8; Sēm. 2:22, 23.
-