Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
Ko e hā ʻokú ne fakatupunga ʻa e “[ngaahi meʻa manakoa] ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa” ke nau hū mai ki he “fale” ʻo e lotu moʻoní?—Hakeai 2:7.
Fakafou ʻi he palōfita ko Hākeaí, naʻe tomuʻa tala ai ʻe Sihova: “Te u luluʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa, pea ko e holi [pe ngaahi meʻa manakoa] ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pe ʻe hoko [pe hū] mai; pea te u fakafonu langilangi ʻa e fale ni.” (Hakeai 2:7) ʻOku fakatupunga ʻe hono luluʻi ko ia “ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa” ke tali ai ʻe he “ngaahi meʻa manakoa” ʻo e ngaahi puleʻangá, pe kau loto-totonú, ʻa e lotu moʻoní? Ko e tali ki aí, ʻikai.
Tau lāulea angé pe ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne luluʻi ʻa e ngaahi puleʻangá pea ko e hā ʻa e meʻa ʻoku iku ki ai ʻa e luluʻi ko ení. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ‘kuo futefute ʻa e ngaahi kakaí [pe ngaahi puleʻangá], pea ʻoku fakakaukau munoa ʻa e ngaahi matakalí.’ (Sāme 2:1) Ko e “munoa” ʻoku nau “fakakaukau” pe fakalaulauloto ki aí, ko e hokohoko atu pē honau tuʻunga-haú. ʻOku ʻikai ha meʻa te ne luluʻi lahi ange kinautolu ka ko ha meʻa ʻokú ne fakamanamanaʻi honau tuʻunga pulé.
Ko hono malangaʻi ʻi māmani lahi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e Puleʻanga ko ia ʻo e ʻOtuá kuo fokotuʻú, kuo hoko pē ia ko ha fakamanamana pehē ki he ngaahi puleʻangá. He ko hono moʻoní, ko e Puleʻanga faka-Mīsaia ʻo e ʻOtuá ʻi he nima ʻo Sīsū Kalaisí te ne ‘laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga [fakaetangata] ko iá.’ (Taniela 2:44) Ko e pōpoaki ko ia ʻo e fakamaau ʻoku fakakau ʻi heʻetau ngāue fakamalangá ʻokú ne hanga ʻo luluʻi ʻa e ngaahi puleʻangá. (Aisea 61:2, PM) Pea ʻoku ʻalu ke toe fefeka ange ʻa e luluʻi ko ení ʻi he fakautuutu ʻa e mafola mo e mālohi ʻo e ngāue fakamalangá. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e luluʻi ʻoku tomuʻa tala ʻe he Hakeai 2:7 ko ha fakatokangá?
ʻI he Hakeai 2:6 ʻoku tau lau ai: “Ko e folofola eni ʻa Sihova Sapaoti: ʻOku toe tuʻo taha pe—ko e taimi siʻi—pea ʻe hoko ʻa ʻeku lulu ʻa e langi, mo mamani, ʻio ʻa e tahi, mo e momoa.” ʻI heʻene hiki-lea mai ʻa e veesi ko ení, naʻe tohi ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Kuo ne talaʻofa ʻo pehe, ʻOku toe tuʻo taha pe ʻeku lulu, ʻa ia ʻe ʻikai fai ki mamani pe, ka ki he langi foki. Pea ko eni ko e lea ko ia, ʻOku toe tuʻo taha pe, ʻoku ne fakaha ʻa e ʻave ʻo e ngaahi meʻa ʻoku lūlūʻi, he ko e ngaahi meʻa kuo ngaohi; koeʻuhiā ke tuʻu ai pe ʻa e ngaahi meʻa mataʻelūlūʻi [ko e Puleʻangá].” (Hepelu 12:26, 27) ʻIo, ko e kotoa ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa lolotongá ʻe luluʻi ia ʻo ʻauha ke fakaʻatā ʻa e hala ki he māmani foʻou ʻe ngaohi ʻe he ʻOtuá.
Ko e kakai loto-totonú ʻoku tohoaki mai kinautolu ki he lotu moʻoní ʻo ʻikai koeʻuhi ko hono luluʻi ʻo e ngaahi puleʻangá. Ko e foʻi ngāue ʻoku tohoaki mai ai kinautolu kia Sihova mo ʻene lotú ko e foʻi ngāue tatau pē ia ʻokú ne fakatupunga ʻa hono luluʻi ʻo e ngaahi puleʻangá, ʻa ia ko hono malangaʻi ʻi māmani lahi ʻa e Puleʻanga kuo fokotuʻu ʻo e ʻOtuá. Ko hono malangaʻaki ko ia ʻa e ‘Kosipeli taʻengatá’ ʻokú ne hanga ʻo tohoaki mai ʻa e faʻahinga ʻoku hehema totonú ki he lotu ʻa e ʻOtua moʻoní.—Fakahā 14:6, 7.
Ko e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ko ha pōpoaki ia ʻo e fakamaau mo e fakahaofi. (Aisea 61:1, 2) Ko e ola ʻo hono malangaʻi ia ʻi māmani lahí ʻoku tafaʻaki ua: ko hono luluʻi ʻo e ngaahi puleʻangá pea mo e hū mai ʻa e ngaahi meʻa manakoa ʻo e ngaahi puleʻangá ki he lāngilangi ʻo Sihová.