Vahe 14
Faitotonu ʻi he Meʻa Kotoa Pē
“ʻOku mau fakaʻamu ke mau tōʻonga faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē.”—HEPELU 13:18, NW.
1, 2. Ko e hā ʻoku fiefia ai ʻa Sihova ʻi heʻene vakai mai ki heʻetau ngaahi feinga ke faitotonú? Fakatātaaʻi.
ʻOKU mavahe fakataha ha faʻē mo ʻene kiʻi tamasiʻí mei ha falekoloa. Fakafokifā pē, ʻoku tuʻu ʻa e kiʻi tamá, ʻo ne sio mataʻi ʻohovale. ʻOku ʻi hono nimá ha kiʻi meʻa vaʻinga ʻa ia naʻá ne toʻo mei he falekoloá. Naʻe ngalo ʻiate ia ke ne fakafoki pe kole ki heʻene faʻeé ke ne fakatau mai ia. ʻOkú ne loto-mamahi ʻo ne kole tokoni ki heʻene faʻeé. ʻOku fakafiemālieʻi ia ʻe heʻene faʻeé, pea foki mo ia ki he falekoloá koeʻuhi ke ne ʻalu ʻo fakafoki ʻa e meʻa vaʻingá mo kole fakamolemole. ʻI heʻene fai peheé, ʻoku ongoʻi fiefia lahi mo laukau ʻa e faʻeé. Ko e hā hono ʻuhingá?
2 ʻOku fiefia maʻu pē ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi he sio ʻoku ako ʻe heʻenau fānaú ʻa e mahuʻinga ʻo e faitotonú. Pea ʻoku pehē pē mo ʻetau Tamai fakahēvaní, “koe Otua oe mooni.” (Sāme 31:5, PM) ʻI heʻene mamata ki heʻetau tupu hake ʻo matuʻotuʻa fakalaumālié, ʻokú ne fiefia ʻi he vakai mai ʻoku tau feinga mālohi ke faitotonú. Koeʻuhi ʻoku tau loto ke fakahōifuaʻi ia pea nofo maʻu ʻi heʻene ʻofá, ʻoku tau tapua atu ai ʻa e fakakaukau naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku mau fakaʻamu ke mau tōʻonga faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē.” (Hepelu 13:18, NW) Tau tokangataha angé ki he tafaʻaki tefito ʻe fā ʻo e moʻuí ʻa ia ʻoku tau ʻiloʻi nai ai ʻi ha ngaahi taimi ʻoku faingataʻa ke hoko ʻo faitotonu. Te tau toki lāulea leva ki he niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻe hoko aí.
FAITOTONU KIATE KITAUTOLU
3-5. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e fakatokanga mai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e kākaaʻi-kitá? (e) Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau faitotonu ai kiate kitautolú?
3 Ko e ʻuluaki meʻa faingataʻá ko e ako ke faitotonu kiate kitautolu. ʻOku faingofua ʻaupito kiate kitautolu ʻi he tuʻunga ko e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ke tau ʻulutukua ke kākaaʻi kitautolu. Hangē ko ení, naʻe tala ʻe Sīsū ki he kau Kalisitiane ʻi Leotisiá kuo nau kākaaʻi kinautolu ʻi he fakakaukau naʻa nau koloaʻia lolotonga iá ko hono moʻoní, naʻa nau “masiva mo kui mo telefua” fakalaumālie—ko ha tuʻunga fakaʻofa moʻoni. (Fakahā 3:17) Ko ʻenau kākaaʻi pē kinautolú naʻe ʻai pē ai honau tuʻungá ke toe fakatuʻutāmaki ange.
4 Toe manatuʻi foki, naʻe fakatokanga mai ʻa e ākonga ko Sēmisí: “Ka ai ha taha ʻoku lau ko e lotu ia, ʻosi ʻoku ʻikai te ne ʻai piti hono ʻelelo, ka neongo ia ka ʻoku ne kākāʻi pe hono loto, ʻe, ko e lotu ʻa e toko taha ko ia ko e launoa.” (Semisi 1:26) Kapau ʻoku tau fakaʻuhinga ʻe lava ke tau ngāuehalaʻaki hotau ʻeleló pea kei lotu fakahōifua pē kia Sihova, ʻoku tau kākaaʻi pē ai ʻa hotau lotó. ʻE launoa ʻetau lotu kia Sihová, ko ha fakamole taimi ʻataʻatā pē. Ko e hā ʻe lava ke ne taʻofi kitautolu mei ha ʻalunga fakamamahi pehē?
5 ʻI he potutohi tatau pē ko iá, ʻoku fakatatau ai ʻe Sēmisi ʻa e moʻoni ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ki ha sioʻata. ʻOkú ne faleʻi kitautolu ke tau fakasio hifo ki he lao haohaoa ʻa e ʻOtuá pea fai ha ngaahi fakatonutonu ʻo fakatatau ki ai. (Semisi 1:23-25) ʻOku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau faitotonu kiate kitautolu pea ke sio ki he meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fai ke laka ai ki muʻá. (Tangilaulau 3:40; Hakeai 1:5) ʻE lava ke tau toe lotu kia Sihova ʻo kole ke ne sivi kitautolu, ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau sio ʻo fakatonutonu ha ngaahi mele mafatukituki pē nai ʻe ʻasi. (Sāme 139:23, 24) Ko e taʻefaitotonú ko ha vaivaiʻanga olopoto ia, pea ʻoku fiemaʻu ke tau vakai ki ai ʻo hangē ko e vakai ki ai ʻa ʻetau Tamai fakahēvaní. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 3:32: “Ko e tangata angapiko ʻoku fakaliliʻa ki ai ʻa Sihova: Ka ko e kau angatonu ʻoku nau talanoa fafale mo ia.” ʻOku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau ongoʻi ʻo hangē ko ʻene ongoʻí pea ke tau vakai kiate kitautolu ʻo hangē ko ʻene vakai mai kiate kitautolú. Manatuʻi naʻe pehē ʻe Paula: “ʻOku mau fakaʻamu ke mau tōʻonga faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē.” Heʻikai lava ke tau haohaoa he taimí ni, ka ʻoku tau holi loto-moʻoni mo feinga fakamātoato ke faitotonu.
FAITOTONU ʻI HE FĀMILÍ
6. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke fefaitotonuʻaki ʻa e ngaahi hoa malí, pea ko e hā ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki te nau hao leva mei aí?
6 Ko e faitotonú ʻoku totonu ke hoko ko ha fakaʻilonga mahino ia ʻo e fāmili Kalisitiané. Ko e husepānití leva mo e uaifí kuo pau ke na fetuʻutaki faitotonu ʻiate kinaua. ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ha nofo mali Kalisitiane ʻa e ngaahi tōʻonga fakalotomamahi mo taʻemaʻa ko ia hangē ko e fakamalinga mo e faʻahinga ʻoku ʻikai ko e hoa malí, fakatupulekina ha ngaahi vahaʻangatae fakapulipuli fakafou he ʻInitanetí, pe ko hono ngāueʻaki ʻa e ʻata fakalieliá ʻi ha faʻahinga founga pē. Kuo fai ʻe he kau Kalisitiane mali ʻe niʻihi ʻa e tōʻonga hala pehē lolotonga ʻoku nau fufū ia mei ha hoa ʻoku ʻikai te ne ʻilo ki ai. Ko e fai peheé ko e taʻefaitotonu ia. Fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi lea ʻa e tuʻi faitōnunga ko Tēvitá: “Kuo ʻikai te u nofo mo e kakai mūnoa; pea ʻe ʻikai te u hu mo e faʻahinga ʻai puloa.” (Sāme 26:4) Kapau ʻokú ke mali, ʻoua ʻaupito ʻe kau ʻi ha tōʻonga ʻe lava ke fakataueleʻi ai koe ke ke fufū ʻa e meʻa ʻokú ke faí mei ho hoá!
7, 8. Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā Fakatohitapu ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻa e fānaú ke nau ako ʻa e mahuʻinga ʻo e faitotonú?
7 ʻI hono akoʻi ki heʻenau fānaú ʻa e mahuʻinga ʻo e faitotonú, ʻoku fakapotopoto ki he ngaahi mātuʻá ke nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakatātā Fakatohitapú. ʻI he tafaʻaki ʻikai saí, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi talanoa hangē ko ia kia ʻĀkaní, ʻa ia naʻá ne kaihaʻa pea feinga ke fūfuuʻi ʻene kaihaʻá; ko Kēhesi, ʻa ia naʻe loi koeʻuhi ke maʻu ai ha tupu fakapaʻanga; mo Siutasi, ʻa ia naʻe kaihaʻa pea loi pango ke hoko ai ʻa e maumau kia Sīsū.—Siosiua 6:17-19; 7:11-25; 2 Tuʻi 5:14-16, 20-27; Mātiu 26:14, 15; Sione 12:6.
8 ʻI he tafaʻaki leleí, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi talanoa hangē ko ia kia Sēkopé, ʻa ia naʻá ne ekinaki ki hono ngaahi fohá ke nau fakafoki ʻa e paʻanga naʻa nau maʻu ʻi heʻenau ngaahi tangaí koeʻuhi naʻá ne ongoʻi ʻoku pau pē ko ha fehālaaki ʻa hono faʻo ʻi he tangaí; ko e talanoa ko ia kia Sēfita mo hono ʻofefiné, ʻa ia naʻá ne fai ki he fuakava ʻa ʻene tamaí ʻi ha feilaulau fakafoʻituitui lahi; pea mo e talanoa ko ia kia Sīsuú, ʻa ia naʻá ne fakahaaʻi tonu ia ʻi he loto-toʻa ʻi he ʻao ʻo e fuʻu kakai anga-fītaʻá koeʻuhi ke fakahoko ai ʻa e kikité pea ke maluʻi ʻa hono ngaahi kaumeʻá. (Senesi 43:12; Fakamaau 11:30-40; Sione 18:3-11) Ko e fakahokohoko ʻe niʻihi ko ení ʻe lava ke ʻoange ai ki he ngaahi mātuʻá ha fakakaukau fekauʻaki mo e fakamatala mahuʻinga ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻe lava ke tokoniʻi ai kinautolu ke nau akoʻi ʻenau fānaú ke nau ʻofa mo fakamahuʻingaʻi ʻa e faitotonú.
9. Ko e hā ʻoku totonu ke fakaʻehiʻehi mei ai ʻa e ngaahi mātuʻá kapau ʻoku nau loto ke fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e faitotonú ki heʻenau fānaú, pea ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ko iá?
9 ʻOku hilifaki ʻe he akonaki peheé ha ngafa mahuʻinga ki he ngaahi mātuʻá. Naʻe ʻeke ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ka kuo pehe, pea ko e tangata koe ʻoku ke akonekina ʻa e kakai kehe, kae ʻikai fai ha ako kiate koe, ʻo? Ko e toko taha koe ʻoku ke fanongonongo ke ʻoua naʻa kaihaʻa, ka ke kaihaʻa ʻe koe?” (Loma 2:21) ʻOku ʻai ʻe he ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ke puputuʻu ʻa ʻenau fānaú ʻaki ʻenau akonaki fekauʻaki mo e faitotonú lolotonga ia ʻoku nau ngāue taʻefaitotonu kinautolu. ʻOku nau fakatonuhiaʻi nai ʻa e kaihaʻa īkí mo e ngaahi lea loí ʻaki ʻa e ngaahi kalofanga hangē ko ení “ʻŌ, ʻoku ʻamanekina pē ʻe he kau pulé ia ʻe toʻo ʻe he kakaí ʻa e ngaahi meʻa ko ení” pe “Ko ha kiʻi loi fakamoʻui pē ia, ʻoku ʻikai hano kovi.” Ko hono moʻoní, ko e kaihaʻá ko e kaihaʻa, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e mahuʻinga ʻo e meʻa naʻe kaihaʻasí, pea ko e loí ko e loi, ʻo tatau ai pē pe ko e hā naʻe fai ki ai ʻa e lāuleá pe ko e hā e lahi ʻo e taʻemoʻoní.a (Luke 16:10) ʻOku vave hono ʻiloʻi ʻe he fānaú ʻa e mālualoí pea ʻe hoko nai ko e maumau lahi ia kiate kinautolu. (Efeso 6:4) Kae kehe, ʻi heʻenau ako ʻa e faitotonú mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻenau mātuʻá, te nau tupu hake nai ai ʻo fakalāngilangiʻi ʻa Sihova ʻi he māmani taʻefaitotonu ko ení.—Palovepi 22:6.
FAITOTONU ʻI HE FAKATAHAʻANGÁ
10. ʻI he fekauʻaki mo e fetuʻutaki faitotonu ʻi he lotolotonga ʻo e kaungātuí, ko e hā ʻa e fakatokanga ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻí?
10 Ko e feohi mo e kaungā Kalisitiané ʻoku ʻomai ai kiate kitautolu ʻa e ngaahi faingamālie lahi ke fakatupulekina ʻa e faitotonú. Hangē ko ia kuo tau ako ʻi he Vahe 12, ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ʻi he founga ʻo ʻetau ngāueʻaki ʻa e meʻaʻofa ko e leá, tautefito ʻi he lotolotonga ʻo hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālié. Ko e talanoa fakaʻahó ʻe lavangofua ke liliu ia ki ha lau fakatupu maumau, ʻo aʻu ki he lauʻikovi loi. Kapau ʻoku tau toe leaʻaki ha talanoa ʻoku ʻikai lava ke tau fakapapauʻi ʻoku moʻoni, ʻoku tau tokoni nai ai ki hono fakamafola ʻo ha loi, ko ia ʻoku lelei ange ke fakamaʻumaʻu ʻa hotau loungutú. (Palovepi 10:19) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku tau ʻiloʻi nai ha meʻa ʻoku moʻoni, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ai iá ʻoku taau ke talanoaʻi. Ko e fakatātaá, ko e meʻá ʻoku ʻikai nai haʻatau kaunga ki ai, pe ko ha taʻeʻofa nai ia ʻa hono talanoaʻí. (1 Tesalonaika 4:11) ʻOku fakatonuhiaʻi ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻa e anga-taʻefakaʻapaʻapá ʻaki hono ui ia ko e faitotonu, ka ko ʻetau ngaahi leá ʻoku totonu ke lelei maʻu pē mo anga-ʻofa.—Kolose 4:6.
11, 12. (a) ʻI he ngaahi founga fē ʻoku fakalahiʻi ai ʻa e palopalemá ʻe he niʻihi kuo nau kau ʻi ha faihala mamafa? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi loi ʻe niʻihi ʻoku pouaki ʻe Sētane fekauʻaki mo e ngaahi angahala mamafá, pea ʻe lava fēfē nai haʻatau tauʻi ia? (f) ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻoku tau faitotonu ki he kautaha ʻa Sihová?
11 ʻOku mahuʻinga ke tau faitotonu tautefito ki he faʻahinga ʻoku nau takimuʻa ʻi he fakatahaʻangá. Ko e niʻihi kuo nau hoko ʻo kau ʻi he faihala mamafá ʻoku nau fakalahiʻi ʻa e palopalemá ʻaki ʻenau feinga ke fūfuuʻi ʻenau angahalá pea loi ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻi hono fakaʻekeʻeke ʻo fekauʻaki mo e meʻa naʻe hokó. Ko e faʻahinga peheé ʻoku aʻu ʻo nau kamata ke tataki ha moʻui lōua, ʻi he fakangalingali ʻoku nau tauhi kia Sihova lolotonga ia ʻoku nau tuli ki ha ʻalunga ʻo e angahala mamafa. Ko hono moʻoní, ko ha ʻalunga pehē ʻoku fulihi ai ʻa e moʻui kotoa ʻa e tokotaha ko iá ʻo hoko ko ha loi. (Sāme 12:2) Ko e niʻihi ʻoku nau tala ki he kau mātuʻá ha moʻoni fakakonga lolotonga ia ʻoku nau fūfuuʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá. (Ngāue 5:1-11) Ko e taʻefaitotonu peheé ʻoku faʻa tupu ia mei he tui ki he ngaahi loi ʻoku pouaki ʻe Sētané.—Sio ki he puha ko e “Loi Fakasētane Fekauʻaki mo e Angahala Mamafá,” ʻi he peesi 164-5.
12 ʻOku toe mahuʻinga foki ke faitotonu ki he kautaha ʻa Sihová ʻi he taimi ʻoku tau tali ai ha ngaahi fehuʻi ʻi ha pepa. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku tau līpooti ai ʻetau ngāue ʻi he ngāue fakafaifekaú, ʻoku tau tokanga ke ʻoua ʻe tohi loiʻi ʻa e ngaahi meʻá. ʻI he founga tatau, ʻi he taimi ʻoku tau fakafonu ai ha tohi kole ki ha monū ʻo e ngāué, ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke tau tohi loiʻi ʻa e tuʻunga moʻoni ʻo ʻetau moʻui leleí pe ko ha tafaʻaki kehe pē ʻi heʻetau moʻuí.—Palovepi 6:16-19.
13. ʻE lava fēfē ke tau tauhi maʻu ʻa e faitotonú kapau ʻoku ʻi ai hatau vahaʻangatae fakapisinisi mo ha kaungātui?
13 Ko ʻetau faitotonu ki he kaungātuí ʻoku toe aʻu ia ki he ngaahi meʻa fakapisinisí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku kau fakataha ai ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané ʻi ha ngaahi tila fakapisinisi. ʻOku totonu ke nau tokanga ke tauhi ke mavahe ʻa e ngaahi meʻa ko iá mei he lotu ʻoku nau kau fakataha ki ai ʻi he Fale Fakatahaʻangá pe ko e ngāue fakafaifekaú. Ko e vahaʻangatae fakapisinisí ko ha pule ngāue nai mo ha tokotaha ngāue. Kapau ʻoku tau fakangāueʻi ʻa e fanga tokouá pe fanga tuofāfiné, te tau tokanga ke faitotonu kiate kinautolu, ʻo ʻoange ʻenau vahé ʻi he taimi totonu, ʻi he lahi ko ia naʻe fai ki ai ʻa e felotoí, pea mo e ngaahi lelei naʻe ʻosi fokotuʻutuʻu ki ai pe fiemaʻu ʻe he laó. (1 Timote 5:18; Semisi 5:1-4) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku fakangāueʻi kitautolu ʻe ha tokoua pe ko ha tuofefine, ʻoku tau fai ʻa e lahi kakato ʻo e ngāue ʻoku feʻunga mo ʻetau vahé. (2 Tesalonaika 3:10) ʻOku ʻikai te tau ʻamanekina ke fai mai ha meʻa makehe maʻatautolu koeʻuhi ko hotau vahaʻangatae fakalaumālié, ʻo hangē ia ko ha fatongia ia ʻo e pule ngāué ke ne ʻomai hatau taimi ʻatā, ngaahi lelei, pe ngaahi faingamālie ʻe niʻihi ʻa ia ʻoku ʻikai ʻoange ki he kau ngāue kehé.—Efeso 6:5-8.
14. ʻI he taimi ʻoku kau fakataha ai ha kau Kalisitiane ki ha fakahoko pisinisi taʻepau, ko e hā ʻa e fakatokanga ʻoku fakapotopoto ke nau tokanga ki aí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
14 Fēfē kapau ko ʻetau pisinisí ʻoku kau ai ha alea kaungā pisinisi taʻepau mo ha taha kehe, ʻi ha fakahū paʻanga nai pe ko ha nō? ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga mo ʻaonga: Fai fakapepa ʻa e meʻa kotoa pē! Ko e fakatātaá, ʻi hono fakatau ʻe Selemaia ha konga kelekele, naʻá ne ʻai ha pepa mo hono tatau, sio ai ha kau fakamoʻoni, pea tuku tauhi malu ia ke vakai ki ai ʻi he kahaʻú. (Selemaia 32:9-12; toe sio ki he Senesi 23:16-20.) ʻI he fai pisinisi mo e kaungātuí, ʻo fokotuʻu ʻa e ngaahi fakaikiikí ʻi ha pepa kuo teuteuʻi fakalelei, fakamoʻoni hingoa, pea ʻi ai mo e kau fakamoʻoní ʻoku ʻikai fakahuʻunga ai ha taʻefalala. ʻI hono kehé, ʻoku tokoni ia ke taʻofi ha malanga hake ha ngaahi taʻefemahinoʻaki, ngaahi loto-mamahi pea naʻa mo ha ngaahi taʻefelotoi fakatupu fakafaʻafaʻahi. Ko ha kau Kalisitiane pē ʻoku nau fai ha pisinisi fakataha ʻoku totonu ke nau manatuʻi ʻoku ʻikai ha pisinisi taʻepau ʻe teitei tuha ke ne ʻai ke hoko ha maumau ki he fāʻūtaha mo e melino ʻa e fakatahaʻangá.b—1 Kolinito 6:1-8.
FAITOTONU ʻI HE MĀMANI ʻO TUAʻAÁ
15. ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e ngaahi fakahoko pisinisi taʻetotonú, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa e kau Kalisitiané ki he ngaahi founga manakoa peheé?
15 Ko e faitotonu ʻa ha Kalisitiane ʻoku ʻikai ngata pē ia ʻi he fakatahaʻangá. Naʻe pehē ʻe Paula: “ʻOku mau fakaʻamu ke mau tōʻonga faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē.” (Hepelu 13:18, NW) ʻI he feangainga mo e ngaahi meʻa fakapisinisí, ʻoku mahuʻingaʻia ʻaupito ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú ʻi he faitotonú. ʻI he tohi ʻa Palovepí ʻataʻatā pē, ʻoku ʻi ai ʻa e fakamatala ʻe fā ki he ngaahi meʻafua halá. (Palovepi 11:1; 16:11; 20:10, 23) ʻI he kuonga muʻá, naʻe anga-maheni ʻaki ai ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻafua mo e ngaahi meʻa fakamamafa ʻi he ngaahi fehūʻaki koloa fakapisinisí koeʻuhi ke fua ʻa e ngaahi koloa naʻe fakatau maí mo e paʻanga naʻe ngāueʻaki ki hono fakatau iá. Ko e kau mēsianiti taʻefaitotonú naʻa nau ngāueʻaki ʻa e meʻa fakamamafa ʻe ua pea mo ha meʻafua hala ke lohiakiʻi mo kākaaʻi ʻaki ʻenau kau kasitomaá.c ʻOku fehiʻa ʻa Sihova ʻi he ngaahi tōʻonga peheé! Ke nofo maʻu ʻi heʻene ʻofá, ʻoku tau mātuʻaki fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi fakahoko pisinisi taʻetotonu kotoa pē.
16, 17. Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻo e taʻefaitotonú ʻoku failahia ʻi he māmaní he ʻaho ní, pea ko e hā ʻoku fakapapauʻi ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ke nau faí?
16 Koeʻuhi ko Sētane ʻa e pule ʻo e māmani ko ení, ʻoku ʻikai te tau ofo ai ʻi hono ʻiloʻi ʻoku haʻofia kitautolu ʻe he taʻefaitotonú. ʻOku tau fehangahangai fakaʻaho nai mo e ngaahi fakatauele ke taʻefaitotonu. ʻI he taimi ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he kakaí ʻenau taukei fakangāué ʻi haʻanau tohi kole ngāue, ko ha tōʻonga failahia ia ke loi mo fakalahiʻi, ʻo tohi loiʻi ʻa e ngaahi tohi fakamoʻoní mo tala loiʻi ʻa e tuʻunga taukeí. ʻI hono fakafonu ʻe he kakaí ʻa e ngaahi foomu ki he ʻimikuleisoní, tukuhaú, maluʻí, mo e ngaahi meʻa peheé, ʻoku nau faʻa hiki ʻa e ngaahi tali loi koeʻuhi ke maʻu ʻa e meʻa ʻoku nau loto ki aí. ʻOku kākā ʻa e kau ako tokolahi ʻi he ngaahi siví, pe ʻi he taimi ʻoku nau faʻu ai ha fakamatala mo e ngaahi līpooti ki he akó, te nau ʻalu nai ki he ʻInitanetí ʻo hiki-tatau ʻa e meʻa ʻoku nau maʻu aí, ʻo ʻoatu loiʻi ha ngāue ʻa ha taha kehe ko e ngāue ia ʻanautolu. Pea ʻi he taimi ʻoku tila ai ʻa e kakaí mo e kau ʻōfisa kākaá, ʻoku nau faʻa fai ʻa e totongi fufū ke maʻu ai ʻa e meʻa ʻoku nau fiemaʻú. ʻOku tau ʻamanekina ʻa e tōʻonga ko ení ʻi ha māmani ʻa ia ko e fuʻu tokolahi ai ko e kau “ʻofa kiate kinautolu pe, te nau ʻofa ki he paʻanga, . . . ko e kau taeʻofa ki he lelei.”—2 Timote 3:1-5.
17 Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau fakapapauʻi ke ʻoua te nau kau ʻi ha taha pē ʻo e ngaahi tōʻonga ko iá. Ko e meʻa ʻokú ne ʻai ʻa e faitotonú ko ha pole ia ʻi he taimi ʻe niʻihi he ko e faʻahinga ʻoku nau kau ʻi he ngaahi founga taʻefaitotonu peheé ʻoku hā ngali ʻoku nau lavameʻa pea aʻu ʻo nau tuʻumālie ʻi he māmani he ʻaho ní. (Sāme 73:1-8) Lolotonga iá, ʻe faingataʻaʻia fakapaʻanga nai ʻa e kau Kalisitiané koeʻuhi ʻoku nau fakaʻamu ke faitotonu ai pē “ʻi he meʻa kotoa pē.” ʻOku tuha ia mo e ngaahi feilaulau ʻoku kau ki aí? ʻAupito! Ka ko e hā hono ʻuhingá? Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tupu mei he ʻulungāanga faitotonú?
KO E NGAAHI TĀPUAKI ʻO E FAITOTONÚ
18. Ko e hā ʻoku mahuʻinga lahi ai ha ongoongo lelei ʻi he faitotonú?
18 ʻOku ʻikai loko lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻe faifai peá ke maʻu ʻi he moʻuí ʻe toe mahuʻinga ange ʻi ha ongoongo ko ha tokotaha faitotonu mo alafalalaʻanga. (Sio ki he puha “ʻOku Ou Faitotonu Fēfē?” ʻi he peesi 167.) Pea fakakaukau atu ki ai—ʻe lava ʻe ha taha pē ke fokotuʻu ha ongoongo pehē! ʻOku ʻikai fakatuʻunga ia ʻi ho talēnití, koloá, fōtungá, puipuituʻa fakasōsialé, pe ko ha toe meʻa pē ʻoku ʻikai te ke ala aʻusia. Neongo ia, ko e tokolahi ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻe kinautolu ʻa e koloa mahuʻinga ko ia ko ha ongoongo ʻoku lelei. ʻOku hāhāmolofia ia. (Maika 7:2) ʻE lumaʻi nai koe ʻe he niʻihi ʻi hoʻo faitotonú, ka ʻe fakahoungaʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa hoʻo faitotonú, pea ʻe iku ai ʻo nau falala atu mo tokaʻi koe. Kuo aʻu ʻo ʻilo ʻe he tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko ʻenau faitotonú ʻoku nau maʻu ʻaonga ai ʻi he tuʻunga fakapaʻangá. Kuo nau kei maʻu pē ʻenau ngāué hili ia hono tuli ʻa e kau ngāue taʻefaitotonú, pe kuo maʻu haʻanau ngāue ia ʻanautolu ʻi he taimi naʻe mātuʻaki fiemaʻu ai ha kau ngāue faitotonú.
19. ʻE lava fēfē ke kaunga ha ʻalunga moʻui faitotonu ki hotau konisēnisí mo hotau vahaʻangatae mo Sihová?
19 Pe ʻoku hoko ia kiate koe pe ʻikai, te ke ʻiloʻi ko e faitotonú ʻoku maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ange. Te ke maʻu ai ʻa e tāpuaki ʻo ha konisēnisi maʻa. Naʻe tohi ʻe Paula: “ʻOku mau falala ʻoku mau maʻu ha konisēnisi faitotonu.” (Hepelu 13:18, NW) ʻIkai ko ia pē, ko ho ongoongó ʻoku ʻikai ʻaupito taʻefakatokangaʻi ia ʻe heʻetau Tamai fakahēvani ʻofá, pea ʻokú ne ʻofa ʻi he kakai faitotonú. (Sāme 15:1, 2; Palovepi 22:1) ʻIo, ko e faitotonú ʻoku tokoniʻi ai koe ke ke nofo maʻu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai mo ha toe pale ʻe mahulu ange ai. Tau hoko atu angé ʻo lāulea ki ha kaveinga felāveʻi mo ia: Ko e vakai mai ʻa Sihova ki he ngāué.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI he tuʻunga ʻo e fakatahaʻangá, ko ha tōʻonga ʻo e loi mataʻāʻā mo fakalotokovi—ʻoku hā mahino naʻe fakataumuʻa ke fakalotomamahiʻi ai ʻa e niʻihi kehé—ʻe fiemaʻu nai ai ke fai ha ngāue fakaefakamaau ʻe he kau mātuʻá.
b Fekauʻaki mo e meʻa ke fai ʻo kapau ʻe fehālaaki ha fokotuʻutuʻu pisinisi, vakai ki he ʻApenitikí, peesi 222-3.
c Naʻa nau ngāueʻaki ʻa e meʻa fakamamafa ʻe taha ki he fakatau maí pea mo e taha ki he fakatau atú, ʻo nau tupu ai ʻi ha faʻahinga tafaʻaki pē. Naʻa nau toe ngāueʻaki foki ha meʻafua ʻa ia naʻe lōloa ange pe mamafa ange ʻa e haʻamo ʻi he tafaʻaki ko ē ʻi hē koeʻuhi ke lava ʻo nau kākaaʻi ai ʻa e kasitomaá ʻi ha fehūʻaki koloa pē ʻoku fai.
[Puha ʻi he peesi 164, 165]
LOI FAKASĒTANE FEKAUʻAKI MO E ANGAHALA MAMAFÁ
ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi angahala mamafá, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi loi fakatuʻutāmaki ʻoku saiʻia ʻa Sētane ke ke tui ki ai. Ko e meʻa fakafiefiá, he ʻoku ʻikai taʻeʻilo ʻa e kau Kalisitiané ki he “ngaahi ngāue olopoto” ʻa e Tēvoló. (Efeso 6:11, NW, fakamatala ʻi laló) Fakakaukau angé ki he tolu ʻo e ngaahi loi ko iá.
“ʻOku lava ke fufū ʻa e ngaahi angahalá.” Ko hono moʻoní, ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. “ʻOku telefua mo tokaimaʻananga ʻa e meʻa kotoa pe ki he fofonga ʻo ia ʻoku tau fakamāu ki ai.” (Hepelu 4:13) Koeʻuhi ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá pea koeʻuhi te tau fakamaau kiate ia, ko e hā ke fakalahi mai ai ki heʻetau halaiá ʻa e feinga ke fufū ha angahala mamafa mei heʻene kau sevāniti fakaetangatá?—Sio foki ki he 2 Samiuela 12:12.
“Ko e kau mātuʻá ʻoku ʻikai lava ke fai ki ai ha falala, ko ia ai ʻoua ʻe tala kiate kinautolu ha meʻa ʻe taha.” Naʻe lea peheni ʻa e tuʻi fulikivanu ko ʻĒhapí kia ʻIlaisiā: “[Ko] hoku fili.” (1 Tuʻi 21:20) ʻI he tuʻunga ko e palōfita ʻa Sihova ʻi ʻIsilelí, naʻe mei lava ke tokoniʻi ʻe ʻIlaisiā ʻa ʻĒhapi ke ne maʻu ʻa e fakamolemolé. ʻI he fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻoku tokonaki mai ai ʻe Sīsū ʻa e kau mātuʻa ko e “ngaahi meʻaʻofa ʻi he kau tangata.” (Efeso 4:8, NW) Neongo ʻenau taʻehaohaoá, ko e kau mātuʻá ʻoku nau “leʻohi [hotau] laumalie,” ʻa ia ʻoku nau tokanga fekauʻaki mo ʻetau moʻui lelei fakalaumālié pea mo ʻetau leleí. (Hepelu 13:17) ʻOku ʻikai ko e filí kinautolu; ko kinautolu ʻoku fakafou mai ai ʻa e tokoni ʻa Sihova kiate kitautolú.
“ʻOkú ke maluʻi ha kaumeʻa ʻi he tokoni ke fufū ʻa ʻene ngaahi angahalá.” Ko hono moʻoní te tau fai ʻa e maumau lahi ki ha tokotaha angahala ʻi he tokoni ke fufū ʻa ʻene ngaahi angahalá. Ko e ngaahi angahala mamafá ko e ngaahi fakaʻilonga ia ʻo e puke fakalaumālie moʻoni; ko hono fufuú ʻoku hangē ia ko hono fūfuuʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga mafatukituki ʻo e mahakí mei ha toketā poto taau. (Semisi 5:14, 15) ʻOku ilifia nai ʻa e tokotaha faiangahalá naʻa fai hano akonakiʻi; ka ko e akonakí ko ha fakahāhā ia ʻo e ʻofa ʻa Sihová, pea ʻe aʻu ʻo fakahaofi ai ʻa e moʻui ʻa e tokotaha faiangahalá. (Palovepi 3:12; 4:13) ʻIkai ko ia pē, ko e tokotaha faiangahala kīkīvoí ʻoku ngalingali ʻokú ne hoko ko ha fakatuʻutāmaki moʻoni ki he niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá. Te ke loto ke tokoni ki hono fakamafola ʻa ʻene ngaahi fakakaukau hala naʻe taki atu ai ia ki he angahalá? (Livitiko 5:1; 1 Timote 5:22) Ko ia ai, fakapapauʻi leva ke tokoni ki he tokotaha faihalá ke ne fakahā ʻa e meʻá ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 167]
ʻOKU OU FAITOTONU FĒFĒ?
Tefitoʻi moʻoni: “E Sihova, ko hai ʻe ʻāunofo ʻi he teniti oʻou? . . . Ko ia ʻoku ne foua ʻa e haohaoa, mo feia ʻa e totonu, pea ko e moʻoni ʻo hono loto ʻoku ne aʻau.”—Sāme 15:1, 2.
Ngaahi fehuʻi ke ʻeke hifo kiate koe
▪ Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke u leaʻaki maʻu pē ʻa e moʻoní?—Palovepi 6:16, 17.
▪ ʻE lava fēfē ke u “tuku ʻa e loi” ʻi hono fakafonu ʻo e ngaahi foomu, hangē ko e ngaahi pepa sivi ʻi he akó, totongi fakafoki ʻo e tukuhaú, pe ngaahi pepa fakapuleʻangá?—Efeso 4:25; Aisea 28:15; Mātiu 22:17-21; Loma 13:1-7.
▪ ʻOku anga-fēfē ʻa e kau fakatouʻosi ʻa ʻeku leá mo ʻeku ngaahi ngāué ki heʻeku hoko ko ha tokotaha ngāue faitotonú?—Palovepi 11:1; Efeso 4:28; Kolose 3:9, 10.
▪ Kapau ʻoku ou fakatupulekina ha ʻofa ki he paʻangá, ʻe lava fēfē ke fakavaivaiʻi ʻe he ʻofa ko iá ʻa ʻeku ngaahi feinga ke lea moʻoní?—Sāme 37:21; 1 Timote 6:9, 10.
[Fakatātā ʻi he peesi 162]
Ko e faitotonú ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei he tōʻonga ʻe fakataueleʻi nai ai kitautolu ke tau fufū