Loto-Fiefia ʻa e “Kau Fai ki he Folofola”
“Tali angavaivai ʻa e folofola kuo to, ʻa ia ʻoku mafai ke fakamoʻui homou laumalie. Ka mou hoko ko e kau fai ki he folofola, ʻo ʻikai ko e kau fanongo pe.”—SĒMISI 1:21, 22.
1. ʻOku anga-fēfē ʻa hono tokangaʻi ʻo ʻetau konga-tohi ki he taʻu 1996?
“HOKO KO E KAU FAI KI HE FOLOFOLA.” Ko e fakamatala faingofua ko ʻení ʻokú ne ʻomai ha pōpoaki mālohi. ʻOku toʻo ia mei he “Tohi ʻa Sēmisi” ʻi he Tohitapú, pea ʻe fakaʻaliʻali ia ʻi he ngaahi Fale Fakatahaʻangá ko e konga-tohi fakataʻu ia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he 1996.
2, 3. Ko e hā naʻe feʻungamālie ai kia Sēmisi ke ne tohi ʻa e tohi naʻe uiʻaki hono hingoá?
2 Ko Sēmisí, ko ha tokoua faʻē-taha ia ʻo e ʻEiki ko Sīsuú, ʻa ia naʻe tuʻu-ki-muʻa ʻi he muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻI he taimi ʻe taha hili ʻa e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻe hā ʻa hotau ʻEikí fakaeia pē kia Sēmisi pea ki he kau ʻaposetoló hono kotoa. (1 Kolinitō 15:7) Ki mui ai, ʻi hono fakatauʻatāinaʻi ʻi ha mana ʻa e ʻaposetolo ko Pitá mei he pilīsoné, naʻá ne tala ki ha kulupu Kalisitiane naʻa nau fakatahataha: “Tala ʻa e meʻa kia Semisi mo e kainga.” (Ngāue 12:17) ʻOku hā ko Sēmisí, neongo naʻe ʻikai ko ha ʻaposetolo ia, ka naʻá ne sea ʻi he fakataha ʻa e kulupu pule ʻi Selusalemá ʻi he fili ʻa e kau ʻaposetoló mo e kau mātuʻá naʻe ʻikai fiemaʻu ke kamu ʻa e kau ului Senitailé. Naʻe fakamatalaʻi fakanounou ʻe Sēmisi ʻa e ngaahi meʻá, pea ko e filí naʻe fakapapauʻi ia ʻe he laumālie māʻoniʻoní pea naʻe toki ʻoatu ia ki he ngaahi fakatahaʻanga kotoa pē.—Ngāue 15:1-29.
3 ʻOku hā mahino, naʻe mahuʻinga ʻa e fakakaukau fakapotopoto ʻa Sēmisí. Kae kehe, naʻá ne anga-fakatōkilalo ʻo fakamoʻoniʻi ko iá naʻe hoko ko ha “tamaioʻeiki ʻa e ʻOtua mo e ʻEiki ko Sisu Kalaisi.” (Sēmisi 1:1) ʻOku hulu ʻi heʻene tohi fakamānavaʻí ʻa e akonaki ʻaonga mo e fakalototoʻa ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní. Naʻe kakato ia ʻi he taʻu ʻe fā ki muʻa ʻi he ʻuluaki ʻohofi ʻo Selusalema ʻe Seniale Cestius Gallus, ʻi he hili ʻo hono malangaʻi lahi ʻaupito ʻo e ongoongo leleí “ki he meʻa moʻui kotoa pe ʻi he lalo langi.” (Kolose 1:23) Ko e ngaahi taimi faingataʻá ia, pea naʻe lāuʻilo kakato ki ai ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ko ʻEne fakamaaú naʻe nānāfaki ke fakahoko ki he puleʻanga Siú.
4. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ko e muʻaki kau Kalisitiané naʻa nau falala lahi ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
4 Ko e kau Kalisitiane ko iá naʻa nau ʻosi maʻu ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú kātoa mo e konga lahi ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisí. Hangē ko hono fakahaaʻi ʻi he lahi ʻo ʻenau lave ki he ngaahi tohi ʻi muʻá, ʻoku hā mahino ai ko e kau hiki tohi Kalisitiane ʻo e Tohitapú naʻa nau falala ʻaupito ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Pehē pē mo kitautolu ʻi he ʻaho ní, ʻoku fiemaʻu ke tau ako fakamātoato ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ngāueʻaki ia ʻi heʻetau moʻuí. Koeʻuhi ke kātaki, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e mālohi fakalaumālie mo e loto-toʻa, ʻa ia ʻoku tokonaki mai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú.—Sāme 119:97; 1 Tīmote 4:13.
5. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e tataki makehe ʻi he ʻaho ní, pea te tau maʻu ia mei fē?
5 ʻI he ʻahó ni ʻoku tuʻu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he ngutungutu ʻo e “mamahi lahi, ʻa ia kuo teʻeki hano tatau mei he kamataʻanga ʻo mamani ʻo aʻu mai ki he taimi ni, ʻoi, pea ʻe ʻikai ʻaupito toe ʻi ai.” (Mātiu 24:21) Ko ʻetau hao atú ʻoku fakafalala ia ʻi hono maʻu ha tataki mei he ʻOtuá. ʻOku anga-fēfē ke tau maʻu nai ʻeni? ʻAki hono fakaava hotau ngaahi lotó ki he ngaahi meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Folofola fakamānavaʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻE taki atu kitautolu ʻe he meʻá ni ke tau “hoko ko e kau fai ki he folofola,” ʻo hangē ko e kau sevāniti mateaki ʻa Sihová ʻi he taimi ki muʻá. Kuo pau ke tau lau mo ako fakamātoato ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ngāueʻaki ia ke fakahīkihikiʻi ai ʻa Sihova.—2 Tīmote 2:15; 3:16, 17.
Kātaki mo e Loto-Fiefia
6. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau loto-fiefia ʻi he fepaki mo e ngaahi ʻahiʻahí?
6 ʻI he kamata ʻo ʻene tohí, ʻoku lave ai ʻa Sēmisi ki he loto-fiefiá, ʻa ia ko e fua ia hono ua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻOkú ne tohi: “Mou lau ko e koto fakafiefia ʻo ka mou ka to ki he ngaahi ʻahiʻahi kehekehe; ko hoʻomou ʻilo, ko e sivi ʻo hoʻomou tui ʻoku ne fakatupu ʻa e kataki. Pea ko eni, tuku ke fai ʻe kataki ʻene ngaue ke haohaoa, koeʻuhi [ke] mou haohaoa, mo tuʻu kakato, ʻo taʻe masiva ʻi ha meʻa.” (Sēmisi 1:2-4; Kalētia 5:22, 23) ʻOku anga-fēfē nai ke lau ia ko e “koto fakafiefia” ʻa e fepaki mo e ngaahi ʻahiʻahi lahí? Sai, naʻa mo Sīsū naʻá ne pehē ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá: “Monuʻiaā ka ko kimoutolu, ʻo ka manukia kimoutolu, mo fakatangaʻi, mo lohiʻekina ʻi he kovi kehekehe, koeʻuhi ko au. Mou fiefia mo hakailangitau: he lahi hoʻomou totongi ʻi Hevani.” (Mātiu 5:11, 12) ʻOku ʻi ai ʻa e fiemālie fakafiefia ʻi he vakai ki he tāpuaki ʻa Sihová ʻi heʻetau ngaahi feingá ʻi heʻetau tutui atu ki he kolo ʻa ia ko e moʻui taʻengatá.—Sione 17:3; 2 Tīmote 4:7, 8; Hepelū 11:8-10, 26, 35.
7. (a) Ko e hā nai ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātakí? (e) ʻE anga-fēfē ke fakapaleʻi kitautolu, ʻo hangē ko Siopé?
7 Naʻe kātaki ʻa Sīsū tonu “ke ne maʻu ʻa e fiefia naʻe tala humaki kiate ia.” (Hepelū 12:1, 2) ʻI he tokanga ofi ʻaupito ki he faʻifaʻitakiʻanga loto-toʻa ʻa Sīsuú, ʻoku lava foki ke tau kātaki! Hangē ko ia ʻoku lave ki ai ʻa Sēmisi ʻi he ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻene tohí, ʻoku tāpuakiʻi lahi ʻaupito ʻe Sihova ʻa e kau tauhi anga-tonú. “Vakai ʻoku mau lau ko e monuʻia [“fiefia,” NW] ʻa kinautolu kuo kataki,” ko e lea ia ʻa Sēmisí. “Kuo mou fanongo ki he kataki ʻa Siope; mou vakai foki hono ikuʻanga mei he ʻEiki: ta ʻoku ʻofa uʻuuʻu ʻa e ʻEiki, mo ʻofangofua.” (Sēmisi 5:11) Manatuʻi ʻa hono fakapaleʻi ʻo e tauhi anga-tonu ʻa Siope ʻi hono toe fakafoki ia ke moʻui lelei pea mo e aʻusia ha moʻui kakato mo fakafiefia mo kinautolu naʻe ʻofa aí? ʻE lava ʻe he kātaki ʻi he tauhi anga-tonú ʻo fakahoko mai kiate koe ʻa e fiefia meimei tatau ʻi he Palataisi ʻo e maama foʻou ʻa e ʻOtuá naʻe talaʻofá, ko ha tumutumu ia ki he loto-fiefia ʻo e tauhi kia Sihova ʻi he taimí ni.
Kumi ki he Potó
8. ʻOku anga-fēfē nai ʻa ʻetau maʻu ʻa e poto moʻoni mo ʻaongá, pea ko e hā ʻa e kaunga ʻo e lotú ʻi he meʻá ni?
8 Ko ʻetau ako tōtōivi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, fakataha mo hono ngāueʻaongaʻakí, ko hono olá ko e poto fakaʻotuá, ʻo tau malava ai ke kātaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ʻi he lotolotonga ʻo e fokotuʻutuʻu kuo fakameleʻi mo tōlalo ʻa Sētané. ʻOku anga-fēfē nai ʻa ʻetau fakapapauʻi ʻa hono maʻu ʻa e poto peheé? ʻOku tala mai ʻe Sēmisi kiate kitautolu: “Ka ʻo kapau ko e poto ʻoku masiva ai ha taha, ke ne kole mei he ʻOtua, ʻa ia ʻoku ne foaki ʻataʻatā pe ki he kakai kotoa pe, ʻo ʻikai ʻatu mo e lau; pea ʻe foaki ia ki ai. Ka ke ne kole tui pe, ʻo ʻoua ʻe talaʻa. He ko ia ʻoku talaʻa ʻoku ne hange ko e peau ʻo e tahi ʻoku fakateka ʻo fepaleʻekina ʻe he matangi.” (Sēmisi 1:5, 6) ʻOku totonu ke tau lotu fakamātoato, pea falala pīkitai ʻe fanongo mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi kolé pea te ne tali ia ʻi heʻene taimí mo e founga totonú.
9. ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakamatalaʻi ʻe Sēmisi ʻa e poto fakaʻotuá mo hono ngāueʻakí?
9 Ko e poto fakaʻotuá ko e meʻaʻofa ia meia Sihova. ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻaʻofa peheé, ʻoku pehē ʻe Sēmisi: “ʻIlonga ha foaki lelei, pea ʻilonga ha meʻaʻofa haohaoa, ko e ʻalu hifo pe ia mei he Tamai ʻa e ngaahi maama, ʻa ia ʻoku ʻikai ʻi he ʻEne ʻAfio ha fetoʻoaki, pe ko ha nenefu tupu ʻi haʻane liliu.” Ki mui ʻi heʻene tohí, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe Sēmisi ʻa e ola ʻo hono maʻu ʻa e poto moʻoní ʻi heʻene pehē: “Ko hai ia koā ʻiate kimoutolu ʻoku poto mo ʻilomeʻa? ʻE, ke ne ʻai ke hā ʻene ngaahi ngaue ʻi he lelei ʻene toʻonga, ʻo fai ʻaki ʻa e angavaivai ʻa poto. . . . Ko e poto ʻoku mei ʻolunga, ko hono anga tuʻu muʻa ko e maʻa, pea hoko ai mo ʻene melino mo ʻene anga fakaʻatūʻi, ʻo taka fakaoleole, ʻo mohu manavaʻofa, pea fuhi ai ʻa e fua lelei, pea ʻoku ʻikai ngutungutuua, ʻoku ʻikai momoleʻolunga.”—Sēmisi 1:17; 3:13-17.
10. ʻOku anga-fēfē ʻa e faikehekehe ʻo e lotu loí mo ia ʻoku moʻoní?
10 ʻI he ʻemipaea ʻi māmani lahi ʻo e lotu loí, tatau ai pē pe ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané pe ʻi he ngaahi fonua kehé, ʻoku faʻa angaʻaki ʻe he kau lotú ke nau hiva ha ngaahi himi ʻe niʻihi, fanongo ki he ngaahi lotu tatau ai pē, pea fanongo nai ki ha malanga. Kuo ʻikai ke fai ha fakalototoʻa ia ki he fanongonongo ha pōpoaki ʻo e ʻamanakiʻangá, he ko e ngaahi lotu lahi tahá ʻoku ʻikai te nau sio ki ha ʻamanaki lelei ki he kahaʻú. Ko e ʻamanaki lāngilangiʻia ʻo e Puleʻanga faka-Mīsaia ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻikai fai ha lave ia ki ai, pe ʻoku mātuʻaki fakaʻuhingahalaʻi pē ia. ʻOku pehē fakaekikite ʻe Sihova ʻo kau ki he kau muimui ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané: “He ʻoku lōua ʻa e kovi ʻoku fai ʻe hoku kakai; kuo nau liʻaki au ko e fauniteni ʻo e vai moʻui, kae foa lepa maʻanautolu; ko e ngaahi lepa maumau, ʻa ia ʻe ʻikai te nau matanaki ha vai.” (Selemaia 2:13) ʻOku ʻikai te nau maʻu ʻa e ngaahi vai ʻo e moʻoní. ʻOku hala ʻi ha poto fakahēvani.
11, 12. (a) ʻOku totonu ke anga-fēfē ʻa hono ueʻi kitautolu ʻe he poto mei he ʻOtuá? (e) ʻOku fakatokangaʻi kitautolu ʻe he poto mei he ʻOtuá fekauʻaki mo e hā?
11 Ko ha faikehekehe ē ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ʻahó ni! ʻI he ivimālohi kuo ʻomai mei he ʻOtuá, ʻoku nau fakafonu ʻa e māmaní ʻaki ʻa e ongoongo lelei ʻo Hono Puleʻanga ʻoku hoko maí. Ko e poto ʻoku nau leaʻakí ʻoku makatuʻunga fefeka ia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. (Fakafehoanaki mo Palōvepi 1:20; ʻAisea 40:29-31.) Ko e moʻoni, ʻoku nau ngāueʻaongaʻaki ʻa e ʻilo moʻoní mo e mahinó ʻi hono fanongonongo ʻa e ngaahi taumuʻa fisifisimuʻa ʻa hotau ʻOtuá mo e Tokotaha-Fakatupú. ʻOku totonu ko ʻetau holí ia ki he tokotaha kotoa pē ʻi he fakatahaʻangá ke “potopotoʻi ʻi he ʻilo ki hono finangalo [ʻo e ʻOtuá], ko e meʻa ʻi he poto kehekehe mo e ʻilo kehekehe ʻoku mei he Laumalie.” (Kolose 1:9) ʻI hono maʻu ʻa e makatuʻunga ko ʻení, ʻe ueʻi maʻu ai pē ʻa e talavou mo e taʻumotuʻá fakatouʻosi ke “hoko ko e kau fai ki he folofola.”
12 “Ko e poto ʻoku mei ʻolunga” ʻokú ne fakatokangaʻi kitautolu ʻo fekauʻaki mo e ngaahi angahala ʻe lava ʻo iku ki he taʻefakahōifua mei he ʻOtuá. “ʻOku mou lāuʻilo pe, siʻoku kainga ʻofeina,” ko e lea ia ʻa Sēmisí. “Ka ke vave ʻa e tangata fuape he fanongo, kae fakatotoka ki he lea, pea fakatotoka ki he ʻita. He ko e ʻita ʻa e tangata ʻoku ʻikai te ne ngaue ki he maʻoniʻoni fakaʻotua.” ʻIo, kuo pau ke tau fakavave, loto-fiefai, ke fanongo ki he akonaki mei he ʻOtuá mo ngāueʻaki ia. Kae kehe, kuo pau ke tau maluʻi mei he ngāuehalaʻaki ʻo e “kupu siʻi,” ko e ʻeleló. Fakafou ʻi he pōlepole, lau taʻefakapotopoto, pe talanoa ki heʻene fakakaukau pē, ʻoku lava ʻe he ʻeleló ʻo tutu fakaefakatātā ha ‘fuʻu vao’ lahi. Ko ia ai, ʻoku tau fiemaʻu ke fakatupulekina ʻa e anga-leleí mo e māpuleʻi-kitá ʻi heʻetau ngaahi feohi kotoa pē.—Sēmisi 1:19, 20; 3:5.
13. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau tali ʻa e “folofola kuo to”?
13 “Ko ia,” ʻoku tohi ʻe Sēmisi, “mou hiko ʻa e veve kotoa pe, mo e ngaohaʻa ʻo e lotokovi, ʻo mou tali angavaivai ʻa e folofola kuo to, ʻa ia ʻoku mafai ke fakamoʻui homou laumalie.” (Sēmisi 1:21) Ko e maama mānumanu ko ʻení, mo hono founga moʻui matamataleleí, fakamatelié, fakamuʻomuʻa pē kitá, pea mo e ngaahi ʻulungaanga ololaló, ʻoku mei ʻosi atu ia. “Ka ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻoku ne nofo maʻu ʻo taʻengata.” (1 Sione 2:15-17) Ko ia, ko ha meʻa mahuʻinga ē, ke tau tali ʻa e “folofola kuo to”! Ko e poto kuo tokonaki mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku fuʻu mahino ʻa ʻene faikehekehé mei he kovi ʻo e maama kuo mei ʻosi ko ʻení. ʻOku ʻikai te tau fiemaʻu ʻa e kovi ko iá. (1 Pita 2:1, 2) ʻOku tau fiemaʻu ʻa e ʻofa ki he moʻoní, pea mo e tui mālohi kuo tō ki hotau lotó, koeʻuhi ke tau fakapapauʻi ke ʻoua ʻaupito te tau afe mei he ngaahi founga māʻoniʻoni ʻa Sihová. Ka ʻoku feʻunga ke fanongo pē ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
Hoko ko e “Kau Fai ki he Folofola”
14. ʻOku anga-fēfē ke tau lava ʻo fakatou hoko ko e “kau fanongo” mo e “kau fai” ki he Folofolá?
14 ʻI he Sēmisi 1:22, ʻoku tau lau: “Ka mou hoko ko e kau fai ki he folofola, ʻo ʻikai ko e kau fanongo pe, ʻo mou kākāʻi kimoutolu.” “Hoko ko e kau fai ki he folofola”! Ko e kaveinga ko ʻení ʻoku fakaeʻa ia ʻi he tohi ʻa Sēmisí. Kuo pau ke tau fanongo, pea toki ‘fai pehē’! (Sēnesi 6:22, NW) ʻOku taukaveʻi ʻe he kakai tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku feʻunga pē ke fanongo ki ha malanga pe kau ki ha founga-lotu ʻoku tōʻangaʻaki pē ʻi he taimi ʻe niʻihi, pea ngata pē ai. ʻOku nau fakakaukau nai kapau ʻoku nau moʻui ʻi ha ‘founga moʻui fai lelei’ ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga pē ia ʻa kinautolú, ʻe feʻunga pē ia. Ka naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi: “Kabau e muimui ha taha iate au, tuku ke ne liaki eia ia, bea too hake ene akau mafajia o muimui iate au.” (Mātiu 16:24, PM) Ko e ngāue feilaulauʻi-kitá pea mo e kātaki ʻi he muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ko e fiemaʻu mahino ia ki he kau Kalisitiane moʻoní. Kiate kinautolu, ko e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní ʻoku tatau pē mo ia ʻi he ʻuluaki senitulí, naʻe fekau ʻe Sīsū kuo ʻosi toetuʻú: “Ko ia ke mou ō, ʻo ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko ʻeku kau ako.” (Mātiu 28:19) ʻOku anga-fēfē ʻa hoʻo ngāue ʻi he tafaʻaki ko ʻení?
15. (a) Ko e hā ʻa e fakatātā ʻoku ʻomai ʻe Sēmisi, ʻoku fakahā ai ʻa e founga te tau fiefia nai ai ʻi he tuʻunga ko e “kau fai ki he folofola”? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai feʻunga ai pē ʻa e founga-lotu ʻoku tōʻongaʻaki pē?
15 Kapau te tau fakasio maʻu pē ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke hoko ia ʻo hangē ha sioʻatá ʻi hono tapua mai kiate kitautolu pe ko e faʻahinga fēfē ʻa kitautolu. ʻOku pehē ʻe Sēmisi: “Ka ko ia ʻoku ne fakasio hifo ki he lao haohaoa, ʻa e lao tauʻataina, ʻo ne taʻutu ai, kaeʻūmaʻā ʻoku ʻikai te ne hoko ko ha taha fanongo kae ngalo, ka ko ha taha fai ngaue, ʻe, ʻe monuʻia ʻa e toko taha ko ia ʻi heʻene fai.” (Sēmisi 1:23-25) ʻIo, te ne hoko ko e ‘tokotaha fai fiefia ki he folofolá.’ Tānaki atu ki ai, ʻoku mahuʻinga ke hoko ko ha ‘tokotaha fai’ ʻa e tafaʻaki fakaikiiki kotoa pē ʻo ʻetau moʻui faka-Kalisitiané. ʻOku totonu ke ʻoua ʻaupito te tau kākaaʻi pē kitautolu ʻaki ʻa e fakakaukau ko e founga-lotu ʻoku tōʻongaʻaki peé ʻoku feʻunga pē ia. ʻOku akonakiʻi kitautolu ʻe Sēmisi ke tauhi ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi ʻo e lotu moʻoní naʻa mo e kau Kalisitiane faivelengá kuo nau fakalīlīʻaki nai ia. ʻOkú ne tohi: “Ko eni ia ʻa e toʻonga lotu ʻoku maʻa mo taʻe hano ʻuli ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai, ʻa ʻete aʻahi ki he faʻahinga matuʻa-mate mo e kau uitou ʻi heʻenau mamahi, ʻa ʻete tauhi kita mei mamani ke taʻe hato ʻila.”—Sēmisi 1:27.
16. ʻI he ngaahi founga fē naʻe hoko ai ʻa ʻĒpalahame ko e “Takanga ʻo Sihova,” pea ʻe lava fēfē nai ke tau kaumeʻa mo Ia?
16 ʻOku ʻikai ke feʻunga pē ke pehē, ‘ʻOku ou tui ki he ʻOtuá,’ pea ngata ai pē. Hangē ko ia ko e pehē ʻe Sēmisi 2:19: “ʻOku ke tui, ʻoku taha pe ʻa e ʻOtua; ʻio, mālō ia: pea ʻoku tui pehē mo e kau tevolo, pea nau tetetete.” ʻOku fakamamafaʻi ʻe Sēmisi ko e “tui, kapau ʻoku ʻikai ke ō mo e ngaue, ʻoku mate pe ia, heʻene tuʻu taha,” pea lave ʻo kau kia ʻĒpalahame, ʻo pehē: “Ko ʻene tui naʻe ngaue fakataha mo ʻene ngaahi ngaue, pea ko ʻene ngaahi ngaue naʻe fakahaohaoa mei ai ʻene tui.” (Sēmisi 2:17, 20-22) Naʻe kau ʻi he ngaahi ngāue ʻa ʻĒpalahamé ʻa hono tokonaki ha tokoni ki hono kāingá, anga-ʻofa ʻi he talitali kakaí, teuteu ke feilaulauʻi ʻa ʻAisaké, pea ‘fanongonongo fakahāhā’ ʻa e tui tuʻumaʻu ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá “ki he kolo ʻoku oʻona ʻa e ngaahi tuʻunga,” ko e Puleʻanga faka-Mīsaiá ʻi he kahaʻú. (Sēnesi 14:16; 18:1-5; 22:1-18; Hepelū 11:8-10, 13, 14; 13:2) ʻOku feʻungamālié, he ko ʻĒpalahame “naʻe ui ia ko e Takanga ʻo Sihova.” (Sēmisi 2:23) ʻE lava nai ke lau kitautolu ko e ‘ngaahi Takanga ʻo Sihova’ koeʻuhi ko ʻetau fanongonongo longomoʻui ʻa ʻetau tuí mo e ʻamanaki ki hono Puleʻanga māʻoniʻoni ʻoku hoko maí.
17. (a) Ko e hā naʻe “fakatonuhia” ai ʻa Lēhapí, pea naʻe anga-fēfē ʻa hono fakapaleʻí? (e) Ko e hā ʻa e fakahokohoko lōloa ʻoku tokonaki mai ʻi he Tohitapú ʻo e faʻahinga naʻa nau “hoko ko e kau fai ki he folofola”? (f) Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakapaleʻi ʻo Siopé, pea ko e hā ʻa hono ʻuhingá?
17 Ko kinautolu ʻoku nau “hoko ko e kau fai ki he folofola” ko e moʻoni ‘ʻoku fakatonuhia mei he ngaahi ngaue, ʻo ʻikai mei he tui pe.’ (Sēmisi 2:24) Ko Lēhapi ko e tokotaha ia naʻá ne tānaki ʻa e ngaahi ngāue ki heʻene tui ki he “folofola” ʻa ia naʻá ne fanongo ki ai ʻo kau ki he ngāue mālohi ʻaupito ʻa Sihová. Naʻá ne fūfuuʻi ʻa e ongo asiasi ʻIsilelí pea tokoni kiate kinaua ke na hola, pea naʻá ne fakatahatahaʻi ʻa e fāmili ʻo ʻene tamaí ke fakahaofi. ʻI he toetuʻú, ko ha fiefia ē ʻi heʻene ʻilo ko ʻene tuí, naʻe poupouʻi ʻaki ʻa e ngaahi ngāué, ʻo iku ki heʻene hoko ko e kui fefine ʻa e Mīsaiá! (Siōsiua 2:11; 6:25; Mātiu 1:5) ʻOku tokonaki ʻi he Hepelū vahe 11 ha fakahokohoko lōloa ʻo e niʻihi kehe naʻa nau “hoko ko e kau fai” ʻi hono fakahāhaaʻi ʻa ʻenau tuí, pea ʻe fakapaleʻi lahi ʻaupito kinautolu. Pea ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻa Siope, ʻa ia naʻá ne pehē ʻi he lolotonga ʻo e ʻahiʻahi kakahá: “Maloʻia ai pe ʻa e huafa ʻo Sihova.” Hangē ko ia kuo tau ʻosi lave ki aí, ko ʻene tuí mo e ngaahi ngāué ko hono olá ko e pale lahi ʻaupito. (Siope 1:21; 31:6; 42:10; Sēmisi 5:11) ʻOku pehē pē, ko ʻetau kātaki ʻi he ʻaho ní ʻi he tuʻunga ko e “kau fai ki he folofola” ʻe maʻu ai ʻa e hōifua ʻa Sihová.
18, 19. Naʻe anga-fēfē ʻa e “hoko ko e kau fai ki he folofola” ʻa e ngaahi tokoua naʻe fakafeʻātungiaʻi fuoloá, pea ko e hā ʻa e tāpuaki naʻe ʻomai koeʻuhi ko ʻenau ngāué?
18 ʻI he lotolotonga ʻo kinautolu kuo nau kātaki lahi ʻi he ngaahi taʻú, ko hotau ngaahi tokoua ʻi ʻIulope Hahaké. Kuo toʻo atu ʻeni ʻa e ngaahi fakangatangata lahi, ko e faʻahinga ko ʻení ko e moʻoni ʻoku nau “hoko ko e kau fai ki he folofola” ʻi honau ʻātakai foʻoú. Ko e kau misinale mo e kau tāimuʻa ʻi he ngaahi fonua kaungāʻapí kuo nau hiki ki ai ke tokoni ki he ngāue faiakó, mo e fokotuʻutuʻu maaú. Ko e vaʻa ʻi Finilaní mo e ngaahi vaʻa kehe ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ofi atu ki aí kuo nau tuku atu ʻa e kau ngāue pōtoʻi fakaelanga, pea ko e ngaahi tokoua loto-fiefoaki ʻi māmani lahí, kuo nau fakapaʻanga ʻa e langa ʻo e ngaahi ʻōfisi vaʻá mo e ngaahi Fale Fakatahaʻanga foʻoú.—Fakafehoanaki mo 2 Kolinitō 8:14, 15.
19 Ko e faivelenga ē ʻa e ngaahi tokoua ko ia naʻe fuoloa ʻa honau fakafeʻātungiá ʻi heʻenau kau ʻi he ngāue fakamalangá! ʻOku nau ‘fakafitefitaʻa ai’ ʻo hangē ko ha fetulituli hake ki he ngaahi faingamālie naʻe ʻikai ke ala maʻu ʻi he lolotonga ʻo e “ʻikai ha faingamālie.” (1 Tīmote 4:10; 2 Tīmote 4:2) Ko e fakatātaá, ʻi ʻEpeleli ʻo e taʻu kuo ʻosí ʻi ʻAlipēnia, ʻa ia naʻe fuʻu anga-fakamamahi ai ʻa e fakamālohi ki muʻá, ko e fakakātoa ʻo e Ongoongo ʻo e Puleʻangá naʻe fakakaveinga “Ko e ʻUhinga ʻOku Fonu Ai ʻa e Moʻuí ʻi he Ngaahi Palopalemá” naʻe tufa ia ʻi he ʻaho pē ʻe tolu. Ko ha meʻa lelei ia naʻe hoko ki he Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Sīsuú, ʻa ia naʻe haʻu ki ai ʻa e toko 3,491—tokolahi ange ia ʻi heʻenau kau malanga longomoʻui ʻe toko 538.
20. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he kau haʻu ki he Fakamanatú ki muí ni maí, pea ʻi he founga fē ʻe lava ʻo tokoniʻi nai ai ʻa e tokolahi?
20 Ko e ngaahi fonua kehé foki naʻe fakaofo ʻa ʻenau tānaki mai ki he kau haʻu ki he Fakamanatú, ʻa ia kuo tupulekina ʻi he ngaahi taʻu ki mui ní ʻo lahi hake he toko 10,000,000. ʻI he ngaahi feituʻu lahi ko e faʻahinga foʻoú, ko e fakatupu mālohi ʻo ʻenau tuí ʻi heʻenau haʻu mo tauhi ʻa e Fakamanatú, ʻoku nau “hoko ko e kau fai ki he folofola.” ʻOku lava ke tau fakalototoʻaʻi ʻa e tokolahi ange ʻo e faʻahinga foʻou ko ʻení ke nau taau ki he monū ko iá?
21. ʻI he ʻuhinga tatau mo ʻetau konga-tohi ki he taʻú, ko e hā ʻa e ʻalunga ʻoku totonu ke tau tulimui ki aí, pea ko e hā ʻa e koló?
21 Tau fakapapau ke feinga mālohi ʻi hono “tuli atu pe ki he ngataʻanga” ʻa e kolo ko e moʻui taʻengatá, tatau ai pē pe ʻi he Puleʻanga fakahēvaní pe ʻi māmani ʻe pule mai ki aí, ʻo hangē ko kinautolu ʻa e kau Kalisitiane faivelenga ʻi he ʻuluaki senitulí, pea mo e fuʻu tokolahi talu mei ai. (Filipai 3:12-14) Ko hono mahuʻingá ʻoku feʻunga ke fai ʻa ʻetau feinga kotoa pē ke maʻu ʻa e kolo ko iá. ʻOku ʻikai ko ha taimi ʻeni ia ke ke fakamāmālie ai ʻo hoko ko e kau fanongo pē, ka ko e taimi mahuʻinga ʻeni ʻi ha toe taimi ange ke hoko ʻo ‘lototoʻa pe mo ngaue.’ (Hākeai 2:4; Hepelū 6:11, 12) ʻI hono ‘tali ʻa e folofola ʻoku toó,’ ʻofa ke tau ‘hoko ko e kau fai fiefia ki he folofolá’ ʻi he taimí ni pea fai atu ki ʻitāniti ʻe hoko maí.
Ko e Hā Haʻo Tali?
◻ ʻOku anga-fēfē ke tau kātaki mo loto-fiefia?
◻ Ko e hā ʻa e “poto ʻoku mei ʻolunga,” pea ʻoku anga-fēfē ke tau lava ʻo tuli ki ai?
◻ Ko e hā ʻoku pau ai ke tau “hoko ko e kau fai ki he folofola, ʻo ʻikai ko e kau fanongo pe”?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku totonu ke nau ueʻi kitautolu ke tau “hoko ko e kau fai ki he folofola”?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
ʻOfa ke fakaava foki hotau ngaahi lotó ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ʻOtuá
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Ko e tauhi anga-tonu ʻa Siopé naʻe fakapaleʻi ʻaki hono toe fakafoki ki ha moʻui kakato mo fakafiefia mo kinautolu naʻe ʻofa aí