ʻOku ʻI Ai ʻa e Fatongia ke Fai ʻi Hono ʻIlo ʻa e Lotu Moʻoní
“ʻIo, ka ʻoku monuia lahi hake akinautolu oku nau fanogo ki he folofola ae Otua, bea fai ki ai.”—LUKE 11:28, PM.
1. Ko e kakai fē ia, ʻi heʻenau ʻiloʻi pē ʻa e lotu moʻoní ʻoku hoko leva ia ko e ʻelito ʻo ʻenau moʻuí?
ʻOKU ʻikai ke feʻunga ʻa hono ʻiloʻi pē ʻa e lotu moʻoní. Kapau ko e kau ʻofa kitautolu ki he meʻa ʻoku totonu mo moʻoní, ko ʻetau ʻiloʻi pē ʻa e lotu moʻoní, ʻe hoko leva ia ko e ʻelito ʻo ʻetau moʻuí. Ko e lotu moʻoní ʻoku ʻikai ko ha poto fakaefakakaukau fakafilōsefa; ko ha founga ia ʻo e moʻuí.—Sāme 119:105; ʻAisea 2:3; fakafehoanaki mo Ngāue 9:2.
2, 3. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻo hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e fatongia ʻo e tokotaha kotoa pē ʻokú ne ʻilo ʻa e lotu moʻoní?
2 Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mahuʻinga ʻo hono fai ʻa e meʻa kuo fakahā ʻe he ʻOtuá ko Hono finangaló ia. ʻI hono fakaʻosi ʻo e meʻa kuo hoko ʻo ʻiloa ko e Malanga ʻi he Moʻungá, naʻe fakahā ai ʻe Sīsū ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko kinautolu hono kotoa pē te nau pehē ange kiate ia ʻEiki (lau pē ko e kau Kalisitiané) te nau hū ki he Puleʻangá; ka ko kinautolu pē ʻoku nau fai ʻa e finangalo ʻo ʻene Tamaí. Naʻá ne pehē ko e niʻihi ʻe fakataleʻí ko e “kau maumau lao.” Ko e hā ʻoku maumau lao aí? Koeʻuhí ʻoku hangē ko e lau ʻa e Tohi Tapú, ko e ʻikai ke fai ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ko e angahala ia, pea ko e angahala kotoa pē ko e maumau lao ia. (Mātiu 7:21-23; 1 Sione 3:4; fakafehoanaki mo Loma 10:2, 3.) ʻOku ʻilo nai ʻe ha tokotaha ia ʻa e lotu moʻoní, ʻokú ne fakaongoongoleleiʻi nai ʻa kinautolu ʻoku nau akoʻi iá, pea ʻokú ne fakahīkihikiʻi nai ʻa kinautolu ʻoku nau fai ʻa e lotu moʻoní, ka ʻoku toe ʻi ai hono fatongia ke ne ngāueʻaki ia ʻi heʻene moʻuí. (Sēmisi 4:17) Kapau ʻokú ne tali ʻa e fatongia ko iá, te ne ʻilo ʻoku fakakoloaʻi ʻa ʻene moʻuí, pea te ne hokosia ʻa e fiefia ʻe ʻikai ke maʻu ia mei ha toe founga kehe.
3 ʻI he kupu ki muʻá, naʻa tau lave ai ki he ngaahi fakaʻilonga ʻe ono ʻe ʻilo fakapapauʻi ai ʻa e lotu moʻoní. ʻOku ʻikai ke ngata pē ʻi hono tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fakaʻilonga taki taha ko iá ke tau ʻiloʻi ʻa e lotu moʻoní ka ʻoku tau toe fehangahangai fakafoʻituitui ai mo e ngaahi pole mo e ngaahi faingamālie. ʻI he founga fē?
ʻOku Fēfē Hoʻo Tali ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
4. (a) ʻI he kamata ʻa e kau foʻoú ke feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ko e hā ʻoku nau fakatokangaʻi vave ʻi hono ngāueʻaki ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa e Tohi Tapú? (e) Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hoko ki he kau sevāniti ʻa Sihová ʻi hono fafangaʻi lelei fakalaumālie kinautolú?
4 ʻI he ako Tohi Tapu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo e faʻahinga foʻou ʻoku fie fanongó, ko e tokolahi ʻo e faʻahinga foʻou ko ʻení ʻoku vave ʻa ʻenau ʻilo ko e meʻa ʻoku nau akó ʻoku mei he Tohi Tapú. ʻI he tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí, ʻoku ʻikai ke fai ha lave ia ai ki he ngaahi tui ʻa e siasí, pe ki he ngaahi talatukufakaholo ʻa e tangatá, pe ki he ngaahi fakakaukau ʻa e kakai ʻoku ʻiloá. Ko e maʻuʻanga fakamatala tefitó pē ko e Folofola tonu ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻenau ʻalu ki he Kingdom Hall, ʻoku nau toe fakatokangaʻi ai ko e Tohi Tapú pē ʻa e tohi fakamatala tefitó. ʻOku ʻikai ke fuoloa ia kuo fakatokangaʻi ʻe he kau fekumi moʻoni ki he moʻoní ko e tefitoʻi meʻa lahi ʻo e fiefia ʻoku nau mamata ai ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko hono fafangaʻi lelei fakalaumālie kinautolu mei he folofola ʻa e ʻOtuá.—ʻAisea 65:13, 14.
5. (a) Ko e hā ʻa e pole ʻoku hoko kiate kinautolu ʻoku nau fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? (e) ʻOku malava fēfē ke nau kau ʻi he fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoní?
5 Ko e hā ʻa e meʻa te ke faí, kapau ʻokú ke fakatokangaʻi ʻa e meʻa ko ʻení? Kapau ʻokú ke maʻu ʻa hono ʻuhingá, ʻoku ʻikai ke totonu ke ke mamata pē ʻo ʻikai fai ha ngāue, pea ʻoku ʻikai totonu ke pehē ho lotó. ʻOku fakahā mai ʻe he Tohi Tapú ko kinautolu ko e “kau fanongo pe” kae ʻikai “ko e kau fai ki he folofola” ʻoku ‘nau kākaaʻi ʻa kinautolu pē ʻaki ʻa e ʻuhinga loi.’ (Sēmisi 1:22) ʻOku nau kākaaʻi pē kinautolu koeʻuhí neongo ha meʻa ʻoku nau leaʻaki nai, ka ko e ʻikai te nau talangofua ki he ʻOtuá ʻoku hā mei ai ʻoku ʻikai te nau ʻofa moʻoni ʻiate ia. Ko e fakahā ʻo e tuí ka ʻoku ʻikai ke poupouʻi ia ʻe he ngaahi ngāué ko e tui ia ʻoku mate. (Sēmisi 2:18-26; 1 Sione 5:3) Ko hono faikehekehé, ko e tokotaha ʻoku ueʻi ia ʻe he ʻofa kia Sihová ke ne hoko “ko ha taha fai ngaue, ʻe, ʻe monuʻia ʻa e toko taha ko ia ʻi heʻene fai” iá. ʻIo, ʻoku hangē pē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū Kalaisí, “ʻoku monūʻia [fiefia] pe ʻa kinautolu ʻoku maʻu ʻa e folofola ʻa e ʻOtua, ʻo tauhi ki ai”!—Sēmisi 1:25; Luke 11:28; Sione 13:17.
6. Kapau ʻoku tau houngaʻia moʻoni ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e hā ʻa e ngaahi faingamālie te tau feinga fakafoʻituitui ke puke maʻu?
6 ʻI hoʻo tupulekina ʻi he ʻilo ʻo e finangalo ʻo e ʻOtuá mo ngāueʻaki ʻa e toe ngaahi meʻa kuó ke ako atu ki aí ʻe loloto ange ai ʻa e fiefia ko iá. Ko e hā ʻa hono lahi ʻo e feinga te ke fai ʻi hoʻo ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá? Ko e toko laui mano ʻo e faʻahinga naʻa nau vale ʻi he lautohí mo e tohinimá kuo nau ngāue mālohi ke nau ako ke lautohi, ʻoku nau fai fakatefito pē ʻeni koeʻuhí ke nau malava ai ʻo lau ʻa e Tohi Tapú mo akoʻi atu ia ki he kakai kehé. ʻOku ʻā pongipongia ʻa e niʻihi ia ʻi he pongipongi taki taha ke nau malava ʻo lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho taki taha mo e ngaahi tohi tokoni ki hono ako ʻo e Tohi Tapú, ʻo hangē Ko e Taua Leʻó. ʻI hoʻo hokohoko lau fakafoʻituitui ʻa e Tohi Tapú pe lau ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku hā ʻi he tohi kehe ki he akó, mātuʻaki fakatokangaʻi ʻa e ngaahi lao mo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Sihová, pea fekumi ke ke ʻilo ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku hā ai ko hotau tatakí. Fakalaulauloto ʻi he meʻa ʻoku fakahā ʻi he konga taki taha ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá, ʻene taumuʻá, mo ʻene ngaahi fakafeangai mo e faʻahinga ʻo e tangatá. Fakaʻatā ha taimi ki he meʻa ko ʻení ke ne fakafuo ho lotó. Fakatokangaʻi pe ʻe ʻi ai ha ngaahi founga ʻa ia ʻe malava ai ke ke ngāueʻaki ʻo toe lahi ange ʻa e akonaki mei he Tohi Tapú ʻi hoʻo moʻuí.—Sāme 1:1, 2; 19:7-11; 1 Tesalonaika 4:1.
ʻOku Kakato Hoʻo Līʻoa Kia Sihová?
7. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa hono uesia ʻe he tokāteline Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá ʻa e feinga ʻa e kakaí ke lotu ki he ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻe hoko nai ʻi he ako ʻe ha tokotaha ʻa e moʻoni ʻo fekauʻaki mo Sihová?
7 Kuo fakafiemālie ki he kakai ʻe laui miliona ʻenau ako ʻo ʻilo ko e ʻOtua moʻoní ʻoku ʻikai ko ha Tolu-Tahaʻi-ʻOtua ia. Naʻe ʻikai pē ke fakafiemālie kiate kinautolu ia ʻa e fakamatala ʻo pehē “ko ha misiteli iá.” ʻOku malava fēfē ke nau ʻunuʻunu ofi atu ki ha ʻOtua ʻoku ʻuhingangataʻa ʻaupito? Ko hono ola ʻo e meʻa kuo akoʻi ko iá, kuo nau hehema ai ke taʻetokangaʻi ʻa e Tamaí (ʻa ia ko hono huafá kuo ʻikai pē ke nau fanongo ki ai ʻi he siasí) pea kuo nau lotu kia Sīsū ʻo lau ko e ʻOtuá pē ia pe fai ʻa ʻenau lotú kia Mele (ʻa ia naʻe akoʻi kiate kinautolu ko e “Faʻē ʻa e ʻOtuá”). Ka kuo tali fiefia ʻe honau lotó ʻi hono fakahā ange ʻe ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei he Tohi Tapú ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá tonu, ko Sihova. (Sāme 83:18) Naʻe fuʻu toʻotoʻoa ha fefine Venisuela ʻi hono fakahā ange ki ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻo ne fāʻofua ʻi he finemui Fakamoʻoni naʻá ne fakahā ange ʻa e moʻoni mahuʻinga ko iá pea naʻá ne loto ke fai ha ako Tohi Tapu. ʻI he ʻilo ʻe he kakai peheé naʻe lea ʻa Sīsū ʻo kau ki heʻene Tamaí ko “hoku ʻOtua pea ko homou ʻOtua” pea naʻe lea ʻa Sīsū ʻo kau ki heʻene Tamaí ko e “ʻOtua moʻonia pe taha,” ʻoku nau ʻiloʻi ai ko e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke ʻuhingangataʻa. (Sione 17:3; 20:17) ʻI heʻenau hoko ʻo ʻilo ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻo Sihová, ʻoku nau ongoʻi tohoaki kiate ia, pea kamata ke nau lotu kiate ia mo nau loto ke fakahōifua kiate ia. Ko e hā ʻa hono olá?
8. (a) Ko e hā kuo fai ʻe he kakai ʻe laui miliona, koeʻuhi ko ʻenau ʻofa kia Sihova mo nau loto ke fakahōifua kiate iá? (e) Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e papitaiso faka-Kalisitiané?
8 ʻI he lolotonga ʻa e taʻu ʻe hongofulu kuo ʻosí, ko e kakai ʻe toko 2,528,524 ʻi he ngaahi konitinēniti ʻe ono mo e ngaahi motu lahi naʻa nau fakatapui ʻa ʻenau moʻuí kia Sihova mo fakahāhā ʻa ʻenau fakatapuí ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he vai. Ko ha taha koe ʻo e faʻahinga ko ʻení, pe ʻokú ke lolotonga teuteu ke papitaiso? Ko e papitaisó ko e lākanga mahuʻinga ia ʻi he moʻui ʻa e tokotaha Kalisitiane moʻoni kotoa pē. Naʻe fekau ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke nau ngaohi ha kau ākonga mei he kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē pea ke papitaiso kinautolu. (Mātiu 28:19, 20) ʻOku toe taau foki ke fakatokangaʻi ʻi he ʻosi pē ʻa hono papitaiso ʻo Sīsuú naʻe folofola hifo ʻa Sihova tonu mei he langí, ʻo pehē: “Ko hoku ʻAlo Pele koe, ko koe kuo u hōifua ai.”—Luke 3:21, 22.
9. Ke tauhi maʻu ʻa e vahaʻangatae ʻoku hōifua ki ai ʻa Sihová, ko e hā ʻoku fiemaʻu meiate kitautolú?
9 Ko ha vahaʻangatae fakahōifua mo Sihova ko ha meʻa ia ke koloaʻaki. Kapau kuó ke maʻu ʻa e vahaʻangatae pehē ʻi haʻo fakatapui mo papitaiso, fakaʻehiʻehi mei he meʻa te ne maumauʻi iá. ʻOua te ke fakaʻatā ʻa e ngaahi loto-moʻua ki he moʻuí mo e tokanga ki he ngaahi meʻa fakamatelié ke ne teke hifo ia ki he tuʻunga fika ua. (1 Tīmote 6:8-12) ʻAi ke moʻui ʻo fehoanaki moʻoni mo e akonaki ʻa e Palōvepi 3:6: “Ke ke fakaongo kiate ia [Sihova] ʻi ho hala kotoa pe, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalunga.”
ʻOku Loloto Fēfē ʻa Hono Ueʻi Koe ʻE He ʻOfa ʻa Kalaisí?
10. Ko e hā ʻoku ʻikai ke fakatupunga ai ʻe heʻetau lotu kia Sihová ke tau taʻetokaʻi ʻa Sīsū?
10 Ko e moʻoni, ko e houngaʻia totonu kia Sihova ko e ʻOtua moʻoni pē ia ʻe tahá, ʻoku ʻikai te ne ʻai ha tokotaha ke ne taʻetokaʻi ʻa Sīsū Kalaisi. ʻI hono kehe ʻaupitó, ʻoku pehē ʻi he Fakahā 19:10: “Ko e fai fakamoʻoni kia Sisu, ko e laumalie ʻo e palofisai.” Meia Sēnesi kia Fakahā, kuo tokonaki mai ʻe he ngaahi kikite fakamānavaʻí ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻo fekauʻaki mo e ngāue ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he taumuʻa ʻa Sihová. Ko ha tokotaha kuó ne hoko ʻo maheni mo e ngaahi fakaikiiki ko iá, ʻoku hā mai kiate ia ha ʻata fakamānako ʻoku ʻataʻatā ia mei he ngaahi fakamatalakeheʻi mo e ngaahi fakakaukau hala kuo tupu mei he ngaahi loi ʻoku akoʻi ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané.
11. Naʻe anga-fēfē ʻa hono ueʻi ha fefine ʻi Pōlani ʻi heʻene ako ʻo fekauʻaki mo e moʻoni ʻoku akoʻi mei he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá?
11 Ko hono maʻu ʻa e moʻoni ʻo fekauʻaki mo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻoku malava ke ne ueʻi tautakele ha tokotaha. Ko e meʻa ia naʻe hoko kia Danuta, ko ha fefine ʻi Pōlani. Naʻá ne fetuʻutaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe valu, naʻá ne fiefia ʻi he ngaahi meʻa naʻa nau akoʻi ange kiate iá, ka naʻe ʻikai te ne ʻai ʻa e lotu moʻoní ko ʻene founga moʻuí ia. Pea naʻá ne maʻu ʻa e tatau ʻo e tohi ko e The Greatest Man Who Ever Lived, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e moʻui ʻa Kalaisí ʻi ha founga faingofua ke mahino ki ha taha.a ʻI he efiafi poʻulí, naʻá ne sio ki he tohí, ko ʻene fakakaukau ke lau ha vahe pē ʻe taha. Kae kehe, naʻá ne toki tuku pē ki lalo ʻa e tohí ʻi he ʻosi ʻo ʻene lau iá, kuo mafoa ʻa e atá. Naʻá ne tangi mo kōlenga: “Sihova, fakamolemoleʻi ange au.” Ko e ola ʻo meʻa naʻá ne laú, naʻe toe mahino lahi ange ai kiate ia ʻa e ʻofa kuo fai ʻe Sihova mo hono ʻAló. Naʻá ne ʻilo ko e taʻu ē ʻe valu naʻá ne taʻehoungaʻia ai ʻo tafoki mei he tokoni naʻe fai ange kiate ia ʻe he ʻOtuá ʻi he kātaki. ʻI he 1993 naʻá ne papitaiso ai ko e fakahāhā ʻo ʻene fakatapui kia Sihova ʻo makatuʻunga ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi.
12. ʻOku anga-fēfē ʻa hono ueʻi ʻa ʻetau moʻuí ʻi he ʻilo kānokato ʻo Sīsū Kalaisí?
12 Ko e “ʻilo kanokano ki hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi” ʻoku fekauʻaki ia mo e tokotaha Kalisitiane longomoʻui mo fua lahi. (2 Pita 1:8) Ko e hā ʻa hono lahi ʻo haʻo kau ki ha ngāue pehē, ke ʻoatu ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ki he niʻihi kehé? Ko e lahi ʻo e malava fakafoʻituitui ʻa ha taha ke fai iá ʻoku uesia ia ʻe he ngaahi tuʻunga lahi. (Mātiu 13:18-23) Ko e ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻoku ʻikai malava ke tau liliu ia, ka ko e niʻihi ʻoku tau malava. Ko e hā te ne ueʻi kitautolu ke tau ʻilo mo fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku malava ke faí? Naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá: “ʻIo ʻoku loki kimautolu ʻe he ʻofa ʻa Kalaisi”; ko hono fakalea ʻe tahá, ko e ʻofa naʻá ne fakahā ʻi hono foaki atu ʻene moʻuí koeʻuhi ko kitautolú ʻoku fuʻu tuʻu-ki-muʻa ia, pea ʻi he tupulekina ʻa ʻetau houngaʻia aí, ʻe mātuʻaki ueʻi ai hotau lotó. Ko hono olá, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku mātuʻaki taʻefeʻunga kiate kitautolu ke hanganaki tulimui ki he ngaahi taumuʻa siokitá mo moʻui fakatefito pē ke fakafiemālieʻi pē kita. Ka ʻoku totonu ke tau liliu ʻa ʻetau ngaahi meʻá ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngāue naʻe akoʻi ʻe Kalaisi ki heʻene kau ākongá ke nau faí.—2 Kolinitō 5:14, 15.
Fakamavahe Mei He Māmaní —Ko e Hā Hono Lahí?
13. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau loto ke kau ki ha lotu kuó ne ʻai ia ko e konga ʻo e māmaní?
13 ʻOku ʻikai ke faingataʻa ke sio ki he ngaahi meʻa naʻe fai ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané mo e ngaahi lotu kehé koeʻuhi ko ʻenau loto ke hoko ko e konga ʻo e māmaní. Kuo ngāueʻaki ʻa e ngaahi paʻanga ʻa e siasí ke fakapaʻangaʻi ʻa e ngāue fakaeangatuʻú. Kuo hoko ʻa e kau pātelé ko e sōtia tau toitoi. ʻI he ʻaho ki he ʻaho, ʻoku fakaeʻa ʻe he ngaahi nusipepá ha ngaahi fakamatala ʻo fekauʻaki mo e ngaahi kulupu fakalotu ʻi he feituʻu kehekehe ʻo e māmaní ʻoku nau fetauʻaki pē. Ko honau nimá ʻoku pani toto. (ʻAisea 1:15) Pea ʻi māmani lahi kuo feinga ʻa e haʻa faifekaú ke ngaohi kākaaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakapolitikalé. Ko e kau lotu moʻoní ʻoku ʻikai ke ʻi ai hanau kaunga ki he meʻa ko ʻení.—Sēmisi 4:1-4.
14. (a) Ko e hā kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi fakafoʻituitui mei ai kapau ʻoku tau fakamavahe mei he māmaní? (e) Ko e hā ʻe malava ke tokoni kiate kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi mei he tauhele ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi tōʻonga fakaemāmaní?
14 Ka ko e fakamavahe mei he māmaní ia ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ʻoku fekauʻaki mo iá. ʻOku ʻulungāangaʻaki ʻe he māmaní ia ʻa e ʻofa ki he paʻangá pea mo e meʻa ʻoku malava ke fakatau mai ʻaki ʻa e paʻangá, ko e holi ke tuʻu-ki-muʻa fakaekitá, mo e tuli taʻetuku ki he fakafiefiá, fakataha mo e ngaahi meʻa ʻo hangē ko e ʻikai fai ha tokanga moʻoni ki he niʻihi kehé, loi mo e ngaahi lea kovi, angatuʻu ki he mafaí, pea mo e ʻikai ke ngāueʻaki ʻa e mapuleʻi-kitá. (2 Tīmote 3:2-5; 1 Sione 2:15, 16) ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakahā ʻa e ngaahi angaʻi-tangata pehē ʻi ha founga, koeʻuhi ko ʻetau taʻehaohaoá. Ko e hā ʻe malava ke tokoni kiate kitautolu ʻi heʻetau fekuki ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tauhele peheé? ʻOku fiemaʻu ke tau manatuʻi ʻa e tokotaha ʻokú ne fakatupunga ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení hono kotoa. “Ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e fili.” (1 Sione 5:19) Neongo ai pē pe ʻoku fēfē ʻa e hā fakatauele mai nai ha ʻalunga, neongo ai pē pe ko e kakai ʻe toko fiha ʻoku nau moʻuiʻaki ʻa e founga ko iá, ʻi heʻetau ʻilo ko e tokotaha fakafepaki lahi kia Sihová, ko Sētane ko e Tēvoló, ʻokú ne poupouʻi iá, ʻoku tau ʻilo ko e palakū moʻoni ia.—Sāme 97:10.
ʻOku Fano Atu Fēfē ʻa Hoʻo ʻOfá?
15. ʻOku anga-fēfē ʻa hono tokoniʻi koe ʻe he ʻofa taʻesiokita kuó ke sio ki aí ke ke ʻilo ʻa e lotu moʻoní?
15 ʻI hoʻo ʻuluaki kamata ke feohi mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ko e ʻofa naʻe fakahāhā ʻi honau lotolotongá naʻe ʻikai ha toe veiveiua ʻa ʻene fakamānako kiate koé koeʻuhi ko ʻene kehe ʻaupito mei he anga ʻo e māmaní. Ko hono fakamamafaʻi ʻa e ʻofa taʻesiokitá ʻokú ne ʻai ʻa e lotu maʻa kia Sihová ke makehe mei he ngaahi tōʻonga lotu kehe kotoa pē. Ko e meʻa nai ʻeni naʻá ne ʻai koe ke ke tui ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pē ʻoku nau fai ʻa e lotu moʻoní. Naʻe pehē ʻe Sīsū Kalaisi tonu: “Ko e meʻa kó é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu aʻaku, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.”—Sione 13:35.
16. Ko e hā ʻa e ngaahi faingamālie te tau maʻu fakafoʻituitui nai ke tau ʻai ke fano atu ai ʻa ʻetau ʻofá?
16 Ka ʻoku fakaʻilongaʻi koe ʻe he ʻulungāanga ko iá ko e taha koe ʻo e kau ākonga ʻa Kalaisí? ʻOku ʻi ai ha ngaahi founga ʻe malava ke ke ʻai ke fano atu ai ʻa hoʻo fakahā ʻa hoʻo ʻofá? ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻoku malava ke tau fai pehē kotoa pē. ʻOku lahi ange ʻa e meʻa ia ʻoku kau ki he ʻofá ʻi he anga-fakakaumeʻa pē ki he niʻihi kehe ʻi he Kingdom Hall. Pea kapau te tau ʻai ke fano atu ʻa ʻetau ʻofá kiate kinautolu pē ʻoku nau ʻofa mai kiate kitautolú, ʻe ʻi ai haʻatau faikehekehe mei he māmaní? “Sinoemeʻa ke mou tauhi ai pe hoʻomou feʻofaʻaki ke tukuingata pe,” ko e enginaki ia ʻa e Tohi Tapú. (1 Pita 4:8) Ko hai ke tau fakahā ki ai ʻa e ʻofa lahi angé? Ki ha tokoua pe tuofefine Kalisitiane ʻa ia ʻoku kehekehe ʻa e ʻātakai naʻe tupu hake aí meiate kitautolu pea pehē ki heʻene founga ʻo ʻene fai ha ngaahi meʻa ʻoku fakatupu-ʻita kiate kitautolú? Ki ha tokotaha ʻoku ʻikai malava ke ne kau maʻu pē ki he ngaahi fakatahá, koeʻuhi ko e puke pe ko e taʻumotuʻa? Ki hotau hoa malí? Pe ki heʻetau ongo mātuʻa nai kuo taʻumotuʻá? Ko e niʻihi naʻa nau fai lelei ʻi hono fakahāhā ʻa e ngaahi fua ʻo e laumālié, kau ai mo e ʻofá, ʻoku nau pehē ʻoku hangē ʻoku nau toe ako ʻa e ngaahi meʻá ni hono kotoa pē ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga faingataʻa ʻaupito ʻoku malava ke hoko ʻi hono fai ʻa e meimei tokanga fakakātoa ki ha mēmipa ʻo e fāmilí kuo hoko ʻo mātuʻaki taʻeʻaonga tupu mei he lavea. Ko e moʻoni, naʻa mo e fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga ko ʻení, ʻoku totonu ke fakalaka atu ʻa ʻetau ʻofá mei hotau fāmilí pē.
Ngāue Fakamoʻoni ʻo e Puleʻangá —ʻOku Fēfē ʻa Hono Mahuʻinga Kiate Koé?
17. Kapau kuo tau maʻu ha ʻaonga fakafoʻituitui mei he ngaahi ʻaʻahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ko e hā ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tau fai ʻi he taimí ni?
17 Ko e taha ʻo e founga mahuʻinga ʻoku tau fakahā ai ʻa e ʻofa ki hotau faʻahingá ko e ngāue fakamoʻoni kiate kinautolu ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e kulupu pē ʻe taha ʻo e kakaí ʻoku nau fai ʻa e ngāue ko ʻeni naʻe kikiteʻi ʻe Sīsuú. (Maʻake 13:10) Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pē. Kuo tau maʻu ha ʻaonga fakafoʻituitui mei ai. Ko hotau monū ia ke tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he taimí ni. Kapau ʻoku tau maʻu ʻa e anga ʻo e fakakaukau ki ai ʻa e ʻOtuá, ʻe hoko ʻa e ngāue fakamoʻoní ʻo tuʻu-ki-muʻa ʻi heʻetau moʻuí.
18. ʻI heʻetau lau ʻa e tohi ko e Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom, ʻe anga-fēfē ʻa ʻene tākiekina ʻa ʻetau kau ki he ngāue fakamoʻoni ʻo kau ki he Puleʻangá?
18 Ko e fakamatala fakatupu-fiefia ʻo fekauʻaki mo hono ʻave ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ki he ngaahi feituʻu mamaʻo taha ʻo e māmaní ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení kuo fakamatala ki ai ʻi he tohi ko e Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom. Kapau ʻoku ala maʻu ia ʻi he lea ʻokú ke ngāueʻakí, ʻoua te ke taʻelau ʻa e tohi ko iá. Pea ʻi hoʻo lau iá, fakatokangaʻi makehe ʻa e ngaahi founga kotoa pē naʻe kau ai ʻa e tokotaha taki taha ki hono fai ha fakamoʻoni ʻo fekauʻaki mo e Puleʻangá. ʻOku malava ke ke faʻifaʻitaki ki ha faʻifaʻitakiʻanga ʻa ha niʻihi ai? ʻOku ʻatā mai kiate kitautolu hono kotoa pē ʻa e ngaahi faingamālie lahi. ʻOfa ke ueʻi kitautolu ʻe heʻetau ʻofa kia Sihová ke tau ngāueleleiʻaki ʻa e ngaahi faingamālie ko iá.
19. Ko e hā ʻa e ʻaonga te tau maʻu ʻi heʻetau tali ʻa e fatongia ʻi heʻetau ʻilo ʻa e lotu moʻoní?
19 ʻI heʻetau ngāueʻaki kiate kitautolu ʻa hono fai ʻo e finangalo ʻo Sihová, te tau maʻu ai ʻa e tali ki he fehuʻí ni, Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e moʻuí? (Fakahā 4:11) ʻOku ʻikai te tau kei taufā holo mo ongoʻi taʻeʻaonga. ʻOku ʻikai ke toe ʻi ai ha meʻa ʻa ia ʻoku malava ke ke ngāue līʻoa ai te ke maʻu ai ʻa e fiemālie lahi angé ka ko hoʻo ngāue ʻaufuatō ʻaki koe ki he ngāue kia Sihova ko e ʻOtuá. Ko ha kahaʻu fakafiefia ē ʻoku tuku tauhi mai! Ko ha moʻui fiemālie taʻengata ʻi heʻene māmani foʻou, ʻa ia te tau malava ai ke ngāueʻaki kakato ʻa ʻetau malava fakaefakakaukaú ke fetāiaki kakato mo e taumuʻa ʻofa naʻe ngaohi ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
Ko e Hā Haʻo Tali?
◻ Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki ha lotu ke ne tali ʻa e Tohi Tapú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá mo fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ko e ʻOtua moʻoní ia?
◻ Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he lotu moʻoní ʻo kau kia Sīsū mo ʻene hoko ko e Huhuʻí?
◻ Ko e hā ʻoku totonu ai ki he kau Kalisitiané ke nau fakamavahe mei he māmaní mo ngāueʻaki ʻa e ʻofa taʻesiokitá?
◻ ʻOku kaunga fēfē ʻa e ngāue fakamoʻoni fekauʻaki mo e Puleʻangá ʻi he lotu moʻoní?
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Ko e lākanga mahuʻinga ʻa e papitaisó ʻi hono tali ʻa e ngaahi fatongia ʻo e lotu moʻoní. ʻI he māhina taki taha, ʻoku papitaiso ai ʻa e toko 25,000 nai ʻi māmani lahi
Lūsia
Senegal
Papua Niukini
U.S.A.
[Fakatātā ʻi he peesi 19]
Ko hono tala atu ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú ki he niʻihi kehé ko e konga ia ʻo e lotu moʻoní
U.S.A.
Pelēsila
U.S.A.
Hongo Kongo