LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 8/15 p. 8-11
  • Aʻu ʻa e Lotu Faka-Kalisitiané ki ʻĒsia Maina

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Aʻu ʻa e Lotu Faka-Kalisitiané ki ʻĒsia Maina
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Muʻaki Kau Kalisitiane ʻi ʻĒsia Mainá
  • Ngaahi Meʻa Naʻe Hoko ʻi ʻĒsia Maina
  • Faʻahinga Ne Nau Maʻu ʻa e Ongo Tohi ʻa Pitá
  • Fakatahaʻanga ʻe Fitu ʻo e Tohi Fakahaá
  • Ngāue Fakanānā mo ʻAufuatō
  • Mafola ʻa e Lotu Faka-Kalisitiané ki he Ngaahi Puleʻanga Lahi
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • E13 Ko e Mafola ʻa e Lotu Faka-Kalisitiané
    Liliu Tohi Tapu ʻo e Māmani Foʻoú ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní
  • Ko ha Sīpinga Fakamānavaʻi ʻo Kau ki he Ngāue Fakamisinale Faka-Kalisitiané
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
  • ʻOku Folofola Mai ʻa Kalaisi ki he Ngaahi Fakatahaʻangá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 8/15 p. 8-11

Aʻu ʻa e Lotu Faka-Kalisitiané ki ʻĒsia Maina

ʻI HE ʻuluaki senitulí T.S., naʻe lakalakaimonū ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga Kalisitiane lahi ʻi ʻĒsia Maina (konga lahi ʻo Toake ʻi onopōní). Ko e kau Siu mo e kau Senitaile tokolahi naʻa nau tali ʻa e pōpoaki faka-Kalisitiané. ʻOku pehē ʻi ha tikisinale Tohi Tapu ʻe taha: “Tuku kehe ʻa Sīlia-Pālesitaine, naʻe fai ʻe he ngaʻunu faka-Kalisitiané ʻa ʻene fuofua laka ki muʻa lahi tahá ʻi heni ʻi ʻĒsia Maina.”

ʻOku lava ke tau maʻu ha fakatātā kakato ange ʻo e mafola ʻa e lotu faka-Kalisitiané ʻi he feituʻú ni ʻaki hono fakatahatahaʻi ʻa e fakamatala mei he ngaahi maʻuʻanga fakamatala kehekehe. Tau sio angé ki he founga ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga ai mei he lāulea ki he fakamatala ʻoku ala maʻú.

Muʻaki Kau Kalisitiane ʻi ʻĒsia Mainá

Ko e muʻaki meʻa mahuʻinga naʻe hoko ʻi he mafola ʻa e lotu faka-Kalisitiané ʻi ʻĒsia Mainá naʻe hoko ʻi he Penitekosi 33 T.S. ʻi he taimi naʻe fakatahataha ai ʻi Selusalema ha fuʻu kakai lea kehekehe ʻa ia naʻe kau ai ʻa e kau Siu ʻi he Nofoʻanga Siú (kau Siu naʻa nau nofo ʻi tuʻa Pālesitaine) pea mo e kau ului Siu. Naʻe malangaʻi ʻe he kau ʻapositolo ʻa Sīsuú ʻa e ongoongo leleí ki he kau ʻaʻahi ko ení. Ko e lēkooti fakahisitōliá ʻoku pehē ai naʻe haʻu ʻa e faʻahinga kehekehe mei Kapatōsia, Ponitō, ko e vahefonua ʻo ʻĒsiá,a Filisia mo Pamifilia—ko e ngaahi feituʻu naʻe faʻuʻaki ha konga lahi ʻo ʻĒsia Maina. Ko e kau fanongo ʻe toko 3,000 nai naʻa nau tali ʻa e pōpoaki faka-Kalisitiané pea nau papitaiso. ʻI heʻenau foki ki ʻapí, naʻa nau ō mo ʻenau tui foʻoú.—Ngāue 2:​5-​11, 41.

ʻOku tau maʻu ʻa e fakamatala hokó ʻi he lēkooti Fakatohitapu ʻo e ngaahi fononga fakamisinale ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi ʻĒsia Mainá. Lolotonga ʻene ʻuluaki fonongá, ʻi he 47/48 T.S. nai, naʻe folau ai ʻa Paula mo hono ngaahi kaungāmeʻá mei Saipalo ki ʻĒsia Maina, ʻo tūʻuta ʻi Peaka ʻi Pamifilia. ʻI he loto kolo ʻo ʻAniteoke ʻi Pisitiá, ko ʻenau lavameʻa ʻi he malangá naʻe langaʻi ai ʻa e meheka mo e fakafepaki mei he kau Siú. ʻI he hiki fakatonga-hahake ʻa Paula ki ʻAikoniumé, naʻe faʻufaʻu ai ʻa e kau Siu kehe ke ngaohikoviʻi ʻa e kau misinalé. Ko e kakai loto-māfana fakalotofonua ʻi Līsita ʻa ia naʻe ofi aí naʻa nau ʻuluaki talaki ko Paulá ko ha ʻotua. Ka ʻi he hili e tūʻuta ai ʻa e kau Siu fakafepaki mei ʻAniteoke mo ʻAikoniumé, naʻe kamata ʻa e fuʻu kakai ʻi he feituʻú ke tolomakaʻi ʻa Paula ʻo liʻaki ai heʻenau pehē kuó ne mate! Hili e meʻa ko ia ne hokó, naʻe fakalahi atu ʻa e fononga ʻa Paula mo Panepasá ki Teape ʻi he vahefonua fakapolitikale Loma ʻo Kalētiá, ko ha feituʻu ʻa ia naʻe lea faka-Laikonia ai ʻa e kakaí. Naʻe fokotuʻutuʻu maau ai ʻa e ngaahi fakatahaʻangá, pea naʻe fakanofo mo e kau mātuʻa. ʻOku lava ke ke sio heni ʻi he taʻu nai ʻe 15 hili ʻa e Penitekosi 33 T.S., naʻe ʻosi fakavaʻe lelei ʻa e lotu faka-Kalisitiané ʻi ʻĒsia Maina.​—Ngāue 13:13–​14:26.

Lolotonga ʻa ʻene fononga hono uá, ʻi he 49 ki he 52 T.S. nai, naʻe ʻuluaki fononga ʻi ʻuta ʻa e kulupu ʻa Paulá ki Līsita, ʻo ngalingali naʻa nau fou atu ʻi hono feituʻu tupuʻangá ʻi Tāsusi, Silisia. Hili ʻene toe ʻaʻahi ki he fanga tokoua ʻi Līsitá mo ʻene ngaʻunu ki he tokelaú, naʻe feinga ai ʻa Paula ke ne “malangaʻaki ʻa e folofola” ʻi he vahefonua ʻo Pitinia mo ʻĒsiá. Kae kehe, naʻe ʻikai fakaʻatā ia ʻe he laumālie māʻoniʻoní. Ko e ngaahi feituʻu ko iá ʻe toki ngāueʻi fakaʻevangeliō ia ʻamui. ʻI hono kehé, naʻe tataki ʻe he ʻOtuá ʻa Paula ʻo fou atu ʻi he ngaahi konga fakatokelau hihifo ʻo ʻĒsia Mainá ki Taloasi ʻi he matāfonuá. Naʻe tataki leva ai ʻa Paula ʻi ha vīsone ke ne talaki ʻa e ongoongo leleí ʻi ʻIulope.—Ngāue 16:​1-12; 22:3.

Lolotonga ʻa e fononga fakamisinale hono tolu ʻa Paulá, ʻi he 52 ki he 56 T.S. nai, naʻá ne toe ngaʻunu ai ʻo fou atu ʻi ʻĒsia Maina, ʻo ne aʻu ki ʻEfesō, ko ha kolo taulanga mahuʻinga ʻo ʻĒsia. Naʻá ne ʻosi tuʻu ai ʻi heʻene foki mei heʻene fononga hono uá. Naʻe longomoʻui ha kulupu ʻo e kau Kalisitiané ʻi he kolo ko iá, pea naʻe ngāue fakataha mo kinautolu ʻa Paula mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi he taʻu nai ʻe tolu. Naʻe fakaʻilongaʻiʻaki ʻa e vahaʻa taimi ko iá ha ngaahi tuʻunga faingataʻa mo fakatuʻutāmaki, ʻa ia ko e taha ai ko e fuʻu vālau naʻe fakatupunga ʻe he kau tufunga siliva ʻEfesoó ʻi hono taukapoʻi ʻenau komēsiale fakalotu fakatupu paʻanga lahí.​—Ngāue 18:​19-​26; 19:​1, 8-​41; 20:31.

Ko e ngāue fakamisinale naʻe senitā tefito ʻi ʻEfesoó ʻoku hā mahino naʻe ʻi ai hono ngaahi ola lelei. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Ngāue 19:10: “Naʻe fanongo ki he folofola ʻa e ʻEiki ʻa e nofo Esia kotoa, ʻa e Siu mo e Kalisi fakatouʻosi.”

Ngaahi Meʻa Naʻe Hoko ʻi ʻĒsia Maina

Ofi ki he ngataʻanga ʻo ʻene nofo ʻi ʻEfesoó, naʻe tohi ai ʻa Paula ki he kau Kolinitoó: “ʻOku ʻofa atu ʻa e ngaahi siasi [pe fakatahaʻanga] Esia.” (1 Kolinito 16:19) Ko e hā ʻa e ngaahi fakatahaʻanga naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Paulá? Ngalingali naʻá ne fakakau ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ko ia ʻi Kolose, Leotisia mo Hailapolí. (Kolose 4:​12-​16) Ko e tohi ko e Paul​—His Story ʻoku pehē ai: “ʻOku hā ngali totonu ke pehē ko e tupu ʻa e ngaahi feohiʻanga ʻi Sīmana, Peakamosi, Sātisi mo Filatelifiá mei he ngāue fakamisinale ʻi ʻEfesoó. . . . Ko e ngaahi feohiʻangá kotoa naʻa nau nofo takatakai ʻo ʻikai laka hake ʻi he maile ʻe 120 (kilomita ʻe 192) mei ʻEfesō pea naʻe fakafehokotaki kinautolu ʻe he ngaahi hala lelei ʻaupito.”

Ko ia ʻi he taʻu nai ʻe 20 hili ʻa e Penitekosi 33 T.S., naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he fakatonga mo e fakahihifo ʻo ʻĒsia Mainá. Fēfē ʻa e ngaahi konga kehe ʻo e feituʻú?

Faʻahinga Ne Nau Maʻu ʻa e Ongo Tohi ʻa Pitá

Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻene muʻaki tohi fakamānavaʻí ʻi ha ngaahi taʻu ki mui ai, ʻi he 62 ki he 64 T.S. nai. Naʻá ne fai ia ki he kau Kalisitiane ʻi Ponitō, Kalētia, Kapatōsia, ʻĒsia mo Pitiniá. ʻOku fakahaaʻi ʻi he tohi ʻa Pitá ʻoku ngalingali naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he ngaahi feituʻú ni, ʻi he ekinaki ki heʻenau kau mātuʻá ke “tauhi ʻa e fanga sipi.” Naʻe fokotuʻu ʻanefē ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ko ení?—1 Pita 1:1; 5:​1-3.

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi feituʻu ʻa ia naʻe nofo ai ʻa e faʻahinga ne nau maʻu ʻa e ongo tohi ʻa Pitá, hangē ko ʻĒsia mo Kalētiá ne ʻosi ngāue fakaʻevangeliō ai ʻa Paula. Kae kehe, ne teʻeki ke ne malanga ʻi Kapatōsia pe Pitinia. ʻOku ʻikai tala mai ʻe he Tohi Tapú pe naʻe anga-fēfē ʻa e mafola ʻa e lotu faka-Kalisitiané ʻi he ngaahi feituʻú ni, ka ʻoku lava ke pehē naʻe fakafou ia ʻi he kau Siu pe ului Siu naʻa nau ʻi Selusalema ʻi he Penitekosi 33 T.S. pea nau toki foki ki mui ki honau fonuá. Ko e hā pē ʻa e tuʻungá, ʻi he taʻu nai ʻe 30 hili ʻa e Penitekosí ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe Pita ʻa ʻene ongo tohí, ne hā mahino naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ne “mafola ʻi ʻĒsia Maina kotoa,” ko e lau ia ʻa ha mataotao ʻe taha.

Fakatahaʻanga ʻe Fitu ʻo e Tohi Fakahaá

Ko e angatuʻu ʻa e kau Siú ki he kau Lomá naʻe fakatupunga ai ʻa hono fakaʻauha ʻo Selusalema ʻi he 70 T.S. Mahalo pē ne iku ai ʻo ʻi ʻĒsia Maina ʻa e kau Kalisitiane Siutea ʻe niʻihi.b

Ofi ki he fakaʻosinga ʻo e ʻuluaki senituli T.S., naʻe tataki ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi tohi naʻe fai ki he fakatahaʻanga ʻe fitu ʻi ʻĒsia Mainá fakafou ʻi he ʻapositolo ko Sioné. Ko e ngaahi tohi ko eni ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻi ʻEfesō, Sīmana, Peakamosi, Taiataila, Sātisi, Filatelifia, mo Leotisiá, ʻoku fakahaaʻi ai ko e kau Kalisitiane ʻi he konga ko eni ʻo ʻĒsia Mainá naʻa nau fehangahangai he taimi ko iá mo e ngaahi fakatuʻutāmaki kehekehe, hangē ko e ʻulungāanga taʻetāú, mamahiʻi ʻa e lotu mavahé mo e tafoki mei he moʻoní.​—Fakahā 1:​9, 11; 2:​14, 15, 20.

Ngāue Fakanānā mo ʻAufuatō

Ko e mafola ʻa e lotu faka-Kalisitiane he ʻuluaki senitulí naʻe kau mahino ki ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he meʻa ʻoku tau lau ʻi he tohi Ngāue ʻa e Kau ʻApositoló. Ko e ongo ʻapositolo ʻiloa ko Pita mo Paulá naʻá na kau ʻi he ngaahi meʻa naʻe fakamatalaʻi ʻi he tohi Ngāué, ka ko ha tokolahi kehe ʻoku ʻikai ʻiloʻi honau tokolahí ne nau malanga ʻi ha feituʻu kehe. Ko e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi ʻĒsia Mainá ʻoku fakapapauʻi ai naʻe lotoʻaki ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ʻa e fekau ʻa Sīsū: “Ko ia ke mou ō, ʻo ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko ʻeku kau ako.”—Mātiu 28:​19, 20.

ʻI he founga meimei tatau he ʻahó ni, ko e ngaahi ngāue faitōnunga siʻi pē ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi māmani lahi ʻoku ʻiloʻi ʻe he fetokouaʻaki fakavahaʻapuleʻangá. Hangē ko ia ʻi he tokolahi taha ʻo e kau ʻevangeliō faitōnunga ʻi ʻĒsia Maina ʻi he ʻuluaki senitulí, ko e tokolahi taha ʻo e kau malanga ʻo e ongoongo leleí ʻi onopōní ʻoku ʻikai loko ʻiloʻi kinautolu. Neongo ia, ko kinautolu foki ʻoku nau maʻu ʻa e moʻui femoʻuekina mo mohu tāpuaki, pea ʻoku nau hokosia ʻa e fiemālie lahi ʻi he ʻiloʻi ʻoku nau ngāue talangofua ke fakamoʻui ʻa e niʻihi kehé.​—1 Timote 2:​3-6.

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻI he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané pea ʻi he kupu ko ení, ʻoku ʻuhinga ʻa e “ʻĒsiá” ki he vahefonua Loma naʻe kau ki ai ʻa e konga fakahihifo ʻo ʻĒsia Mainá, ʻo ʻikai ko e konitinēniti ʻo ʻĒsiá.

b Ko e faihisitōlia ko ʻIusepiasí (260-​340 T.S.) ʻokú ne pehē ʻi ha taimi ki muʻa ʻi he 66 T.S., ko e “kau ʻapositoló, ʻi heʻenau ʻi he fakatuʻutāmaki hokohoko mei he ngaahi faʻufaʻu fakapoó, ne ueʻi ai kinautolu ke nau mavahe mei Siutea. Ka ke akoʻi ʻenau pōpoakí naʻa nau fononga ki he fonua kotoa pē ʻi he mālohi ʻo Kalaisí.”

[Puha ʻi he peesi 11]

MUʻAKI LOTU FAKA-KALISITIANÉ ʻI PITINIA MO PONITŌ

Ko e vahefonua naʻe fakatahaʻi ʻo Pitinia mo Ponitoó naʻe tuʻu ia ʻi he Matāfonua Tahi ʻUliʻuli ʻo ʻĒsia Mainá. ʻOku ʻiloʻi ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo e moʻui fakaʻaho ʻi he vahefonua ko ení mei he meʻa naʻe tohi ki he ʻEmipola Loma ko Talāsení ʻe Pilini ko e Siʻi, ko e taha ʻo hono kau ʻōfisá.

ʻI he taʻu nai ʻe 50 hili hono ʻave holo ʻa e ongo tohi ʻa Pitá ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻi he feituʻú ni, naʻe kole ai ʻa Pilini kia Talāseni ki ha faleʻi ki he founga ke ikuʻiʻaki ʻa e kau Kalisitiané. “Kuo teʻeki ai ʻaupito ke u ʻi ai ʻi hano fakafehuʻi ʻa e kau Kalisitiané. Ko ia ai, ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi ʻa e natula ʻo e lahi ʻo e ngaahi tautea ʻoku faʻa fakahoko kia kinautolú,” ko e tohi ia ʻa Piliní. “Ko e faʻahinga tāutaha tokolahi ʻi he taʻumotuʻa mo e tuʻunga kotoa pē, ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine fakatouʻosi, ʻoku ʻomi kinautolu ki he fakamaauʻangá, pea ʻoku ngalingali ʻe hokohoko atu eni. ʻOku ʻikai ko e ngaahi koló pē, ka ko e fanga kiʻi kolo iiki mo e ngaahi vahefonua tukuʻutá foki ʻa ia kuo uesia ʻi heʻenau fetuʻutaki mo e lotu fehiʻanekinaʻi ko ení.”

[Taiakalami/Mape ʻi he peesi 9]

(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu, sio ki he tohi)

NGAAHI FONONGA ʻA PAULÁ

Fononga Fakamisinale ʻUluaki

SAIPALO

PAMIFILIA

Peaka

ʻAniteoke (ʻo Pisitia)

ʻAikoniume

Līsita

Teape

Fononga Fakamisinale Ua

SILISIA

Tāsusi

Teape

Līsita

ʻAikoniume

ʻAniteoke (ʻo Pisitia)

FILISIA

KALĒTIA

Taloasi

Fononga Fakamisinale Tolu

SILISIA

Tāsusi

Teape

Līsita

ʻAikoniume

ʻAniteoke (ʻo Pisitia)

ʻEfesō

ʻĒSIA

Taloasi

[Fakatahaʻanga ʻe fitu]

Peakamosi

Taiataila

Sātisi

Sīmana

ʻEfesō

Filatelifia

Leotisia

[Ngaahi feituʻu kehe]

Hailapoli

Kolose

LISIA

PITINIA

PONITŌ

KAPATŌSIA

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

ʻAniteoke

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

Taloasi

[Maʻuʻanga]

© 2003 BiblePlaces.com

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Fale Faiva ʻi ʻEfesō.​—Ngāue 19:29

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Tuʻuʻanga ʻo e ʻōlita ʻo Siusi ʻi Peakamosi. Ko e kau Kalisitiane ʻi he koló naʻa nau nofo ʻi he “taloni ʻo Setane.”​—Fakahā 2:​13

[Maʻuʻanga]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share