Tānaki Mai ki Hoʻo Kātakí ʻa e Anga-Līʻoa ki he ʻOtuá
“Ke lava ʻi hoʻomou maʻu tui na . . . ʻa e kataki; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e kataki, ke lava ʻa e nofo ki he ʻOtua [“anga-līʻoa ki he ʻotua,” NW].”—2 PITA 1:5, 6.
1, 2. (a) Kamata ʻi he ngaahi taʻu 1930 tupú, ko e hā naʻe hoko ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngaahi fonua naʻe puleʻi ʻe he kau Nasí, pea ko e hā ʻa hono ʻuhingá? (e) Naʻe fēfē ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi he fakamamahi anga-fakamanu ko ʻení?
KO HA vahaʻa taimi faingataʻa ʻi he hisitōlia ʻo e senituli hono 20. Naʻe kamata ʻi he ngaahi taʻu 1930 tupú, ko e toko laui afe ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngaahi fonua naʻe puleʻi ʻe he kau Nasí naʻe puke kinautolu taʻe ʻi ai ha ʻuhinga totonu ʻo tuku ki he ngaahi ʻapitanga fakamamahí. Ko e hā ʻa hono ʻuhingá? Koeʻuhi he naʻa nau fakatoʻotoʻa ke nau ʻai ke tuʻu ʻatā ai pē mei he kau ki ha faʻahí mo fakafisi ke pehē ko e fakahaofí ʻoku meia Hitilā. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai kiate kinautolú? “Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha toe kulupu kehe ʻo e kau pōpulá . . . naʻe fai fiefia ki ai ʻa e fakamamahi anga-fakamanú ʻe he kau sōtia SS ʻo hangē ko e faʻahinga founga naʻe fai ki he Kau Ako Tohi Tapú [Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová]. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻa e fakamamahi anga-fakamanu fai fiefia ko ʻení ʻi hono fai taʻe tuku ʻa e ngaahi fakamamahiʻi fakaesino mo e fakakaukau, ʻa ia ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha lea ʻi he māmaní ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e fakamamahiʻi ko iá.”—Ko e fakamatala ia ʻa ha ʻofisa mālōlō ʻi he puleʻanga Siamané ko Karl Wittig.
2 Naʻe fēfē ʻa e Kau Fakamoʻoní? Naʻe pehē ʻe he fefine tohi-hisitōlia ko Christine E. King, ʻi heʻene tohi ko e The Nazi State and the New Religions: Five Case Studies in Non-Conformity: “Ko e Kau Fakamoʻoní pē naʻe ʻikai ke lavameʻa ai ʻa e fakafepaki ʻa e puleʻangá [ʻo kehe ʻaupito ia mei he ngaahi kulupu fakalotu kehe].” ʻIo, ʻi he tuʻunga ko e kulupú naʻe tuʻu maʻu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi honau tuʻungá, neongo ko e laui teau ʻo kinautolu naʻa nau kātaki ʻo aʻu ki he maté.
3. Ko e hā kuó ne tokoniʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kakahá?
3 Ko e hā kuó ne tokoniʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke kātekina ha ngaahi ʻahiʻahi peheé ʻo ʻikai ngata pē ʻi Siamane naʻe puleʻi ʻe he kau Nasí ka ko e ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he māmaní? Kuo tokoniʻi kinautolu ʻe heʻenau Tamai fakahēvaní ke nau kātakí koeʻuhi ko ʻenau anga-līʻoa ki he ʻOtuá. ʻOku fakamatala ʻe he ʻaposetolo ko Pitá: “ʻOku poto pe ʻa e ʻEiki ke hamusi ʻa e kakai lotumoʻoni [“anga-līʻoa ki he ʻOtua,” NW] mei he ʻahiʻahi.” (2 Pita 2:9) Ki muʻa ʻi he tohi tatau pē, naʻe faleʻi ai ʻe Pita ʻa e kau Kalisitiané: “Ke lava ʻi hoʻomou maʻu tui na . . . ʻa e kataki; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e kataki, ke lava ʻa e nofo ki he ʻOtua [“anga-līʻoa ki he ʻOtua,” NW].” (2 Pita 1:5, 6) Ko ia ʻoku fekauʻaki vāofi ʻa e kātakí mo e anga-līʻoa ki he ʻOtuá. Ko hono moʻoní, ke kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá, kuo pau ke tau ‘tuli ki he anga-līʻoa ki he ʻOtuá’ pea fakahāhā ia. (1 Tīmote 6:11) Ka ko e hā koā ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtuá?
Ko e ʻUhinga ʻo e Anga-Līʻoa ki he ʻOtuá
4, 5. Ko e hā ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtuá?
4 Ko e foʻi nauna faka-Kalisi ki he “anga-līʻoa ki he ʻOtua” (eu·seʹbei·a) ʻe lava ke liliu ke ʻuhinga fakatufunga lea ko e “loto-ʻapasia lelei.”a (2 Pita 1:6, Kingdom Interlinear) ʻOku ʻuhinga ia ki he ongoʻi māfana mei he lotó ki he ʻOtuá. Fakatatau kia W. E. Vine, ko hono ʻuhinga fakatufunga lea ʻo e hoānauna ko e eu·se·besʹ, ko e “anga-ʻapasia lelei,” ʻoku ʻuhinga “ki he ivi, ʻa ia ʻoku tataki ia ʻe he manavahē māʻoniʻoni ki he ʻOtuá, pea ʻoku hā ia ʻi he ngāue līʻoa.”—2 Pita 2:9, Int.
5 Ko ia ai, ko e kupuʻi lea ko e “anga-līʻoa ki he ʻOtua” ko e lave ia ki he loto-ʻapasia pe līʻoa kia Sihova ʻa ia ʻoku ueʻi ai kitautolu ke fai pē ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua kiate iá. ʻOku fai pē ʻeni neongo ʻe hoko ha ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa, koeʻuhi ʻoku tau ʻofa ki he ʻOtuá mei hotau lotó. Ko ha ʻofa mateaki, ko e ongoʻi vāofi fakaekita kia Sihova ʻa ia ʻoku hā ia ʻi heʻetau founga moʻuí. ʻOku ekinaki ki he kau Kalisitiane moʻoní ke nau lotu ke nau “moui i he moui fiemalie moe melino, i he aga faka-Otua [“anga-līʻoa ki he ʻOtua,” NW] . . . kotoabe.” (1 Tīmote 2:1, 2, PM) Fakatatau ki he ongo faʻu tikisinale ko J. P. Louw mo E. A. Nida, “ʻe feʻunga nai ke liliu ʻi he ngaahi lea ʻe niʻihi ʻa e [eu·seʹbei·a] ʻi he 1 Tīm. 2.2 ko e ‘ke moʻui ʻo hangē ko e fie maʻu ʻa e ʻOtuá ke tau moʻuiʻakí’ pe ‘ke moʻui ʻo hangē ko ia kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻoku totonu ke tau moʻuiʻakí.’”
6. Ko e hā ʻa e fekauʻaki ʻa e kātakí mo e anga-līʻoa ki he ʻOtuá?
6 ʻOku lelei ange leva ʻa ʻetau maʻu ʻa e mahino ʻo kau ki he fekauʻaki ʻa e kātakí mo e anga-līʻoa ki he ʻOtuá. Koeʻuhi ʻoku tau moʻui ʻo hangē ko e fie maʻu ʻa e ʻOtuá ke tau moʻuiʻakí—ʻaki ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtua—ʻoku fehiʻa ai ʻa e māmaní kiate kitautolu, pea ʻoku faʻa fakahoko ʻe he meʻá ni ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ki he tuí. (2 Tīmote 3:12) Ka naʻe ʻikai ʻa ʻetau ongoʻi vāofi fakaekita ki heʻetau Tamai fakahēvaní he ʻikai pē ke ueʻi kitautolu ke tau kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi pehē. ʻIkai ko ia pē, ka ʻoku ongo kia Sihova ʻa e anga-līʻoa pehē ʻoku haʻu mei he lotó. Fakakaukau ange ki haʻane ongoʻi ʻi heʻene ʻafio hifo mei hēvani ʻo fakatokangaʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau feinga ke fakahōifua kiate ia neongo ʻa e faʻahinga fakafepaki kotoa, koeʻuhi ko ʻenau anga-līʻoa kiate iá. Tā neʻineʻi ke ne loto-lelei “ke hamusi ʻa e kakai lotumoʻoni [“anga-līʻoa ki he ʻOtua,” NW] mei he ʻahiʻahi”!
7. Ko e hā kuo pau ai ke fakatupulekina ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtuá?
7 Kae kehe, ʻoku ʻikai ke fanauʻi mai kitautolu ia mo e anga-līʻoa ki he ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai te tau maʻu hoko noa mai pē ia mei heʻetau ongo mātuʻa ʻoku talangofua ki he ʻOtuá. (Sēnesi 8:21) Ka, kuo pau ke fakatupulekina ia. (1 Tīmote 4:7, 10) Kuo pau ke tau ngāue ke tānaki mai ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtuá ki heʻetau kātakí mo ʻetau tuí. ʻOku pehē ʻe Pita, ʻoku fie maʻu heni ʻa e “tukuingata.” (2 Pita 1:5) Ko ia ai, ʻe lava fēfē ke tau maʻu ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtuá?
ʻOku Lava Fēfē ke Tau Maʻu ʻa e Anga-Līʻoa ki he ʻOtuá?
8. Fakatatau ki he ʻaposetolo ko Pitá, ko e hā ʻa e founga ki hono maʻu ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtuá?
8 Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻaposetolo ko Pitá ʻa e founga ki hono maʻu ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtuá. Naʻá ne pehē: “ʻOfa ke fakalahi ʻe he ʻOtua kiate kimoutolu ʻa e kelesi mo e fiemalie ʻi he ʻilo kanokano ki he ʻOtua, mo Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki. He kuo foaki mai ʻe heʻene māfimafi fakaʻotua ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kau ki he moʻui, mo e lotu moʻoni [“anga-līʻoa ki he ʻOtua,” NW], ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻa ʻEne ʻAfio ʻa ia naʻa ne ui ʻa kitautolu ʻaki hono langilangi mo hono ʻulungaanga lelei.” (2 Pita 1:2, 3) Ko ia ai, ke tānaki mai ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtuá ki heʻetau tuí mo ʻetau kātakí, kuo pau ke tau tupulekina ʻi he ʻilo kānokano, ʻa ia ko e ʻilo fakaʻaufuli, pe kakato, ʻo kau kia Sihova ko e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi.
9. Ko e hā ʻokú ne fakatātāʻi ʻoku kau ʻa e meʻa lahi ange ki he ʻilo kānokano ʻo kau ki he ʻOtuá mo Kalaisi ka ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻi hono ʻiloʻi pe ko hai ʻa kinauá?
9 ʻOku ʻuhinga ʻa e maʻu ʻa e ʻilo kānokano ʻo kau ki he ʻOtuá mo Kalaisí ki he hā? ʻOku hā mahino pē ia, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he ʻilo pe ko hai kinaua. Ke fakatātāʻi: ʻOkú ke ʻilo nai ʻa ho kaungāʻapí pea ʻokú ke lea fakafeʻiloaki ki ai ʻaki hono hingoá. Ka te ke loto ke homo atu ki ai ha paʻanga lahi meiate koe? He ʻikai te ke fai pehē, tuku kehe pē kapau ʻokú ke ʻilo moʻoni pē ko e faʻahinga toko taha fēfē ia. (Fakafehoanaki mo Palōvepi 11:15.) Pehē pē, ʻoku kau ʻa e meʻa lahi ange ki he ʻilo kānokano pe kakato ʻo kau kia Sihova mo Sīsuú, ʻo ʻikai ke ngata pē ʻi he tui ʻokú na ʻi ai pea ʻilo mo hona hingoá. Kuo pau ke tau mātuʻaki ʻilo lelei moʻoni kinaua, ka tau loto-lelei ke kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ʻo aʻu ki he mate koeʻuhi ko kinaua. (Sione 17:3) Ko e hā ʻoku kau ki he meʻá ni?
10. Ko e hā ʻa e ongo meʻa ʻe ua ʻoku kau ki he ʻilo kānokano ʻo kau kia Sihova mo Sīsuú, pea ko e hā hono ʻuhingá?
10 ʻOku ʻi ai ʻa e meʻa ʻe ua ʻoku kau ki hono maʻu ʻa e ʻilo kānokano pe kakato ʻo kau kia Sihova mo Sīsuú: (1) ke hoko ʻo maheni mo kinaua—ko hona ngaahi ʻulungāangá, ngaahi ongoʻí, mo ʻena angafaí—mo e (2) ke faʻifaʻitaki ki heʻena faʻifaʻitakiʻangá. ʻOku kau ki he anga-līʻoa ki he ʻOtuá ʻa e ongoʻi vāofi fakaekita mei he lotó kia Sihova pea ʻoku hā eni ia ʻi he founga ʻo ʻetau moʻuí. Ko ia ai, ke maʻu ia kuo pau ke tau hoko ʻo maheni tāutaha mo Sihova pea ke maʻu ʻa e ʻilo fakaʻāuliliki ʻo kau ki hono finangaló mo ʻene angafaí ʻi heʻetau malava lelei taha ʻi hotau tuʻunga ko e tangatá. Ke ʻilo moʻoni ʻa Sihova, ʻa ia ko hono ʻimisí naʻe ngaohi ai kitautolú, kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa e ʻilo peheé mo feinga ke hangē ko e ʻOtuá. (Sēnesi 1:26-28; Kolose 3:10) Pea koeʻuhi naʻe faʻifaʻitaki fakaʻaufuli ʻa Sīsū kia Sihova ʻi heʻene lea mo ʻene ngāue, ko e ʻilo kānokano ʻo kau kia Sīsuú ko ha tokoni maʻongoʻonga ia ʻi hono fakatupulekina ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtuá.—Hepelū 1:3.
11. (a) ʻOku lava fēfē ke tau maʻu ʻa e ʻilo kānokano ʻo kau ki he ʻOtuá mo Kalaisi? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakalaulauloto ʻi he meʻa ʻoku tau laú?
11 Ka, ʻoku lava fēfē ke tau maʻu ʻa e ʻilo kānokano pehē ʻo kau ki he ʻOtuá mo Kalaisi? ʻI hono ako fakamākukanga ʻa e Tohi Tapú mo e ngaahi tohi kuo pulusi ʻo makatuʻunga mei he Tohi Tapú.b Kae kehe, ke hoko ʻetau ako Tohi Tapu fakafoʻituituí ʻo maʻu ai ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtuá, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ke tau vaheʻi ha taimi ke fakalaulauloto ai, ʻa ia ko e fakakaukau, pe fifili, ki he meʻa kuo tau laú. (Fakafehoanaki mo Siōsiua 1:8.) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e meʻá ni? Manatuʻi ko e anga-līʻoa ki he ʻOtuá ko e ongoʻi māfana mei he lotó ki he ʻOtuá. ʻI he Tohi Tapú, ʻoku toutou fakakau fakataha ai ʻa e fakalaulaulotó mo e lotó—ko e tangata-ʻi-loto. (Sāme 19:14; 49:3; Palōvepi 15:28) ʻI heʻetau fakalaulauloto ʻaki ʻa e houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku tau laú, ʻoku ʻalu hifo ia ki he tangata-ʻi-lotó, ko ia ʻokú ne ueʻi ʻa ʻetau ngaahi ongó, pea tākiekina ʻetau fakakaukaú. ʻI hono fai pē ʻa e meʻá ni ʻe toki lava leva ʻe he akó ke ʻai ke mālohi ange ai ʻa ʻetau ongoʻi vāofi fakaekita kia Sihová mo ueʻi kitautolu ke tau moʻui ʻi ha founga ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá neongo ʻa e ngaahi tuʻunga pe ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa ʻe hoko.
Ke Anga-Līʻoa ki he ʻOtua ʻi ʻApi
12. (a) Fakatatau kia Paula, ʻoku lava fēfē nai ke fai ʻe ha Kalisitiane ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtuá ʻi ʻapi? (e) Ko e hā ʻoku tokanga ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ki he ngaahi mātuʻa kuo taʻumotuʻá?
12 ʻOku totonu ke ʻuluaki anga-līʻoa ki he ʻOtuá ʻi ʻapi. ʻOku pehē ʻe he ʻaposetolo ko Paulá: “Ka ʻo kapau ʻoku maʻu fanau pe makapuna ʻe siʻi uitou, ʻoua muʻa ke akoʻi kinautolu ke nau fai ʻa e toʻonga totonu [“anga-līʻoa ki he ʻOtuá,” NW] ki hoto famili, pea ke fai ʻa e totongi ki heʻenau matuʻa: he ko e meʻa ia ʻe hangai fofonga ki ai ʻa e ʻOtua.” (1 Tīmote 5:4) ʻOku hangē ko ia ʻoku fakatokangaʻi ʻe Paulá, ko hono tokangaʻi ʻo e ngaahi mātuʻa kuo taʻumotuʻá ko ha fakahāhā ia ʻo e anga-līʻoa ki he ʻOtuá. ʻOku fai ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e tokanga pehē ʻo ʻikai ko e fai fakafatongia pē ka koeʻuhi ko ʻenau ʻofa ki heʻenau mātuʻá. ʻIkai ko ia pē, ka ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga kia Sihova ʻa hono tokangaʻi ʻa hoto fāmilí. ʻOku nau ʻiloʻi lelei ko ʻenau fakasītuʻaʻi ʻa ʻenau ngaahi mātuʻá ʻi he taimi ʻoku nau faingataʻaʻia aí ʻe tatau pē ia mo hono ‘fakaʻikaiʻi ʻa e tui faka-Kalisitiané.’—1 Tīmote 5:8.
13. Ko e hā ʻe hoko nai ai ʻa hono fai ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtuá ʻi ʻapi ko ha meʻa faingataʻa moʻoni, ka ko e hā ʻa e fakafiemālie ʻe hoko mai ʻi hono tokangaʻi ʻo ʻete ongo mātuʻá?
13 Ko e moʻoni ia, ʻoku ʻikai ke faingofua maʻu ai pē ke anga-līʻoa ki he ʻOtuá ʻi ʻapi. ʻOku nofo vāmamaʻo nai ʻa e ngaahi memipa ʻo e fāmilí ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe. Kuo tauhi hake nai ʻe he fānau kuo lalahí ʻa honau ngaahi fāmili ʻo kinautolu tonu pea ʻoku nau ʻi ha tuʻunga faingataʻa fakaʻikonōmika nai. Ko e anga pe ko e lahi ʻo e tokanga ʻoku fie maʻu ki ha mātuʻa ʻe lava ke fakaongosia fakasino, fakaefakakaukau, mo fakaeongo ki he moʻui lelei fakasino ʻo e faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e tauhí. Ka neongo ia, ʻe hoko ko e fakafiemālie moʻoni ʻi he ʻiloʻi ko hono tokangaʻi ʻo ʻete ongo mātuʻá ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻi he feʻunga ia mo e “totongi” ʻoku taaú ka ʻoku toe fakahōifua ki he Toko Taha “ʻa ia ʻoku tauhingoa ki ai ʻa e ngaahi famili kotoa pe ʻi langi mo mamani.”—ʻEfesō 3:14, 15.
14, 15. Lave ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻo e tokanga anga-fakaʻotua ʻa e fānau ki ha mātuʻa.
14 Fakatokangaʻi ha fakatātā fakaueʻi loto moʻoni. Ko ʻElisi mo e toko nima ʻo hono ngaahi tokoua mo hono ngaahi tuofāfiné ʻoku nau fehangahangai mo ha tuʻunga faingataʻa moʻoni ʻi hono tokangaʻi ʻo ʻenau tamaí ʻi ʻapi. ʻOku fakamatala ʻe ʻElisi: “ʻI he 1986 naʻe pā kālava ai ʻa ʻeku tamaí, pea naʻe mamatea ai ʻa hono sinó kotoa.” ʻOku taufetongi pē ʻa e fānau ʻe toko onó ni ʻi he tokangaʻi ʻo e ngaahi fie maʻu ʻa ʻenau tamaí, ʻo kamata mei hono kaukauʻi ia ʻo aʻu ki hono fakapapauʻi ʻoku fakatafokiʻi maʻu pē koeʻuhi ke ʻoua ʻe fepulopulasi hono kilí he tokoto fakatafaʻaki tahá. “ʻOku mau lau tohi kiate ia, talanoa mo ia, tā ha ngaahi fasi ki ai. ʻOku ʻikai te mau ʻilo pau pe ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku mau faí, ka ʻoku mau ʻai pē ia ʻo hangē ʻokú ne ʻiloʻi lelei ʻa e meʻa hono kotoa pē.”
15 Ko e hā ʻa hono ʻuhinga ʻoku tokanga pehē ai ʻa e fānaú ki heʻenau tamaí? ʻOku hoko atu ʻe ʻElisi: “ʻI he hili ʻa e mate ʻa ʻemau faʻeé ʻi he 1964, naʻe tauhi hake toko taha pē kimautolu ʻe heʻemau Tamaí. ʻI he taimi ko iá, naʻa mau ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 5 ki he 14. Naʻá ne tauhi kimautolu ʻi he taimi ko iá; pea ʻoku mau tauhi ia ʻi he taimí ni.” ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai ke faingofua ke fai ha tauhi pehē, pea ʻoku hoko ʻo loto-siʻi ʻa e fānaú ʻi he taimi ʻe niʻihi. Naʻe pehē ʻe ʻElisi: “Ka ʻoku mau ʻiloʻi ko e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa ʻemau tamaí ko ha palōpalema fakataimi pē ia. ʻOku mau sio atu ki he kahaʻú ki he taimi ʻe toe fakafoki ai ʻa ʻemau tamaí ke moʻui lelei fakasino pea ʻe lava ke mau toe fakatahataha ai mo ʻemau faʻeé.” (ʻAisea 33:24; Sione 5:28, 29) ʻOku pau, ko e tauhi līʻoa pehē ki ha mātuʻa kuo pau ke māfana ai ʻa e loto ʻo e Toko Taha ʻokú ne fekau ki he fānaú ke fakaʻapaʻapa ki heʻenau ngaahi mātuʻá!c—ʻEfesō 6:1, 2.
Anga-Līʻoa ki he ʻOtuá mo e Ngāue Fakamalangá
16. Ko e hā ʻoku totonu ke hoko ko e ʻuhinga tefito ia ʻo e meʻa ʻoku tau fai ʻi he ngāue fakamalangá?
16 ʻI heʻetau tali ʻa e fakaafe ʻa Sīsū ke ‘muimui ai pē ʻiate iá,’ ʻoku tau tuku ai kitautolu ki ha ngāue kuo vaheʻi mei he ʻOtuá ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá mo ngaohi ākonga. (Mātiu 16:24; 24:14; 28:19, 20) ʻOku hā mahino, ko e kau ki he ngāue fakamalangá ko e fatongia faka-Kalisitiane ia ʻi he “kuonga fakamui” ni. (2 Tīmote 3:1) Kae kehe, kuo pau ke laka atu ia ʻi he ongoʻi ko e fatongia pē ʻa ʻetau taumuʻa ki heʻetau kau ki he ngāue fakamalangá mo e faiakó. Kuo pau ko e ʻofa tautakele kia Sihová ko e ʻuhinga tefito ia ki he meʻa ʻoku tau faí mo e lahi ʻo e meʻa ʻoku tau fai ʻi he ngāue fakamalangá. ʻOku pehē ʻe Sīsū: “He ko e talanoa ʻa e ngutu ʻoku mei he meʻa ʻi he loto ʻoku hulu atu.” (Mātiu 12:34) ʻIo, ʻi he fonu mahuohua ʻa hotau lotó ʻi he ʻofa kia Sihová, ʻoku ueʻi ai kitautolu ke fai fakamoʻoni ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo ia. ʻI he hoko ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá ko e meʻa ia ʻokú ne ueʻi kitautolú, ʻoku hoko ai ʻa ʻetau ngāue fakamalangá ko e fakahāhā mohu ʻuhinga ia ʻo ʻetau anga-līʻoa ki he ʻOtuá.
17. ʻOku lava fēfē nai ke tau fakatupulekina ʻa e fakaueʻi loto totonu ke kau ki he ngāue fakamalangá?
17 ʻOku lava fēfē nai ke tau fakatupulekina ʻa e fakaueʻi loto totonu ki heʻetau ngāue fakamalangá? Fakalaulauloto ʻaki ʻa e houngaʻia ʻi he ngaahi ʻuhinga ʻe tolu ke tau ʻofa ai kia Sihová. (1) ʻOku tau ʻofa kia Sihova koeʻuhi ko e meʻa naʻá ne ʻosi fai maʻatautolu. ʻOku ʻikai ha toe ʻofa lahi ange naʻá ne fakahā ka ko e tokonaki ʻo e huhuʻí. (Mātiu 20:28; Sione 15:13) (2) ʻOku tau ʻofa kia Sihova koeʻuhi ko e meʻa ko ia ʻokú ne lolotonga fai maʻatautolú. ʻOku tau maʻu ʻa e tauʻatāina ke lea kia Sihova, ʻa ia ʻokú ne tali ʻa ʻetau ngaahi lotú. (Sāme 65:2; Hepelū 4:14-16) ʻI heʻetau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga fekauʻaki mo e Puleʻangá, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ala tuku mei he moʻuí. (Mātiu 6:25-33) ʻOku tau maʻu tuʻu maʻu ʻa e meʻakai fakalaumālie ʻoku tokoni kiate kitautolu ke fekuki mo e ngaahi palōpalema ʻoku tau fehangahangai mo iá. (Mātiu 24:45) Pea ʻoku tau maʻu ʻa e tāpuaki ko e hoko ko e konga ʻo e fetokouaʻaki faka-Kalisitiane ʻi māmani lahi ʻa ia ʻokú ne fakamavaheʻi moʻoni kitautolu mei he toenga ʻo e māmaní. (1 Pita 2:17) (3) ʻOku tau ʻofa foki kia Sihova koeʻuhi ko e meʻa te ne toki fai maʻatautolu. Koeʻuhi ko ʻene ʻofá, ʻoku tau “puke ki he moʻui moʻoni”—ko e moʻui taʻe ngata ʻi he kahaʻú. (1 Tīmote 6:12, 19) ʻI heʻetau fakakaukau ki he ʻofa ʻa Sihova koeʻuhi ko kitautolú, ʻoku pau ʻe ueʻi kitautolu ʻe hotau ngaahi lotó ke tau kau ʻaufuatō ʻi hono tala ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo ia mo ʻene ngaahi taumuʻa maʻongoʻongá! ʻE ʻikai fie maʻu ki ha niʻihi kehe ke nau tala mai kiate kitautolu ʻa e meʻa ke faí pe ko hono lahi ʻo e meʻa ke fai ʻi he ngāue fakamalangá. ʻE ueʻi kitautolu ʻe hotau ngaahi lotó ke tau fai ʻa ia ʻoku tau malavá.
18, 19. Ko e hā ʻa e faingataʻaʻiaʻanga naʻe lavaʻi ʻe ha tuofefine koeʻuhi kae kau ki he ngāue fakamalangá?
18 Ko ha loto ʻoku ueʻi ʻe he anga-līʻoa ki he ʻOtuá ʻe ueʻi ai pē ia ke lea, neongo ʻo ka fehangahangai mo ha ngaahi tuʻunga faingataʻa. (Fakafehoanaki mo Selemaia 20:9.) ʻOku fakahā ʻeni ʻi he meʻa fekauʻaki mo Sitela, ko ha fefine Kalisitiane mātuʻaki anga-mā moʻoni. ʻI heʻene ʻuluaki kamata ke ako ʻa e Tohi Tapú, naʻá ne fakakaukau, ‘ʻE ʻikai teitei lava ke u ʻalu au mei he fale ki he fale!’ Ko ʻene fakamatalá: “Naʻá ku mātuʻaki anga-fakalongolongo. Naʻe ʻikai ʻaupito te u lava ke kamata ha fetalanoaʻaki mo ha niʻihi kehe.” Ka ʻi he hokohoko atu ʻa ʻene akó, naʻe tupu ʻa ʻene ʻofa kia Sihova, pea naʻa ne fakatupulekina ha holi mālohi ke talanoa ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo ia. “ʻOku ou manatuʻi ne u tala ki he heʻeku faiako Tohi Tapú, ‘ʻOku ou loto ʻaupito ke u talanoa, ka ʻoku ʻikai pē ke u lava, pea ʻoku ou hohaʻa ʻi he meʻa ko ʻení.’ ʻE ʻikai pē ke ngalo ʻiate au ʻa e meʻa naʻá ne tala mai kiate aú: ‘Sitela, ke ke fiefia pē he kuó ke loto ke ke talanoa.’”
19 ʻI he taimi siʻi pē, naʻe fai fakamoʻoni ʻa Sitela ki hono kaungāʻapí. Pea naʻá ne laka leva ʻi he lākanga naʻe kāfakafa kiate iá—ko ʻene ʻuluaki kau ki he ngāue fakamalanga fale-ki-he-falé. (Ngāue 20:20, 21) Ko ʻene manatuʻí: “Naʻe ʻosi hiki pē ʻeku fakamatala te u faí. Pea neongo naʻe ʻi muʻa ʻiate au ʻa e laʻi pepá ka naʻá ku mātuʻaki manavahē pē, ko ia naʻá ku fuʻu manavasiʻi ke sio hifo ki heʻeku ngaahi noutí!” Kuo laka hake ʻi he taʻu ʻe 35 mei ai, ʻoku kei anga-mā pē ʻa Sitela ia. Ka, ʻokú ne saiʻia lahi ʻi he ngāue fakamalangá pea ʻokú ne hokohoko atu ke kau fakamātoato ki ai.
20. Ko e hā ʻa e fakatātā ʻa ia ʻokú ne fakahā naʻa mo e fakatangá pe tuku pilīsoné ʻe ʻikai lava ke ne tāpuniʻi ʻa e ngutu ʻo e Kau Fakamoʻoni līʻoa ʻa Sihová?
20 Naʻa mo e fakatangá pe tuku pilīsoné ʻoku ʻikai lava ke ne tāpuniʻi ʻa e ngutu ʻo e Kau Fakamoʻoni līʻoa ʻa Sihová. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa fekauʻaki mo Ernst mo Hildegard Seliger ʻo Siamané. Koeʻuhi ko ʻena tuí, kapau ʻe tānaki fakataha ʻa e ngaahi taʻu ʻo ʻena ʻi he ngaahi ʻapitanga fakamamahi ʻa e kau Nasí mo e ngaahi pilīsone ʻa e kau Komiunisí naʻe lahi hake ʻi he taʻu ʻe 40. Naʻa mo e ʻi pilīsoné, naʻá na kīvoi pē ʻi he fai fakamoʻoni ki he kau pōpula kehé. Naʻe manatuʻi ʻe Hildegard: “Naʻe lau au ʻe he kau pule ʻo e pilīsoné ko e toko taha mātuʻaki fakatuʻutāmaki, koeʻuhi ʻo hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe ha fefine kaʻate ʻe taha, naʻá ku lea ʻo fekauʻaki mo e Tohi Tapú ʻi he ʻahó kātoa. Ko ia naʻe tuku ai au ki ha loki ʻi lalo fonua.” Naʻe faifai atu pē pea fakatauʻatāinaʻi kinaua, naʻe ngāueʻaki ʻe Tokoua mo Tuofefine Seliger ʻa hona taimí kotoa ki he ngāue fakamalanga faka-Kalisitiané. Naʻá na fakatou ngāue mateaki ʻo aʻu ki heʻena mate, ko Tokoua Seliger ʻi he 1985 pea ko hono uaifí ʻi he 1992.
21. Ko e hā kuo pau ke tau fai ke tānaki mai ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtuá ki heʻetau kātakí?
21 Te tau tupu ʻi he ʻilo kānokano ʻo kau kia Sihova ko e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi, ʻi heʻetau ako fakamākukanga ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea mo vaheʻi ha taimi ke fakalaulauloto ʻaki ʻa e houngaʻia ʻi he meʻa kuo tau akó. Pea ʻe iku eni ki heʻetau maʻu ʻo lahi ange ʻa e ʻulungāanga maʻongoʻonga, ko e anga-līʻoa ki he ʻOtua. ʻI he ʻikai ke maʻu ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtuá ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha founga ia ke kātakiʻi ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe ʻoku hoko mai kiate kitautolu ʻi hotau tuʻunga ko e kau Kalisitiané. Ko ia ʻai ke tau muimui ki he faleʻi ʻa e ʻaposetolo ko Pitá, ʻo hokohoko atu ʻa hono ‘tānaki mai ki heʻetau tuí ʻa e kātaki pea ki heʻetau kātakí ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtua.’—2 Pita 1:5, 6.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI he fekauʻaki mo e eu·seʹbei·a, ʻoku pehē ʻe William Barclay: “Ko e konga ko e seb- [ko e tefito] ia ʻo e foʻi lea ʻoku ʻuhinga ki he loto-ʻapasia pe lotu (worship). Ko e eu ko e foʻi lea faka-Kalisi ia ki he lelei; ko ia ai, ko e eusebeia ko e lotu (worship), loto-ʻapasia lelei ʻoku taau ke fai.”—New Testament Words.
b Ki ha toe fakamatala lahi ange ki he anga ʻo e ako ke fakaloloto ange ʻa ʻetau ʻilo ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, sio ki he Ko e Taua Leʻo ʻo Tisema 1, 1993, peesi 21-26.
c Ki ha fakamatala lahi ange ʻo kau ki he anga hono fai ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtuá ki he ngaahi mātuʻa kuo taʻumotuʻá, sio ki he Ko e Taua Leʻo ʻo Tisema 1, 1987, peesi 13-18.
Ko e Hā Haʻo Tali?
◻ Ko e hā ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtuá?
◻ Ko e hā ʻa e fekauʻaki ʻa e kātakí mo e anga-līʻoa ki he ʻOtuá?
◻ Ko e hā ʻa e founga ki hono maʻu ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtuá?
◻ ʻOku lava fēfē nai ke fai ʻe ha Kalisitiane ʻa e anga-līʻoa ki he ʻOtuá ʻi ʻapi?
◻ Ko e hā kuo pau ke hoko ko e ʻuhinga tefito ia ʻo e meʻa ʻoku tau fai ʻi he ngāue fakamalangá?