Naʻa Nau “Fai Pehē”
“Ko eni ia ʻa e ʻofa ki he ʻOtua, ʻa ʻetau tauhi ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuni.”—1 SIONE 5:3.
1. Ko e hā ʻoku lava ke leaʻaki ki hono lahi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá?
“KO E ʻOTUA KO E ʻOFA.” Ko kinautolu kotoa ʻoku nau haʻu ʻo ʻilo ʻa e ʻOtuá pea talangofua ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuní ʻoku nau maʻu ʻa e houngaʻia loloto ki he loloto ʻo e ʻofa ko iá. “Ko eni ia ʻa e meʻa ʻoku ʻi ai ʻa ʻOfa, ʻo ʻikai ko e pehe naʻa tau feia ha ʻofa ki he ʻOtua ʻe kitautolu, ka ko ʻene ʻofaʻi kitautolu ʻe he ʻEne ʻAfio, mo ne fekau atu hono ʻAlo moʻo fakatupuhōifuaʻanga koeʻuhi ko ʻetau ngaahi hia.” ʻI heʻetau ngāueʻaki ʻa e tui ki he feilaulau huhuʻi maʻongoʻonga ʻa Sīsuú, ʻoku tau ‘nofo maʻu ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá.’ (1 Sione 4:8-10, 16) Ko ia ʻoku tau maʻu nai ha koloa ʻo e ngaahi tāpuaki fakalaumālie ʻi he taimí ni pea ʻi he fokotuʻutuʻu ka hoko maí, ko e moʻui taʻengata.—Sione 17:3; 1 Sione 2:15, 17.
2. Kuo anga-fēfē ʻa e ʻaonga ki heʻene kau sevānití ʻa ʻenau tauhi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá?
2 ʻOku lahi ʻaupito ʻa e fakamatala ʻi he Tohitapú ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e faʻahinga kuo nau tauhi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá pea ko hono olá kuo tāpuakiʻi lahi ʻaupito kinautolu. ʻOku kau ki he faʻahinga ko ʻení ʻa e kau fakamoʻoni ki muʻa ʻi he Kalisitiané, naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻo kau ki he niʻihi ʻo kinautolu: “Ko kinautolu ni kotoa pe naʻa nau pekia tui pe, kuo ʻikai te nau lavaʻi ʻa e ngaahi talaʻofa; ka kuo nau sio ki ai mei he mamaʻo, pea kuo nau fetapa ki ai, pea kuo nau fakaha, ko e ʻāunofo mo e muli kinautolu ʻi mamani.” (Hepelū 11:13) Ki mui aí, ko e kau sevāniti anga-līʻoa ʻa e ʻOtuá naʻa nau maʻu ʻa e ʻaonga mei he “fou ʻa e kelesi mo e moʻoni ʻia Sīsū Kalaisi.” (Sione 1:17) ʻI he lolotonga ʻo e taʻu nai ʻe 6,000 ʻo e hisitōlia ʻo e tangatá, naʻe fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa e kau fakamoʻoni anga-tonu kuo nau talangofua ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuní, ʻa ia ko e moʻoni “ʻoku ʻikai ke fakamafasia.”—1 Sione 5:2, 3.
ʻI he Ngaahi ʻAho ʻo Noá
3. ʻI he ngaahi founga fē naʻe “fai pehē” ai ʻa Noa?
3 Ko e fakamatala ʻi he Tohitapú ʻoku pehē: “Koe tui a Noa, kuo hili hono valokiʻi e he Otua ki he gaahi mea teeki ha mai, nae manavahe ai ia, bea ne faʻu ae vaka ke fakamoui ai hono fale; koia naa ne fakaha ai hono kovi oe mama koia, bea ne lavaʻi ai ae fakatonuhia aia oku i he tui.” ʻI hono tuʻunga ko e tokotaha “naʻa ne malangaʻaki ʻa e maʻoniʻoni,” naʻe talangofua kakato ʻa Noa ki he ʻOtuá, ʻo ne fai ʻa e fakatokanga ki he maama fakamālohi ki muʻa ʻi he Lōmakí ʻo fekauʻaki mo e tuʻunuku mai ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá. (Hepelū 11:7, PM; 2 Pita 2:5) ʻI hono faʻu ʻo e ʻaʻaké, naʻá ne muimui tokanga ki he palani naʻe tokonaki ʻe he ʻOtuá. Hili ia naʻá ne ʻomai ki ai ʻa e fanga monumanu naʻe ʻosi fili pea mo e meʻakai. “Pea fai ʻe Noa; ʻilonga ha meʻa naʻe tuʻutuʻuni kiate ia ʻe he ʻOtua, naʻa ne fai [“pehē,” NW] ia.”—Sēnesi 6:22.
4, 5. (a) Kuo anga-fēfē hono uesia ʻe ha tākiekina matamata kovi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo aʻu mai ki he ʻaho ní? (e) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau “fai pehē” ʻi he talangofua ki he ngaahi fakahinohino mei he ʻOtuá?
4 Ko Noa mo hono fāmilí naʻa nau fekuki mo e tākiekina matamata kovi ʻa e kau ʻāngelo talangataʻá. Ko e ngaahi foha ʻeni ʻo e ʻOtuá ʻa ia naʻa nau liliu kakano, pea nau nonofo mo e kakai fefiné, ʻo fakatupu ai ha fānau kehekehe ʻa ia naʻa nau hulu hake ʻi he tangatá pea fakaaoao ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá. “Pea kuo kaʻanga ʻa mamani ʻi he fofonga ki ai ʻa e ʻOtua, pea kuo opeope ʻi he fonua ʻa e fakamalohi.” Naʻe ʻomi ʻe Sihova ʻa e Lōmakí ke fakaʻauha ʻa e toʻutangata fulikivanu ko iá. (Sēnesi 6:4, 11-17; 7:1) Talu mei he ʻaho ʻo Noá kuo ʻikai toe fakaʻatā ʻa e kau ʻāngelo tēmenioó ke nau liliu kakano ʻi he fōtunga ʻo e tangatá. Ka neongo ia, ‘ko hono kotoa ʻo mamaní ʻoku hokohoko atu ʻa ʻene ʻi he nima ʻo e filí,’ ko Sētane ko e Tēvoló. (1 Sione 5:19; Fakahā 12:9) Fakaekikité, naʻe fakafehoanaki ʻe Sīsū ʻa e toʻutangata angatuʻu ko ia ʻi he ʻaho ʻo Noá ki he toʻutangata ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá kuo nau talitekeʻi ia talu mei he fakaʻilonga ʻo ʻene “ha mai” naʻe kamata ʻo hā mahino ʻi he 1914.—Mātiu 24:3, 34, 37-39; Luke 17:26, 27.
5 ʻI he ʻahó ni, ʻo hangē pē ko ia ʻi he ʻaho ʻo Noá, ʻoku feinga ʻa Sētane ke fakaʻauha ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo hotau palanité. (Fakahā 11:15-18) Ko ia ʻoku fakavavevave ke tau tokanga ki he fekau fakamānavaʻí: “ʻAi kiate kimoutolu ʻa e mahafukotoa ʻa e ʻOtua, koeʻuhi ke mou lava ke tuʻu ki he ngaahi tuʻutuʻuni kākā ʻa e Tevolo.” (ʻEfesō 6:11) ʻI he meʻá ni, kuo fakaivia kitautolu ʻaki hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ngāueʻaki ia ʻi heʻetau moʻuí. Tānaki atu ki aí, ʻoku tau maʻu ʻa e kautaha tokanga ʻa Sihová, mo ʻene “tamaioeiki agatonu mo boto” paní mo hono kau mātuʻa anga-ʻofá, ke nau tauhi anga-kātaki kitautolu ʻi he founga ʻoku totonu ke tau ʻalu aí. ʻOku ʻi ai ʻa ʻetau ngāue fakamalanga ʻi māmani lahi ke fakaʻosi. (Mātiu 24:14, 45-47, PM) Hangē ko Noá, ʻa ia naʻá ne fuʻu tokanga ke talangofua ki he ngaahi fakahinohino mei he ʻOtuá, ʻofa ke tau “fai pehē” maʻu ai pē.
Ko Mōsese—Ko e Anga-Vaivai Lahi Taha ʻo e Kau Tangatá
6, 7. (a) Ko e hā ʻa e fili fakafiemālie naʻe fai ʻe Mōsesé? (e) Ko e hā ʻa e sīpinga loto-toʻa naʻe tuku mai ʻe Mōsese kiate kitautolú?
6 Fakakaukau ki ha tangata ʻe taha ʻo e tuí—ko Mōsese. Naʻá ne mei malava ke maʻu ha moʻui fakapelepeleʻi-kita ʻi he lotolotonga ʻo e tuʻumālie ʻo ʻIsipité. Ka naʻá ne fili “ke kaungā-ngaohikovia mo e kakai ʻa e ʻOtua, ʻi haʻane maʻu fakataimi pe ha malie tuʻu he angahala.” ʻI hono tuʻunga ko e sevāniti naʻe fekauʻi ʻe Sihová, “naʻa ne sio fakamamaʻu atu ki he totongi [mo] kitaki heʻene sio ki he Tuʻi Taʻehamai.”—Hepelū 11:23-28.
7 ʻI he Nōmipa 12:3 (PM), ʻoku tau lau: “Koe tagata ko Mosese nae agavaivai ia, o lahi hake i he kau tagata kotoabe nae i he fuga o mamani.” Ko hono fehangahangaí, naʻe ngāue ʻa Felo ʻo ʻIsipité ʻo hangē ko e loto-pōlepole taha ia ʻi he tangata kotoa pē. ʻI hono fekau ʻe Sihova ʻa Mōsese mo ʻĒlone ke na fakahā ʻene fakamaaú kia Feló, ko e hā ʻa e meʻa naʻá na faí? ʻOku fakahā mai kiate kitautolu: “Pea naʻe fai ʻe Mosese mo Elone ʻo hange ko e tuʻutuʻuni ʻa Sihova kiate kinaua, naʻe pehe ʻena fai.” (ʻEkisoto 7:4-7) Ko ha sīpinga loto-toʻa ē kiate kitautolu ʻoku tau tala ʻa e ngaahi fakamaau ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní!
8. ʻI he founga fē naʻe fiemaʻu ai ʻa e kau ʻIsilelí ke nau “fai pehē,” pea ʻi he founga fē ʻe huʻufataha ai ʻa e fiefia ʻi he kahaʻu ofi maí mo e fiefia ko iá?
8 Naʻe poupou mateaki ʻa e kau ʻIsilelí kia Mōsese? ʻI he hili hono fakamamahiʻi ʻe Sihova ʻa ʻIsipite ʻaki ʻa e ngaahi mala ʻe hiva mei he ngaahi mala ʻe hongofulú, naʻá ne ʻoange ki ʻIsileli ʻa e fakahinohino fakaikiiki ʻo kau ki hono kātoangaʻi ʻo e Pāsová. “Pea naʻe punou ʻa e kakai ʻo hū. Pea naʻe ʻalu ʻa haʻa Isileli ʻo fai hange ko e tuʻutuʻuni ʻa Sihova ʻia Mosese mo Elone, naʻe pehe ʻenau fai.” (ʻEkisoto 12:27, 28) ʻI he tuʻuapō ʻo e ʻaho fakaofo ko iá, Nīsani 14, 1513 M.H.K. (Ki Muʻa Hotau Kuongá), naʻe hoko atu ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ke tāmateʻi ʻa e ʻuluaki tama kotoa ʻa e kau ʻIsipité kae fakalaka atu ia ʻi he ngaahi ʻapi ʻo e kau ʻIsilelí. Ko e hā naʻe fakahaofi ai ʻa e ʻuluaki tama ʻa e kau ʻIsilelí? Koeʻuhi he naʻe maluʻi kinautolu ʻi he toto mei he lami ʻo e Pāsová, ʻa ia naʻe afuhiʻaki ʻa honau ngaahi matapaá. Naʻa nau fai pē ki he meʻa naʻe fekau ʻe Sihova kia Mōsese mo ʻĒloné. ʻIo, “naʻe pehe ʻenau fai.” (ʻEkisoto 12:50, 51) ʻI he Tahi Kulokulá, naʻe fai ai ʻe Sihova ha toe mana ʻi hono fakahaofi ʻa ʻene kakai talangofuá lolotonga ʻene fakaʻauha ʻa Felo pea mo ʻene kau tau mālohí. Ko ha fiefia ē ka ko e kau ʻIsilelí! ʻOku pehē pē ʻi he ʻahó ni, ko e tokolahi kuo nau talangofua ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Sihová te nau fiefia ke hoko ko e kau fakamoʻoni sio tonu ki hono fakatonuhiaʻi ʻi ʻĀmaketoné.—ʻEkisoto 15:1, 2; Fakahā 15:3, 4.
9. Ko e hā ʻa e ngaahi monū ʻi onopooni naʻe tomuʻa fakahāhā ia ʻi he “fai pehē” ʻe he kau ʻIsilelí ʻo fekauʻaki mo e tāpanekalé?
9 ʻI hono fekau ʻe Sihova ki ʻIsileli ke nau fai ha tokoni mo langa ʻa e tāpanekale ʻi he toafá, naʻe foaki nima-homo ʻe he kakaí ʻa ʻenau poupou kakató. Hili ko iá, naʻa mo e meʻa fakaikiikí, naʻe muimui ʻa Mōsese mo ʻene kau ngāue loto-fiefaí ki he ngaahi palani fakaelanga naʻe tokonaki ʻe Sihová. “Pea naʻe toki ʻosi ʻa e ngāue kotoa ʻo e Tapanekale ʻo e Teniti Feʻiloakiʻanga: pea naʻe fai ʻe haʻa Isileli; ʻo hange tofu pe ko e tuʻutuʻuni ʻa e ʻEiki kia Mosese naʻe pehe ʻenau fai.” Naʻe meimei tautau pē, ʻi hono fakanofo ʻo e kau taulaʻeikí, “Pea fai ʻe Mosese: ʻo hange tofu pē ko e tuʻutuʻuni ʻa e ʻEiki kiate ia, naʻe pehē ʻene fai.” (ʻEkisoto 39:32; 40:16) ʻI onopooni, ʻoku tau maʻu ʻa e faingamālie ke fai ha poupou ʻaufuatō ki he ngāue fakamalangá pea mo e ngaahi polokalama ki he fakalahi ʻo e Puleʻangá. Ko hotau monū ia ke tau fāʻūtaha ʻi he “fai pehē.”
Siōsiua—Loto-Toʻa mo Mālohi ʻAupito
10, 11. (a) Ko e hā naʻe mateuteu ai ʻa Siōsiua ke lavameʻá? (e) Ko e hā ʻe fakaivia nai ai kitautolu ke fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻi onopooní?
10 ʻI hono vaheʻi ʻe Mōsese ʻa Siōsiua ke ne taki ʻa ʻIsileli ki he fonua ʻo e talaʻofá, naʻe ngalingali ko e Folofola kuo tohi fakamānavaʻi pē ʻa Sihová naʻe ala maʻú pē ia ʻi he ngaahi tohi ʻe nima ʻa Mōsesé, sāme ʻe taha pe ua, mo e tohi ʻa Siopé. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Mōsese kia Siōsiua ke fakatahatahaʻi ʻa e kakaí ʻi heʻenau aʻu ki he Fonua ʻo e Talaʻofá pea “ke lau ʻa e lao ko eni ʻi he ʻao ʻo Isileli katoa, ke nau fanongo ki ai.” (Teutalōnome 31:10-12) Tānaki atu ki ai, naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova tonu kia Siōsiua: “ʻE ʻikai mahuʻi mei ho ngutu ʻa e tohi lao ko ia, ka te ke fakalaulauloto ki ai ʻi he ʻaho mo e po, koeʻuhi ke ke tokanga ke fai ʻo hange ko e meʻa kotoa kuo tohi ai; he te ke toki monuʻia ʻi he meʻa ʻoku ke fou ai, pea te ke fai fakapotopoto ai.”—Siōsiua 1:8.
11 Ko e lau fakaʻaho ʻa e “tohi” ʻa Sihová naʻe mateuteu ai ʻa Siōsiua ke lavaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi naʻe ʻi muʻá, ʻoku hangē pē ko hono lau fakaʻaho ʻo e Folofola ʻa Sihová, ko e Tohitapú, ʻoku fakaivia ai ʻEne Kau Fakamoʻoni ʻi onopooní ke fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e “kuonga fakamui” faingataʻa ko ʻení. (2 Tīmote 3:1) Koeʻuhi ʻoku takatakaiʻi kitautolu ʻe ha māmani fakamālohi, tau tukulotoʻi ʻa e enginaki ʻa e ʻOtuá kia Siōsiuá: “Ke ke lototoʻa, mo tuʻu kalikali; ʻoua te ke manavahe, pea ʻoua te ke tailiili; he ko Sihova ko ho ʻOtua te ne ʻiate koe ʻi he meʻa kotoa ʻoku ke ʻalu ki ai.” (Siōsiua 1:9) ʻI he hili ʻa hono ikunaʻi ʻo Kēnaní, naʻe fakapaleʻi lahi ʻaupito ʻa e ngaahi matakali ʻo ʻIsilelí ʻi heʻenau nofo ki honau tofiʻá. “Hange ko e tuʻutuʻuni ʻa Sihova ʻia Mosese naʻe pehe ʻa e fai ʻa haʻa Isileli.” (Siōsiua 14:5) Ko ha pale meimei tatau ʻoku talitali mai kiate kitautolu hono kotoa ʻi he ʻaho ní ʻa ia ʻoku tau lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ngāueʻaki ia ʻi heʻetau moʻuí, pea talangofua ʻo “fai pehē.”
Ngaahi Tuʻi—Anga-Tonú, pea mo e Talangataʻá
12. (a) Ko e hā ʻa e fekau naʻe ʻoange ki he ngaahi tuʻi ʻi ʻIsilelí? (e) ʻI he ʻikai ke talangofua ʻa e ngaahi tuʻí, ko e hā ʻa hono olá?
12 Kae fēfē ʻa e ngaahi tuʻi ʻi ʻIsilelí? Naʻe tuku ʻe Sihova ki he tuʻí ʻa e fiemaʻu ko ʻení: “Pea ka faifai pea ne nofo ʻi he taloni ʻo hono puleʻanga, te ne hiki ʻa e tatau ʻo e lao ni mei he tohi ʻoku ʻi he ʻao ʻo e kau Livai taulaʻeiki: pea te ne feʻao mo ia, pea te ne lau ai ʻi he ngaahi ʻaho kotoa o ʻene moʻui: koeʻuhi ke ne ako ke ʻapasia kia Sihova ko hono ʻOtua, ke tauhi ʻa e ngaahi lea kotoa ʻo e lao ni mo konisitutone ke fai ki ai.” (Teutalōnome 17:18, 19) Naʻe talangofua ʻa e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsilelí ki he fekau ko iá? Ko e konga lahi tahá, naʻe ʻikai ʻaupito te nau fai ki ai, ko ia ai, naʻa nau moʻua ʻi he ngaahi mala naʻe tala ki muʻa ʻi he Teutalōnome 28:15-68. Faifai atu pē, naʻe fakamovetevete ʻa ʻIsileli “mei he potu ʻe taha ʻo mamani ʻo aʻu ki he potu ʻe taha.”
13. ʻOku anga-fēfē nai ke tau maʻu ha ʻaonga, ʻo hangē ko Tēvitá, ʻaki ʻa e fakahā ʻa e ʻofa ki he Folofola ʻa Sihová?
13 Kae kehe, ko Tēvitá—ko e ʻuluaki tuʻi anga-tonu ia ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ʻIsilelí—naʻá ne fakahā ʻa e līʻoa taha kehe atu pē kia Sihova. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ia ko e ‘ʻuhiki laione i Juta,’ ʻo ne tomuʻa fakahāhaaʻi ʻa Kalaisi Sīsū, ‘ko e laione ʻo e matakali Siuta, ko e huli ʻo Tevita’ kuo ikunaʻí. (Sēnesi 49:8, 9, PM; Fakahā 5:5) Ko e hā ʻa e mālohinga ʻo Tēvitá? Naʻá ne maʻu ʻa e houngaʻia loloto ki he Folofola ʻa Sihova naʻe tohí pea naʻá ne moʻuiʻaki ia. ʻI he Sāme 19, ‘ko e sāme ʻa Tēvitá,’ ʻoku tau lau ai: “Ko e lao ʻa Sihova ʻoku haohaoa.” Hili ʻa e lave ki he fakamanatú, ngaahi fekaú, laó, mo e ngaahi fili fakaefakamaau ʻa Sihová, ʻoku hoko atu ʻe Tēvita ʻo pehē: “Meʻa mahuʻinga ange ia ʻi he koula, ʻio ha koula lelei mo lahi; meʻa melie ange ʻi he honi, ʻio ʻa e honi ʻoku toʻi noa mai. Kaeʻumaʻa ʻoku hinoiʻi ai hoʻo tamaioʻeiki, pea ʻi hono tauhi ʻoku iku ai ki ha fuʻu totongi.” (Sāme 19:7-11) Kapau naʻe fakapaleʻi ʻa e lau fakaʻahoʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá mo fakalaulauloto ki ai ʻi he taʻu ʻe 3,000 kuo hilí, huanoa hake ai ʻa e ʻahó ni!—Sāme 1:1-3; 13:6; 119:72, 97, 111.
14. ʻI he founga fē ʻoku hā ai mei he ʻalunga ʻo Solomoné ʻa e fiemaʻu lahi ange ia ʻi he ʻiló pē?
14 Ka neongo ia, ʻoku ʻikai ke feʻunga ʻa e maʻu pē ʻo e ʻiló. ʻOku toe mahuʻinga ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke nau fai ki he ʻilo ko iá, ke ngāueʻaki ia ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá—ʻio, ʻo “fai pehē.” ʻOku lava ke fakatātaaʻi ʻeni ʻi he meʻa fekauʻaki mo e foha ʻo Tēvita ko Solomoné, ʻa ia naʻe fili ʻe Sihova “ke nofo ʻi he taloni ʻo e pule ʻa Sihova ki Isileli.” Naʻe vaheʻi kia Solomone ke ne langa ʻa e temipalé, ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi palani fakaelanga naʻe maʻu ʻe Tēvitá ʻi he “feʻao mo ia hono laumalie.” (1 Kalonikali 28:5, 11-13) Naʻe lava fēfē ʻe Solomone ʻo fakaʻosi ʻa e ngāue kāfakafa ko ʻení? ʻI he tali ki ha lotu, naʻe ʻoange ai ʻe Sihova kiate ia ʻa e potó mo e ʻiló. ʻAki ʻa e ongo meʻá ni pea mo ʻene pipiki ki he ngaahi palani naʻe tokonaki mei he ʻOtuá, naʻe malava ai ʻe Solomone ke langa ʻa e fale molumalu ko iá, ʻa ia naʻe fakafonuʻaki ʻa e lāngilangi ʻo Sihová. (2 Kalonikali 7:2, 3) Neongo ia naʻe tō ʻa Solomone ki mui mai. ʻI he tafaʻaki fē? Naʻe pehē ʻi he lao ʻa Sihová ʻo fekauʻaki mo e tuʻi ʻi ʻIsilelí: “Pea ʻe ʻikai te ne maʻu ʻunoho toko lahi, ke ʻoua naʻa afe hono loto.” (Teutalōnome 17:17) Ka ko Solomone “naʻa ne maʻu ha uaifi ʻe fitungeau naʻe ʻeiki, mo e sinifu ʻe toko tolungeau: . . . naʻe fakaafe ʻe hono ngaahi uaifi hono loto ke muimui ki he ngaahi ʻotua kehe.” ʻI hono taʻumotuʻá, naʻe tafoki ai ʻa Solomone mei he “fai pehē.”—1 Tuʻi 11:3, 4; Nehemaia 13:26.
15. Naʻe anga-fēfē ʻa e “fai pehē” ʻa Siosaiá?
15 Naʻe tokosiʻi ʻa e ngaahi tuʻi talangofua ʻi Siutá, ko e tokotaha fakamuimui taha ʻo kinautolú ko Siosaia. ʻI he taʻu 648 M.H.K., naʻá ne kamata hono fakamaʻa ʻa e tauhi tamapuá mei he fonuá, pea mo toe fakafoʻou ʻa e temipale ʻo Sihová. ʻI he temipalé naʻe maʻu ai ʻe he taulaʻeiki lahí ʻa e “Tohi ʻo e Lao ʻa Sihova naʻe fakafai ʻia Mosese.” Ko e hā naʻe fai ʻe Siosaia ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni? “Pea haʻele hake ʻa e tuʻi ki he fale ʻo Sihova, mo e kau tangata Siuta, mo e nofo Selusalema, mo e kau taulaʻeiki, mo e kau Livai, ʻio ʻa e kakai kotoa ko e siʻi mo e lahi: pea ne lau ke ongo kiate kinautolu ʻa e ngaahi tala ʻo e Puka ʻo e Kovinanite, ʻa ia kuo ʻilo ʻi he fale ʻo Sihova. Pea tuʻu ʻa e tuʻi ʻi hono potu, ʻo ne fai kovinanite ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke angimui ki he ʻEiki, pea ke tauhi ʻene ngaahi tuʻutuʻuni, mo ʻene ngaahi fakamoʻoni, mo ʻene ngaahi fekau, ʻaki hono loto kotoa mo hono laumalie kotoa, ke fai ʻa e ngaahi lea ʻo e kovinanite ʻoku tohi ʻi he puka ni.” (2 Kalonikali 34:14, 30, 31) ʻIo, naʻe “fai pehē” ʻa Siosaia. Ko e ola ʻo hono ʻalunga anga-tonu ko ʻení, naʻe taʻofi ai ʻa e fakahoko ʻo e tautea ʻa Sihova ki Siuta taʻetuí ʻo aʻu ki he ngaahi ʻaho ʻo hono ngaahi foha anga-koví.
Moʻuiʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá
16, 17. (a) Ko e ngaahi tafaʻaki fē kuo pau ke tau muimui ai ʻi he ngaahi topuvaʻe ʻo Sīsuú? (e) Ko hai ʻa e kau sevāniti kehe ʻa e ʻOtuá ʻoku nau tokonaki ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kiate kitautolú?
16 ʻI he kau tangata kotoa pē kuo moʻui maí, ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ʻo e fakalaulauloto ki he Folofola ʻa e ʻOtuá mo moʻuiʻakí, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá naʻe hangē ia ha meʻakaí kiate ia. (Sione 4:34) Naʻá ne tala ki heʻene kau fanongó: “ʻOku ʻikai lava ʻe he ʻAlo ke fai ʻiate ia ha momoʻi meʻa, ngata pe ʻi he meʻa ʻoku ne vakai ʻoku fai ʻe he Tamai: he ʻilonga ha meʻa ʻoku fai ʻe he ʻEne ʻAfio, ʻoku pehē pe mo e fai ʻe he ʻAlo ʻa e ngaahi meʻa ko ia.” (Sione 5:19, 30; 7:28; 8:28, 42) Naʻe “fai pehē” ʻa Sīsū ʻo ne fakahā: “Koeʻuhi kuo u ʻalu hifo mei he langi, ʻo ʻikai ke u fai ʻa e loto ʻoʻoku, ka ko e finangalo ʻo ia naʻa ne fekau mai au.” (Sione 6:38) Ko kitautolu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova kuo ʻosi fakatapuí, ʻoku fiemaʻu ke tau “fai pehē” ʻaki ʻetau muimui ki he topuvaʻe ʻo Sīsuú.—Luke 9:23; 14:27; 1 Pita 2:21.
17 Ko e fai ʻo e finangalo ʻo e ʻOtuá naʻe taupotu ki ʻolunga maʻu ai pē ia ʻi he fakakaukau ʻa Sīsuú. Naʻá ne mātuʻaki alāanga mo e Folofola ʻa e ʻOtuá, pea naʻá ne mateuteu ai ke fai ha ngaahi tali mei he ngaahi Konga Tohitapú. (Mātiu 4:1-11; 12:24-31) ʻI he tokanga maʻu pē ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau lava ke hoko ʻo ‘tuʻu kakato kuo ʻosi sāuni ki he ngaue lelei fulipe.’ (2 Tīmote 3:16, 17) ʻOfa ke tau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e kau sevāniti anga-tonu ʻa Sihova ʻi he kuonga muʻá, mo e ngaahi taimi ki mui maí kae hulu taha aí ʻa hotau ʻEiki, ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻá ne pehē: “Ka koeʻuhi pe ke ʻilo ʻe māmani ʻoku ou ʻofa ki he Tamai, pea hangē ko hoku tuʻutuʻuni ʻe he Tamai, ʻoku pehē ʻeku fai.” (Sione 14:31) ʻOfa ke tau fakahā foki ʻa ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e hokohoko atu ʻi he “fai pehē.”—Maʻake 12:29-31.
18. Ko e hā ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tau “hoko ko e kau fai ki he folofola,” pea ko e hā ʻa e meʻa ʻe hoko ki ai ʻa e fetalanoaʻakí?
18 ʻI heʻetau fakalaulauloto ki he ʻalunga talangofua ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻo e Tohitapú, ʻikai ʻoku fakalototoʻaʻi ai kitautolu ke fai ʻa e ngāue anga-tonú ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻo Sētane? (Loma 15:4-6) Ko e moʻoni ʻoku totonu ke ueʻi kitautolu ke “hoko ko e kau fai ki he folofola” ʻi he kakato tahá, ʻo hangē ko ia ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hono hoko maí.—Sēmisi 1:22.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
◻ Ko e hā ʻoku totonu ko e ʻuhinga ia kiate kitautolu ʻa e ‘ʻofa ʻa e ʻOtuá’?
◻ Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa Noa, Mōsese, mo Siōsiuá?
◻ Ko e hā ʻa hono lahi ʻo e talangofua ʻa e ngaahi tuʻi ʻi ʻIsilelí ki he “tohi” ʻa e ʻOtuá?
◻ ʻOku anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Sīsū ko hotau Tokotaha-Faʻifaʻitakiʻanga ʻi he “fai pehē”?
[Fakatātā ʻi he peesi 11]
Noa, Mōsese, mo Siōsiua naʻa nau “fai pehē”