Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻOku Tolonga ʻo Taʻengata
“Ko e folofola ʻa hotau ʻOtua ʻe tuʻu ʻo taʻengata.”—AISEA 40:8.
1. (a) Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai heni ko e “folofola ʻa hotau ʻOtua”? (e) ʻOku fēfē ʻa hono fakahoa atu ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo e folofola ʻa e ʻOtuá?
KO E faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku nau hehema ke tuku ʻenau falalá ʻi he ngaahi talaʻofa ʻa e kau tangata mo e kau fefine tuʻu-ki-muʻá. Pea neongo ai ʻa e hā ngali fakamānako ʻa e ngaahi talaʻofá ni ki he kakai ko ia ʻoku nau fakaʻamua ha fakalakalaka ki he ngaahi meʻa ʻo ʻenau moʻuí, ʻe kei hangē pē ia ha ngaahi matalaʻiʻakau ʻoku maé ʻi hono fakahoa atu ki he folofola ʻa hotau ʻOtuá. (Sāme 146:3, 4) Laka hake ʻi he taʻu ʻe 2,700 kuohilí, naʻe fakamānavaʻi ai ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e palōfita ko ʻAiseá ke ne tohi: “Ko e kakano kotoa ko e mohuku, pea ko hono fakaʻofoʻofa kotoa ʻoku hange ko e fisi ʻo e vao . . . ʻOku mae ʻa e mohuku, ʻoku maheikau ʻa e fisi: ka ko e folofola ʻa hotau ʻOtua ʻe tuʻu ʻo taʻengata.” (Aisea 40:6, 8) Ko e hā ʻa e “folofola” ko ia ʻoku tolongá? Ko e fakamatala ia ʻa e ʻOtuá ki heʻene taumuʻá. ʻI he ʻahó ni kuo tau maʻu ʻa e “folofola” ko iá ʻi ha founga kuo hiki ʻi he Tohitapú.—1 Pita 1:24, 25.
2. ʻI he fehangahangai mo e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi tōʻonga fē naʻe fakahoko ai ʻe Sihova ʻa ʻene folofola fekauʻaki mo ʻIsileli pea mo Siuta ʻo e kuonga muʻá?
2 Ko e kakai ko ia naʻa nau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻa nau aʻusia ʻa e moʻoni ʻo e meʻa naʻe hiki ʻe ʻAiseá. Fakafou ʻi heʻene kau palōfitá naʻe tomuʻa tala ai ʻe Sihova, koeʻuhí ko e fuʻu taʻeangatonu lahi kiate iá, ʻe fakaheeʻi ai, ʻuluakí ʻa e matakali ʻe hongofulu ʻo e puleʻanga ʻIsilelí pea hoko ai ʻa e matakali ʻe ua ʻo e puleʻanga Siutá. (Selemaia 20:4; Emosi 5:2, 27) Neongo naʻa nau fakatangaʻi, pea aʻu ʻo tāmateʻi ʻa e kau palōfita ʻa Sihová, tutu ʻa e haʻinga tohi naʻe ʻi ai ʻa e pōpoaki ʻo e fakatokanga ʻa e ʻOtuá, pea mo e fakatangi ki ʻIsipite ki ha tokoni fakakautau ke taʻofi hono fakahokó, naʻe ʻikai pē tō ʻa e folofola ia ʻa Sihová. (Selemaia 36:1, 2, 21-24; 37:5-10; Luke 13:34) Tānaki atu ki aí, ko e talaʻofa ko ia ʻa Sihova ke toe fakafoki ha toenga ʻo e kau Siu fakatomalá ki honau fonuá naʻe fakaofo hono fakahokó.—Aisea, vahe 35.
3. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe hiki ʻe ʻAisea ʻa ia ʻoku mahuʻinga makehe kiate kitautolú? (e) Ko e hā ʻokú ke tui pau ai ko e ngaahi meʻá ni ʻe fakahoko moʻoni?
3 Fakafou ʻia ʻAisea, naʻe toe tomuʻa tala ai ʻe Sihova ha tuʻunga pule māʻoniʻoni ki he faʻahinga ʻo e tangatá fakafou ʻi he Mīsaiá, fakatauʻatāinaʻi mei he angahalá mo e maté, pea mo e fulihi ʻo e māmaní ki ha palataisi. (Aisea 9:6, 7 [Isaia 9:5, 6, PM]; 11:1-9; 25:6-8; 35:5-7; 65:17-25) ʻE toe hoko nai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení? ʻIkai ha fakaʻaloʻalongaua ʻe taha! Ko e “Otua . . . oku ikai aubito loi.” Naʻá ne ʻai ke hiki ʻa ʻene folofola fakaekikité ke aonga kiate kitautolu, pea kuó ne fakapapauʻi kuo fakatolonga ia.—Taitusi 1:2, PM; Loma 15:4.
4. Neongo ai ko e ngaahi muʻaki maniusikilipi ʻo e Tohitapú naʻe ʻikai fakatolonga mai, ʻoku anga-fēfē ʻa e moʻoni ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku “moʻui”?
4 Naʻe ʻikai fakatolonga ʻe Sihova ia ʻa e muʻaki ngaahi maniusikilipi ko ia naʻe hiki ai ʻe heʻene kau tangata tohi ʻo onoʻahó ʻa e ngaahi kikite ko iá. Ka ko ʻene “folofola,” ʻa ʻene taumuʻa kuo fakahaá, kuo fakamoʻoniʻi kuo hoko ia ko ha folofola ʻoku moʻui. Ko e taumuʻa ko iá ʻoku ngaʻunu taʻealataʻofi ia ki muʻa, pea ʻi heʻene fai peheé, ʻoku hā leva ki tuʻa ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi loloto ʻa e faʻahinga ʻoku uesia ʻe he meʻá ni. (Hepelu 4:12) Tānaki atu ki ai, ʻoku fakahā ʻe he fakamatala fakahisitōliá ko hono fakatolonga pea mo hono liliu ko ia ʻo e ngaahi Konga Tohitapú tonu kuo fakahoko ia ʻaki ʻa e tokonaki fakaeʻotua.
ʻI he Fehangahangai mo e Ngaahi Feinga ke Taʻofi Iá
5. (a) Ko e hā ʻa e feinga naʻe fai ʻe ha tuʻi Sīlia ke fakaʻauha ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepelū naʻe fakamānavaʻí? (e) Ko e hā naʻe ʻikai ai ke ne lavá?
5 Kuo laka hake ʻi he tuʻo tahá ʻa e feinga mālohi ʻa e ngaahi pulé ke fakaʻauha ʻa e ngaahi tohi fakamānavaʻí. ʻI he 168 K.M., naʻe fokotuʻu ai ʻe Tuʻi Antiochus Epiphanes ʻo Sīliá (ʻa ia ʻoku hā ʻi he peesi 20) ha ʻōlita kia Siusi ʻi he temipale ko ia naʻe fakatapui kia Sihová. Naʻá ne toe kumi foki ʻa e ‘ngaahi tohi ʻo e Laó,’ ʻo tutu, peá ne fakahā ʻilonga ha taha naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi Konga Tohitapu peheé ʻe tāmateʻi. Neongo ai e lahi fēfē ʻo e ngaahi tatau naʻá ne tutu ʻi Selusalema mo Siuteá, naʻe ʻikai pē ke ne lava ʻo taʻofi fakaʻaufuli ʻa e ngaahi Konga Tohitapú. Ko e ngaahi nofoʻanga ʻo e kau Siú naʻe mafola holo ia ʻi he ngaahi fonua lahi, pea ko e sinakoke taki taha naʻe ʻi ai pē hono ngaahi ʻū haʻingatohi.—Fakafehoanaki mo e Ngāue 13:14, 15.
6. (a) Ko e hā ʻa e feinga mālohi naʻe fai ke fakaʻauha ʻa e ngaahi Konga Tohitapu naʻe ngāueʻaki ʻe he muʻaki kau Kalisitiané? (e) Ko e hā naʻe iku ki aí?
6 ʻI he 303 T.S., naʻe tuʻutuʻuni pehē ai ʻe ʻEmipola Diocletian ʻo Lomá ke fakaʻauha ʻa e ngaahi feituʻu faiʻanga fakataha faka-Kalisitiané pea ke tutu ‘ʻi he afí ʻenau ngaahi Konga Tohitapú.’ Ko e fakaʻauha peheé naʻe hokohoko mai ʻi ha hongofuluʻi taʻu. Neongo ʻa e fakalilifu ʻa e fakatangá, naʻe ʻikai lavameʻa ʻa Diocletian ʻi hono taʻofi ʻa e lotu faka-Kalisitiané, pea naʻe ʻikai fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa e kau fakafofonga ʻo e ʻemipolá ke nau fakaʻauha ʻa e ngaahi tatau kotoa ʻo ha konga pē ʻo ʻEne Folofola fakamānavaʻí. Ka ko ʻenau tōʻonga ko ia ki hono tufaki mo hono malangaʻi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, naʻe fakaeʻa ai ʻe he kau fakafepakí ʻa e meʻa naʻe ʻi honau lotó. Naʻa nau fakahaaʻi ai kinautolu ko e kau tangata kuo fakakuihi ʻe Sētane pea ʻoku nau fakahoko ʻa e meʻa ʻokú ne loto ki aí.—Sione 8:44; 1 Sione 3:10-12.
7. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi feinga naʻe fai ke lōmekina hono fakamafola ʻo e ʻilo faka-Tohitapú ʻi ʻIulope faka-hihifó? (e) Ko e hā e meʻa ne lavaʻi ʻi hono liliu mo pulusi ʻo e Tohitapú?
7 Ko e ngaahi feinga ko ia ke lōmekina hono fakamafola ʻa e ʻilo ʻo e Tohitapú naʻe toe ʻi ai hono ngaahi founga kehe. ʻI he mole atu ko ai ʻa e lea faka-Latiná mei heʻene hoko ko ha lea fakaʻahó, naʻe ʻikai ko e kau pule panganí ka ko e ongo Kalisitiane lau peé—ʻa Tuʻi Tapu Kelekōlio VII (1073-1085) mo Tuʻi Tapu Innocent III (1198-1216)—naʻá na fakafepakiʻi longomoʻui hono liliu ko ia ʻa e Tohitapú ki he ngaahi lea naʻe ngāueʻaki ʻe he kakai lāuvalé. ʻI ha feinga ke fakangata ʻa e taʻeloto fekauʻaki mo e mafai ʻo e siasí, naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe he Kōsilio ʻa e Katolika Lomá ʻi Toulouse, Falanisē, ʻi he 1229, he ʻikai malava ke maʻu ʻe ha taha ʻoku ʻikai ko ha faifekau ʻa e ngaahi tohi ʻo e Tohitapú ʻi he lea anga-mahení. Ko e Fuʻu Fakaʻekeʻeke Fakamamahí naʻe ngāueʻaki fefeka ia ki hono fakamālohiʻi ʻa e tuʻutuʻuní. Neongo ia, hili ʻa e taʻu ʻe 400 ʻo e Fuʻu Fakaʻekeʻeke Fakamamahí, ne ʻosi liliu ʻe he kau ʻofa ia ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e Tohitapú kakato pea tufa takai hono ngaahi tatau kuo pulusi ʻi he ngaahi lea nai ʻe 20, kau ai ʻa e ngaahi lea kehe fakafeituʻu, pea mo hono ngaahi konga lahi ʻi ha toe ngaahi lea kehe ia ʻe 16.
8. Lolotonga ʻa e senituli hono 19, ko e hā naʻe hoko ʻi he malaʻe ʻo hono liliu mo hono tufaki ʻo e Tohitapú ʻi Lūsiá?
8 Naʻe ʻikai ko e Siasi Katolika Lomá pē naʻe feinga ke taʻofi ʻa e Tohitapú mei he kakai lāuvalé. ʻI he kamataʻanga pē ʻo e senituli hono 19, naʻe liliu ai ʻe Pavsky, ko ha palōfesa ia ʻi he St. Petersburg Academy of Divinity, ʻa e Kōsipeli ʻa Mātiú mei he faka-Kalisí ki he faka-Lūsiá. Naʻe toe liliu mo e ngaahi tohi kehe mei he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ki he faka-Lūsiá, pea naʻe ʻētita ai ʻa Pavsky. Naʻe tufaki lahia eni ʻo toki ngata, ʻi ha faʻufaʻu fakasiasi, ne fakalotoʻi ai ʻa e saá ʻi he 1826 ke ne tuku atu ʻa e Sōsaieti Tohitapu ʻo Lūsiá ke ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa e “Sīnoti Tapu” ʻo e Siasi ʻOfotokisī ʻo Lūsiá, ʻa ia naʻá ne toki taʻofi fakalelei ʻene ngāué. Ki muí, naʻe liliu ai ʻe Pavsky ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú mei he faka-Hepeluú ki he faka-Lūsiá. Meimei ʻi he taimi tatau pē, naʻe toe liliu ai ʻe Makarios, ko ha tokoni pīsope ia ʻi he Siasi ʻOfotokisií, ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú mei he faka-Hepeluú ki he faka-Lūsiá. Naʻe tautea fakatouʻosi kinaua ʻi heʻena feingá, pea ko ʻena ongo liliú naʻe ʻave ia ki he ʻū tauhiʻanga tohi fakasiasí. Naʻe fakapapau ʻa e siasí ke tauhi ʻa e Tohitapú ʻi he lea faka-Sileivo motuʻá, ʻa ia naʻe ʻikai ke lau pe mahinoʻi ʻe he kakai lāuvale ʻi he taimi ko iá. ʻI he taimi pē naʻe ʻikai toe lava ai ʻo taʻofi ʻa e ngaahi feinga ʻa e kakaí ke maʻu ʻa e ʻilo ki he Tohitapú naʻe toki fakahoko ai ʻi he 1856 ʻe he “Sīnoti Tapú” haʻane liliu tonu, ʻo faiʻaki pē ʻa e ngaahi fakahinohino ne ʻosi fokotuʻutuʻu fakalelei ke fakapapauʻi ko e ngaahi fakalea naʻe ngāueʻakí ʻe huʻufataha mo e ngaahi fakakaukau ʻa e siasí. Ko ia, ʻi he fekauʻaki mo hono fakamafola ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, naʻe fakaeʻa ha māvahevahe ʻi he hā fakatuʻasino ʻa e kau taki lotú mo honau laumāmlié, ʻo hangē ko ia naʻe fakaeʻa ʻi heʻenau ngaahi leá mo ʻenau ngaahi tōʻongá.—2 Tesalonaika 2:3, 4.
Maluʻi ʻa e Folofolá mei Hono Fakameleʻí
9. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he kau liliu ʻe niʻihi ʻenau ʻofa ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
9 Naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia naʻa nau liliu mo hiki tatau ʻa e ngaahi Konga Tohitapú, ʻa e kau tangata ʻa ia naʻa nau ʻofa moʻoni ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá pea naʻa nau fai ha feinga mālohi ke ʻai ia ke ala maʻu ʻe he faʻahinga kotoa pē. Ko William Tyndale naʻe mate fakamaʻata (ʻi he 1536) koeʻuhi ko e meʻa naʻá ne fai ke ala maʻu ai ʻa e Tohitapú ʻi he faka-Pilitāniá. Ko Francisco de Enzinas naʻe tuku pilīsoneʻi ia ʻe he Fuʻu Fakaʻekeʻeke Fakamamahi ʻa e Katoliká (hili ʻa e 1544) ko ʻene liliu mo pulusi ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ki he faka-Sipeiní. ʻI ha tuʻunga ʻe mole ai ʻene moʻuí, naʻe liliu ʻe Robert Morrison (mei he 1807 ki he 1818) ʻa e Tohitapú ki he faka-Siainá.
10. Ko e hā ʻa e ngaahi fakatātā ʻokú ne fakahā naʻe ʻi ai ʻa e kau liliu ne uesia kinautolu ʻe he ngaahi tākiekina kae ʻikai ko e ʻofa ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
10 Ka, ʻi he taimi ʻe niʻihi ia, ko e ngaahi fakakaukaú kae ʻikai ko e ʻofa ki he Folofola ʻa e ʻOtuá naʻá ne tākiekina ʻa e ngāue ʻa e kau hiki tataú mo e kau liliú. Fakakaukau angé ki ha fakatātā ʻe fā: (1) Naʻe langa ʻe he kau Samēliá ha temipale ʻi he Moʻunga Kelisimí ko ha fakafetau ki he temipale ʻi Selusalemá. ʻI he poupou ki aí, naʻe fai ai hono fakahū ha ngaahi lea ia ki he Penitātusi faka-Samēliá ʻi he Ekisoto 20:17. Naʻe tānaki atu ʻa e fekaú ia ʻo hangē pē ko ha konga ia ʻo e Fekau ʻe Hongofulú, ke langa ha ʻōlita maka ʻi he Moʻunga Kelisimí pea fai ai ʻa e ngaahi feilaulaú. (2) Naʻe fai faʻiteliha pē ʻe he tokotaha naʻá ne fuofua liliu ʻa e tohi ʻa Tanielá ki he Sepituakini faka-Kalisí ʻene ngaahi liliú. Naʻá ne fakahū ʻe ia ʻa e ngaahi fakamatala ʻa ia naʻá ne fakakaukau te ne hanga ʻo fakamatalaʻi pe fakaleleiʻi ʻa e meʻa naʻe ʻi he potutohi faka-Hepeluú. Naʻá ne toʻo ʻe ia ʻa e ngaahi fakaikiiki naʻá ne fakakaukau ʻe ʻikai tali ʻe he kau lau tohí. ʻI he taimi naʻá ne liliu ai ʻa e kikite fekauʻaki mo e taimi ʻe hā ai ʻa e Mīsaiá, ʻa ia ʻoku ʻasi ʻi he Taniela 9:24-27, naʻá ne fakamatala loiʻi ʻa e vahaʻa taimi naʻe fakahaá pea fakalahi, liliu, mo fulihi ʻa e ngaahi leá, ʻo hā mahino ko ha fakakaukau ke ʻai ʻa e kikité ke hā ngali ʻokú ne poupouʻi ʻa e faitau ʻa e kau Mēkapí. (3) ʻI he senituli hono fā T.S., naʻe fakakau maeʻeeʻa lelei ai ʻe ha taukapo fuʻu faivelenga ʻo e tui Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá ʻi ha tohi fakamatala faka-Latina, ʻa e ngaahi lea “ʻi he langí, ko e Tamaí, ko Folofola, pea mo e laumālie māʻoniʻoní; pea ko e tolú ni ʻoku taha pē” ʻo hangē pē naʻe toʻo ʻa e ngaahi leá ni ia mei he 1 Sione 5:7. Ki muí naʻe fokotuʻu tonu ai ʻa e konga tohi ko iá ki ha konga tohi ʻo ha maniusikilipi ʻo e Tohitapu faka-Latiná. (4) Ko Louis XIII (1610-1643), ʻi Falanisē, naʻá ne fakamafaiʻi ʻa Jacques Corbin ke ne liliu ʻa e Tohitapú ki he faka-Falaniseé koeʻuhi ke ikuʻi ʻaki ʻa e ngaahi feinga ʻa e kau Palotisaní. ʻAki ʻa e taumuʻa ko iá ʻi heʻene fakakaukaú, naʻe fakakau ai ʻe Corbin ʻa e ngaahi konga tohi kuo fulihi, kau ai ʻa e lave ki he “feilaulau tapu ʻo e Misa” ʻi he Ngāue 13:2.
11. (a) Naʻe anga-fēfē tolonga mai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá neongo ai ʻa e taʻefaitotonu ʻa e kau liliu ʻe niʻihi? (e) ʻOku lahi fēfē ʻa e fakamoʻoni maniusikilipi motuʻa ʻoku ʻi ai ke fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa naʻe tomuʻa leaʻaki ʻe he Tohitapú? (Sio ki he puhá.)
11 Naʻe ʻikai taʻofi ʻe Sihova ia ʻa hono ueʻia ʻene Folofolá, pea naʻe ʻikai ke fulihi ʻe he meʻa ko iá ia ʻene taumuʻá. Ko e hā ʻa e ola naʻe iku ki aí? Ko hono fakalahi atu ko ia ʻa e ngaahi fakamatala ki he Moʻunga Kelisimí naʻe ʻikai fakatuʻunga ai ʻa e lotu faka-Samēliá ia ke hoko ko e fakafofonga ʻa e ʻOtuá ki hono tāpuekina ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ka, naʻe fakamoʻoni atu ai ia, neongo naʻe taku ʻe he lotu faka-Samēliá naʻa nau tui ki he Penitātusí, naʻe ʻikai lava ke lau ai ia te ne akoʻi ʻa e moʻoní. (Sione 4:20-24) Ko hono mioʻi hono fakalea ʻi he Sepituakiní naʻe ʻikai taʻofi ai ʻa e Mīsaiá ia mei heʻene hoko mai ʻi he taimi naʻe tomuʻa tala ki ai ʻo fakafou ʻi he palōfita ko Tanielá. Tānaki atu ki aí, neongo ko e Sepituakiní naʻe ngāueʻaki ʻi he ʻuluaki senitulí, naʻe anga-ʻaki mahino pē ʻe he kau Siú ia ʻa e fanongo ki hono lau faka-Hepelū ʻa e ngaahi Konga Tohitapú ʻi he ngaahi sinakoké. Ko hono olá, “nae . . . amanaki ae kakai” ʻi he taimi naʻe fakaofi ai ke fakahoko ʻa e kikité. (Luke 3:15, PM) Ka ki he ngaahi fakalahi loi ʻi he 1 Sione 5:7 ke poupouʻi ʻa e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá pea ʻi he Ngāue 13:2 ke fakatonuhiaʻi ʻa e Misá, ko e ngaahi meʻá ni naʻe ʻikai te nau liliu ʻe kinautolu ia ʻa e meʻa ʻoku moʻoní. Pea naʻe toki aʻu ki ha taimi, ko e ngaahi fai kākaá naʻe fakaeʻa kakato ia. Ko e fuʻu fokotuʻunga maniusikilipi ʻo e muʻaki-lea ʻo e Tohitapú ʻoku ala maʻú ʻokú ne tokonaki ha founga ki hono siviʻiʻaki pe ʻoku moʻoni ha faʻahinga liliu.
12. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi liliu fakatuʻutāmaki naʻe fai ʻe he kau liliu Tohitapu ʻe niʻihi? (e) Ne aʻu fua ki fē ʻa e ngaahi meʻá ni?
12 Ko e ngaahi feinga kehe ko ia ke liliu ʻa e ngaahi Konga Tohitapú naʻe felāveʻi ia mo e meʻa hulu ange ʻi hono toe fakalea keheʻi pē ʻo ha ngaahi veesi siʻi. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi meʻá ni ʻa hono ʻohofi ʻa e ʻiloʻanga ʻo e ʻOtua moʻoní tonu. Ko e natula totonu mo e lahi ʻo e ngaahi liliú naʻá ne ʻomi ʻa e fakamoʻoni mahino ʻo e tākiekina mei ha matavai ʻoku mālohi ange ia ʻi ha faʻahinga tangata tāutaha pē pe kautaha fakaetangata—ʻio, ko e tākiekina mei he fili lahi ʻo Sihová, ʻa Sētane ko e Tēvoló. Ko e fakavaivai ki he tākiekina ko iá, naʻe kamata ai ʻe he kau liliú mo e kau hiki-tataú—faifiefai ʻa e faʻahinga, taʻefiefai ʻa e niʻihi—ke toʻo ʻa e huafa fakaeia tonu ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihová, mei heʻene Folofola fakamānavaʻí ʻi he laui afe ʻo e ngaahi feituʻu naʻe hā aí. ʻI ha taimi vave pē, ko e ngaahi liliu mei he faka-Hepeluú ki he faka-Kalisí, faka-Latiná, faka-Siamané, faka-Pilitāniá, faka-ʻĪtalí, mo e faka-Hōlaní, pea ʻi he ngaahi liliu kehé, naʻe toʻo kotoa ai ʻa e huafa fakaeʻotuá, pe tauhi pē ʻi ha ngaahi feituʻu siʻisiʻi. Naʻe toe toʻo ia mei he ngaahi tatau ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané.
13. Ko e hā naʻe ʻikai iku ai ʻa e feinga ne mafola lahia ko ia ke fulihi e Tohitapú ke toʻo ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá mei he manatu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá?
13 Neongo ia, ko e huafa lāngilangiʻia ko iá naʻe ʻikai tāmateʻi ia mei he manatu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e ngaahi liliu ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ki he faka-Sipeiní, faka-Potukalí, faka-Siamané, faka-Pilitāniá, faka-Falaniseé, pea mo e tokolahi kehe, naʻe fakakau totonu ai ʻa e huafa fakaeia ʻo e ʻOtuá. ʻI he senituli hono 16, ko e huafa fakaeia ʻo e ʻOtuá naʻe toe kamata ke toe ʻasi ia ʻi he ngaahi liliu kehekehe faka-Hepelū ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané; ʻi he senituli hono 18, ʻi he faka-Siamané; ʻi he senituli hono 19, ʻi he faka-Kolōtiá mo e faka-Pilitāniá. Neongo ai ha feinga nai ʻa e kakaí ke teketekeʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ki ha tuliki, ʻi he taimi ʻe toki hoko mai ai ʻa e “ʻaho ʻo Sihová,” ʻo hangē ko ia ʻoku fakahā ʻe he ʻOtuá, ko e “ngaahi puleʻanga . . . te nau ʻilo ko Sihova au.” Ko e taumuʻa ko ia ʻa e ʻOtuá kuo fakahaá ʻe ʻikai taʻehoko.—2 Pita 3:10, NW; Isikeli 38:23; Aisea 11:9; 55:11.
Aʻu Takai ʻa e Pōpoakí ʻi he Kolopé
14. (a) ʻI he senituli hono 20, ko e ngaahi lea ʻe fiha naʻe ʻosi pulusi ai ʻa e Tohitapú ʻi ʻIulopé pea ko e hā hono olá? (e) ʻI he ngataʻanga ʻo e 1914, ko e ngaahi lea ʻe fiha ʻi ʻAfilika naʻe ala maʻu ai ʻa e Tohitapú?
14 ʻI he kamataʻanga ʻo e senituli hono 20, ne ʻosi pulusi ʻa e Tohitapú ia ʻi he ngaahi lea ʻe 94 ʻo ʻIulope. Naʻá ne fakatokanga ai ki he kau ako Tohitapu ʻi he tafaʻaki ko ia ʻo e māmaní ki he moʻoni ko ia, ʻe hoko mai ʻa e ngaahi meʻa mātuʻaki mahuʻinga ʻi he ngata ko ia ʻa e Kuonga ʻo e Senitailé ʻi he 1914, pea ko e moʻoni, naʻe pehē! (Luke 21:24) Ki muʻa pea ngata ʻa e taʻu fokotuʻu ʻēpoki ʻo e 1914, ko e Tohitapú, tatau pē kakato pe ko e ngaahi tohi pē ʻe niʻihi ʻo ia, naʻe pulusi ia ʻi he ngaahi lea ʻe 157 ʻo ʻAfilika, ʻo tānaki atu ia ki hono ngāueʻaki lahia ʻo e faka-Pilitāniá, faka-Falaniseé, mo e ngaahi lea faka-Potukalí. Ko ia naʻe fakatoka ai ʻa e makatuʻunga ki hono akoʻi ʻo e ngaahi moʻoni faka-Tohitapu kuo fakatauʻatāinaʻi fakalaumālié ki he faʻahinga anga-fakatōkilalo ʻo e ngaahi matakali lahi mo e ngaahi kulupu fakafonua naʻe nofo aí.
15. ʻI he kamata ʻa e kuonga fakamuí, ko e hā ʻa e lahi naʻe ala maʻu ai ʻa e Tohitapú ʻi he ngaahi lea ʻa e kakai ʻi he ʻOtu ʻAmeliká?
15 ʻI he hū mai ʻa e māmaní ki he ngaahi ʻaho fakaʻosi naʻe tomuʻa talá, ne ala maʻu takai ʻa e Tohitapú ia ʻi he ʻOtu ʻAmeliká. Ko e kau nofo hili mai mei ʻIulopé, naʻa nau ōmai mo ia ʻi heʻenau ngaahi lea taki taha kotoa pē. Ko ha fuʻu polokalama ako ʻo e Tohitapú naʻe fakahoko, ʻaki ʻa e ngaahi malanga maʻá e kakaí pea mo hono tufaki lahia ʻo e ngaahi tohi faka-Tohitapu naʻe pulusi ʻe he Kau Ako Tohitapu Fakavahaʻapuleʻangá, ʻa ia ko hono ui ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he taimi ko iá. Tānaki atu ki aí, ko hono pulusi ʻo e Tohitapú ne ʻosi fakahoko ia ʻe he ngaahi sōsaieti Tohitapú ʻi he ngaahi lea kehe ʻe 57 ke fakalatoʻaki ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻo e ngaahi kakai tuʻufonua ʻo e Hemisefia Hihifó.
16, 17. (a) Naʻe aʻu ʻo lahi fēfē ʻa e Tohitapú ʻi he taimi naʻe hokosia ai ʻa e taimi ki hono fai ʻo e malangá ʻi he kolopé? (e) Kuo mātuʻaki fakamoʻoniʻi fēfē ʻa e Tohitapú ko ha tohi ʻoku tolonga pea fakatupu tākiekina?
16 ʻI he taimi naʻe hoko ai ki hono malangaʻi ʻi he kolopé ʻa e ongoongo leleí ki muʻa “pea toki hoko ʻa e ngataʻanga,” naʻe ʻikai ke sola ʻa e Tohitapú ia ki ʻĒsia pea mo e ngaahi ʻotu motu ʻo e Pasifikí. (Mātiu 24:14) Naʻe ʻosi pulusi ia ʻi he ngaahi lea ʻe 232 naʻe angaʻaki ʻe he tafaʻaki kolope ko iá. Ko e niʻihi ko e ngaahi Tohitapu kakato; ko e lahi tahá ko e ngaahi liliu ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané; ko e toengá ko ha tohi pē taha ʻo e ngaahi Konga Tohitapu Toputapú.
17 ʻOku hā mahino, ko e Tohitapú naʻe ʻikai tolonga mai pē ke fakaʻaliʻali ʻi he mīsiumé. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi tohi ʻoku maʻú, ko ia pē ʻa e tohi naʻe lahi taha hono liliú mo tufaki lahi tahá. ʻI he huʻufataha mo e fakamoʻoni ʻo e hōifua fakaʻotua ko iá, ko e meʻa naʻe hiki ʻi he tohi ko iá naʻe kamata ke hoko ia. Ko ʻene ngaahi akonakí pea mo e laumālie ʻoku langituʻa aí naʻe toe maongo tuʻuloa ia ʻi he moʻui ʻa e kakai ʻi he ngaahi fonua lahi. (1 Pita 1:24, 25) Ka naʻe kei toe lahi ʻa e meʻa ʻe hokó—lahi ʻaupito.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
◻ Ko e hā ʻa e “folofola ʻa hotau ʻOtua” ʻa ia ʻoku tolonga ʻo taʻengatá?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi feinga kuo fai ke fakangata ʻa e Tohitapú, pea ko e hā hono ngaahi olá?
◻ Kuo maluʻi fēfē ʻa e moʻoni haohaoa ʻo e Tohitapú?
◻ Kuo fakamoʻoniʻi fēfē ko e fakamatala taumuʻa ʻa e ʻOtuá ko ha folofola ʻoku moʻui?
[Puha ʻi he peesi 22]
ʻOku Tau ʻIloʻi Moʻoni ʻa e Meʻa Naʻe Muʻaki Leaʻaki ʻe he Tohitapú?
ʻOku fakafuofua ki he ngaahi maniusikilipi faka-Hepelū naʻe tohinimaʻi ʻe 6,000 ʻoku fakamoʻoni ki he kakano ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú. Ko e siʻi pē ʻo e ngaahi meʻá ni ʻoku fakafuofua naʻe ki muʻa ʻi he kuonga ʻo e Kalisitiané. Ko e siʻi tahá pē ko e maniusikilipi ʻe 19 ʻoku kei maʻu ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú kakató ʻoku fakafuofua ki he vahaʻa taimi ki muʻa ʻi hono ʻilo ʻo e mīsini pulusí. Tānaki atu ki aí, ʻi he vahaʻa taimi tatau pē, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi liliu ʻa ia naʻe fai ki he ngaahi lea kehe ʻe 28.
Ki he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ʻoku fakafuofua ki he ngaahi maniusikilipi ʻe 5,000 ʻi he faka-Kalisí kuo katilokaʻi. Ko e taha ʻo kinautolú ni kuo fakafuofuaʻi ʻoku ki muʻa ia ʻi he 125 T.S., ʻa ia ko e ngaahi taʻu siʻi pē mei hono muʻaki hikí. Pea ko e ngaahi kongokonga ʻe niʻihi ʻoku pehē ʻoku fakafuofua ʻoku ki muʻa ʻaupito ia. Ki he 22 ʻo e ngaahi tohi fakamānavaʻi ʻe 27, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi maniusikilipi kakato ʻi he tohinima faka-Kalisí ʻe 10 ki he 19. Ko e fika siʻisiʻi taha ki he ngaahi maniusikilipi kakato ʻi he tohi-nima faka-Kalisí ki ha taha pē ʻo e ngaahi tohi ʻi he konga ko ʻeni ʻo e Tohitapú ʻoku tolu—maʻa Fakahā. Ko e maniusikilipi ʻe taha ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané kakato, ʻoku fakafuofua ia ki he senituli hono fā T.S.
ʻOku ʻikai ha toe tohi motuʻa ʻoku fakapapauʻi ʻaki ha fokotuʻuna fakamoʻoni faka-tohi lahi pehē fau.