Vakai ʻa e Tohi Tapú
Ko Hai ʻa e Kau Tēmenioó?
KAU faʻahikehe, fanga nifoloa, faʻahikehe pauʻu, laumālie tokoni, kau tēmeniō ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālie ʻoku tui ki ai mo fakakaukau ʻa e kakai ʻo e ngaahi lotu kehekehe ʻoku nau anga-kovi, anga-lelei, pe ʻoku nau maʻu fakatouʻosi. Ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻikai te nau tui ki ha faʻahinga laumālie, he ʻoku nau pehē ko e ngaahi laumālié ko ha tui taʻeʻuhinga, pe ko ha meʻa pē ʻi he fakakaukaú. Ko e hā e lau ia ʻa e Tohi Tapú?
ʻOku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ko e Tokotaha-Fakatupú tonu ko ha Laumālie pea ko ʻene fuofua fakatupú ko e ngaahi laumālie. (Sione 4:24; Hepelu 1:13, 14) ʻIkai ko ia pē, ʻoku lave ʻa e Tohi Tapú ki he ngaahi laumālie fulikivanú, ʻoku lave kia kinautolu he taimi ʻe niʻihi ko e kau tēmeniō pe tēvolo. (1 Kolinito 10:20, 21; Semisi 2:19) Ka ʻoku ʻikai te ne akoʻi naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ha kau tēmeniō. Ko hai leva kinautolu, pea naʻe anga-fēfē ʻenau ʻi aí?
“Kau Angelo Naʻe Angahala”
ʻI he taimi naʻe fakatupu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālié, naʻá ne faʻu kinautolu ke nau tauʻatāina ke fili ʻo malava ke nau fili ʻia kinautolu pē pe te nau failelei pe faikovi. Ko e meʻa fakamamahí, hili hono fakatupu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, naʻe fili ai ha kau ʻāngelo ʻoku ʻikai fakahaaʻi honau tokolahí ke faikovi ʻaki ʻenau angatuʻu ki he ʻOtuá.
Ko e ʻuluaki laumālie pea ongoongo-kovi taha ʻa ia naʻe angatuʻú naʻá ne hoko ko Sētane. “Naʻe ʻikai te ne tuʻunga ki he moʻoni,” ko e lau ia ʻa Sīsū Kalaisí. (Sione 8:44) Ko e hā naʻá ne ueʻi ʻa Sētane ke ne fakafepaki ki he ʻOtuá? Naʻe kamata ke ne mānumanu ki he lotu naʻe totonu ke fai ʻataʻatā pē ki he Tokotaha-Fakatupú, pea naʻá ne ngāue leva ki he holi ko iá ʻaki ʻene ʻai ia ko ha ʻotua fakafepaki. ʻI he foungá ni naʻá ne ʻai ai ia tonu ko “Sētane,” ko ha foʻi lea ʻoku ʻuhingá ko e “tokotaha-talitekeʻi.” ʻI he ngaahi senituli ki mui aí, ki muʻa ʻi he Lōmaki ʻo e ʻaho ʻo Noá, naʻe kau ai mo Sētane ʻa e kau ʻāngelo kehe, ʻi heʻenau liʻaki ʻa honau tuʻunga fakahēvaní ka nau liliu ki he sino fakaetangata pea nau nofo ʻi he māmaní. (Senesi 6:1-4; Semisi 1:13-15) ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa e Lōmakí, ko e “kau angelo naʻe angahala” ne nau liliu sinó ʻoku hangehangē naʻa nau toe foki ki he nofoʻanga laumālié. (2 Pita 2:4; Senesi 7:17-24) Naʻa nau hoko ʻi ha taimi ʻo ui ko e kau tēmeniō.—Teutalonome 32:17; Maake 1:34.
Ko e kau ʻāngelo talangataʻá naʻa nau ʻi ha tuʻunga kehe ʻaupito he taimi ko ení mei he tuʻunga naʻa nau maʻu ki muʻa heʻenau angatuʻú. ʻOku pehē ʻi he Siutasi 6: “Ko e kau angelo foki, ʻa kinautolu naʻe ʻikai te nau tauhi ʻa e tuʻunga naʻe ʻonautolu, ka nau liʻaki honau nofoʻanga totonu, ʻoku moʻu tauhia ʻa kinautolu ʻe he ʻEne ʻAfio ʻi he ngaahi haʻi taʻengata ʻi he lalo fakapoʻuli, ʻo aʻu ki he fakamāu ʻo e ʻAho Lahi.” ʻIo, naʻe ʻikai fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa e kau tēmenioó ke nau maʻu honau ngaahi monū ki muʻa ʻi hēvaní kae tuku kinautolu ki he “ngaahi ʻana, ʻa ia ko e koto fakapoʻuli” fakaefakatātā, ʻo taʻofi kinautolu mei he fakamaama fakalaumālie kotoa pē.
“Kākāʻi ʻa Mamani Kātoa”
Neongo ʻoku hā mahino naʻe taʻofi kinautolu mei heʻenau toe liliu sino ko ha tangatá, ʻoku kei maʻu pē ʻe he kau tēmenioó ʻa e mālohi lahi mo tākiekina ʻa e ʻatamai mo e moʻui ʻa e kakaí. Ko hono moʻoní, ko Sētane, fakataha mo ʻene fuʻu kau tēmeniō koví, ʻoku nau “kākāʻi ʻa mamani kātoa.” (Fakahā 12:9; 16:14) Anga-fēfē? ʻI ha founga lahi, fakafou ʻi he “ngaahi tokateline ʻa kau tevolo” pe tēmeniō. (1 Timote 4:1) Ko e ngaahi akonaki loi ko ení, ʻoku faʻa natula fakalotú, kuo fakakuihi ai ʻa e ʻatamai ʻo e laui miliona ki he moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá. (2 Kolinito 4:4) Fakakaukau ki ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi.
● Ko e akonaki ʻoku kei moʻui ʻa e kau maté. Fakafou ʻi ha ngaahi tuʻuola, ngaahi leʻo mo e ngaahi founga olopoto, ʻoku kākaaʻi ʻe he kau tēmenioó ʻa e kakaí ke nau tui ʻoku lava ʻa e kau moʻuí ke fetuʻutaki mo e kau maté. ʻIkai ngata aí, ko e kākā olopoto ko ení ʻoku ʻai ai ke hā moʻoni ʻa e loi ko ia ʻoku hao moʻui atu ha laumālie ʻi he mate ʻa e sinó. Kae kehe, ʻoku fakamatalaʻi mahino ʻe he Tohi Tapú: “Ko e kau pekia ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa.” (Koheleti 9:5, 6) ʻI heʻenau “hifo ki he fakalongope,” ʻoku aʻu ʻo ʻikai malava ke nau fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá.—Sāme 115:17.a
● Faʻiteliha Fakaeʻulungaanga. “Ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili,” ko e lau ia ʻa e 1 Sione 5:19. Ko Sētane mo ʻene kau tēmenioó ʻoku nau ngāueʻaki siokita honau mālohí ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e mītiá mo e ngaahi founga kehe ke pouaki ʻa e fakakaukau kovi ko ia ʻoku totonu ke faʻiteliha ʻa e tangatá ki heʻenau ngaahi holi ololalo fakakakanó. (Efeso 2:1-3) Ko ia ai, ko e ʻulungaanga taʻetaau kotoa pē, ʻo kau ai ʻa e fehokotaki fakasino taʻetotonú, ʻoku failahia ia he ʻahó ni. Ko e tōʻonga ko iá ʻoku aʻu ʻo vakai ki ai ko ha meʻa sai pē, lolotonga ia ko e ngaahi tuʻunga ʻa e Tohi Tapú ʻoku faʻa vakai ki ai kuo ʻosi hono taimí pe fuʻu fefeka.
● Pouaki ʻo e fakahaʻele faʻahikehé. Naʻe fetaulaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá mo ha kaunanga naʻe uluisino ai ha “faʻahikehe tongafisi,” ʻa ia naʻá ne malava ai ke ne ʻai ke “lahi ʻa e koloa naʻe maʻu ʻe he kakai naʻe ʻonautolu ia ʻi heʻene kikite.” (Ngāue 16:16) ʻI he lāuʻilo ki he tupuʻanga ʻo ʻene malava fakafaʻahikehé, naʻe fakafisi ʻa Paula ke fanongo ki he taʻahiné. ʻIkai ko ia pē, naʻe ʻikai te ne loto ke fakatupu houhau ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne vakai ki he founga kotoa pē ʻo e fakahaʻele faʻahikehé—ʻo kau ai ʻa e ʻasitalolosiá mo e uiui tēvoló—ko ha meʻa fakalielia.—Teutalonome 18:10-12.
Maluʻi Koe mei he Kau Tēmenioó
ʻE lava fēfē ke ke maluʻi koe mei he kau laumālie fulikivanú? ʻOku tali ʻe he Tohi Tapú: “Mou fakavaivaiʻi kimoutolu ki he ʻOtua. Ka mou tali tekeʻi ʻa e Tevolo, pea te ne hola meiate kimoutolu.” (Semisi 4:7) ʻOku tau tokanga ki he ekinaki ko iá ʻi he taimi ʻoku tau moʻuiʻaki ai ʻa e ngaahi akonaki ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú, ʻa e tohi toputapu pē taha ʻoku fakaeʻa kakato ai ʻa Sētane, ko e kau tēmenioó, mo ʻenau “ngaahi tuʻutuʻuni kākā.” (Efeso 6:11; 2 Kolinito 2:11) ʻOku toe tala mai ʻe he Tohi Tapú ko e kau laumālie fulikivanú, fakataha mo e faʻahinga kotoa ʻoku nau fakafepaki ki he ʻOtuá, heʻikai te nau ʻi ai ai pē ʻo taʻengata. (Loma 16:20) “Ko e kau angatonu te nau nofoʻia ʻa e fonua, pea ko e haohaoa te ne ʻi ai ai pe,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 2:21.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI he fekauʻaki mo e tuʻunga moʻoni ʻo e kau maté mo e ʻamanaki Fakatohitapu ʻo e toetuʻú, kātaki ʻo sio ki he vahe 6 mo e 7 ʻo e tohi Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
KUÓ KE FIFILI?
● Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e kau tēmenioó?—2 Pita 2:4.
● ʻE lava ke ke lea ki he kau maté?—Koheleti 9:5, 6.
● ʻE lava fēfē ke ke maluʻi koe mei he kau tēmenioó?—Semisi 4:7.
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
ʻOku feinga ʻa e kau tēmenioó ke tākiekina ʻa e kakaí ʻi he ngaahi founga lahi