Hao ʻi he ‘ʻAho ʻo Sihová’
“Ko e ʻaho lahi mo fakalilifu ʻaupito ʻa e ʻAho ʻo e ʻEiki [“Sihová,” NW]; pea ko hai te ne matuʻuaki?”—SIOELI 2:11.
1. Ko e hā ʻoku totonu ai ke hoko ko ha meʻa fakafiefia ʻa e ‘ʻaho fakalilifu ʻo Sihová’?
“FAKALILIFU”! Ko e anga ia hono fakamatalaʻi ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ko Sioelí ʻa e lahi ʻo e “ʻaho ʻo Sihová.” Kae kehe, ko kitautolu ko ia ʻoku ʻofa kia Sihová, pea haʻu kiate ia ʻi he fakatapui ʻo makatuʻunga ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau momou ʻi he manavahē he panaki mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová. ʻE fakamanavahē moʻoni ʻa e ʻaho ko iá, ka ko ha ʻaho ia ʻo e fakamoʻui maʻongoʻonga, ko e ʻaho ʻo e tuku ange mei ha fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa fulikivanú ʻa ia kuó ne fakamamahiʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo laka hake ʻi he tuʻo laui afe. ʻI he ʻamanaki atu ki he ʻaho ko iá, ʻoku ui ʻa Sioeli ki he kakai ʻa e ʻOtuá ke “tomeʻe mo fakafiefia; he ʻoku fai meʻa lalahi ʻe Sihova,” pea ʻokú ne tānaki atu ki ai ʻa e lea fakamatematē: “ʻE hoko ʻo pehe, ko ia ʻoku tautapa ki he huafa ʻo Sihova ʻe fakahaofi.” ʻI he fokotuʻutuʻu leva ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻe “ai ha kau hao, . . . ʻo hange ko e folofola ʻa Sihova, pea ʻe ʻi he kau toe ʻa kinautolu ʻoku ui ʻe Sihova.”—Sioeli 2:11, 21, 22, 32.
2. ʻI hono fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, ko e hā ʻoku hoko (a) ʻi he “ʻaho ʻo e ʻEiki” (e) ʻi he “ʻaho ʻo Sihová”?
2 Ke ʻoua naʻa fetoʻoaki ʻa e ʻaho fakalilifu ʻo Sihová mo e “ʻaho ʻo e ʻEiki” ʻi he Fakahā 1:10. Ko e ʻaho ko ʻeni ki muí ʻoku kau ki ai ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi vīsone ʻe 16 naʻe fakamatalaʻi ʻi he Fakahā vahe 1 ki he 22. ʻOku kau ai ʻa e taimi ʻo hono fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku hoko ʻa ia naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻi he tali ki he fehuʻi ʻa ʻene kau ākongá: “E hoko afe ae gaahi mea ni? bea koeha ae fakailoga o hoo haʻu [“ʻi aí,” NW], bea moe gataaga o mamani?” Ko e ʻi ai fakahēvani ʻa Sīsuú kuo fakaʻilongaʻi ia ʻi he māmaní ʻaki ʻa e ‘gaahi tau, gaahi hoge, gaahi fehianekina, gaahi mahaki lahi, mo e agahala’ fakalilifu. ʻI he liuliunga ʻa e ngaahi mamahi ko ʻení, kuo tokonaki mai ʻe Sīsū ha fakafiemālie ki he faʻahinga ʻo e tangata manavahē-ʻOtuá ʻaki ʻene fekau atu ʻene kau ākonga ʻi onopōní ke malangaʻi ʻa e “ogoogolelei ni oe buleaga . . . i mamani kotoabe, koe mea fakamooni ki he buleaga kotoabe.” Pea ʻi he tumutumu ʻo e ʻaho ʻo e ʻEikí, “ae ikuaga” ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá, ʻe hoko fakafokifā mai leva, ʻa e ʻaho fakalilifu ʻo Sihová. (Mātiu 24:3-14, PM; Luke 21:11, PM) Ko e ʻaho ia ʻo Sihova ki hono fakahoko ʻa e fakamaau fakavavevave ki he māmani fakameleʻi ʻo Sētané. “ʻOku ngaue ʻa e langi mo e fonua: ka ko Sihova ko e hufanga ki hono kakai.”—Sioeli 3:16.
Ngāue ʻa Sihova ʻi he Taimi ʻo Noá
3. ʻOku anga-fēfē ʻa e faitatau ʻa e ngaahi tuʻunga ʻi he ʻaho ní mo ia ʻi he taimi ʻo Noá?
3 Ko e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní ʻi he ʻaho ní ʻoku faitatau ia mo ia ʻi he “kuonga ʻo Noa” laka hake ʻi he taʻu ʻe 4,000 kuohilí. (Luke 17:26, 27) ʻI he Senesi 6:5, ʻoku tau lau: “Naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova kuo fakautuutu ʻa e kovi ʻa e tangata ʻi mamani, pea ʻoku kovi ʻatā ʻa e filioʻi kotoa pe ʻo e ngaahi fakakaukau ʻa hono loto maʻuaipe.” He tatau ē ko ia mo e māmani ʻi he ʻaho ní! Ko e fulikivanú, mānumanú, mo e taʻeʻofá ʻoku fakautuutu ia ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku tau fakakaukau nai ʻi he taimi ʻe niʻihi kuo aʻu ki he tuʻunga ololalo tahá ʻa e fakalielia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ka ko e kikite ia ʻa e ʻaposetolo ko Paulá ʻo fekauʻaki mo e “kuonga fakamui” ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa hono fakahokó: “Ko e kakai kovi mo fakahekeheke te nau fakaaʻau atu mei he kovi ki he kovi, heʻenau kākāʻi ʻa e kakai kehe, pea kākāʻi mo kinautolu.”—2 Timote 3:1, 13.
4. Ko e hā ʻa e nunuʻa naʻe maʻu ʻi he lotu loí ʻi he ngaahi kuonga muʻá?
4 Naʻe mei lava ʻe he lotú ʻo ʻomai ha fakafiemālie ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he taimi ʻo Noá? ʻI hono kehe ʻaupitó, ko e lotu tafoki mei he moʻoní hangē ko ia naʻe ʻi ai ʻi he taimi ko iá naʻe tokoni lahi ia ki he ngaahi tuʻunga fakatupu maumaú. Naʻe tō ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ki he akonaki loi ʻa e “ngata ʻo ono ʻaho, ʻa e toko taha ʻoku ui ko e Tevolo mo Setane.” ʻI he toʻutangata hono ua meia ʻĀtamá, “naʻe kamata fai ai ʻa e lotu ki he huafa ʻo Sihova,” ʻo ngalingali ko e takuanoa. (Fakahā 12:9; Senesi 3:3-6; 4:26) Ki mui ai, ko e kau ʻāngelo angatuʻú, ʻa ē naʻa nau liʻaki ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā ki he ʻOtuá, naʻa nau liliu kakano ki he ngaahi sino fakaetangata koeʻuhi ke fai ʻa e fehokotaki fakasino taʻefakalao mo e ngaahi ʻofefine hoihoifua ʻo e tangatá. Ko e kakai fefine ko ʻení naʻa nau fanauʻi ʻa e ngaahi fuʻu saianiti fekolosiʻaki, naʻe ui ko e kau Nefilimi, ʻa ia naʻa nau fakamālohiʻi mo ngaohikoviʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he malumalu ʻo e tākiekina fakatēmeniō ko ʻení, ‘naʻe fakakaʻanga ʻe he kakano kotoa pe hono ʻalungá ʻi mamani.’—Senesi 6:1-12.
5. Fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he taimi ʻo Noá, ko e hā ʻa e enginaki fakaefakatokanga ʻoku ʻomai ʻe Sīsū kiate kitautolú?
5 Neongo ia, naʻe tuʻumaʻu ʻi he mateaki-angatonú ha fāmili ʻe taha kia Sihova. Mei hení, ko e ʻOtuá naʻá ne “tauhi pe ha toko fitu, pea valu ʻaki ʻa Noa, ʻa ia naʻa ne malangaʻaki ʻa e maʻoniʻoni, ʻi heʻene ʻomi ʻa e Lōmaki ki he maama ʻo e kau fakaʻotuamate.” (2 Pita 2:5) Naʻe tomuʻa fakatātaaʻi ʻe he Lōmaki ko iá ʻa e ʻaho fakalilifu ʻo Sihová, ʻa ia ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e ngataʻanga ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení mo ia naʻe kikite ki ai ʻa Sīsuú: “Ko e meʻa ki he ʻaho ko ia mo hono houa, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku ʻilo ki ai; ʻio, pe ko e kau angelo ʻi he langi; pea naʻa mo e ʻAlo ʻoku ʻikai; ngata pe ʻi he Tamai toko taha. Kae hange ko e taimi ʻo Noa, ʻe pehe foki ʻa e hoko mai ʻae Fanautama ʻa Tangata. He hange naʻe nofo ʻa e kakai ʻi he kuonga ʻo e Lomaki, ʻo nau kai mo inu, ʻo nau maʻu uaifi mo maʻu husepaniti, ʻo aʻu ki he ʻaho ko ia naʻe hu ai ʻa Noa ki he aake; pea naʻe ʻikai te nau ʻaloʻiloa kaeʻoua ke hoko mai ʻa e Lomaki, ʻo ʻave kinautolu fulipe: ʻe pehe foki ʻa e hoko mai ʻa e Fanautama ʻa Tangata.” (Mātiu 24:36-39) ʻOku tau ʻi he tuʻunga meimei tatau ʻi he ʻahó ni, ko ia, ʻoku enginaki mai ʻa Sīsū kiate kitautolu ke ‘tau lamasi kitautolu, pea ke ʻā pe, mo lotu ʻi he taimi kotoa pe, koeʻuhi ke tau lava ke hao mei he ngāhi meʻa ko ia fulipe ʻoku ene ke hokó.’—Luke 21:34-36.
Tautea Fakaefakamaau ʻa Sihova ki Sōtoma mo Komola
6, 7. (a) Ko e hā naʻe tomuʻa fakatātaaʻi ʻe he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he taimi ʻo Loté? (e) Ko e hā ʻa e fakatokanga maʻalaʻala ʻoku tokonaki mai ʻe he meʻá ni maʻatautolú?
6 ʻI he ngaahi taʻu nai ʻe laui ngeau hili ʻa e Lōmakí, ʻi he taimi naʻe tupu ʻo tokolahi ai ʻa e hako ʻo Noá ʻi he fonuá, naʻe mātā tonu ai ʻe ʻĒpalahame anga-tonu mo hono ʻilamutu ko Loté ʻa e toe ʻaho fakalilifu ʻe taha ʻo Sihova. Naʻe nofo ʻa Lote mo hono fāmilí ʻi he kolo lahi ʻo Sōtomá. Naʻe hoko ʻo lōmekina ʻa e kolo ko ʻení fakataha mo hono kaungāʻapi ko Komolá, ʻi he ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasino fakalielia. Naʻe fakamuʻomuʻa foki ai ʻa e tuli ki he meʻa fakamatelié, ʻo faifai atu pē ʻo ne uesia naʻa mo e uaifi ʻo Loté. Naʻe tala ʻe Sihova kia ʻĒpalahame: “Ko e tangi ʻa Sotoma mo Komola, seuke! ko e meʻa lahi, pea ko ʻenau angahala ko e meʻa mamafa ʻaupito.” (Senesi 18:20) Naʻe kole ʻa ʻĒpalahame kia Sihova ke fakahaofi ʻa e ongo kolo ko iá koeʻuhi ko e faʻahinga māʻoniʻoni ʻi aí, ka naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova naʻe ʻikai lava ke ne ʻilo naʻa mo ha kau tangata māʻoniʻoni ʻe toko hongofulu ʻi ai. Naʻe tokoniʻi ʻe ha ongo ʻāngelo mei he ʻOtuá ʻa Lote mo hono ongo ʻofefiné ke hola ki he kolo ofi mai ko Soá.
7 Ko e hā naʻe hoko atu aí? ʻI hono fakahoa ʻa hotau “kuonga fakamui” ki he kuonga ko ia ʻo Loté, ʻoku fakamatala ʻi he Luke 17:28-30: “ʻE tatau foki mo ia naʻe fai ʻi he kuonga ʻo Lote, naʻa nau kai, naʻa nau inu, naʻa nau fakatau mai, naʻa nau fakatau atu, naʻa nau tō taʻu, naʻa nau langa fale; ka ʻi he ʻaho ko ia naʻe hu atu ai ʻa Lote mei Sotoma, ne fakaʻuha hifo ʻa e afi mo e sulifa mei langi, ʻo fakaʻauha kinautolu fulipe. ʻE tatau tofu pe mo ia ʻi he ʻaho ʻe fakapū mei ai ʻa e Fanautama ʻa Tangata.” Ko e ikuʻanga kovi ko ē ʻo Sōtoma mo Komola ʻi he ʻaho fakamanavahē ko ia ʻo Sihová, ʻokú ne ʻomai ha fakatokanga maʻalaʻala kiate kitautolu ʻi he kuonga ní ʻo fekauʻaki mo e ʻi ai ʻa Sīsuú. Ko e toʻutangata ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi onopōní kuo nau toe “tuli ki he feʻauaki, . . . ʻo nau afe ki ha faʻahinga kakano kehe.” (Siutasi 7) ʻIkai ngata aí, ko e ngaahi fakakaukau fakaeʻulungaanga taʻetaau ki he fehokotaki fakasinó ʻi hotau taimí kuo tupu mei ai ʻa e “ngaahi mahaki fakaʻauha” lahi, naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻo kau ki he ʻaho ní.—Luke 21:11.
ʻOku Utu ʻe ʻIsileli ʻa e “Afā”
8. Ko e hā ʻa hono lahi ʻo e tauhi ʻe ʻIsileli ʻa e kovinānite mo Sihová?
8 ʻI he ʻalunga totonú, naʻe fili ʻe Sihova ʻa ʻIsileli ke hoko ko ʻene “koloa kanokato ʻi he kakai kotoa: . . . ko e tuʻunga tuʻi taulaʻeiki, ko e kakai tapu.” Ka ʻe fakatuʻunga ʻa e meʻá ni ʻi heʻenau ‘matuʻaki tokanga ki hono leʻó, mo tauhi ʻene fuakavá.’ (Ekisoto 19:5, 6) Naʻa nau ʻapasiaʻi ʻa e monū maʻongoʻonga ko ʻení? Mole ke mamaʻo! Ko e moʻoni, ko e faʻahinga tāutaha anga-tonu ʻo e puleʻanga ko iá naʻa nau tauhi mateaki kiate ia—ʻa Mōsese, Sāmiuela, Tēvita, Sihosafate, Hesekaia, Siosaia, pea pehē ki he kau palōfita tangata mo e kau fefine anga-līʻoa. Ka naʻe taʻeangatonu ʻa e puleʻangá fakalūkufua. Naʻe mavaeua ʻi ha taimi, ʻa e puleʻangá—ki ʻIsileli mo Siuta. ʻI hono fakalūkufuá, naʻe fihia fakatouʻosi ʻa e ongo puleʻangá ʻi he founga-lotu fakapanganí mo e ngaahi anga-fakafonua taukae-ʻOtua ʻa e ngaahi fonua kaungāʻapí.—Isikeli 23:49.
9. Naʻe fakamāuʻi fēfē ʻe Sihova ʻa e puleʻanga, matakali ʻe hongofulu angatuʻú?
9 Naʻe fakamāuʻi fēfē ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá? Hangē ko ia ʻoku fai maʻu peé, naʻá ne fakaongo atu ha fakatokanga, ʻo fakatatau ki he tefitoʻi moʻoni naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻĒmosí: “Talaʻehai ʻe fai ʻe Atonai Sihova ha meʻa, ka te ne fukefuke ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palofita ʻa e meʻa kuo tuʻutuʻuni.” Naʻe fanongonongo ʻe ʻĒmosi tonu ʻa e mala ki he puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí: “Ko e hā leva ʻene ʻuhinga ki he kakai ko kimoutolú ʻa e ʻaho ʻo Sihová? ʻE fakapoʻuli ia, ʻo ʻikai ha maama.” (Emosi 3:7; 5:18, NW) Naʻe toe talaki ʻe he kaungā-palōfita ʻo ʻĒmosi ko Hōseá: “He ʻoku nau to matangi, pea te nau utu ʻa e afā.” (Hosea 8:7) ʻI he 740 K.M., naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa e kau tau ʻAsīliá ke fakaʻauha ʻa e puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí ʻo tā tuʻo taha.
ʻEke ʻe Sihova ha Fakamatala ki Siuta Tafoki mei he Moʻoní
10, 11. (a) Ko e hā naʻe ʻikai finangalo ai ʻa Sihova ke fakamolemoleʻi ʻa Siutá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa fakalielia naʻá ne fakameleʻi ʻa e puleʻangá?
10 Naʻe toe fekau atu ʻe Sihova ʻa ʻene kau palōfitá ki he puleʻanga fakatonga ʻo Siutá. Kae kehe, ko e ngaahi tuʻi ko ia ʻo Siutá hangē ko Manase mo hono fetongi ko ʻĀmoní, naʻe hokohoko atu pē ʻenau fai ʻa e meʻa naʻe kovi ʻi Heʻene vakaí, ʻi hono lilingi ‘lahi ʻaupito ʻa e toto ʻo e taʻehalaiá, ʻo ne tauhi ʻa e ngaahi aitoli, ʻo ne lotu kiate kinautolu.’ Neongo naʻe fai ʻe he foha ʻo ʻĀmoni ko Siosaiá ʻa e meʻa naʻe totonu ʻi he vakai ʻa Sihová, ko e ngaahi tuʻi ko ia naʻe hoko haké, pea pehē ki he kakaí, naʻa nau toe hoko ʻo moʻulaloa ki he fulikivanú, ko ia “naʻe ʻikai ofeʻi ʻa Sihova ke fakamolemole.”—2 Tuʻi 21:16-21; 24:5 (24:3, 4, PM).
11 Naʻe talaki ʻe Sihova ʻo fakafou ʻi heʻene palōfita ko Selemaiá: “Kuo fai ʻi he fonua ha meʻa ʻoku ne toʻo hoku ivi, ʻo ne ʻai ke u vavana. ʻOku palofisai loi ʻa e kau palofita, pea ʻoku fai ʻe he kau taulaʻeiki ʻenau pule ʻi he angi ʻa é; pea ʻoku manako hoku kakai ke pehe: ka ko e ha ʻamoutolu ʻe fai ka hoko hono ngataʻanga?” Naʻe hoko ʻo tōtuʻa ʻa e halaia ʻi he toto ʻa e puleʻanga ʻo Siutá, pea naʻe fakameleʻi ʻa hono kakaí fakafou ʻi he kaihaʻa, fakapō, tono, fuakava loi, lotu ki he ngaahi ʻotua kehe, mo e ngaahi meʻa fakalielia kehe. Naʻe hoko ʻa e temipale ʻo e ʻOtuá ko ha “anaga oe kau kaihaa.”—Selemaia 2:34; 5:30, 31; 7:8-12, PM.
12. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko atu ʻa Sihova ke tautea ʻa Selusalema tafoki mei he moʻoní?
12 Naʻe talaki ʻe Sihova: “ʻOku ai ha kovi mo ha fakaʻauha lahi ʻoku ou ʻomi mei he tokelau [Kalitia].” (Selemaia 4:6) Ko ia, naʻá ne ʻomai ʻa e Mafai Fakaemāmani ko Pāpiloné, ko ia ʻi he taimi ko iá “ʻa e hamala ʻo mamani katoa,” ke ne laiki ʻa Selusalema tafoki mei he moʻoní mo hono temipalé. (Selemaia 50:23) ʻI he 607 K.M., ʻi he hoko atu ha ʻākoloʻi lahi, naʻe tō ai ʻa e koló ki he kau tau mālohi ʻa Nepukanesá. “Pea tamateʻi ʻe he Tuʻi Papilone ʻa e ngaahi foha ʻo [Tuʻi] Setekaia ʻi Lipila, ʻoku ne mamata ki ai: naʻe tamateʻi foki ʻe he Tuʻi Papilone ʻa e houʻeiki Siuta kotoa. Pea naʻe toki kuihi ʻa Setekaia, pea nau haʻiʻaki ha ongo seini palasa ke ʻave ia ki Papilone. Pea naʻe fakamomofi ʻe he kau Kalitia ʻa e fale ʻo e tuʻi, mo e fale ʻo e kakai, pea nau holoki ʻa e ngaahi ʻa ʻo Selusalema. Pea ko e toenga kakai naʻe toe ʻi he kolo, mo e kakai kuo to kiate ia, ʻio ʻa e toenga ʻo e kakai naʻe toe, naʻe taki popula kinautolu ki Papilone ʻe Nepusa-atani ko e ʻeiki ʻo e kaate.”—Selemaia 39:6-9.
13. Ko hai naʻe fakahaofi ʻi he ʻaho ʻo Sihova ʻi he 607 K.M., pea ko e hā hono ʻuhingá?
13 Ko ha ʻaho fakalilifu moʻoni! Ka, ko ha ngaahi soulu toko siʻi ʻa ē naʻe talangofua kia Sihová naʻa nau ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia naʻe fakahaofi mei he fakamaau kakaha ko iá. Naʻe kau heni ʻa e kau Lēkapi ʻikai ko e ʻIsilelí, ʻa ia naʻa nau fakahāhā ha laumālie anga-fakatōkilalo mo talangofua, ʻo mātuʻaki kehe mei he kau Siutá. Naʻe toe hao foki mo e ʻiunoke anga-tonu ko ʻĒpeti-melekí, ʻa ē naʻá ne fakahaofi ʻa Selemaia mei he mate ʻi ha lepa pelepelá, pea mo e sikalaipe mateaki ʻa Selemaia, ko Palukí. (Selemaia 35:18, 19; 38:7-13; 39:15-18; 45:1-5) Naʻe talaki ʻe Sihova ki he faʻahinga peheé: “ʻOku ou ʻilo pe ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku ou fakakaukau kiate kimoutolu . . . ko e ngaahi fakakaukau lelei, ʻo ʻikai sio kovi, ke ʻange kiate kimoutolu ha ʻamui mo ha ʻamanaki.” Ko e talaʻofa ko iá naʻe ʻi ai hono fakahoko siʻisiʻi ʻi he 539 K.M., ʻi he taimi naʻe tuku ange ai ʻa e kau Siu manavahē-ʻOtuá ʻe he tokotaha ikunaʻi ʻo Pāpiloné, ko Tuʻi Kōlesi, pea nau foki ke toe langa ʻa e kolo mo e temipale ʻo Selusalemá. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku hū ki tuʻa he ʻahó ni mei he lotu faka-Pāpiloné pea ʻoku fakafoki ki he lotu maʻa ʻa Sihová, ʻoku tatau pē ia mo e lava ke nau hanga atu ki ha kahaʻu lāngilangiʻia ko e melino taʻengata ʻi he Palataisi ʻa Sihova ʻe toe fakafoki maí.—Selemaia 29:11; Sāme 37:34; Fakahā 18:2, 4.
“Mamahi Lahi” ʻi he ʻUluaki Senitulí
14. Ko e hā naʻe liʻaki ʻosi ai ʻe Sihova ʻa ʻIsilelí?
14 Tau fakahanga ʻetau tokangá ki he ʻuluaki senituli T.S. ʻI he aʻu mai ki he taimi ko ia, naʻe toe tō pē ki he tafoki mei he moʻoní ʻa e kau Siu naʻe fakafokí. Naʻe fekau hifo ʻe Sihova ʻa hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú ki māmani ke hoko ko ʻene Tokotaha Pani, pe Mīsaia. Lolotonga ʻa e taʻu 29 ki he 33 T.S., naʻe malanga ai ʻa Sīsū ʻi he fonua kotoa ʻo ʻIsilelí, ʻo pehē: “Mou fakatomala, he kuo ofi ʻa e Puleʻanga ʻo Hevani.” (Mātiu 4:17) ʻIkai ngata aí, naʻá ne tānaki mai mo akoʻi ʻa e kau ākongá ke kau fakataha mo ia ʻi hono fanongonongo ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kau pule ʻo e kau Siú? Naʻa nau lauʻikoviʻi ʻa Sīsū pea iku ai ʻo nau feia ʻa e hia fakalielia ʻi hono ʻai ia ke mate langa mamahi ʻi ha ʻakau fakamamahi. Naʻe liʻaki ʻe Sihova ʻa e hoko ʻa e kau Siú ko hono kakaí. ʻI he taimi ko iá naʻe hoko ai ʻo tuʻumaʻu ʻa hono liʻaki ʻo e puleʻanga ko iá.
15. Ko e hā naʻe monūʻaki ke fakahoko ʻe he kau Siu fakatomalá?
15 ʻI he ʻaho ʻo e Penitekosi 33 T.S., naʻe lilingi hifo ai ʻe Sīsū kuo toetuʻú ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea naʻe fakaivia ʻe he meʻá ni ʻa ʻene kau ākongá ke lea kehekehe ki he kau Siu mo e kau ului ʻa ia naʻa nau fakatahataha vave ki aí. ʻI heʻene lea ki he fuʻu kakaí, naʻe talaki ai ʻe he ʻaposetolo ko Pitá: “Ko e Sīsū ko eni naʻe toe fokotuʻu ia ʻe he ʻOtua: pea ko kimautolu kotoa pē ko e kau fakamoʻoni ki ai. . . . Ko ia ke matuʻaki ʻilo ʻe haʻa Isileli kotoa pē, kuo fakanofo ʻe he ʻOtua ʻa e tangata ni ke ne ʻEiki mo Misaia fakatouʻosi; ʻio, ʻa e Sīsū ko ia naʻa mou kalusefaiʻi [“tutukí,” NW].” Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kau Siu faitotonú? “Naʻe hūkia honau loto,” ʻo nau fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá, pea nau papitaiso. (Ngāue 2:32-41) Naʻe vave ange ai ʻa hono malangaʻi ʻo e Puleʻangá, pea naʻe fakalahi atu ia ʻi he taʻu pē ʻe 30 ki he “meʻa moʻui kotoa pe ʻi he lalo langi.”—Kolose 1:23.
16. Naʻe anga-fēfē hono tataki ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa naʻe hokó ʻo iku atu ki hono fakahoko ʻa e fakamaau ki ʻIsileli totonú?
16 Naʻe feʻunga leva ʻi he taimi ko iá kia Sihova ke ne fakahoko ʻa e fakamaau ki hono kakai kuo liʻakí, ʻa ʻIsileli totonu. Naʻe fakatahataha mai ʻa e laui afe tokolahi, mei he ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e māmani naʻe ʻiloa ʻi he taimi ko iá ki he fakatahaʻanga Kalisitiané, pea naʻe pani ʻo nau hoko ko e “Isileli faka-ʻOtua” fakalaumālie. (Kaletia 6:16) Neongo ia, naʻe tōlalo ʻa e kakai Siu ia ʻo e taimi ko iá ki ha ʻalunga ʻo e tāufehiʻa mo e fakamālohi fakaesiasi. ʻI he kehe mei he meʻa naʻe tohi ʻe Paula fekauʻaki mo e ‘anganofo ki he ngaahi pule ʻoku maʻolungá,’ naʻa nau angatuʻu fakahāhā ki he mafai Loma naʻá ne puleʻi kinautolú. (Loma 13:1) ʻOku hā ngalingali naʻe tataki ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko atu aí. ʻI he taʻu 66 T.S., naʻe laka atu ai ʻa e kongakau Lomá ʻi he tataki ʻa Seniale Gallus ke ʻākoloʻi ʻa Selusalema. Naʻe hū atu ki he koló ʻa e kau Loma naʻe ʻohó ʻo aʻu ki heʻenau keli ʻa e ʻā ʻo e temipalé. Hangē ko ia naʻe hiki ʻi he hisitōlia ʻa Siosefusí, naʻe ʻi ai moʻoni ʻa e mamahi ʻi he koló pea ʻi he kakaí.a Kae fakafokifā pē naʻe hola ʻa e kau sōtia ia naʻe ʻohó. Naʻe fakaʻatā ʻi he meʻá ni ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ke ‘hola ki he moʻungá,’ ʻo hangē ko ia ko e fakahinohino ʻi heʻene kikite naʻe hiki ʻi he Mātiu 24:15, 16.
17, 18. (a) Naʻe fakahoko ʻe Sihova ʻa e fakamaau ki he kakai Siú ʻo fakafou ʻi he mamahi fē? (e) Ko e hā ʻa e kakano naʻe ‘fakahaofí,’ pea ko e meʻá ni ko ha ʻata ia ʻo e hā?
17 Kae kehe, ko e fakahoko kakato ʻo e fakamaau ʻa Sihová ʻi he tumutumu ʻo e mamahí naʻe toe ke hokó. ʻI he 70 T.S., naʻe toe foki mai ʻa e kongakau Lomá, ʻi he taimi ko iá ke ʻoho ʻi he tataki ʻa Seniale Taitusi. Naʻe fakapapauʻi ʻi he taimi ko ʻení ʻa e tau! Ko e kau Siú, ʻa ia naʻa nau tau naʻa mo e ʻi honau lotolotongá, naʻe ʻikai hanau vātatau mo e kau Lomá. Naʻe fakaʻauhamālie ʻa e koló mo hono temipalé. Naʻe faingataʻaʻia pea mate ʻa e kau Siu tutue laka hake ʻi he milioná, naʻe lī ki tuʻa mei he ngaahi ʻā ʻo e koló ʻa e ʻangaʻanga nai ʻe 600,000. Hili ʻa e tō ʻa e koló, naʻe taki pōpula ʻa e kau Siu ʻe toko 97,000, ʻa ia naʻe mate ai ki mui ʻa e tokolahi ʻi he ngaahi fakafiefia ʻo e tau ki he maté. Ko e moʻoni, ko e kakano pē naʻe hao ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi taʻu ʻo e mamahi ko iá ko e kau Kalisitiane talangofua ko ia kuo nau hola ki he ngaahi moʻunga ʻi tuʻa Sioataní.—Mātiu 24:21, 22; Luke 21:20-22.
18 Ko ia, ko hono ʻuluaki fakahoko ia ʻo e kikite lahi ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo e “gataaga o mamani,” ko hono tumutumú ko e ʻaho fakahoko fakamaau ʻa Sihova ki he puleʻanga Siu angatuʻú ʻi he 66-70 T.S. (Mātiu 24:3-22, PM) Ka, ko ha ʻata pē ia ʻo e “tei hoko ʻa e ʻAho ʻo Sihova, ʻa e ʻaho lahi mo fakalilifu,” ʻa e mamahi aofangatuku ʻa ia ʻoku teu ke ne lōmekina ʻa e māmaní kotoa. (Sioeli 2:31) ʻE anga-fēfē nai hao “fakahaofi”? ʻE fakahaaʻi ia ʻe he kupu hono hokó.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku fakamatala ʻa Siosefusi naʻe kapu ʻe he kau Loma naʻe ʻohó ʻa e koló, ʻo keli ʻa e konga ʻo e ʻaá, pea teu ke nau tutu ʻa e matapā hūʻanga ʻo e temipale ʻo Sihová. Naʻe fakatupunga ʻe he meʻá ni ʻa e manavahē lahi fakaʻulia ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siu tokolahi naʻe fihia ʻi lotó, he naʻe lava ke nau sio ki he tuʻunuku mai ʻa e maté.—Wars of the Jews, Tohi II, vahe 19.
Ngaahi Fehuʻi Fakamanatu
◻ ʻOku anga-fēfē ʻa e felāveʻi ʻa e “ʻaho ʻo e ʻEiki” mo e “ʻaho ʻo Sihová”?
◻ ʻI he manatu ki he ʻaho ʻo Noá, ko e hā ʻa e fakatokanga ʻoku totonu ke tau tokanga ki aí?
◻ ʻOku anga-fēfē hono ʻomai ʻe Sōtoma mo Komola ha lēsoni mālohi?
◻ Ko hai naʻe fakahaofi ʻi he “mamahi lahi” ʻo e ʻuluaki senitulí?
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
Naʻe tokonaki ʻe Sihova ha haoʻanga ki he fāmili ʻo Noa mo Loté, pehē foki ʻi he 607 K.M. mo e 70 T.S.