LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 1/12 p. 26-28
  • Ko Hai Au?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Hai Au?
  • ʻĀ Hake!—2012
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • 1 KO E HĀ HOKU NGAAHI MĀLOHINGÁ?
  • 2 KO E HĀ HOKU NGAAHI VAIVAIʻANGÁ?
  • 3 KO E HĀ ʻEKU NGAAHI TAUMUʻÁ?
  • 4 KO E HĀ ʻEKU NGAAHI TUIPAÚ?
  • Ko Hai Au?
    Tali ki he Fehuʻi ʻe 10 ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú
  • 9 ʻIloʻanga
    ʻĀ Hake!—2018
  • ʻE Lava Fēfē Ke U Aʻusia ʻEku Ngaahi Taumuʻá?
    ʻĀ Hake!—2011
  • Maʻu ʻe Mōsese ha Ngāue Makehe
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2012
g 1/12 p. 26-28

ʻEke ʻe he Toʻutupú

Ko Hai Au?

ʻOku sio atu ʻa Maikolo ki he fakaofiofi mai ʻa Puleté, pea ʻokú ne taʻeoliʻia ʻi he meʻa ʻe ala hokó. “Ei, Maiki, ʻahiʻahiʻi angé ení!” ko e lea ia ʻa Puleté. ʻOkú ne folahi hono nimá, pea ʻoku sio atu ʻa Maikolo ki he meʻa tofu pē naʻá ne ʻamanekina ʻe sio ki aí—ko ha foʻi maliuana ne toki ʻosi takai. ʻOku ʻikai te ne loto ke tali ia, ka ʻoku ʻikai foki te ne loto ke hā ngali taʻefakatamaiki. “ʻOi,” ko e lea fakavaivai atu ia ʻa Maikoló, “mahalo pē ʻi ha taimi kehe. . . . OK?”

ʻOku sio atu ʻa Sēsika ki he fakaofiofi mai ʻa Puleté, pea ʻokú ne mateuteu ki he meʻa ʻe ala hokó. “Ei, Sesi, ʻahiʻahiʻi angé ení!” ko e lea ia ʻa Puleté. ʻOkú ne folahi hono nimá, pea ʻoku sio atu ʻa Sēsika ki he meʻa tofu pē naʻá ne ʻamanekina ʻe sio ki aí—ko ha foʻi maliuana ne toki ʻosi takai. “ʻIkai mālō,” ko e lea ia ʻa Sēsika ʻi he loto-maʻu. “ʻOku ʻi ai ʻeku palani ki he kahaʻú ʻoku fiemaʻu ai ke u moʻui lelei. Pea ko e taha, Pulete, . . . naʻá ku fakakaukau ʻokú ke fuʻu poto koe ke ifi!”

ʻI HE ongo meʻa naʻe hoko ʻi ʻolungá, ko e hā ʻoku lava lelei ange ai ʻa Sēsika ke ne talitekeʻi ʻa e tengé? Koeʻuhí ʻokú ne maʻu e meʻa ʻoku ʻikai maʻu ia ʻe Maikolo. ʻOkú ke ʻiloʻi ko e hā ia? Ko ha fakaʻilonga. ʻOku ʻikai ko ha kaati ia fakataha mo ha hingoa pea mo ha lauʻi tā ʻi ai. Ko ha fakaʻilonga ko ha ongoʻi ia ʻi loto ʻokú ne tala atu ko hai koe mo e meʻa ʻokú ke fakafofongaʻí. ʻI he teuʻi ʻaki e ʻilo ko iá, ʻoku fakaivia ai koe ke ʻikai ki he faingataʻá—ke mapuleʻi hoʻo moʻuí kae ʻikai tuku ke puleʻi ia ʻe he niʻihi kehé. ʻE lava fēfē ke ke fakatupulekina ʻa e loto-maʻu peheé? Ko hono tali e ngaahi fehuʻi ko ení ko ha kamataʻanga lelei ia.

1 KO E HĀ HOKU NGAAHI MĀLOHINGÁ?

ʻUhinga ʻoku mahuʻinga aí: Ko hono ʻiloʻi ho ngaahi malavá mo e ngaahi ʻulungaanga leleí ʻe fakalahi ai hoʻo loto-maʻú.

Fakakaukau: Ko e tokotaha kotoa ʻoku ʻi ai hono ngaahi talēniti kehekehe. Ko e fakatātaá, ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku nau talēnitiʻia ʻi he ʻātí pe mūsiká, lolotonga ia ʻoku lelei ʻa e niʻihi ʻi he sipotí. ʻOku poto ʻa Lesieli ʻi he ngaahi kaá.a “ʻI heʻeku taʻu 15 nai,” ko ʻene leá ia, “naʻá ku ʻiloʻi ai ʻoku ou loto ke hoko ko ha ʻenisinia.”

Faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu: Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Neongo kapau ʻoku ʻikai te u pōtoʻi ʻi he leá, ʻoku ʻikai moʻoni ke u taʻepoto ʻi he ʻiló.” (2 Kolinitō 11:6) ʻI heʻene mahinoʻi fakaʻāuliliki ʻa e Folofolá, naʻe malava ai ʻa Paula ke tuʻu mālohi pē ʻi he taimi naʻe poleʻi ai ia ʻe he niʻihi kehé. Naʻe ʻikai te ne fakaʻatā ʻenau fakakaukau taʻepaú ke mole ai ʻene loto-maʻú.—2 Kolinitō 10:10; 11:5.

Sivisiviʻi Koe. ʻI laló, tohiʻi ai ha talēniti pe pōtoʻi ʻokú ke maʻu.

․․․․․

Fakamatala he taimí ni ki ha mālohinga fakaeʻulungaanga ʻokú ke maʻú. (Ko e fakatātaá, ʻokú ke tokanga? nima-homo? alafalalaʻanga? tauhi taimi?)

․․․․․

“ʻOku ou feinga ke ʻi ai maʻá e kakaí. Kapau ʻoku fiemaʻu ʻe ha taha ke talanoa pea ʻoku ou moʻua, ʻe tuku e meʻa ʻoku ou faí pea fanongo kiate ia.”—Piliana.

Kapau ʻokú ke faingataʻaʻia hono ʻiloʻi ha mālohinga fakaeʻulungaanga, fakakaukau ki ha ʻulungaanga ʻe taha kuó ke hoko ai ʻo matuʻotuʻa talu mei hoʻo kei siʻí, pea tohiʻi ia ʻi lalo.—Ko e fakatātaá, sio ki he puha “Meʻa ʻOku Leaʻaki ʻe Ho Toʻumeʻá.”

․․․․․

2 KO E HĀ HOKU NGAAHI VAIVAIʻANGÁ?

ʻUhinga ʻoku mahuʻinga aí: Hangē pē ko e vaivai ha sēini mālohi ʻo tatau mo hono fehokotakinga vaivaí, ko ho fakaʻilongá ʻe lava ke liliu vave ki he kovi ange kapau te ke tuku hoʻo ngaahi tōnounoú ke ne puleʻi hoʻo moʻuí.

Fakakaukau: ʻOku ʻikai ha taha ʻe haohaoa. (Loma 3:23) Ko e tokotaha kotoa ʻoku ʻi ai honau ʻulungaanga te nau saiʻia ke liliu. Ko e hā ʻoku ou fakaʻatā ai ke u loto-mamahi ʻi he fanga kiʻi meʻa valevalé?” ko e fehuʻi ia ha taʻahine ko Sesa. “ʻOku ʻai au ʻe he meʻa valevale tahá ke u ʻita, pea ʻoku fakafokifā ʻa e ʻikai te u mapuleʻi ʻeku ngaahi ongoʻí!”

Faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu: Naʻe lāuʻilo ʻa Paula ki hono ngaahi vaivaiʻangá. Naʻá ne tohi: “ʻOku ou manako moʻoni ʻi he lao ʻa e ʻOtuá ʻo fakatatau ki hoku tangata ʻi lotó, ka ʻoku ou mātā ʻi hoku sinó ha toe lao ia ʻe taha ʻokú ne faitau mo e lao ʻo hoku ʻatamaí mo ne taki pōpula au ki he lao ʻa angahalá.”—Loma 7:22, 23.

Sivisiviʻi koe. Ko e hā e vaivaiʻanga ʻoku fiemaʻu ke ke ako ke mapuleʻí?

․․․․․

“Kuó u fakatokangaʻi ʻi he hili ʻeku sio he ngaahi faiva ʻevá, ʻoku ou hoko ai ʻo kiʻi loto-mamahi pea ʻoku ou loto ke maʻu ha taha ke u sō mo ia. Ko ia ʻoku ou ʻiloʻi he taimí ni kuo pau ke u tokanga fekauʻaki mo e faʻahinga fakafiefia ko iá.”—Pilisita.

MEʻA ʻOKU LEAʻAKI ʻE HO TOʻUMEʻÁ

“ʻI heʻeku tupu hake ʻo fuʻu lahi angé, kuó u ako ke fuatautau e ngaahi moʻoniʻi meʻa kotoa pē ʻi hono fai ʻa e ngaahi filí, lalahi pe iiki, pea fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo kau ʻi he ngaahi meʻa ʻe taʻefakahōifuaʻi ai ʻa e ʻOtuá.”

“ʻI heʻeku kei siʻi angé, naʻá ku pehē ai ko ha taha pē ʻoku kehe meiate au naʻe faikehe. ʻI he taimí ni, ʻoku ou saiʻia he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku ʻikai ke tatau ʻa e tokotaha kotoa pē, pea ʻoku ou mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi fakakaukau ʻa e niʻihi kehé.”

(Ki ha fakamatala kakato, sio ki he tohí)

NGAAHI MĀLOHINGA

NGAAHI VAIVAIʻANGA

NGAAHI TAUMUʻA

NGAAHI TUIPAU

3 KO E HĀ ʻEKU NGAAHI TAUMUʻÁ?

Ko e hā ʻoku mahuʻinga aí: ʻI he taimi ʻokú ke maʻu ai ha ngaahi taumuʻa, ʻoku ʻi ai e tataki mo e taumuʻa ki hoʻo moʻuí. ʻOku toe ngalingali ange ai te ke fakaʻehiʻehi mei he kakai mo e ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻe lava ke ne taʻofi koe mei hono fakahoko ʻa e meʻa kuó ke fili ke faí.

Fakakaukau: Te ke heka ha tekisī pea tala ange ki he fakaʻulí ke toutou lele takai holo he poloká kae ʻoua ke maha e penisini ʻene kaá? ʻE fakavalevale ia—mo fakamole lahi! ʻOku taʻofi koe ʻe he ngaahi taumuʻá mei he fononga taʻeʻaonga holo ʻi hoʻo moʻuí. ʻOku ʻi ai e feituʻu ke ke ʻalu ki ai mo ha palani ki he founga ke aʻu ai ki aí.

Faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu: Naʻe tohi ʻa Paula: “Ko e anga ʻo ʻeku lelé ʻoku ʻikai fai taʻefakapapauʻi.” (1 Kolinitō 9:26) ʻI he ʻikai tēkina noaʻia holo he moʻuí ʻo fakaʻatā ke hoko kiate ia ʻa e ngaahi meʻá, naʻe fokotuʻu ʻe Paula e ngaahi taumuʻa pea moʻui leva ʻo fakatatau ki ai.—Filipai 3:12-14.

Sivisiviʻi koe. ʻI laló, tohiʻi ai ʻa e taumuʻa ʻe tolu te ke saiʻia ke aʻusia he taʻu hono hokó.

  1. ․․․․․

  2. ․․․․․

  3. ․․․․․

Fili he taimí ni ʻa e taumuʻa ʻi ʻolunga ʻa ia ʻoku mahuʻinga taha kiate koé, pea tohiʻi e meʻa ʻe lava ke ke fai he taimí ni ke kamata lavaʻi ai iá.

․․․․․

“Kapau heʻikai ke u hanganaki femoʻuekina, ʻoku kamata pē ke u tēkina noaʻia holo. ʻOku lelei ange ke maʻu ha ngaahi taumuʻa pea laka ki muʻa ke lavaʻi ia.”—Hōsea.

4 KO E HĀ ʻEKU NGAAHI TUIPAÚ?

ʻUhinga ʻoku mahuʻinga aí: ʻI he ʻikai ha tuipaú, heʻikai te ke heke takai holo. ʻI he hangē ha feké, te ke fakalanulanu ke tatau mo ho ngaahi toʻumeʻá—ko ha ʻiloʻanga papau ʻoku ʻikai te ke maʻu hao fakaʻilonga tonu.

Fakakaukau: ʻOku fakalototoʻaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e kau Kalisitiané ke ‘fakamoʻoniʻi kiate kinautolu ʻa e finangalo lelei mo fakahōifua mo haohaoa ʻo e ʻOtuá.’ (Loma 12:2) ʻI he fakatefito hoʻo ngaahi ngāué ʻi hoʻo tuipaú, ʻokú ke hanganaki faitotonu ai kiate koe—ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé.

Faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu: Lolotonga ʻene taʻu hongofulu tupú, ko e palōfita ko Tanielá naʻá ne ‘tuʻutuʻuni ʻi hono lotó’ te ne tauhi e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá, neongo ʻene mavahe mei hono fāmilí mo e kaungātuí. (Taniela 1:8) ʻI he fai peheé, naʻa ne fai moʻoni ai kiate ia. Naʻe moʻui ʻa Taniela ʻo fakatatau ki heʻene tuipaú.

Sivisiviʻi koe. Ko e hā hoʻo ngaahi tuipaú? Ko e fakatātaá:

  • ʻOkú ke tui ki he ʻOtuá? Kapau ko ia, ko e hā hono ʻuhingá? Ko e hā e fakamoʻoni ʻoku fakatuipauʻi ai kiate koe ʻene ʻi aí?

  • ʻOkú ke tui ko e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻa e ʻOtuá ko e lelei ia maʻau? Kapau ko ia, ko e hā hono ʻuhingá? Ko e fakatātaá, ko e hā ʻokú ne fakatuipauʻi kiate koe ko e talangofua ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó te ne ʻai koe ke ke fiefia ange ʻi he fakatatau ki he founga moʻui “tauʻatāina” ho ngaahi toʻumeʻá?

ʻOku ʻikai ko e ngaahi fehuʻi eni ke tali fakavave. Vaheʻi ha taimi ke fakakaukau ai ki he ngaahi ʻuhinga ki hoʻo tuí. ʻI he fai peheé, te ke malava lelei ange ai ke taukapoʻi ia.—Palōveepi 14:15; 1 Pita 3:15.

“ʻI he ʻapiakó, ʻoku tenge ai koe ʻe he kau leká ʻi he ʻikai haʻo tuipaú, pea naʻe ʻikai te u loto ke ʻikai te u tuipau fekauʻaki mo ʻeku tuí. Ko ia naʻá ku ngāue ke fakatupulekina ha ngaahi ʻuhinga māʻalaʻala mo mālohi ki heʻeku tuí. ʻI he ʻikai tala ki he kakaí, ‘ʻŌ, heʻikai lava ke u fai ia koeʻuhí ʻoku fepaki ia mo ʻeku lotú” ko e meʻá ke pehē ‘ʻOku ʻikai te u pehē ʻoku totonu ia.’ Ko ʻeku tuí eni.”—Taniele.

ʻI he ʻosi angé, ko e hā te ke saiʻia ke hangē ko iá—ko ha lauʻiʻakau ʻoku tō ʻo puhi takai holo ʻe he kiʻi havilivili kotoa pē pe ko ha fuʻu ʻakau ʻokú ne matuʻuaki naʻa mo e ngaahi afā mālohí? ʻAi ke mālohi ho fakaʻilongá, pea te ke hangē ko e fuʻu ʻakau ko iá. Pea ʻe tokoniʻi ai koe ke ke tali ʻa e fehuʻi, Ko hai au?

ʻI he ʻi ai hao fakaʻilonga mālohí, ʻokú ke hangē ai ha fuʻu ʻakau ʻoku faiaka fefeka ʻa ia ʻe lava ke ne matuʻuaki ʻa e ngaahi afā mālohí

a Kuo liliu ʻa e hingoa ʻe niʻihi ʻi he kupú ni.

KO E HĀ ʻOKU ʻIKAI ʻEKE AI KI HOʻO ONGO MĀTUʻÁ?

Ko e hā e ngaahi talēniti ʻokú mo sio ai ʻiate aú? Ko e hā e ngaahi ʻulungaanga ʻokú mo fakakaukau ʻoku totonu ke u ngāue ki aí? Naʻe fēfē hoʻomo langa hake ʻa e tuipau ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share