LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • ʻOku Malava Fēfē ke Tau Fai ha Totongi kia Sihova?
    Ko e Taua Leʻo—1992 | Tīsema 1
    • ʻOku Malava Fēfē ke Tau Fai ha Totongi kia Sihova?

      ʻOKU fokotuʻu mai ʻe he ʻOtua ko Sihová ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei taha ʻo e foakí. Naʻá ne foaki ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻa e “moʻui, mo e manava, mo e meʻa kotoa pe!” (Ngāue 17:25) ʻOku ʻai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene laʻaá ke hopo ki he kakai faikoví mo e kakai faitotonú. (Mātiu 5:45) Ko hono moʻoní, ‘ʻoku ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu mei langi ʻa e ngaahi ʻuha, mo e ngaahi taʻu mahu, ʻo ne ʻai ke fonungutungutu hotau loto ʻi he meʻa tokoni mo e fakafiefia.’ (Ngāue 14:​15-17) Tā ko e “ʻilonga ha foaki lelei, pea ʻilonga ha meʻaʻofa haohaoa, ko e ʻalu hifo pe ia mei he Tamai ʻa e ngaahi maama”!​—Sēmisi 1:17.

      Tukukehe ʻa e ngaahi foaki fakamatelie kotoa ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne tuku mai ʻa e maama mo e moʻoni fakalaumālie. (Sāme 43:3) ʻOku mātuʻaki tāpuakiʻi lahi ʻa e kau sevāniti ʻofa-mateaki ʻa Sihová ʻaki ʻa e meʻakai fakalaumālie ʻokú ne tokonaki mai ʻi hono taimi totonu ʻo fakafou mai ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto.” (Mātiu 24:​45-47, PM) ʻOku malava ke tau maʻu ʻa e ʻaonga mei he ngaahi tokonaki fakalaumālie ʻa e ʻOtuá koeʻuhi he naʻá ne ʻai ia ke malava ke fakalelei kiate ia ʻa e faʻahinga ʻo e tangata angahalaʻia mo fakaʻau ke maté. ʻO anga-fēfē? Fakafou ʻi he pekia ʻa hono ʻAló, ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ne foaki ʻa ʻene moʻuí ko ha huhuʻi ʻo ha tokolahi. (Mātiu 20:28; Loma 5:​8-12) Ko ha meʻaʻofa lahi ē mei he ʻOtua anga-ʻofa ko Sihová!​—Sione 3:16.

      ʻOku Malava ke Fai ha Totongi?

      ʻI he laui senituli ki muʻa pea tokonaki mai ʻa e huhuʻí, naʻe mātuʻaki houngaʻia loloto moʻoni ki ha tangata-tohi-sāme ʻa e fai meesi mo e fakahaofi pea mo e tokoni ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá, ʻo ne pehē ai: “Te u totongi fefe kia Sihova ʻa e fuʻu hulu ʻene ʻofa kia kita? Te u hiki ʻa e ipu fakamoʻui, ʻo hueʻekina ʻa e huafa ʻo e ʻEiki. Te u fakaai ʻeku ngaahi tukumoʻui kia Sihova ʻIo, kau fai muʻa ʻi he ʻao ʻo hono kakai kotoa.”​—Sāme 116:​12-14.

      Kapau ʻoku tau fakatapui ʻaki hotau lotó kotoa kia Sihova, ʻoku tau ui ki hono huafá ʻi he tui pea fai kiate ia ʻa e ngaahi fuakava. ʻI hotau tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku malava ke tau fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻetau fakaongoongoleleiʻi ia ʻi he taimi kotoa pē pea fanongonongo atu ʻa e pōpoaki fekauʻaki mo hono Puleʻangá. (Sāme 145:​1, 2, 10-13; Mātiu 24:14) Ka ʻoku ʻikai malava ke tau fakakoloaʻiaʻi ʻa Sihova, ʻa ia ʻoku ʻaʻana ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pe fai ha totongi kiate ia ki heʻene ngaahi lelei kotoa pē kuó ne fai maʻatautolu.​—1 Kalonikali 29:​14-17.

      Ko hono fai ʻo ha ngaahi tokoni ke fakautuutu ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga fekauʻaki mo e Puleʻangá ʻoku ʻikai ko ha founga ia ke fai ai ha totongi pe ko hano fakakoloaʻiaʻi ʻa Sihova. Kaekehe, ʻoku ʻomai ʻe he foaki peheé ha ngaahi faingamālie ke fakahāhā ai ʻa ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá. Ko e ngaahi tokoní ʻoku foaki, ʻo ʻikai ko e ueʻi ʻe ha loto-siokita pe ko hono fai fakahāhā ke maʻu ha fakamālōʻia, ka ko e faiʻaki ʻa e laumālie ʻo e loto-fiefoaki pea ke pouakiʻaki ʻa e lotu moʻoní, ʻokú ne ʻomai ai ki he tokotaha-foakí ʻa e fiefia mo e tāpuaki ʻa Sihova. (Mātiu 6:​1-4; Ngāue 20:35) ʻOku malava ʻe ha taha ke ne fakapapauʻi ke kau ki he foaki peheé pea ke ne maʻu ai ʻa e fiefiá ʻaki ʻene vaheʻi maʻu pē ha meʻa mei heʻene ngaahi koloa fakamatelié ke poupouʻaki ki he lotu moʻoní pea ke tokoni ʻaki ki he faʻahinga ʻoku taau ke tokoni ki aí. (1 Kolinitō 16:​1, 2) ʻOku totonu ke fai ʻeni ʻaki ha foaki ʻa e vahehongofulu?

      ʻOku Totonu Nai ke Ke Foaki ʻa e Vahehongofulu?

      Naʻe pehē ʻe Sihova ʻo fakafou mai ʻi heʻene palōfita ko Malakaí: “Mou omi ae gaahi vahe hogofulu oe mea ki he tukuga koloa, koeuhi ke ai ha mea kai i hoku fale, bea mou ahiahi ai au, . . . be teu fakaava ae gaahi mataba oe lagi be ikai, beau liligi hifo kiate kimoutolu ha tabuaki, e ikai ha botu e faa hao ia ki ai.” (Malakai 3:​10, PM) ʻOku fakalea ʻe ha toe liliu ʻe taha ʻo pehē: “ʻOmai ʻa e vahehongofulu fakakātoa ki he fale tukuʻanga koloá.”​—An American Translation.

      Ko e vahehongofulú ko e peseti ʻe 10 ʻoku foaki pe totongi ko ha totongi fakafatongia. ʻOku tautefito ʻa hono foaki ʻo e vahehongofulú ki ha ngaahi ʻuhinga fakalotu. ʻOku ʻuhingá ko hono foaki ha vahehongofulu ʻo e paʻanga hū mai ke tokoniʻaki ki hono poupouʻi ʻo e lotú.

      Ko e pēteliake ko ʻĒpalahamé (ʻEpalame) naʻá ne ʻoange ki he tuʻi-taulaʻeiki ko Melekisēteki ʻo Sālemá ʻa e vahehongofulu ʻe taha ʻo e ngaahi koloa naʻe maʻu ʻi hono ikunaʻi ʻo Kotolo-lokoma mo ʻene ngaahi kaungātaú. (Sēnesi 14:​18-20; Hepelū 7:​4-10) Ki mui, naʻe fuakava ʻa Sēkope te ne ʻoange ʻa e vahehongofulu ʻe taha ʻo ʻene koloa fakamatelié ki he ʻOtuá. (Sēnesi 28:​20-22) ʻI he ongo meʻá ni taki taha, ko hono foaki ʻo ha vahehongofulu naʻe faiʻaki pē ʻa e loto-fiefoaki, he naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi lao ke moʻua ki ai ʻa e muʻaki kau Hepeluú ni ki hono foaki ʻo e vahehongofulú.

      Ko e Vahehongofulu ʻi he Laó

      ʻI he tuʻunga ko e kakai ʻa Sihová, naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ha ngaahi lao ki he vahehongofulú. ʻOku hangehangē naʻe fekauʻaki ʻa e ngaahi laó ni mo hono ngāueʻaki ʻo e vahehongofulu ʻe ua ʻo e meʻa naʻe maʻu fakataʻú, neongo ʻoku fakakaukau ʻa e kau mataotao ia ʻe niʻihi naʻe taha pē ʻa e vahehongofulu fakataʻú. Naʻe ʻikai ke totongi ha vahehongofulu he lolotonga ʻo ha taʻu faka-Sāpate, koeʻuhi he naʻe ʻikai ke ʻamanekina ai ha paʻanga hū mai. (Livitikō 25:​1-12) Naʻe foaki ʻa e ngaahi vahehongofulú ia ʻo tānaki atu ki he ngaahi ʻuluaki fua naʻe foaki ki he ʻOtuá.​—ʻEkisoto 23:19.

      Ko e vahehongofulu ʻe taha ʻo e fua ʻo e kelekelé pea mo e fuaʻi ʻakaú pea ngalingali naʻe kau ki ai mo e fanga kosi mo e fanga sipi ʻi heʻene fakaʻaʻau ke lahi ange pea naʻe ʻave ia ki he potu tapú pea foaki ki he kau Līvaí, ʻa ia naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻanau tofiʻa ʻi he fonuá. ʻI heʻene peheé leva, naʻe hanga ʻe he kau Līvaí ʻo foaki ha vahehongofulu ʻo e meʻa ko ia naʻa nau maʻú ke tokoni ʻaki ki he tuʻunga taulaʻeiki faka-ʻĒloné. ʻOku ngalingali naʻe ʻosi haha ʻa e uité pea naʻe ʻosi ngaohi mei he kālepí mo e ʻōlivé ʻa e uaine mo e lolo ki muʻa ia pea toki ʻoatu ko e vahehongofulu. Kapau naʻe ʻi ai ha tokotaha ʻIsileli naʻá ne saiʻia ke ne foaki ha paʻanga kae ʻikai ko e ngaahi fua ko ení, naʻe malava ke ne fai pehē, ʻo kapau ʻe toe tānaki atu ki ai hano vahenima ʻo e mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻa ko iá te ne totongi.​—Livitikō 27:​30-33; Nōmipa 18:​21-30.

      ʻOku hangehangē naʻe ʻi ai ha toe vahehongofulu ʻe taha naʻe vaheʻi makehe. Naʻe faʻa ngāueʻaki ia ʻe ha fāmili ʻi he taimi naʻe fakatahataha ai ʻa e kakaí ki he ngaahi kātoangá. Kae fēfē kapau naʻe fuʻu mamaʻo ʻa Selusalema ki hono fetuku ki ai ʻa e vahehongofulú ni? Naʻe liliu leva ʻo fakamahuʻingaʻi fakapaʻanga ʻa e uité, uainé foʻou, lolo, mo e fanga monumanú koeʻuhi ke faingofua ʻa hono ʻavé. (Teutalōnome 12:​4-18; 14:​22-27) ʻI he ngataʻanga ʻo e taʻu hono tolu mo hono ono kotoa pē ʻo e vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe fitu faka-sāpaté, naʻe vaheʻi leva ai ʻa e vahehongofulu maʻá e kau Līvaí, kau mulí, kau uitoú, pea mo e kau tamaimaté.​—Teutalōnome 14:​28, 29; 26:12.

      ʻI he malumalu ʻo e Laó, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha tautea ia ki hono taʻe foaki ʻo e vahehongofulú. Ka naʻe tuku ʻe Sihova ki he kakaí ha ongoʻi fuʻu mālohi fakaekonisēnisi ʻo fekauʻaki mo e fatongia ki hono tokonaki ʻo e ngaahi vahehongofulú. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe fiemaʻu ke fakahāhā kiate ia ne ʻosi foaki kakato ʻa e vahehongofulú. (Teutalōnome 26:​13-15) Ko ha faʻahinga meʻa pē naʻe mamaeʻi taʻe totonu naʻe vakai ki ai ko ha meʻa ia kuo kaihaʻasi mei he ʻOtuá.​—Malakai 3:​7-9.

      Naʻe ʻikai ko ha fokotuʻutuʻu fakamafasia ʻa e vahehongofulú. Ko hono moʻoní, ʻi he taimi naʻe tauhi ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi laó ni, naʻa nau hoko ʻo lakalakaimonū ange ai. Naʻe poupouʻi ʻe he vahehongofulú ʻa e lotu moʻoní ʻo ʻikai te ne hanga ʻo fokotuʻu ha fakamamafa taʻefakafuofua ki he anga hono fai ha ngaahi tokonaki fakamatelie ki ai. Ko ia ai, ko e fokotuʻutuʻu ki hono fai ʻo e vahehongofulú naʻe hoko ʻo lelei ki he kau ʻIsilelí kotoa. Ka ʻoku totonu ke foaki ha vahehongofulu ʻe he kau Kalisitiané?

      Kuo Pau ke Foaki ha Vahehongofulu ʻe he Kau Kalisitiané?

      ʻI ha vahaʻa taimi fuoloa, naʻe faʻa fai ai ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane ʻa hono foaki ʻo e vahehongofulú. ʻOku pehē ʻe he The Encyclopedia Americana: “Naʻe . . . māmālie pē ʻene hoko ʻo ngāuelahiʻaki ʻi he senituli hono 6. Naʻe poupouʻi ʻa e foaki ʻa e vahehongofulú ʻe he Kosiliō ʻi Tours ʻi he 567 pea mo e Kosiliō hono ua ʻi Macon ʻi he 585. . . . Tautefito ʻi he taimi naʻe faʻa foaki pe fakatau atu ai ki he faʻahinga ʻoku ʻikai ke faifekaú ʻa e mafai ke tānaki ʻa e ngaahi vahehongofulú ʻa e hoko ʻo failahia ʻa hono ngāuehalaʻakí. Naʻe kamata ʻia Tuʻitapu Kelekōlio VII ʻa hono talaki ʻoku taʻefakalao ʻa e meʻá ni. Naʻe foaki leva ʻe he tokolahi ʻo e faʻahinga ʻoku ʻikai ke faifekaú ki he ngaahi monasiteliō mo e ngaahi vāhenga Katolika fakaefeituʻu ʻa honau mafai ke tānaki ʻa e ngaahi vahehongofulu. Naʻe ʻikai ke hanga ʻe he Fakafoʻou ʻo e Lotú ʻo tāmateʻi atu ʻa e foaki ʻa e vahehongofulú, pea naʻe hokohoko atu hono faí ʻi he Siasi Katolika Lomá pea ʻi he ngaahi fonua Palotisaní.” Naʻe tāmateʻi pe māmālie ʻa hono fetongi ʻo e foaki ʻa e vahehongofulú ʻi he ngaahi fonua kehekehe, pea ʻoku siʻisiʻi ʻa e ngaahi lotu ʻoku nau kei fai ia he taimí ni.

      Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ke foaki ʻa e vahehongofulu ʻe he kau Kalisitiané? Naʻe pehē ʻe Alexander Cruden ʻi heʻene tohi fakahokohoko ki he Tohitapú: “Naʻe ʻikai ke fekau mai ʻe hotau Fakamoʻuí, pe ko ʻene kau ʻapositoló ke fai ha faʻahinga meʻa fekauʻaki mo e foaki ʻa e vahehongofulu.” Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai fekauʻi mai ki he kau Kalisitiané ke nau foaki ha vahehongofulu. Naʻe fakangata ʻe he ʻOtuá tonu ʻa e Lao ʻa Mōsesé, fakataha mo e ngaahi fokotuʻutuʻu fekauʻaki mo e foaki ʻa e vahehongofulú, ʻi hono tutuki ia ki he ʻakau fakamamahi ʻo Sīsuú. (Loma 6:14; Kolose 2:​13, 14) Ko ia, ʻi he lelei ange ke ʻoua ʻe fiemaʻu ke foaki ha meʻa kuo ʻosi fakapapauʻi ʻa hono lahí ke totongiʻaki ʻa e ngaahi fakamole ʻa e fakatahaʻangá, ʻoku fai ʻe he kau Kalisitiané ha ngaahi tokoni loto-fiefoaki.

      Fakalāngilangiʻi ʻa Sihova ʻAki Hoʻo Ngaahi Meʻa Mahuʻingá

      Ko hono moʻoni, kapau ʻoku fili loto tauʻatāina ʻe ha tokotaha Kalisitiane ke ne foaki ha vahehongofulu ʻo e paʻanga hū mai ʻokú ne maʻú ke tokoni ʻaki ki he lotu moʻoní, ʻe ʻikai ke fepaki mo e Tohitapu ʻene fai ha ngaahi tokoni pehē. Naʻe pehē ʻe ha kiʻi tamasiʻi taʻu 15 ʻi Pāpua Niukini ʻi heʻene tohi naʻe lī fakataha mo ʻene tokoni: “ʻI he taimi naʻá ku kei siʻi aí, naʻe faʻa tala mai ʻe heʻeku tamaí kiate au, ‘ʻI he taimi te ke kamata ngāue aí, kuo pau ke ke foaki ʻa e ngaahi ʻuluaki fuá kia Sihova.’ ʻOku ou manatuʻi ʻa e lea ʻa Palōvepi 3:​1, 9, ʻa ia ʻoku pehē ai kuo pau ke tau foaki ʻa e ngaahi ʻuluaki fuá kia Sihova ke fakalāngilangiʻi ia. Ko ia naʻá ku palōmesi ke fai eni, pea ʻi he taimí ni kuo pau ke u fakahoko ʻeku palōmesí. ʻOku ou mātuʻaki fiefia ʻaupito ke ʻoatu ʻa e paʻanga ko ʻení ke tokoni ki he ngāue fekauʻaki mo e Puleʻangá.” ʻOku ʻikai ke tala mai ʻe he Tohitapú ki he kau Kalisitiané ke nau fai ha palōmesi pehē. Kaekehe, ko e foaki loto-fiefoakí ko ha founga lelei ia ke fakahāhā ai ʻa e mahuʻingaʻia vēkeveke ʻi he poupou ki hono fai ʻo e lotu moʻoní.

      ʻE fili nai ʻe ha tokotaha Kalisitiane ke ʻoua te ne fokotuʻu ha fakangatangata pau ki he ngaahi tokoni ʻokú ne fai ke tokoni ʻaki ki hono fai ʻo e lotu moʻoni ki he ʻOtua ko Sihová. Ko e fakatātā: ʻI he lolotonga ʻo hono fai ha fakataha lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe fetalanoaʻaki ai ha ongo tuofāfine matuʻotuʻa ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tokoni ʻe lava nai ke fai ki he ngāue fekauʻaki mo e Puleʻangá. ʻI he fekauʻaki mo e maʻu ʻa e meʻatokoní ʻi he feituʻu faiʻanga fakatahá, ko e taha ʻo e ongo tuofāfiné, ʻa ia ko e taʻu 87 ʻa hono taʻu motuʻá, naʻá ne ʻeke pe ko e hā nai ʻa e lahi ʻo e fakamole ki he meʻatokoní koeʻuhi kae malava ke ne tokoni ʻaki ʻa e mahuʻinga ko iá. Naʻe pehē ʻe he tuofefine ʻe tahá, ʻa ia ko hono taʻu 90: ‘Foaki pē ʻa e lahi ʻokú ke fakakaukau atu ko hono mahuʻingá ia​—pea toe lahi siʻi hake ai.’ Ko ha fakakaukau lelei ē ne hā mei he tuofefine matuʻotuʻa angé!

      Koeʻuhi kuo fakatapui ʻe he kakai ʻa Sihová honau kotoa kiate ia, ʻoku nau fai fiefia ʻa e ngaahi tokoni fakapaʻanga pea mo e ngaahi tokoni kehe ke poupouʻaki ʻa e lotu moʻoní. (Fehoanaki mo 2 Kolinitō 8:12.) Ko hono moʻoní, ko e founga faka-Kalisitiane ʻo hono fai ʻo e foakí ʻokú ne ʻomai ʻa e ngaahi faingamālie ke fakahāhā ai ʻa e houngaʻia loloto ki he lotu kia Sihová. ʻOku ʻikai ke fakangatangata ʻa hono fai ʻo e ngaahi foaki peheé ki ha vahehongofulu, pea ʻoku ʻi ai nai ha ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻa ia ʻe ueʻi ai ha taha ke foaki ʻo lahi ange ke tokoni ki he ngaahi meʻa mahuʻinga fekauʻaki mo e Puleʻangá.​—Mātiu 6:33.

      Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ke taki taha fai ki he meʻa kuo ne tuʻutuʻuni ʻi hono loto; pea ʻoua ʻe fai ʻi he mamahi, pe ko e puʻia; he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtua ki ha taha ʻoku vekeveke foaki.” (2 Kolinitō 9:7) Kapau ʻokú ke foaki fiefia mo fai ʻi he loto fiefoaki ʻa hoʻo poupou ki he lotu moʻoní, ʻe iku ki he lelei ia kiate koe, he ʻoku pehē ʻe he palōvepí poto: “Fakaabaaba kia Jihova aki hoo koloa, bea moe uluaki fua o hoo mea kotoabe kuo tubu: Koia e fonu ai ho gaahi feleoko i he mahu, bea e ba ae uaine foou mei hoo gaahi tataoaga.”​—Palōvepi 3:​9, 10, PM.

      ʻOku ʻikai malava ke tau fakakoloaʻiaʻi ʻa e Fungani Māʻolungá. ʻOku ʻaʻana ʻa e koula mo e siliva kotoa, ʻa e fanga manu ʻi he ngaahi moʻunga ʻe laui afe, pea mo e ngaahi meʻa mahuʻinga taʻefaʻalaua. (Sāme 50:​10-12) ʻOku ʻikai ʻaupito ke teitei malava ke tau fai ha totongi ki he ʻOtuá ki heʻene ngaahi lelei kotoa pē kuó ne fai maʻatautolú. Ka ʻoku malava ke tau fakahāhā ʻa ʻetau houngaʻia loloto kiate ia pea ki he monū ko hono fai ʻo e ngāue toputapu ke fakahīkihikiʻi ai iá. Pea ʻoku malava ke tau fakapapauʻi ʻoku tafe mai ʻa e ngaahi tāpuaki fakakoloa ki he faʻahinga ʻoku nau foaki ʻo fuʻu hulu ke poupouʻi ʻaki ʻa e lotu moʻoní mo fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtua anga-ʻofa mo loto-fiefoaki, ko Sihová.​—2 Kolinitō 9:11.

      [Puha ʻi he peesi 27]

      KO E ANGA ʻO E TOKONI ʻA E NIʻIHI KI HE NGĀUE ʻO E PULEʻANGÁ

      ◻ NGAAHI TOKONI KI HE NGĀUE ʻI MĀMANI LAHÍ: ʻOku vaheʻi pe fakafuofua ʻe he tokolahi ʻa e lahi ʻo e meʻa ke nau faʻo ki he ngaahi puha tokoni ʻoku fakaʻilongaʻi: “Meʻaʻofa ki he Ngāue ʻa e Sōsaieti ʻi Māmani Lahi​—Mātiu 24:14.” ʻI he māhina taki taha ʻoku ʻave ai ʻe he ngaahi fakatahaʻangá ʻa e ngaahi tokoni ko ʻení ki he ʻuluʻi ʻōfisi ʻi Brooklyn, Niu ʻIoake, pe ki he vaʻa ʻōfisi ofi tahá.

      ◻ NGAAHI MEʻAʻOFA: Ko e ngaahi tokoni loto-fiefoaki fakaepaʻangá ʻoku lava ke ʻave fakahangatonu ia ki he Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, 25 Columbia Heights, Brooklyn, New York 11201, pe ki he vaʻa ʻōfisi fakalotofonua ʻa e Sōsaietí. Ko ha ngaahi kahoa, vesa, mama, mo e hau mahuʻinga pe ngaahi meʻa mahuʻinga kehe ʻe lava ke toe ʻoatu mo ia ko e ngaahi tokoni. ʻOku totonu ke ʻave fakataha ʻa e ngaahi tokoni ko ʻení mo ha kiʻi tohi nounou ʻo fakahaaʻi ai ko e meʻaʻofa maʻataʻatā ia.

      ◻ FOKOTUʻUTUʻU TOKONI-FAKANGATANGATA: ʻOku malava ke ʻoatu ha paʻanga ki he Watch Tower Society ke nau ngāueʻaki ʻo aʻu ki he mate ʻa e tokotaha-foakí, tukukehe ʻo ka fiemaʻu ʻe he tokotaha-foakí ʻa e paʻangá pea ʻe lava ke ne toe maʻu ia.

      ◻ MALUʻI: ʻOku lava ke ʻai ʻa e Watch Tower Society ko e tokotaha ia ke ne maʻu ʻa e paʻanga ʻi ha maluʻi moʻui pe ʻi ha totongi ʻoku maʻu mei ha vāhenga mālōlō pe penisoni. ʻOku totonu ke fakahā ki he Sōsaietí ha ngaahi fokotuʻutuʻu pehē.

      ◻ PAʻANGA ʻOKU FAKAHŪ KI HE PANGIKĒ: Ko e paʻanga ʻi he pangikē, ko ha paʻanga ʻoku ʻi he pangikē ʻi ha vahaʻa taimi, pe ko ha paʻanga ʻokú te vaheʻi mei heʻete vāhenga mālōloó ʻoku lava ke tauhi ia maʻá e pe ke fai hono totongi ʻi haʻate mate ki he Watch Tower Society, ʻo fakatatau ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e pangikē fakalotofonuá. ʻOku totonu ke fakahā ki he Sōsaieti ha ngaahi fokotuʻutuʻu pehē.

      ◻ ʻINASI ʻI HA KAUTAHA: ʻOku malava ke foaki ʻa e ʻinasi ko iá ko ha meʻaʻofa maʻataʻatā ki he Watch Tower Society pe ko e fokotuʻutuʻu ko ia ʻa ia ʻoku hoko atu ʻa hono totongi ki he tokotaha-foakí ʻa e tupu ʻokú ne maʻu mei he ʻinasi ko iá.

      ◻ KONGA KELEKELE: Ko e konga kelekele ʻoku malava ke fakatau atú ʻoku lava ke foaki ia ki he Watch Tower Society ʻi hono fai ʻaki ha meʻaʻofa maʻataʻatā pe ko hono tuku ke kei nofo ai ʻa e tokotaha-foakí he lolotonga ʻene kei moʻuí. ʻOku totonu ke te fetuʻutaki ki he Sōsaietí ki muʻa ʻi hono fai ʻa e aleapau fekauʻaki mo ha faʻahinga konga kelekele pē ke foaki.

      ◻ TOHITUKU MO E ALEAPAU: ʻE malava ke foaki ha konga kelekele pe ko ha paʻanga ki he Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania ʻo fakafou ʻi ha tohituku kuo fai fakalao, pe ke maʻu ʻe he Sōsaietí ʻa e ngaahi lelei mei ha aleapau. ʻE fakasiʻisiʻi nai ʻa e totongi tukuhau ʻi ha tohi aleapau ke foaki ha meʻa ki ha kautaha fakalotu. ʻOku totonu ke ʻave ki he Sōsaietí ha tatau ʻo e tohitukú pe tohi aleapaú.

      Ki ha toe fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni, tohi ki he International Bible Students Association, Box 673 Apia Western Samoa, pe ki he vaʻa ʻōfisi ofi taha ʻo e Sōsaietí.

  • ʻOku Nau Fai ʻa e Meʻa ʻOku Nau Malavá
    Ko e Taua Leʻo—1992 | Tīsema 1
    • ʻOku Nau Fai ʻa e Meʻa ʻOku Nau Malavá

      Neongo ʻoku ʻikai malava ke fai ha totongi kia Sihova ki heʻene ngaahi lelei kotoa pē kiate kinautolú, ko e tokolahi ʻoku nau fai ʻa e meʻa ʻoku nau malava ke poupouʻaki ki he ngāue fakamalanga ʻi māmani lahi ʻa ʻene Kau Fakamoʻoní. (Mātiu 24:14; fehoanaki mo Maʻake 14:​3-9.) Ko e meʻa fakatupu tokanga fekauʻaki mo e meʻá ni ko e tohi ko ʻeni mei ha fāmili ʻi Minnesota, U.S.A.:

      “Siʻi Ngaahi Tokoua,

      “ʻOku mau ʻoatu ha tokoni ʻi he lahi ko e paʻanga $——. ʻOku mau kole ke ngāueʻaki ia ki hono fakapaʻanga ʻa e ngāue ʻi māmani lahí pe ke ngāueʻaki ia ki he Paʻanga Langa Kingdom Hall, pe ko ha faʻahinga fiemaʻu pē ʻe fiemaʻu ki ai ʻe he kautahá. . . .

      “ʻOku mau falala moʻoni ʻe ngāueʻaki ʻa e paʻangá ni ʻo fehoanaki mo e finangalo ʻo [Sihová]. ʻOku mau fie ngāueʻaki ʻa e faingamālié ni ke ʻoatu ʻemau fakalototoʻa ke hokohoko atu ʻa e ngaahi ngāue lelei, pea tautefito ʻemau fakamālō atu kiate kimoutolu ki he foʻi kāsete vitiō fekauʻaki mo e ngaahi ngāue ʻa e [Watch Tower] Society ʻi māmani lahi. Naʻe hanga ʻe he foʻi kāseté ni ʻo fakaʻilo mai kiate kimautolu ʻa hono lahi fakaofo ʻo e ngāué, pea naʻá ne ʻai ʻo maongo kiate kimautolu ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ke mau fai ha ngaahi tokoni loto-fiefoaki. Ki muʻá, naʻa mau tuku pē ki he fakatahaʻangá, vāhengangāue fakafeituʻú mo e fakavahé ke nau fai ʻa e ngaahi tokoni kiate kimoutolú, ka ʻi he taimi ni ʻoku mau fakamālō kia Sihova koeʻuhi ko ʻene anga-kātaki kiate kimautolu ʻi heʻemau sionounoú pea fakahāhā angaʻofa mai kiate kimautolu ʻa hono fiemaʻu kiate kimautolu taautaha ke mau tokoni fakapaʻanga ki he ngāue fakahaofi moʻuí ni, ʻo tānaki atu ki he ngaahi founga kehe ʻo hono fai ʻo e tokoní. ʻOku mau fakapapau ke ʻoatu fakafāmili ʻo ʻikai toe siʻi hifo he paʻanga $—— ʻi he māhina taki taha . . . ʻo fakahangatonu atu ki Niu ʻIoake.

      “ʻOku mau toe fakamālō atu ki he ngāue lelei kuo mou fai kiate kimautolú pea mo e angatonu loto-tōnunga kuo mou fakahāhā kia Sihová.”

ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share