Ko Hai ʻa e Kau Talafekau Moʻoni ʻo e Melinó?
ʻI MĒ 31, 1996, naʻe talaki ai ʻe he ngaahi maʻuʻanga ongoongó ha meʻa naʻe hā ngalingali ko ha pōpoaki nai ʻo ha melino. ʻI he ʻaho ki muʻa aí, naʻe tukuange ai ha fakamatala fakapuleʻanga ʻo fakapapauʻi ai ko Benjamin Netanyahu, ʻa ia naʻe ʻamanaki ke hoko ko e palēmia ʻo ʻIsilelí, naʻe “kau moʻoni atu ki hono hokohoko fai ko ia ʻo e alea melinó, ʻa e melino ʻoku malú, ʻi he vahaʻa ko ia ʻo e vahefonua ʻo ʻIsilelí mo hono ngaahi fonua kaungāʻapí, kau ai mo e ongo Palesitainé.”
ʻI he fanongonongo lahia ko ia hono fili ʻo Netanyahu, naʻe fakatupunga ai ki he tokolahi ke fifili pe ko e melino ʻi he Hahake Lotolotó ʻoku ʻikai ko ha misi pē nai. Kapau ko ia, ʻe lava ke muimui nai ki ai ʻa e ngaahi puleʻanga kehé, ʻo fakangaloʻi honau ngaahi faikehekehé?
ʻOku moʻoni, ʻoku faingofua ange ke talaʻofa ha melino, ʻi hono maʻu iá. ʻI hono ʻiloʻi ʻení, naʻe fakatuingataʻa ai ki he tokolahi. Hangē ko ia ko e lea ʻa e tangata faiongoongo ko Hemi Shalev, “ko e vaeua ʻo e kakai ʻo ʻIsilelí kuo nau ʻalu holo he taimí ni mo ha ongoʻi ʻoku vavé ni ke toe foki ki ha tuʻunga lelei, pea ko e toengá leva ʻoku nau tui ʻoku fihiatuʻu ia ʻi he tuʻunga faingataʻa ʻi he māmaní.” ʻI hono fakanounoú, naʻá ne pehē, “ʻOku fiefia ʻa e niʻihi; kae mamahi ʻa e niʻihi.”
Ko e ʻātunga pē ia ʻa e feinga melino ʻa e tangatá. Ko e ikuna ʻa e taki ko ē pea mo hono kau muimuí, ko e mahino ia ʻa e foʻi ʻa e faʻahi fakafepakí. Ko e taʻefiemālié, ʻoku taki atu ia ki he loto-mamahi, pea ko e loto-mamahí, ʻoku faʻa iku ia ki he angatuʻu. Pē, ʻi he Hahake Lotolotó, ʻAmelika Latina, ʻIulope Hahake, pe ko ha feituʻu pē—ko e ngaahi feinga ko ia ʻa e tangatá ki he melinó ʻoku fakaʻamanaki ʻaupito.
Kuo Ofi ʻa e Melino Moʻoní!
Lolotonga ʻa e kei ʻuluʻi ongoongo manakoaʻaki ʻa e melinó ʻi he Hahake Lotolotó, ne toe ongona mai ha toe pōpoaki melino ia ʻe taha. Naʻe ʻikai ko ha malanga fakahāhā fakapolitikale manakoa ʻeni ia; pea naʻe ʻikai ko ha talite melino ia ʻi he vā ʻo e ngaahi puleʻangá. Ka, ko e pōpoaki ia ko ʻeni naʻe talakí, ko ha melino ia ʻe hoko mai pē ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe ongona ʻa e pōpoaki ko ʻení ʻi fē? ʻI he ngaahi Fakataha-Lahi Fakavahe ʻe 1,900 tupu ko e “Kau Talafekau ʻo e Melino Fakaʻotuá” naʻe fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he māmaní kotoa lolotonga ʻo e 1996/97.
ʻI he ngaahi fakataha-lahi ko ʻení naʻe fakamahino lelei ai ʻe ʻikai ha puleʻanga fakaetangata ia te ne lava ʻo ʻomi ʻa e melinó mo e maluʻanga moʻoní. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻe fiemaʻu ai heni ia ke fakangata ʻa e ngaahi meʻa ia ʻokú ne toʻo fakaʻaho meiate kitautolu ʻa e melinó. Ko e melino moʻoní ʻoku ʻuhinga iá, ko e ʻā hake ʻi he pongipongi kotoa pē ʻoku ʻikai ʻi ai ha fakamanamana ʻo e taú pe fakamālohí. ʻOku ʻuhinga iá, ʻe ʻikai toe ʻi ai ha faihia, ʻikai toe ʻi ai ha loka ʻi hotau ngaahi matapaá, ʻikai toe fai ha manavahē ʻi he ʻalu holo ʻi he ngaahi halá, ʻikai toe ʻi ai ha ngaahi fāmili ʻe movete. Ko hai ha puleʻanga ʻi māmani te ne lava ʻo fai kotoa ia? ʻOku moʻoni, ko hai ia ha puleʻanga ʻi māmani te ne teitei lava ʻo talaʻofa ia?
Ka, ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ia, te ne malava pea te ne ʻomi ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻOku talaʻofa mai ʻa e Tohitapú: “Ko eni, ko e tapanekale ʻo e ʻOtua, ʻoku tuʻu mo e kakai. Pea ʻe nofo hono Sikaina mo kinautolu, pea te nau nofo ko hono kakai; pea ʻe nofo ʻe he ʻene ʻAfio, ko e ʻOtua ʻoku kau maʻanautolu, ʻio, ko honau ʻOtua. Pea te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau mata; pea ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia; kuo mole ʻa e ngaahi meʻa muʻa.” (Fakahā 21:3, 4) He fiemālie ē ʻe hoko ki he faʻahinga faingataʻaʻia ʻo e tangatá!
Ko e talaʻofa ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke ngeʻesi ia. ʻOku fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻe he Tohitapú: “ʻOku ʻikai ko e tangata ʻa ʻEla ke loi ia; pe hakoʻi Atama ke ne fakatomala: Ko e pehe ke ne lea ʻo ʻoua ʻe fai? Pe folofola ʻo ʻikai fakaai?” (Nomipa 23:19) ʻIo, ko e meʻa kuo talaʻofa ki ai ʻa e ʻOtuá kuo pau ke hoko—ʻo tāpuekina kotoa ai ʻa e faʻahinga ʻa ē ʻoku nau tuʻu ʻi heʻene tafaʻakí.
Ko e Kau Talafekau ʻa e ʻOtuá ki he Melinó
ʻOku ʻiloa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau malanga faivelenga fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI he taʻu taki taha, ʻoku nau fakamoleki fakakātoa ai ʻa e ngaahi houa laka hake ʻi he pilioná, ʻi he fevahevaheʻaki mo e niʻihi kehé ʻi he pōpoaki fakafiefia ʻo e Tohitapú. Ko hono fakahoko ʻeni ʻa e ngaahi lea ko ia ʻa Sīsū: “Pea ʻe ʻoua ke fanongonongo ki mamani katoa ʻa e ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga, ke ai ha fakamatala ki he ngāhi kakai kotoa pe, pea toki hoko ʻa e ngataʻanga.” (Mātiu 24:14) Ko e pōpoaki ʻoku ʻomi ʻe he Kau Fakamoʻoní ko e moʻoni ko e “ongoongolelei,” he ʻokú ne fanongonongo ko e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá ko e ʻamanakiʻanga pē ia ki he faʻahinga ʻo e tangatá. He toki ʻamanaki pau moʻoni ē ki he kahaʻú!
Naʻa mo e taimí ni ʻoku lolotonga tokonaki ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ha haʻi moʻoni ʻo e melinó mo e ʻofa fakatokouá ʻi heʻene kakaí. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e meʻa kó é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pe ko e kau ako kimoutolu aʻaku, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.” (Sione 13:35) Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau feinga ke nau moʻui ʻo fakatatau ki he fiemaʻu tefito ko ʻeni ʻo e lotu faka-Kalisitiane moʻoní. Ko hono olá, ko kinautolú ko ha fetokouaʻaki fakaofo ʻokú ne fakafāʻūtahaʻi ʻa e kau Siú mo e kau ʻAlepeá, kau Kolōtiá mo e kau Sēpiá, Hutú mo e Tutisií. Ko e melino ko ʻeni ʻoku fakaʻānaua pē ki ai ʻa e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku lolotonga maʻu ia ʻe he laui miliona ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi māmani lahi.
Ko e fakaʻaiʻai ko ia ke hokohoko atu ʻa e moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Tohitapú pea mo hokohoko atu hono malangaʻi ʻo e ongoongo lelei ko ia ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, naʻe fakamamafaʻi ia ʻi he polokalama ʻo e Fakataha-Lahi Fakavahe ko e “Kau Talafekau ʻo e Melino Fakaʻotuá.” ʻOku mau fakaafeʻi atu koe ke ke lau ʻa e ngaahi kupu ʻe tolu ʻoku hokó, he ʻoku ʻasi ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe fai ʻi he fakataha-lahí.