LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 4/1 p. 15-20
  • Ko ha Tohi mei he ʻOtuá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko ha Tohi mei he ʻOtuá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko ha Tohi ʻOku Faitatau mo e Saienisí
  • Ko ha Tohi ʻAonga ki he Moʻui ʻi Onopōní
  • Ko ha Tohi ʻo e Kikite Moʻoni
  • Ko e Tohi Tapú—Ko ha Tohi mei he ʻOtuá
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • Tohi Tapú—Ko ha Tohi mei he ʻOtuá
    Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?
  • Ko e Tohi ʻOkú Ne Fakahaaʻi Mai ʻa e ʻIloʻi ʻo e ʻOtuá
    ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá
  • ʻE Lava Ke Ke Falala ki he Tohi Tapú?
    Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!—Ako Tohi Tapu Fetalanoaʻaki
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 4/1 p. 15-20

Ko ha Tohi mei he ʻOtuá

“Kuo teʻeki siʻi ke ʻomeia ha palofisai ʻi he tuʻutuʻuni ʻa e tangata: ka naʻe lea mei he ʻOtua ha kau tangata ʻi he takina kinautolu ʻe he Laumalie Maʻoniʻoni.”​—2 PITA 1:21.

1, 2. (a) Ko e hā ʻoku fehuʻia ai ʻe he niʻihi pe ʻoku ʻaonga ʻa e Tohitapú ki he moʻui ʻi onopōní? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fakamoʻoni ʻe tolu ʻoku lava ke tau ngāueʻaki ke fakahāhaaʻi ko e Tohitapú ʻoku mei he ʻOtuá?

ʻOKU kaunga ʻa e Tohitapú ki he kakai ʻoku moʻui ʻi he tuʻunuku ki he senituli hono 21? ʻOku fakakaukau ʻa e niʻihi ia ʻoku ʻikai. “Heʻikai ha taha ʻe poupou ki hono ngāueʻaki ha tatau ʻo e [tohi] ako kemisitulī ʻo e 1924 ke ngāueʻaki ʻi ha kalasi kemisitulī ʻi onopooni​—kuo lahi ʻaupito ʻa e meʻa ia kuo ako fekauʻaki mo e kemisitulií talu mei he taimi ko iá,” ko e tohi ia ʻa Dr. Eli S. Chesen, ʻo fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga naʻá ne ongoʻi ai ko e Tohitapú ʻoku ʻikai ke kei ʻaonga. ʻI ha kiʻi vakai atu ki aí, ʻoku hangē ʻoku ʻuhinga lelei ʻa e fakamatalá ni. Ko hono moʻoní, kuo ako lahi ʻa e tangatá ʻo fekauʻaki mo e saienisí, moʻuilelei fakaeʻatamaí, mo e ʻulungaanga ʻo e tangatá talu mei he ngaahi taimi ʻo e Tohitapú. Ko ia ai, ʻoku fifili ʻa e tokolahi: ‘ʻOku lava fēfē ke ʻatā ha tohi motuʻa pehē mei he ngaahi hala fakasaienisí? ʻOku lava fēfē ke ne maʻu ha akonaki ʻoku ʻaonga ki he moʻui ʻi onopōní?’

2 ʻOku ʻomai ʻe he Tohitapú tonu ʻa e talí. ʻI he 2 Pita 1:​21, ʻoku tala mai ai kiate kitautolu ko e kau palōfita ʻo e Tohitapú ‘naʻe lea mei he ʻOtuá ʻi he takina kinautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní.’ ʻOku fakahaaʻi ai ʻe he Tohitapú ko ha tohi ia mei he ʻOtuá. Ka neongo ia, ʻe lava fēfē ke tau fakalotoʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau tuipau ki ai? Tau lave angé ki ha foʻi fakamoʻoni ʻe tolu ko e Tohitapú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá: (1) ʻOku tonu fakaesaienisi ia, (2) ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻefakangatangata ʻoku ʻaonga ki he moʻui ʻi onopōní, pea (3) ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kikite pau kuo fakahoko, ʻo fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻa fakahisitōlia.

Ko ha Tohi ʻOku Faitatau mo e Saienisí

3. Ko e hā kuo ʻikai uesia ai ʻa e Tohitapú ʻe he ngaahi ʻilo foʻou fakasaienisí?

3 ʻOku ʻikai ko ha tohi ako saienisi ʻa e Tohitapú. Kae kehe, ko ha tohi ia ʻo e moʻoni, pea ʻoku malava ke tuʻu ʻa e moʻoní ʻi hono siviʻi ia ʻi he ʻalu ʻa e taimí. (Sione 17:17) Kuo ʻikai ke uesia ʻa e Tohitapú ʻe he ngaahi ʻilo foʻou fakaesaienisí. ʻI he taimi ʻoku lave ai ki he ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo e saienisí, ʻoku ʻataʻatā ʻaupito ia mei he ngaahi fakamahalo “fakasaienisi” motuʻa ko ia ʻoku fakamoʻoniʻi ko e ngaahi talatupuʻa peé. Ko hono moʻoní, ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene tonu fakasaienisí ka ʻoku toe hā mahino ʻene fepaki mo e ngaahi fakakaukau ʻo e ʻaho ko iá. Ko e fakatātaá, fakakaukau ange ki he faitatau ʻi he vahaʻa ʻo e Tohitapú mo e saienisi fakafaitoʻó.

4, 5. (a) Naʻe ʻikai mahino ki he kau toketā fakafaitoʻo ʻo e kuonga muʻá ʻa e hā ʻo fekauʻaki mo e mahakí? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai ai ha veiveiua naʻe maheni ʻa Mōsese mo e ngaahi ngāue fakafaitoʻo ʻa e kau toketā ʻIsipité?

4 Naʻe ʻikai ke mahino kakato ki he kau toketā fakafaitoʻo ʻo e kuonga muʻá ʻa e anga ʻo e mafola ʻa e mahakí, pea naʻe ʻikai te nau fakatokangaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e fakamaʻá ki hono taʻofi ʻo e mahamahakí. Ko e konga lahi ʻo e ngaahi ngāue fakafaitoʻo motuʻa ʻaupitó ʻe hā ngali fakapāpeliane ia ʻi he ngaahi tuʻunga fakaeonopōní. Ko e taha ʻo e ngaahi tohi ako fakafaitoʻo motuʻa taha ʻoku kei ala maʻú ko e Ebers Papyrus, ko ha foʻi faʻunga ʻo e ʻilo fakafaitoʻo faka-ʻIsipite, ʻoku fakaʻaho mei he 1550 K.M. nai. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi faitoʻo ʻe 700 ki he ngaahi langa mamahi kehekehe, “ʻo kamata pē mei he uʻu ʻa e kolokatailé ki he langa ʻa e ngeʻesi-vaʻé.” Ko e lahi taha ʻo e ngaahi faitoʻó naʻe ʻikai pē ke siaʻa, ka ko e niʻihi ʻo kinautolu naʻe mātuʻaki fakatuʻutāmaki. Ki he faitoʻo ʻo ha lavea, naʻe fokotuʻu ai ʻe he taha ʻo e ngaahi tohi talavaí ʻa hono ngāueʻaki ha tuifio ʻo e tuʻumamaʻo ʻa e tangatá mo ha toe ngaahi meʻa kehe.

5 Ko e tohi ko ʻeni ʻo e ngaahi faitoʻo faka-ʻIsipité naʻe tohi ia ʻi he meimei taimi tatau naʻe tohi ai ʻa e ʻuluaki ngaahi tohi ʻo e Tohitapú, ʻa ia naʻe fakakau ai ʻa e Lao ʻa Mōsesé. Ko Mōsese, ʻa ia naʻe fāʻeleʻi ʻi he 1593 K.M., naʻe tupu hake ʻi ʻIsipite. (Ekisoto 2:​1-10) ʻI hono tauhi hake ʻi he fale ʻo Feló, naʻe hoko ai ʻa Mōsese ʻo “akoʻi . . . ʻi he faʻahinga poto kotoa ʻo e kakai Isipite.” (Ngāue 7:22) Naʻá ne maheni mo e “kau faitoʻo” ʻo ʻIsipité. (Senesi 50:​1-3) Naʻe tākiekina ʻe heʻenau ngaahi ngāue fakafaitoʻo ʻikai siaʻá pe fakatuʻutāmakí ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne tohí?

6. Ko e hā ʻa e tuʻutuʻuni fakamaʻa ʻi he Lao ʻa Mōsesé ʻe lau ʻe he saienisi fakafaitoʻo ʻi onopōní ʻoku ʻuhinga lelei?

6 ʻI hono kehe ʻaupitó, naʻe fakakau ʻi he Lao ʻa Mōsesé ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni fakamaʻa ʻa ia ʻe lau ʻe he saienisi fakafaitoʻo ʻi onopōní ʻoku tonu. Ko e fakatātaá, ko ha lao fekauʻaki mo e ngaahi ʻapitanga fakakautaú naʻe fiemaʻu ai ke tanu ʻa e tuʻumamaʻó ʻi tuʻa mei he ʻapitangá. (Teutalonome 23:13) Naʻe hoko ʻeni ko ha founga taʻotaʻofi tokamuʻa ʻaupito. Naʻe tokoni ia ki hono tauhi ʻa e ngaahi maʻuʻanga vaí ke ʻataʻatā mei hano ʻuliʻi pea malu ai mei he fanga kiʻi pekitīlia ʻoku fanauʻi mai ʻe he langó pea mo e ngaahi mahaki fakalele kehe ʻa ia ʻoku kei mole ai ʻa e ngaahi moʻui ʻe laui miliona ʻi he taʻu taki taha, ko e lahi tahá ʻi he ngaahi fonua langalanga haké.

7. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni fakamaʻa ʻi he Lao ʻa Mōsesé naʻe tokoni ki hono taʻofi ʻa e mafola ʻa e ngaahi mahaki pipihí?

7 ʻOku ʻi he Lao ʻa Mōsesé ʻa e toe ngaahi tuʻutuʻuni fakamaʻa kehe naʻe tokoni ki hono taʻofi ʻa e mafola ʻa e ngaahi mahaki pipihí. Ko ha taha naʻá ne maʻu, pe naʻe mahaloʻi ʻokú ne maʻu ha mahaki pipihi naʻe fakamavaheʻi ia. (Livitiko 13:​1-5) Ko e ngaahi kofu pe ngaahi ipu naʻe pā ki ai ha manu naʻe mate ʻiate ia pē (mahalo mei he mahaki) naʻe pau ke fakamaʻa ia ki muʻa ʻi hano toe ngāueʻaki pe fakaʻauha. (Livitiko 11:​27, 28, 32, 33) Ko ha taha pē naʻe lave ki ha ʻangaʻanga naʻe lau ia ʻoku taʻemaʻa pea naʻe pau ke ne fou ʻi he founga fakamaʻa ʻa ia naʻe kau ai ʻa e fō hono ngaahi kofú mo kaukau. ʻI he lolotonga ʻo e vahaʻa taimi ʻaho ʻe fitu ʻo e taʻemaʻá, te ne fakaʻehiʻehi ai mei ha fetuʻutaki fakasino mo e niʻihi kehé.​—Nomipa 19:​1-13.

8, 9. Ko e hā ʻoku lava ai ke pehē ko e lao fakamaʻa ʻi he Lao ʻa Mōsesé naʻe tōmuʻa ʻaupito ia ʻi hono taimi totonú?

8 ʻOku fakahaaʻi ʻe he tuʻutuʻuni fakamaʻá ni ʻa e poto naʻe mātuʻaki tōmuʻa ʻaupito. Kuo ako ʻe he saienisi fakafaitoʻo ʻi onopōní ʻa e meʻa lahi ʻo fekauʻaki mo e mafola pea mo hono taʻofi ʻo e mahakí. Ko e fakatātaá, ko e ngaahi fakalakalaka fakafaitoʻo ʻi he senituli hono 19 naʻe taki atu ia ki he kamataʻanga ʻo e faitoʻo tāmate siemú​—ko e maʻá ke ne fakasiʻisiʻi ʻene pipihí. Ko hono olá ko ha holo lahi ʻi he ngaahi mahaki pipihí mo e ngaahi mate mutukiá. ʻI he taʻu 1900, ko e lōloa ʻo e moʻui mei he taimi ʻo e fāʻeleʻí ʻi he ngaahi fonua lahi ʻo ʻIulopé pea ʻi he ʻIunaite Seteté naʻe siʻi hifo ʻi he 50. Ko ia, talu mei ai, kuo tupulaki fakaofo ia, ʻo ʻikai ngata pē koeʻuhi ko e fakalakalaka fakafaitoʻo ʻi hono taʻotaʻofi ʻa e mahakí ka koeʻuhi foki ko e lelei ange ʻa e fakamaʻá mo e ngaahi tuʻunga ʻo e nofó.

9 Ka neongo ia, ʻi he taʻu ʻe laui afe ki muʻa pea toki ʻilo ʻe he saienisi fakafaitoʻó ʻa e anga ʻo e mafola ʻa e mahakí, naʻe ʻosi tuʻutuʻuni ʻe he Tohitapú ia ʻa e ngaahi founga taʻotaʻofi totonu ko ha maluʻi mei he mahakí. ʻOku ʻikai ha ofo, ʻi he malava ʻe Mōsese ke ne lea fekauʻaki mo e kau ʻIsileli fakalūkufua ʻi hono taimí ʻo pehē ko e moʻuí ko e taʻu ʻe 70 pe 80. (Sāme 90:10) Naʻe lava fēfē ʻe Mōsese ʻo ʻilo fekauʻaki mo e ngaahi tuʻutuʻuni fakamaʻa peheé? ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohitapú tonu: Ko e Laó “naʻe talafono ʻaki ʻe ha kau angelo.” (Kaletia 3:19) ʻIo, ko e Tohitapú ʻoku ʻikai ko ha tohi ʻo e poto fakaetangata; ko ha tohi ia mei he ʻOtuá.

Ko ha Tohi ʻAonga ki he Moʻui ʻi Onopōní

10. Neongo naʻe kakato ʻa e Tohitapú ʻi he meimei taʻu ʻe 2,000 kuo maliu atú, ko e hā ʻoku moʻoni fekauʻaki mo ʻene akonakí?

10 Ko e ngaahi tohi ʻoku ʻomai ai ʻa e faleʻí ʻoku aʻu ʻo hoko ʻo ʻikai ke kei ʻaonga pea ʻoku vave hono toe fakaleleiʻí pe fetongi. Ka ʻoku makehe moʻoni ʻa e Tohitapú ia. “Ko hoʻo ngaahi fakamoʻoni ʻe ala falala ʻaupito ki ai,” ko e lau ia ʻa e Sāme 93:5. Neongo naʻe kakato ʻa e Tohitapú ʻi he meimei taʻu ʻe 2,000 kuo maliu atú, ʻoku kei ʻaonga pē ʻa ʻene ngaahi leá. Pea ʻoku ngāueʻaki kinautolu ʻo ola tatau pē neongo pe ko e hā ʻa e lanu ʻo hotau kilí pe fonua ʻoku tau nofo aí. Fakakaukau atu ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻe niʻihi ʻo e akonaki taʻefakangatangata, “ala falala ʻaupito” ʻa e Tohitapú.

11. ʻI he ngaahi hongofuluʻi taʻu siʻi kuo maliu atú, ko e hā naʻe tataki ki ai ʻa e ngaahi mātuʻa tokolahi ke nau tui ki ai ʻo fekauʻaki mo hono tautea ʻo e fānaú?

11 Ko e ngaahi mātuʻa tokolahi ʻi ha ngaahi hongofuluʻi taʻu kuo maliu atú​—naʻe ueʻi ʻe he “ngaahi fakakaukau fokotuʻu foʻou” ki hono tauhi hake ʻo ha tama​—naʻa nau pehē naʻe “tapu ke tapui.” Ko hono fokotuʻu ʻa e ngaahi fakangatangata ki he fānaú, naʻa nau ilifia ai, ʻe fakatupunga ai ʻa e loto-mamahi mo e puputuʻu. Naʻe vilitaki ʻa e kau faleʻi ʻuhinga-lelei ʻe niʻihi ʻo pehē ke fakaʻehiʻehi ʻa e ngaahi mātuʻá mei hano fai ha meʻa lahi ange ia ʻi he fakatonutonu anga-malū lahi taha ʻo ʻenau fānaú. Ko e tokolahi ʻo e kau poto mataotao peheé ʻoku nau lolotonga “fakaʻaiʻai ʻa e ngaahi mātuʻá ke nau hoko ko ha tokotaha ʻoku kiʻi anga-fefeka ange, ke nau toe fai ʻa e puleʻí,” ko e fakamatala ia ʻa e The New York Times.

12. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e foʻi nauna faka-Kalisi naʻe liliu-lea ko e “tautea,” pea ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ki he fānaú ʻa e tautea peheé?

12 Kae kehe, ʻi he faai mai ʻa e taimí kotoa, kuo ʻomai ʻe he Tohitapú ʻa e akonaki pau, mafamafatatau ʻi he tuʻunga-lea fekauʻaki mo hono akoʻi ʻo ha tama. ʻOkú ne fakahinohino mai: “ʻA e ngaahi tamai, ʻoua te mou fakaʻitaʻi hoʻomou fanau; kae akonekina ʻaki ʻa e tautea mo e valoki ʻa e ʻEiki.” (Efeso 6:4) Ko e foʻi nauna faka-Kalisi naʻe liliu-lea ko e “tautea” ʻoku ʻuhingá “ko e ʻohake, akoʻi, fakahinohino.” ʻOku pehē ʻe he Tohitapú ko e tauteá, pe fakahinohinó, ko e fakamoʻoni ia ʻo e ʻofa fakaemātuʻá. (Palovepi 13:24) ʻOku longomoʻui ʻa e fānaú ʻi he ngaahi tataki fakaeʻulungaanga mahino ʻaupito ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ke tupulaki ʻi ha ongoʻi ʻo e tonú mo e halá. Ko hono fakahoko totonu ʻo e tauteá ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ke nau ongoʻi malu; ʻokú ne tala kiate kinautolu ʻoku tokanga ange ʻenau mātuʻá kiate kinautolu pea fekauʻaki mo e faʻahinga tokotaha ke nau hoko ki aí.​—Fakafehoanaki mo Palovepi 4:​10-13.

13. (a) ʻI he hoko mai ki he tauteá, ko e hā ʻa e fakatokanga ʻoku fai ʻe he Tohitapú ki he ngaahi mātuʻá? (e) Ko e hā ʻa e faʻahinga tautea ʻoku poupouʻi mai ʻe he Tohitapú?

13 Ka ʻoku fakatokanga ʻa e Tohitapú ki he ngaahi mātuʻá ʻi he meʻa ko ʻeni fekauʻaki mo e tauteá. ʻOku totonu ke ʻoua ʻaupito ʻe ngāuekoviʻaki ʻa e mafai fakaemātuʻá. (Palovepi 22:15) ʻOku ʻikai ʻaupito totonu ki ha kiʻi tama ke hoko ʻo puleʻia ʻe he tautea anga-fakamamahí. ʻOku ʻikai ha feituʻu ia ʻo e fakamālohi fakaesinó ʻi he fāmili ʻoku moʻuiʻaki ʻa e Tohitapú. (Sāme 11:5) ʻOku ʻikai pehē mo e fakamālohi fakaeongo​—ngaahi lea fefeka, faʻa fakaanga, lea manuki ʻoku oʻo, ʻa ia kotoa ʻoku lava ke ne fakafeʻātungiaʻi ʻa e laumālie ʻo ha tama. (Fakafehoanaki mo Palovepi 12:18.) ʻOku fakapotopotó, ʻoku fakatokanga ʻa e Tohitapú ki he ngaahi mātuʻá: “ʻOua te mou fakahohaʻasi hoʻomou fanau, naʻa faifai pea nau loto kina [pe, “naʻa mou toʻoʻa kotoa ai honau lotó,” Phillips].” (Kolose 3:21) ʻOku fakaongoongoleleiʻi ʻe he Tohitapú ia ʻa e ngaahi founga taʻotaʻofí. ʻI he Teutalonome 11:​19, ʻoku naʻinaʻi ai ki he ngaahi mātuʻá ke ngāueʻaongaʻaki ʻa e taimi faingamālié ke fokotuʻu ai ʻi heʻenau fānaú ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga fakaeʻulungāngá mo e fakalaumālié. Ko e akonaki mahino, ʻuhinga lelei pehē ki hono tauhi hake ʻo ha tamá ʻoku kei kaunga ia ki he ʻahó ni ʻo hangē pē ko ʻene pehē ʻi he ngaahi taimi ʻo e Tohitapú.

14, 15. (a) ʻI he founga fē ʻoku tokonaki mai ai ʻe he Tohitapú ʻo mahulu hake ia mei he akonaki fakapotopoto peé? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Tohitapú ʻoku lava ke tokoni ki he kakai tangata mo e kakai fefine ʻo e ngaahi matakali kehekehe mo e ngaahi puleʻangá ke nau fevakaiʻaki ʻoku nau tatau pē?

14 ʻOku mahulu hake ʻa e meʻa ia ʻoku tokonaki mai ʻe he Tohitapú mei he akonaki fakapotopotó pē. Ko ʻene pōpoakí ʻoku fakamānako ki he lotó. ʻOku pehē ʻe he Hepelu 4:12: “Ko e folofola ʻa e ʻOtua, ko e koto moʻui mo e koto malohi, pea masila ange ʻi he heleta fakatoumata fuape; ʻo ne ʻasi atu ʻo māioioʻi ʻa e loto mo e laumalie, ʻio hono ngaahi hokonga mo e uho; pea ʻoku ne vavangaʻi ʻa e ngaahi holi mo e fakakaukau ʻo e loto.” Fakakaukau ange ki ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e mālohi fakaueʻiloto ʻa e Tohitapú.

15 ʻOku vahevahe ʻa e kakaí he ʻahó ni ʻe he ngaahi ʻā vahevahe fakaematakali, fakafonua, mo e fakaefaʻahinga. Kuo tokoni ʻa e ngaahi ʻā vahevahe faʻu peheé ki he tāmate tangata fakakātoa ʻo e faʻahinga taʻehalaia ʻo e tangatá ʻi he ngaahi tau ʻa e māmaní. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku maʻu ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi akonaki ʻoku tokoni ia ki he kakai tangata mo e kakai fefine ʻo e ngaahi matakali mo e ngaahi fonua kehekehe ke nau fevakaiʻaki ʻoku nau tatau pē. Hangē ko ʻení, ʻoku pehē ʻe he Ngāue 17:​26 (PM) ko e ʻOtuá naʻá ne “gaohi eia i he toto pe be taha ae gaahi kakai kotoabe.” ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ko e moʻoni ʻoku taha pē ʻa e faʻahingá​—ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá! ʻOku toe fakalototoʻa mai ʻe he Tohitapú ke tau “hoko muʻa ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtua,” ʻa ia ʻokú ne pehē ʻo kau ki ai: “ʻOku ʻikai ke [ne] filifilimanako . . . ka neongo pē ko e feʻia ʻa e kakai, ka ʻilonga ʻa ia ʻoku ʻapasia kiate ia, pea ngāue fai ki he totonu, ʻoku ngofua ke ne aʻu mai kiate ia.” (Efeso 4:32 [5:​1, PM]; Ngāue 10:​34, 35) Kuo ʻi ai ha ola fakaefakafāʻūtaha ʻa e ʻilo ko ʻení ki he faʻahinga ʻoku nau feinga moʻoni ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Tohitapú. ʻOku ngāue ia ki he tuʻunga loloto tahá​—ʻi he lotó​—ʻo veteki ʻa e ngaahi ʻā vahevahe faʻu ʻe he tangatá ʻa ia ʻokú ne vahevaheʻi ʻa e kakaí. ʻOku ngāue moʻoni ia ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní?

16. Lave ki ha meʻa naʻe hokosia ʻoku fakahaaʻi ai ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau hoko ko ha fetokouaʻaki fakavahaʻapuleʻanga moʻoni.

16 ʻOku pehē tofu pē! ʻOku ʻiloa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi heʻenau fetokouaʻaki fakavahaʻapuleʻangá, ʻa ia ʻoku fakafāʻūtahaʻi ai ʻa e kakai ʻo e ngaahi ʻātakai kehekehe ʻa ē ʻoku angamaheniʻaki ʻe ʻikai te nau femelinoʻakí. Ko e fakatātaá, ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi fepaki fakaefaʻahinga ʻi Luanitaá, ʻoku maluʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ia ʻi he ongo matakalí taki taha ʻa honau ngaahi tokoua mo e ngaahi tuofāfine Kalisitiane ʻo e matakali kehé, ʻo ʻai ai ʻenau moʻuí tonu ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fūfuuʻi ai ʻe ha Fakamoʻoni Hutu ʻi hono ʻapí ha fāmili Tutisī ko e toko ono mei heʻene fakatahaʻangá. Ko hono pangó, naʻe faifai pē ʻo ʻiloʻi ʻa e fāmili Tutisií pea tāmateʻi. Naʻe fehangahangai leva ʻa e tokoua Hutú mo hono fāmilí mo e ʻita lahi ʻa e kau tāmaté pea naʻe pau ai ke nau hola ki Tenisania. Naʻe līpooti mai ʻa e ngaahi meʻa lahi meimei tatau pehē. ʻOku ʻosi ʻiloʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku malava ʻa e fāʻūtaha peheé koeʻuhi kuo ueʻi loloto honau lotó ʻe he mālohi fakaueʻiloto ʻo e pōpoaki ʻa e Tohitapú. Ko e malava ko ia ʻe he Tohitapú ke fakafāʻūtahaʻi ha kakai ʻi he māmani fonu tāufehiʻá ko e fakamoʻoni mālohi ia ʻoku mei he ʻOtuá ia.

Ko ha Tohi ʻo e Kikite Moʻoni

17. ʻOku anga-fēfē ʻa e kehe ʻa e ngaahi kikite ia ʻa e Tohitapú mei he ngaahi vavalo faʻu ʻe he tangatá?

17 “ʻIlonga ha palofisai ʻi he Tohitapu, naʻe ʻikai tupu ia mei ha fakaʻuhinga ʻa ha tangata,” ko e lau ia ʻa e 2 Pita 1:20. Naʻe ʻikai ke sivisiviʻi ʻe he kau palōfita ia ʻo e Tohitapú ʻa e ngaahi anga ʻo e ngaahi meʻa ʻi he māmaní pea toki fai ha ngaahi fakamahalo fakapoto ʻo makatuʻunga ʻi heʻenau fakaʻuhinga ki he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku hokó. Pe ko haʻanau fai ha ngaahi vavalo taʻemahino ʻe malava ke ʻai ke feʻungamālie mo ha meʻa pē ʻe toki hoko ʻi he kahaʻú. Ko ha fakatātā, tau fakakaukau ange ki ha kikite ʻa e Tohitapú naʻe mātuʻaki pau ʻaupito pea naʻá ne tomuʻa tala ʻa e meʻa kehe ʻaupito ia mei he meʻa naʻe ʻamanekina nai ʻe he kakai naʻe moʻui he taimi ko iá.

18. Ko e hā ʻoku ʻikai ai ha toe veiveiua naʻe ongoʻi malu ʻaupito ʻa e kau nofo ʻi Pāpilone ʻo e kuonga muʻá, ka ko e hā naʻe tomuʻa tala ʻe ʻAisea ia ʻo fekauʻaki mo Pāpiloné?

18 ʻI he senituli hono fitu K.M., naʻe hā ai ʻa Pāpilone ʻo ngali ko e kolomuʻa taʻealaikuʻi ʻo e ʻEmipaea Pāpiloné. Naʻe mafola atu ʻa e fuʻu koló ni ʻo ne maʻu ʻa e ongo kauvai ʻo e Vaitafe ʻIufaletesí, pea ko e ngaahi vai ʻo e vaitafé naʻa nau māʻunga fakatupunga ha fuʻu tafengavai fālahi mo loloto pea mo ha ngaahi kanali naʻe fehokotaki. Naʻe toe maluʻi foki ʻa e fuʻu koló ʻaki ha fuʻu ʻā lōua kāfakafa, ʻo poupou fakamālohi ia ʻe he ngaahi taua maluʻi. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe ongoʻi malu ʻaupito ʻa e kau nofo ʻi Pāpiloné. Ka neongo ia, ʻi he senituli hono valu K.M., naʻa mo e ki muʻa ke malanga hake ʻa Pāpilone ki he tumutumu ʻo hono lāngilangí, naʻe kikiteʻi ʻe he palōfita ko ʻAiseá: “Ko Papilone . . . Te ne hoko ʻo tatau mo e mafuli ʻo Sotoma mo Komola naʻe fai ʻe he ʻOtua. ʻE ʻikai hano kakai ʻo lauikuonga, pea ʻe ʻikai nofoʻanga ʻi ha toʻutangata mo ha toʻutangata: Pea ʻe ʻikai fokotuʻu teniti ai ʻe he Alepea; pea ko e kau tauhisipi ʻoku ʻikai te nau fakatokoto ai ʻenau fanga manu.” (Aisea 13:​19, 20) Fakatokangaʻi naʻe tomuʻa tala ʻe he kikité ʻe ʻikai ngata ʻi hono fakaʻauha ʻo Pāpiloné ka ʻe hoko ʻo taʻenofoʻi ʻo taʻengata. Ko ha kikite loto-toʻa ē ke fai! Naʻe malava ʻe ʻAisea ke ne tohi ʻene kikité hili ia haʻane ʻosi sio ʻi hano fakaʻauha ʻo Pāpilone? ʻOku tali ʻikai mai ʻa e hisitōliá!

19. Ko e hā naʻe ʻikai fakahoko kakato ai ʻa e kikite ʻa ʻAiseá ʻi ʻOkatopa 5, 539 K.M.?

19 ʻI he poʻuli ʻo ʻOkatopa 5, 539 K.M., naʻe tō ai ʻa Pāpilone ki he kau tau ʻa Mītia-Pēsiá ʻi he malumalu ʻo Kōlesi ko e Lahí. Kae kehe, naʻe ʻikai ke fakahoko kakato ʻa e kikite ʻa ʻAiseá ʻi he taimi ko iá. ʻI he hili ʻa hono fetongi ʻe Kōlesí, ko Pāpilone naʻe nofoʻí​—neongo naʻe māʻulalo hifo ia​—naʻe hokohoko mai ʻi he laui senituli. ʻI he senituli hono ua K.M., ʻi he taimi nai naʻe hiki ai ʻa e Takainga Tohi Tahi Mate ʻa ʻAiseá, naʻe pule ai ʻa e kau Pātiá ʻi Pāpilone, ʻa ia naʻe vakai ki ai ʻi he taimi ko iá ko ha pale ia ke tau ki ai ʻa e ngaahi puleʻanga takatakaí. Naʻe līpooti ʻe he faihisitōlia Siu ko Siosefusi ʻo pehē “ko ha tokolahi” ʻo e kau Siú naʻa nau nofo ai ʻi he ʻuluaki senituli K.M. Fakatatau ki he The Cambridge Ancient History, naʻe fokotuʻu ʻe he kau mēsianiti Palamailá ha kolonia fefakatauʻaki tuʻumālie ʻi Pāpilone ʻi he 24 T.S. Ko ia ai, ʻi he aʻu mai ki he ʻuluaki senituli T.S., naʻe teʻeki ai pē ke ʻauha ʻosiʻosingamālie ʻa Pāpilone; ka, naʻe ʻosi fuoloa ʻa e kakato ia ʻa e tohi ʻa ʻAiseá ki muʻa ʻi he taimi ko iá.​—1 Pita 5:13.

20. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni naʻe faai mai pē ʻo hoko ʻa Pāpilone “ko e ngaahi tuʻunga ʻotoʻota” peé?

20 Naʻe ʻikai ʻaupito ke moʻui ʻa ʻAisea ia ʻo sio ki he hoko ʻa Pāpilone ʻo taʻenofoʻí. Ka naʻe moʻoni ʻa e kikité, naʻe faai mai pē ʻo hoko ʻa Pāpilone “ko e ngaahi tuʻunga ʻotoʻota” pē. (Selemaia 51:37) Fakatatau ki he poto mataotao Hepelū ko Jerome (fāʻeleʻi ʻi he senituli hono fā T.S.), ʻi hono taimí naʻe hoko ʻa Pāpilone ko ha faiʻanga tuli manu ʻa ia naʻe ʻalu fano holo ai ʻa e “fanga manu ʻo e faʻahinga kotoa pē,” pea ʻoku kei tuʻu maomaonganoa pē ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. Ko hano toe fakafoʻou ʻo Pāpilone ke fakamānako ki he taki mamatá ʻe tohoaki nai ai ʻa e kau ʻaʻahí, ka ko e “huli mo e hako” ʻo Pāpiloné ʻoku mole atu ia ʻo taʻengata, ʻo hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe ʻAiseá.​—Aisea 14:22.

21. Ko e hā naʻe malava ai ʻa e kau palōfita anga-tonú ke tomuʻa tala ʻa e kahaʻú ʻo tonu ʻaupitó?

21 Naʻe ʻikai ke fai ʻe he palōfita ko ʻAiseá ha foʻi fakamahalo fakapoto. Pe ko haʻane toe tohi ʻa e hisitōliá ke ʻai ia ke hā ngali ko e kikite. Ko ʻAiseá ko ha palōfita moʻoni. Naʻe pehē kotoa mo e kau palōfita anga-tonu kehe ʻi he Tohitapú. Ko e hā naʻe lava ai ʻe he kau tangatá ni ke fai ʻa e meʻa ʻoku ʻikai malava ke fai ia ʻe ha faʻahinga kehe ʻi he tangatá​—ke tomuʻa tala ʻa e kahaʻú ʻo tonu ʻaupito? ʻOku mahino ʻaupito ʻa e talí. Naʻe tupu ʻa e ngaahi kikité mei he ʻOtua ʻo e kikité, ko Sihova, ʻokú ne “tala mei he kamataʻanga ʻa e meʻa ʻe hoko ʻamui.”​—Aisea 46:10.

22. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fai hotau lelei tahá ke fakaʻaiʻai ʻa e faʻahinga loto-totonú ke nau sivisiviʻi ʻa e Tohitapú maʻanautolu tonú?

22 Ko ia ai, ʻoku taau ke sivisiviʻi ʻa e Tohitapú? ʻOku tau ʻilo ʻoku tonu ke pehē! Ka ʻoku tokolahi ʻa e kakai ʻoku ʻikai te nau tuipau. Kuo nau fokotuʻu ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e Tohitapú neongo kuo teʻeki ai nai ke nau lau ia. Manatuʻi ʻa e palōfesa naʻe lave ki ai ʻi he kamataʻanga ʻo e kupu ki muʻá. Naʻá ne loto ke fai ha ako Tohitapu, pea ʻi he hili ʻa hono sivisiviʻi ʻa e Tohitapú, naʻá ne aʻu ai ki he fakamulituku ko ha tohi ia mei he ʻOtuá. Naʻe faai mai pē ʻo ne papitaiso ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea ʻi he ʻahó ni ʻokú ne hoko ko ha tokotaha mātuʻa! Tau fai hotau lelei tahá ke fakaʻaiʻai ʻa e faʻahinga loto-totonú ke nau sivisiviʻi ʻa e Tohitapú maʻanautolu tonu pea toki fokotuʻu ha fakakaukau fekauʻaki mo ia. ʻOku mau tuipau kapau ʻoku nau fai ha tomuʻa sivisiviʻi faitotonu, te nau hoko ai ʻo ʻiloʻi ko e tohi makehé ni, ʻa e Tohitapú, ʻoku moʻoni ko ha tohi maʻá e kakai kotoa pē!

ʻE Lava ke Ke Fakamatalaʻi?

◻ ʻE lava fēfē ke ke ngāueʻaki ʻa e Lao ʻa Mōsesé ke fakahaaʻi ko e Tohitapú ʻoku ʻikai ko e tupu ia mei he tangatá?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻefakangatangata ʻi he Tohitapú ʻoku ʻaonga ki he moʻui ʻi onopōní?

◻ Ko e hā naʻe ʻikai lava ai ke toki tohi ʻa e kikite ʻi he Aisea 13:​19, 20 ki mui ia kuo ʻosi hoko ʻa e ngaahi meʻá?

◻ Ko e hā ʻoku totonu ke tau fakalototoʻaʻi ʻa e faʻahinga loto-totonú ke nau faí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

[Puha ʻi he peesi 19]

Fēfē ʻa e Meʻa ʻOku Taʻealafakamoʻoniʻí?

ʻOku ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi fakamatala kehekehe ʻa ia ʻoku ʻikai ʻi ai hano fakamoʻoni ʻoku lava ke sio ki ai. Ko e fakatātaá, ko e meʻa ʻokú ne leaʻaki ʻo kau ki ha nofoʻanga taʻehāmai ʻoku nofo ai ʻa e ngaahi meʻamoʻui laumālié ʻoku ʻikai lava ke fakamoʻoniʻi​—pe taʻefakamoʻoniʻi—​fakasaienisi. ʻOku hanga moʻoni ʻe he ngaahi fakamatala taʻealafakamoʻoniʻi peheé ʻo ʻai ʻa e Tohitapú ʻo taʻefehoanaki mo e saienisí?

Ko e fehuʻi ʻeni naʻe fehangahangai mo ha tokotaha sioloki fakaepalanite ʻa ia naʻá ne kamata ke ako ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú. “Kuo pau ke u lea moʻoni ko hono tali ʻa e Tohitapú naʻe faingataʻa kiate au ʻi he ʻuluaki taimí koeʻuhi naʻe ʻikai te u lava ʻo fakamoʻoniʻi fakasaienisi ha ngaahi fakamatala ʻe niʻihi ʻa e Tohitapú,” ko ʻene manatú ia. Naʻe hoko atu hono ako ʻa e Tohitapú ʻe he tangata loto-totonú ni pea faifai pē ʻo ne tuipau ko e fakamoʻoni ʻoku ala maʻú ʻokú ne fakahāhaaʻi ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ia. “Naʻe fakasiʻisiʻi hifo ʻe he meʻá ni ʻa e fakaʻamu ke maʻu ʻa e fakamoʻoni alafalalaʻanga ki he moʻoniʻi meʻa faka-Tohitapu kotoa pē,” ko ʻene fakamatalá ia. “Ko ha tokotaha ʻoku hehema fakasaienisi kuo pau ke ne loto-lelei ke sivisiviʻi ʻa e Tohitapú mei ha fakakaukau fakalaumālie, pe ko e ʻikai ʻaupito pē ke ne tali ʻe ia ʻa e moʻoní. ʻOku ʻikai lava ke ʻamanekina ʻe fakamoʻoni ʻa e saienisí ki he fakamatala kotoa pē ʻi he Tohitapú. Ka koeʻuhi pē ko e taʻealafakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi fakamatala ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai ʻuhinga ai ia ʻoku nau taʻemoʻoni. Ko e meʻa mahuʻingá ko e hā pē ha tafaʻaki ʻoku malava ke ne fakamoʻoni ki he totonu ʻa e Tohitapú ʻoku fakamoʻoniʻi ia.”

[Fakatātā ʻi he peesi 17]

Naʻe lēkooti ʻe Mōsese ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni fakamaʻa naʻe tōmuʻa ʻaupito ia mei honau taimi totonú

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share