LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w98 6/15 p. 26-29
  • Fakamaau Totonu Moʻoní—ʻAfē pea Anga-Fēfē?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fakamaau Totonu Moʻoní—ʻAfē pea Anga-Fēfē?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Fehālaaki ʻa e Fakamāú
  • Fokotuʻutuʻu Fakaefakamaau Fakaetangatá—Mo e Vaivaiʻanga Fakaetangatá
  • “Ko Au, Sihova ʻOku Ou ʻOfa ki he Fakalao”
  • “Ko e Fakamaau Totonu ʻa ʻEne Founga Fulipē”
    ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova
  • Faʻifaʻitaki kia Sihova—Ngāueʻaki ʻa e Fakamaau Totonú mo e Māʻoniʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Ko Sihova​—Ko e Matavai ʻo e Fakamaau Totonú mo e Māʻoniʻoni Moʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Faifai Atu Pē​—fakamaau Totonu ki he Faʻahinga Kotoa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
w98 6/15 p. 26-29

Fakamaau Totonu Moʻoní—ʻAfē pea Anga-Fēfē?

ʻOKU ʻikai totonu ke ʻi ai ha meʻa ʻe manavahē ai ʻa e tonuhiá ki he fakamaau totonu moʻoní. Ko e moʻoni, ʻi he meimei feituʻu kotoa pē ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ke loto-houngaʻia ai ʻa e tangataʻifonuá kapau ʻoku ʻi ai ha fokotuʻutuʻu fakalao ʻa honau fonuá ʻokú ne feinga ke fakapapauʻi ʻa e fakamaau totonú. ʻOku kau ki ha fokotuʻutuʻu pehē ha sīpinga tefito ʻo e ngaahi laó, ko ha kongakau polisi ke fakahoko kinautolu, mo ha ngaahi fakamaauʻanga ke fai ʻa e fakamaau totonú. ʻOku tokaʻi ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e fokotuʻutuʻu fakaefakamaau ʻa ia ʻoku nau nofo aí, ʻi he tauhi ki he enginaki faka-Tohitapu ke “anganofo . . . ki he ngaahi pule ʻoku maʻolunga.”​—Loma 13:1-7.

Kae kehe, kuo fai ʻe he ngaahi fokotuʻutuʻu fakaefakamaau ʻi he ngaahi fonua kehekehe ha ngaahi hala fakatupu maumau mo fakamā.a ʻI he ʻikai ke tauteaʻi ʻa e halaiá pea maluʻi ʻa e tonuhiá, kuo tauteaʻi ʻi ha ngaahi taimi ʻa e kakai tonuhiá ki ha ngaahi faihia naʻe ʻikai te nau fai. Kuo fakamoleki ʻe he faʻahinga tāutaha kehe ha ngaahi taʻu ʻi he pilīsoné, ʻo toki tukuange pē ki muʻa ke kakato ʻa honau tauteá fakataha mo e veiveiua lahi pe naʻa nau halaia pe fakapapauʻi nai ʻa honau fakahalaiaʻí. Mei hení, ʻoku ʻeke ʻe he tokolahi, ʻE teitei ʻi ai nai ha fakamaau totonu moʻoni maʻá e tokotaha kotoa pē? Kapau ko ia, ʻe hoko ʻafē pea ʻe anga-fēfē? Ko hai ʻe lava ke tau falala te ne maluʻi ʻa e tonuhiá? Pea ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku ʻi ai ki he kau maʻunimā ʻe he fakamaau taʻetotonú?

Fehālaaki ʻa e Fakamāú

ʻI he 1980 tupú, naʻe sio tonu ai ʻa Siamane ʻi he “taha ʻo e ngaahi ngāue fakalao fakatoʻoaloto taha ʻi he vahaʻa taimi he hili ʻa e taú,” lolotonga ia naʻe tuku pōpula ai ki he mate ha faʻē ʻi heʻene fakapoongi ʻene ongo tamaiki fefine ʻe toko ua. Kae kehe, ʻi ha ngaahi taʻu ki mui ai, naʻe toe vakaiʻi ʻa e fakamoʻoni kiate iá, pea naʻe tukuange ia ʻo fakatatali ki ha hopo foʻou. Naʻe līpooti ʻe he Die Zeit ʻi he 1995 ko e muʻaki fakamāú “ʻoku lava ke fakamoʻoniʻi ko ha fehālaaki fakaefakamaau.” ʻI he aʻu mai ki he taimi naʻe tohi ai ʻení, ko e fefiné ni kuó ne fakamoleki ha taʻu ʻe hiva ʻi pilīsone ʻo fakataha ia mo e veiveiua pe ʻokú ne halaia pe tonuhia.

ʻI he efiafi ʻe taha ʻi Nōvema 1974, ko e senitā ʻo e kolo ko Birmingham, ʻi ʻIngilaní, naʻe luluʻi ia ʻi he pā ʻa e ongo foʻi pomu ʻe ua naʻe mate ai ʻa e toko 21. Ko ha meʻa ia naʻe hoko ʻa ia “ʻe ʻikai ha taha ʻi Birmingham ʻe teitei ngalo ai,” ko e tohi ia ʻa Chris Mullen, ko ha mēmipa ʻi he Falealeá. Ki mui ai, “naʻe tukuakiʻi ʻa e kau tangata tonuhia ʻe toko ono fekauʻaki mo e fakapō lahi taha ʻi he hisitōlia ʻo Pilitāniá.” Ki mui ai ko honau ngaahi fakahalaiaʻí naʻe fakataʻeʻaongaʻi​—ka ʻi he hili ia ʻa e fakamoleki ʻe he kau tangatá ʻa e taʻu ʻe 16 ʻi pilīsone!

Naʻe līpooti ʻe ha tokotaha faleʻi fakalao ko Ken Crispin ha keisi ʻa ia “naʻá ne puke ʻa e fakakaukauloto ʻa e kakaí ʻi ha founga taʻehanotatau ʻi he ngaahi lēkooti ʻo e hisitōlia fakaelao ʻa ʻAositelēliá.” Naʻe kemi ha fāmili ofi ki Ayers Rock ʻi he taimi naʻe mole ai ʻenau kiʻi pēpeé, ʻo ʻikai ʻaupito ke toe maʻu. Naʻe tukuakiʻi ʻa e faʻeé ki he fakapō, ʻo fakahalaiaʻi, pea tautea ke ngāue pōpula ki he mate. ʻI he 1987, hili ia hono tuku pōpula laka hake ʻi he taʻu ʻe tolu, naʻe ʻilo ai ʻi ha fakatotolo fakapuleʻanga ko e fakamoʻoni naʻe fai kiate iá ʻoku ʻikai lava ke ne fakatonuhiaʻi ʻe ia ha fakahalaiaʻi. Naʻe tukuange ia pea toʻo e tauteá.

Naʻe fakapoongi ʻi he 1986 ha fefine taʻu 18 naʻe nofo ʻi he fakatonga ʻo e ʻIunaite Seteté. Naʻe tukuakiʻi ha tangata matuʻotuʻa, ʻo fakahalaiaʻi, pea tautea ki he mate. Naʻá ne fakamoleki ha taʻu ʻe ono ʻi he pilīsone tautea ki he maté ki muʻa ke fakapapauʻi naʻe ʻikai haʻane kaunga ki he faihiá.

Ko ha ngaahi fakatātā hāhāmolofia ʻeni ʻo ha ngaahi fehālaaki fakaefakamāú? Ko David Rudovsky ʻo e ʻUnivēsiti ʻo e Akoʻanga Lao ʻo Pennsylvania ʻokú ne pehē: “Kuó u ʻi he fokotuʻutuʻu fakaefakamāú ʻi he taʻu nai ʻe 25 peá u sio ai ʻi he ngaahi keisi lahi. Te u pehē ko e faʻahinga ko ia naʻe fakahalaiaʻí ʻa ia ko hono moʻoní naʻa nau tonuhiá . . . te u pehē nai ʻoku ʻi he vahaʻa ʻo e peseti ʻe nimá mo e 10%.” ʻOku ʻeke ʻe Crispin ʻa e foʻi fehuʻi fakatupu hohaʻa: “ʻOku toe ʻi ai nai ha kakai tonuhia kehe ʻoku nau nofo loto-taʻotaʻomia ʻi he ngaahi loki pilīsoné?” ʻOku anga-fēfē ʻa e malava ke ʻi ai ha ngaahi fehālaaki fakamamahi pehē?

Fokotuʻutuʻu Fakaefakamaau Fakaetangatá—Mo e Vaivaiʻanga Fakaetangatá

“ʻOku ʻikai ha fokotuʻutuʻu fakaetangata ʻe lava ke ʻamanekina ʻoku haohaoa,” naʻe fakamamafaʻi ia ʻe he Fakamaauʻanga Tangi Pilitāniá ʻi he 1991. Ko ha fokotuʻutuʻu fakaefakamaau ʻe lava pē ke totonu mo alafalalaʻanga ʻo hangē ko e kakai ʻoku nau faʻufaʻu mo fakahoko iá. ʻOku hehema ʻa e kakaí ki he halá, taʻefaitotonú, mo e tomuʻa fehiʻá. Mei hení, ʻoku ʻikai totonu ke hoko ʻo fakaʻohovale ʻa hono fakaeʻa mai mei he ngaahi fokotuʻutuʻu fakaefakamaau ʻa e tangatá ʻa e ngaahi mele tatau tofu pē ko ʻení. Vakai ange ki he meʻa hono hokó.

Fakatatau kia Fakamaau Rolf Bender ʻo Siamané, ʻi he peseti ʻe 95 ʻo e ngaahi keisi faihia kotoa pē, ko e ngaahi fakamatala mei he kau fakamoʻoní ʻoku fakapapauʻi ia ko e moʻoni. Ka ʻoku falalaʻanga maʻu pē ʻa e kau fakamoʻoni pehē ʻi he fakamaauʻangá? ʻOku ʻikai ke fakakaukau pehē ʻa Fakamaau Bender. ʻOkú ne fakafuofua ko e vaeua ʻo e kau fakamoʻoni ʻoku nau hā ʻi he fakamaauʻangá ʻoku nau lea taʻemoʻoni. Ko Bernd Schünemann, ko ha palōfesa ʻiloa ʻo e lao faihiá ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Munich, Siamané, naʻá ne fai ha fakamatala meimei tatau. ʻI ha fakaʻekeʻeke ʻa e Die Zeit, naʻe fakapapauʻi ai ʻe Schünemann ko e ngaahi fakamatala ʻa e kau fakamoʻoní ʻa e tefito​—neongo ʻoku taʻefalalaʻanga—ʻi he founga ʻo e fakamoʻoní. “Te u pehē ko e ʻuhinga tefito ʻo e ngaahi fehālaaki ʻi he fakamāú ko e falala ʻa e tokotaha fakamāú ki he ngaahi fakamatala taʻefalalaʻanga ʻa e kau fakamoʻoní.”

ʻOku alafehālaaki ʻa e kau fakamoʻoní; pehē pē mo e kau polisí. Tautefito hili ha faihia ʻoku fakatupu ʻita ki he kakaí, ʻoku tenge ai ʻa e kau polisí ke puke pōpula ai ha taha. ʻI he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga peheé, kuo ʻunua ai ʻa e kau tangata polisi tāutaha ki he fakatauele ke faʻu ha fakamoʻoni pe ke fakamālohiʻi ha tokotaha ʻoku mahaloʻi ke vetehia. ʻI he taimi naʻe tukuange ai ʻa e kau tangata ʻe toko ono naʻe tukuakiʻi fekauʻaki mo hono pomuʻi ʻo Birmingham, naʻe ʻi he nusipepa Pilitānia ko e The Independent ʻa e ʻuluʻi kaveinga ko e: “Kuo Tukuakiʻi ʻa Hono Fakahalaiaʻi ʻo e Toko Onó ki he Kau Polisi Kākā.” Fakatatau ki he The Times: “Naʻe loi ʻa e kau polisí, faʻufaʻu fakafufū, mo kākaaʻi.”

ʻI he ngaahi keisi ʻe niʻihi, ʻoku ʻai nai ʻe he tomuʻa fehiʻá ʻa e kau polisí mo e kakaí ke nau fakamahaloʻi ha faʻahinga tāutaha ʻo ha matakali pau, lotu, pe fonua. Hangē ko e fakamatala ʻa e U.S.News & World Report, ko hono solova ʻo ha faihia ʻe lava ke tōlalo ia ki ha “ʻīsiu ʻo e tāufehiʻa fakamatakali kae ʻikai ko e fakaʻuhinga.”

ʻI hono ʻoatu pē ha keisi ki he fakamaauʻangá, ʻe uesia nai ʻa e ngaahi filí ʻo ʻikai ke ngata pē ʻi he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he kau fakamoʻoní kae pehē foki ki he fakamoʻoni fakasaienisí. ʻI he malaʻe fihi fakautuutu ʻo e ngaahi fakakikihí, ʻe ui mai nai ha fakamaau pe sula ke ne fai ʻa e fili ki he halaiá pe tonuhiá makatuʻunga ʻi he naunau faná pe ko e fakapapauʻiʻanga ʻo e ngaahi fakaʻilonga nimá, tohi nima, ʻū kulupu toto, lanu ʻo e fulufuluʻi ʻulú, ngaahi filo tupenu, pe ngaahi fakaʻaliʻali ʻo e DNA. Naʻe fakamatala ha loea ʻe taha ʻoku fehangahangai ʻa e ngaahi fakamāuʻangá mo e “kulupu ʻo e kau faisaienisi ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi founga fihi fakatupu puputuʻu.”

ʻIkai ngata ai, ko e makasini ko e Nature ʻoku fakamatala ai ʻoku ʻikai ke loto-tatau ʻa e kau faisaienisi kotoa pē ki hono fakatonuleaʻi ʻo e fakamoʻoni fakaefakakikihí. “ʻE lava pē ke ʻi ai ʻa e taʻefelotoi moʻoni ʻi he vahaʻa ʻo e kau faisaienisi fakakikihí.” Ko hono pangó, “ko e fakamoʻoni fakaefakakikihi taʻehaohaoá kuo ʻosi tupu mei ai ʻa e lahi ange ʻo e ngaahi fakahalaiaʻi taʻetotonú.”

Tatau ai pē pe ʻoku tau nofo ʻi fē, ko e ngaahi fokotuʻutuʻu fakaefakamaau kotoa pē ki muí ni ʻoku ngāué ʻoku tapua mai ai ʻa e tōnounou ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ia, ko hai ʻe lava ke tau falala ki ai ke ne maluʻi ʻa e tonuhiá? ʻE lava ke tau teitei ʻamanaki ki hano maʻu ʻo ha fakamaau totonu moʻoni? Pea ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku ʻi ai maʻá e kau maʻunimā ʻi hono fakamāuʻi halá?

“Ko Au, Sihova ʻOku Ou ʻOfa ki he Fakalao”

Kapau ko koe, pe ko ha mēmipa ʻo ho fāmilí ʻoku hoko ʻo maʻunimā ʻi ha fehālaaki fekauʻaki mo e fakamaau totonú, ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá mo hono ʻAló, ko Sīsū, ʻa e meʻa ʻokú ke fou atu aí. Ko e fakamaau taʻetotonu fakalilifu taha ʻo e taimí kotoa naʻe fai ia ʻi he taimi naʻe tāmateʻi ai ʻa Kalaisi ʻi he ʻakau fakamamahí. ʻOku tala mai ʻe he ʻapositolo ko Pitá kiate kitautolu ko Sīsuú “naʻe ʻikai te ne momoʻi fai ha angahala.” Ka, naʻe talatalaakiʻi ia ʻe ha kau fakamoʻoni loi, naʻe fakahā ai ʻokú ne halaia, pea tāmateʻi.​—1 Pita 2:​22; Mātiu 26:​3, 4, 59-​62.

Fakaʻuta atu angé ki he anga ʻo e ongoʻi kuo pau naʻe maʻu ʻe Sihova fekauʻaki mo hono ngaohikoviʻi pehē ʻa hono ʻAló! Ko e fakamaau totonú ko e taha ia ʻi he ngaahi ʻulungaanga tefito ʻo Sihová. ʻOku tala mai kiate kitautolu ʻe he Tohitapú: “Ko ʻene ngaahi founga kotoa ʻoku fakakonisitutone [“fakamaau totonu,” NW].”​—Teutalonome 32:4; Sāme 33:5.

Naʻe ʻoange ʻe Sihova ki ʻIsileli ha fokotuʻutuʻu fakaefakamaau tuʻu-ki-muʻa. ʻI he meʻa fekauʻaki mo ha fakapō naʻe ʻikai ke solova, naʻe fai ʻa e fakaleleiʻanga ki he maté ʻaki ha feilaulau. Naʻe ʻikai ha tenge ai ke solova ʻa e faihia kotoa pē ʻi he fakatuʻutāmaki ʻo hano fakahalaiaʻi ha tokotaha tonuhia. Naʻe ʻikai lava ke fakahalaiaʻi ha taha ki ha fakapō ʻi ha fakamoʻoni taʻefakahangatonu pē pe fakasaienisi; ko e siʻi tahá naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e fakamoʻoni ʻe toko ua. (Teutalonome 17:6; 21:​1-9) ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi fakatātā ko ʻení ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga māʻolunga ʻa Sihova, pea ʻokú ne hohaʻa ke fakahoko totonu ʻa e fakamaau totonú. Ko e moʻoni, ʻokú ne pehē: “Ko au Sihova ʻoku ou ʻofa ki he fakalao.”​—Aisea 61:8.

Ko e moʻoni, ko e fokotuʻutuʻu fakaefakamaau ʻa ʻIsilelí naʻe ʻi he nima ia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ia naʻe ʻi ai ʻenau ngaahi tōnounou meimei tatau pē mo haʻatautolú. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi keisi naʻe ngāuehalaʻaki ki ai ʻa e laó. Naʻe tohi ʻe Tuʻi Solomone: “Kapau ʻoku ke sio ʻi ha vahefonua ki he fakamalohia ʻo e masiva, mo e maumauʻi ʻo e konisitutone mo e totonu, ʻoua te ke tumu ʻi he meʻa ko ia.”​—Koheleti 5:8.

Naʻe malava ʻe Sihova ke ne fakatonutonu ʻa e fakamaau taʻetotonu naʻe fai ki hono ʻAló. Ko e papau ʻa e meʻá ni naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻa Sīsū, ʻa ia “ne ne kataki ae bekia i he akau . . . koe mea i he fiefia nae tuku i hono ao.” ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e ʻamanaki fakafiefia ki he moʻui ʻi ha māmani palataisi he malumalu ʻo e tuʻunga pule ʻa e Mīsaiá, fakataha mo e tākiekina mālohi ai ʻa e fakamaau totonú, ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi kitautolu ke kātekina ʻa e fanongo pe naʻa mo e hokosia ha fakamaau taʻetotonu ʻi he fokotuʻutuʻu motuʻa ko ʻení. ʻOku ʻikai ha maumau pe ha mamahi ʻe ʻikai ke taʻefakatonutonu ʻe Sihova ʻi heʻene taimi totonu. Naʻa mo e faʻahinga kuo mole ʻenau moʻuí fakafou ʻi ha fehālaaki fakaefakamāú te nau aʻusia ha toetuʻu.​—Hepelu 12:​2, PM; Ngāue 24:15.

Kapau ʻoku tau faingataʻaʻia ʻi he hoko ko e kau maʻunimā ʻi he fakamaau taʻetotonú, ʻoku lava ke tau houngaʻia he ko e ngaahi fokotuʻutuʻu fakalao lahi ʻoku ʻi ai honau ngaahi founga fakalao ʻe lava nai ai ke tau fakatonutonu ʻa e tuʻungá. ʻE lava ke ngāueʻaki ʻe he kau Kalisitiané ʻa e ngaahi founga peheé. Kae kehe, ʻoku nau manatuʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: Ko e ngaahi fokotuʻutuʻu fakaefakamaau taʻehaohaoá ko ha tapua mai ia ʻo ha sōsaieti ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku ʻi ai ʻa ʻene fiemaʻu ha fakaleleiʻi lahi. ʻOku vavé ni ke fakahoko ia​—ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.

Kuo vavé ni ke fakangata ʻe Sihova ʻa e fokotuʻutuʻu taʻetotonu ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení pea fetongiʻaki ia ha fokotuʻutuʻu foʻou ʻa ia “ʻoku nofoʻanga ai ʻa maʻoniʻoni.” ʻOku lava ke tau maʻu ʻa e falala kakato ʻe toki fakahoko leva ʻe hotau Tokotaha-Fakatupú ʻa e fakamaau totonu fakafou ʻi heʻene Tuʻi Mīsaiá, ko Sīsū Kalaisi. Ko e fakamaau totonu maʻá e tokotaha kotoa pē ʻoku vavé ni ia! He houngaʻia ē ʻoku lava ke tau ʻi aí ʻi he ʻamanaki ko ʻení.​—2 Pita 3:13.

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻI he ngaahi tuʻunga naʻe lave ki ai ʻi hení, ʻoku ʻikai ke fokotuʻu mai ʻe he The Watchtower ia ʻoku halaia pe tonuhia ha tokotaha tāutaha pē, pea ʻoku ʻikai ke poupouʻi ʻe he makasiní ia ʻoku lelei ange ʻa e fokotuʻutuʻu fakaefakamaau ʻa ha fonua ʻe taha ʻi ha fonua ko ia ʻe tahá. ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai ke poupouʻi ʻe he makasini ko ʻení ha founga tautea ʻe taha ʻi ha toe tautea ʻe taha. ʻOku fakamatalaʻi pē ʻe he kupu ia ko ʻení ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻi he ʻilo ki ai he taimi ʻo hono tohí.

[Fakamatala ʻi he peesi 27]

Ko e ngaahi fokotuʻutuʻu fakaefakamaau taʻehaohaoá ​—fakataha mo e founga-pule fakameleʻí, lotu ololalo, komēsiale taʻefaitotonu—ko ha tapua mai ia ʻo ha sōsaieti ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻokú ne fiemaʻu ha liliu lahi

[Puha ʻi he peesi 28]

Fakafiemālie mei he Ngaahi Konga Tohitapu Māʻoniʻoní

ʻI Nōvema 1952, naʻe hae fale ai ʻa Derek Bentley mo Christopher Craig ʻi ha fale tukuʻanga koloa ʻi Croydon, ofi ki Lonitoni, ʻIngilani. Naʻe taʻu 19 ʻa Bentley pea 16 ʻa Craig. Naʻe tā ki he kau polisí, pea naʻe fanaʻi ʻe Craig ʻo mate ha taha ʻo e kau polisí. Naʻe ngāue pōpula ʻa Craig ʻi he taʻu ʻe hiva, neongo ia naʻe tautau ʻa Bentley ki he fakapō ʻi Sanuali 1953.

Ko e tuofefine ʻo Bentley ko Iris, naʻá ne fai ʻa e kemipeini ʻi he taʻu ʻe 40 ke fakaʻataʻatā hono hingoá mei he fakapō naʻe ʻikai te ne faí. ʻI he 1993, naʻe toki ʻoatu ai ha kole fakamolemole ʻa e Kalauní ʻo fekauʻaki mo e tauteá, ʻo fakahā ai naʻe ʻikai ʻaupito totonu ke tautau ʻa Derek Bentley. Naʻe tohi ʻa Iris Bentley fekauʻaki mo e keisí ʻi he tohi ko e Let Him Have Justice:

“ʻI he taʻu nai ʻe taha ki muʻa ʻi he faná naʻá ne fetaulaki ai mo ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he halá . . . Naʻe nofo ʻa Tuofefine Lane ʻo ʻikai ke mamaʻo meiate kimautolu ʻi he Fairview Road pea naʻá ne fakaafeʻi ʻa Derek ki hono falé ke fanongo ki he ngaahi talanoa ʻi he Tohitapú. . . . Ko e meʻa naʻe sai ʻakí he naʻe maʻu ʻe Tuofefine Lane ʻa e ngaahi talanoa ʻi he Tohitapú ʻi ha ngaahi peleti kalamafoni, ʻa ia naʻá ne ʻoange kiate ia [koeʻuhi naʻe ʻikai ke lautohi lelei ʻa Derek]. . . . Naʻá ne faʻa foki mai ʻo tala mai kiate au ʻa e meʻa naʻá ne tala ange kiate iá, ko e ngaahi meʻa hangē ko e lava ke tau toetuʻu mai kotoa pē ʻi he hili ʻetau maté.”

Naʻe ʻaʻahi ʻa Iris Bentley ki hono tuongaʻané ʻi he pilīsone tautea maté ki muʻa ʻi hono tāmateʻí. Naʻe fēfē ʻa ʻene ongoʻí? “Ko e ngaahi meʻa ko ia naʻe tala ange ʻe Tuofefine Lane kiate iá naʻe tokoni ia kiate ia lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho siʻi fakaʻosí.”​—Fakaʻītali ʻamautolu.

Kapau ʻokú ke mamahi ʻi ha faingataʻaʻia mei ha fehālaaki ʻi he fakamāú, ʻe lelei kiate koe ke lau mo fakalaulauloto ki he ngaahi moʻoni he Tohitapú. ʻE lava ke ʻomai ʻe he meʻá ni ʻa e fiemālie lahi, he ko Sihova ko e ʻOtuá ʻa e ‘Tamai ae gaahi aloofa, mo e Otua oe fiemalie kotoabe; Aia okú ne fakafiemalieʻi akitautolu i he e tau mamahi kotoabe.’​—2 Kolinito 1:3, 4, PM.

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

Naʻe fai ha fakamaau taʻetotonu fakalilifu ʻi hono tāmateʻi ʻo Kalaisí

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share