LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi00 p. 8-10
  • Tohi Tohitapu Fika 9—1 Samiuela

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohitapu Fika 9—1 Samiuela
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 7
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 7
bsi00 p. 8-10

Tohi Tohitapu Fika 9—1 Samiuela

Kau Tohí: Sāmiuela, Kata, Nētane

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: ʻIsileli

Kakato Hono Tohí: 1078 K.M. n.

Vahaʻa Taimi: 1180 n.–1078 K.M.

1. Ko e hā ʻa e liliu lahi ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí naʻe hoko ʻi he 1117 K.M., pea ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga naʻe pau ke hoko mai ai ʻi he hili iá?

ʻI HE taʻu 1117 K.M., naʻe hoko ai ha liliu mahuʻinga ʻi he fokotuʻutuʻu fakapuleʻanga ʻo ʻIsilelí. Naʻe fakanofo ai ha tuʻi fakaetangata! Naʻe hoko ʻeni lolotonga naʻe ngāue ʻa Sāmiuela ko ha palōfita ʻa Sihova ʻi ʻIsilelí. Neongo naʻe tomuʻa ʻafioʻi mo tomuʻa tala ia ʻe Sihova, ka naʻe kei hoko pē ʻa e liliu ki ha tuʻí, ʻo hangē ko ia naʻe kounaʻi ʻe he kakai ʻo ʻIsilelí, ko ha tā fakatupu moʻutāfuʻua kia Sāmiuela. ʻI heʻene anga-līʻoa ʻo hangē ko ia naʻá ne fai talu mei hono fanauʻi maí ki he ngāue ʻa Sihová, pea mo ʻene fakafonu ia ʻaki hono tali anga-ʻapasia ʻa e tuʻunga-tuʻi ʻa Sihová, naʻe tomuʻa vakai ai ʻa Sāmiuela ki he ngaahi ola fakatuʻutāmaki ki hono kaungā mēmipa ʻi he puleʻanga māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Tālunga mo e fakahinohino ʻa Sihová ke fai ai ʻa Sāmiuela ki heʻenau ngaahi kouná. “Pea fakaha ʻe Samiuela ki he kakai ʻa e konisitutone ʻo e puleʻanga, ʻo ne tohi ia ʻi he tohi, ʻo tuku tauhi ʻi he ʻao ʻo Sihova.” (1 Sam. 10:25) Naʻe hoko mai leva ai ki ha ngataʻanga ʻo e kuonga ʻo e kau fakamāú, pea kamata leva mei ai ʻa e kuonga ʻo e ngaahi tuʻi fakaetangata ʻa ia ʻe mātā ai ʻa e ʻalu hake ʻa ʻIsileli ki he mālohi mo e tuʻunga taʻehanotatau, ʻo iku pē ki he meʻa fakamā mo motuhia mei he hōifua ʻa Sihová.

2. Ko hai naʻá ne tohi ʻa e ʻUluaki Samiuelá, pea ko e hā honau ngaahi tuʻunga poto tāú?

2 Ko hai ʻe taau ke ne faʻu ʻa e lēkooti fakaʻotua ʻo e vahaʻa taimi mahuʻingá ni? ʻI heʻene feʻungamālié, naʻe fili ʻe Sihova ʻa e tokotaha anga-tonu ko Sāmiuelá ke ne kamata ʻa hono tohí. ʻOku ʻuhinga ʻa e Sāmiuelá ko e “Huafa ʻo e ʻOtuá,” pea naʻá ne tuʻu-ki-muʻa moʻoni ko ha tokotaha-pouaki ʻo e huafa ʻo Sihová ʻi he ngaahi ʻaho ko iá. ʻOku hā ko Sāmiuela naʻá ne tohi ʻa e ʻuluaki ngaahi vahe ʻe 24 ʻo e tohí. Pea ʻi heʻene maté, naʻe hoko atu leva ʻe Kata mo Nētane ʻa e tohí, ʻo fakakakato ʻa e ngaahi taʻu siʻi fakamuimui ʻo e lēkōtí ʻo aʻu mai ki he mate ʻa Saulá. ʻOku fakahaaʻi ʻeni ʻe he 1 Kalonikali 29:​29, ʻa ia ʻoku pehē hono laú: “Pea ko e ngaahi ngaue ʻa Kingi Tevita, mei he kamataʻanga ʻo fai ki mui, vakai kuo tohi ʻi he Hisitolia ʻa e mataloloa ko Samiuela, mo e Hisitolia ʻa e palofita ko Netane, mo e Hisitolia ʻa e tongafisi ko Kata.” ʻI he ʻikai tatau mo e ngaahi Tuʻí mo e Kalonikalí, ʻoku ʻikai ke lave ʻa e ongo tohi ia ʻa Sāmiuelá ki he ngaahi lēkooti ki muʻa angé, pea mei heni ko e ngaahi toʻumeʻa ko ia ʻo Tēvita ko Sāmiuela, Kata, mo Nētané ʻoku fakapapauʻi mai ko e kau tangata-tohi. Ko e kau tangatá ni kotoa ʻe toko tolú naʻa nau maʻu ʻa e tuʻunga ʻo e falalaʻanga ko e kau palōfita ʻa Sihova pea naʻa nau fakafepakiʻi ʻa e tauhi ʻaitoli ko ia naʻá ne holoki ʻa e mālohi ʻo e puleʻangá.

3. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e ʻUluaki Samiuelá ko ha tohi Tohitapu mavahé? (e) Naʻe kakato ia ʻanefē, pea ko e hā ʻa e vahaʻa taimi ʻokú ne kātoí?

3 Ko e ongo tohi ʻa Samiuelá naʻe ʻuluaki takainga pe voliume pē ia ʻe taha. Naʻe vahevahe ʻa e Samiuelá ki he ongo tohi ʻe uá ʻi he taimi naʻe pulusi ai ʻa e konga ko ʻeni ʻo e Septuagint faka-Kalisí. ʻI he Septuagint, naʻe ui ai ʻa e ʻUluaki Samiuelá ia ko e ʻUluaki Ngaahi Puleʻanga. Ko e vahevahe ia ko ʻení pea mo e hingoa ʻUluaki Tuʻí naʻe ohi mai ia ʻe he Vulg ate faka-Latiná pea hokohoko mai ai ʻi he ngaahi Tohitapu Katoliká ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. Ko hono ʻuluaki faʻu ko ia ʻo e ʻUluaki mo e Ua Samiuelá ko e tohi ʻe tahá ʻoku fakahaaʻi ia ʻe he fakamatala faka-Masola ki he 1 Samiuela 28:​24, ʻa ia ʻoku fakahā ai ko e veesi ko ʻení ʻoku ʻi he loto-mālie ia ʻo e tohi ʻa Samiuelá. ʻOku hā naʻe kakato ʻa e tohí ʻi he 1078 K.M. nai. Ko ia ai, ʻoku hangehangē ʻoku kātoi ʻe he ʻUluaki Samiuelá ha vahaʻa taimi ko ha taʻu ʻe teau tupu siʻi pē, mei he 1180 nai ki he 1078 K.M.

4. Kuo anga-fēfē hono poupouʻi ʻa e tonu ʻa e lēkooti ʻi he ʻUluaki Samiuelá?

4 ʻOku lahi fau ʻa e fakamoʻoni ki he tonu ʻa e lēkōtí. ʻOku feʻungamālie ʻa e ngaahi feituʻu fakasiokālafí mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻoku fakamatalaʻí. Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá, ko hono ʻohofi lavameʻa ko ia ʻe Sionatane ha kau tau Filisitia ʻi Mikimasí, ʻa ia naʻe iku ai ki hono ikuʻi kotoa ʻo e kau Filisitiá, naʻe toe fai ʻi he Tau I ʻa Māmaní ʻe ha ʻōfisa Fakakautau Pilitānia, ʻa ia ʻoku līpooti naʻá ne haveki fakaʻaufuli ʻa e kau Toaké ʻaki ʻene muimui ʻi he ngaahi fakaʻilonga fonua ʻoku fakamatalaʻi ʻi he lēkooti fakamānavaʻi ʻa Sāmiuelá.​—14:​4-14.a

5. ʻOku anga-fēfē ʻa e fakamoʻoni ʻa e kau tohi Tohitapú ki he moʻoni ʻa e ʻUluaki Samiuelá?

5 Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e toe ngaahi fakamoʻoni mālohi ange ʻo e fakamānavaʻi mo e moʻoni alafalalaʻanga ʻo e tohí. ʻOkú ne maʻu ʻa e fakahoko fakaofo ʻo e kikite ʻa Sihova ʻo pehē ʻe kole ʻa ʻIsileli ki ha tuʻí. (Teu. 17:14; 1 Sam. 8:5) ʻI he ngaahi taʻu ki mui mai aí, naʻe fakapapauʻi ʻe Hōsea ʻa ʻene lēkōtí, ʻi hono hiki ai ʻa e pehē ko ia ʻe Sihova, “ʻOku ou ʻatu tuʻi ʻi heʻeku ʻita, pea ʻoku ou ʻave ʻi heʻeku houhau.” (Ho. 13:11) Naʻe fakahuʻuhuʻunga mai ʻe Pita ʻa hono fakamānavaʻi ʻo Sāmiuelá ʻi heʻene fakahaaʻi ko Sāmiuelá ko ha palōfita ʻa ia naʻá ne ‘fakamatala ki he ngaahi ʻaho’ ʻo Sīsuú. (Ng. 3:24) Naʻe leaʻaki ʻe Paula ʻa e 1 Samiuela 13:14 ʻi hono fakaeʻa nounou ʻa e hisitōlia ʻo ʻIsilelí. (Ng. 13:​20-22) Naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū tonu ʻa e fakamatalá ʻoku moʻoni alafalalaʻangá ʻaki hono ʻeke ki he kau Fālesi ʻi hono taimí: “Naʻe ʻikai te mou lau ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Tevita ʻi heʻene hālofia mo kinautolu naʻe ʻiate ia?” Naʻá ne lave leva ki he fakamatala fekauʻaki mo e kole ʻa Tēvita ki he mā fonó. (Mt. 12:​1-4, fakaʻītali ʻamautolu; 1 Sam. 21:​1-6.) Naʻe toe tali ʻe ʻĒsela ʻoku moʻoni ʻa e fakamatalá, ʻo hangē ko ia naʻe ʻosi fai ʻa e lave ki aí.​—1 Kal. 29:29.

6. Ko e hā ʻa e toe fakamoʻoni ʻe taha ʻi loto ʻi he Tohitapú ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e moʻoni alafalalaʻanga ʻa e ʻUluaki Samiuelá?

6 ʻOku hoko ʻa e meʻá ni ko e ʻuluaki fakamatala ia ʻo e ngaahi ngāue ʻa Tēvitá, ko e lave kotoa pē kia Tēvita ʻi he kotoa ʻo e ngaahi Konga Tohitapú ʻoku fakapapauʻi ai ko e tohi ʻa Samiuelá ko ha konga ia ʻo e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻoku lave ki aí ʻoku toe lave ki ai ʻi he fanga kiʻi fakamatala ʻi ʻolunga ʻo e ngaahi saame ʻa Tēvitá, hangē ko ia ʻi he Sāme 59 (1 Sam. 19:11), Sāme 34 (1 Sam. 21:​13, 14), mo e Sāme 142 (1 Sam. 22:1 pe 1 Sam. 24:​1, 3). Ko ia ai, ko e fakamoʻoni ʻi loto ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá tonu ʻoku fakamoʻoni fakaʻaufuli ia ki he moʻoni alafalalaʻanga ʻo e ʻUluaki Samiuelá.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

27. (a) Ko e hā ʻa e tafaʻaki naʻe tō ai ʻa ʻĪlai mo Saulá? (e) ʻI he ngaahi tafaʻaki fē ʻoku hoko ai ʻa Sāmiuela mo Tēvita ko ha ongo faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he kau ʻovasiá mo e kau faifekau kei talavoú?

27 Ko ha hisitōlia lahi ē ʻoku maʻu ʻi he ʻUluaki Samiuelá! ʻOku faitotonu fakaʻaufuli ʻi he fakaikiiki kotoa pē, ʻokú ne fakaeʻa ʻo ʻikai toe tatali fakatouʻosi ʻa e vaivai mo e mālohi ʻa ʻIsilelí. ʻI hení naʻe ʻi ai ha kau taki ʻe toko fā ʻi ʻIsileli, ko e toko ua naʻá na tokanga ki he lao ʻa e ʻOtuá pea ko e toko ua naʻe ʻikai. Fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo e tōnounou ʻa ʻĪlai mo Saulá: Ko e ʻuluakí naʻe fakatoupīkoi ia ke fai ha meʻa, pea ko hono hokó naʻe ngāue ʻafungi. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe fakahāhā ʻe Sāmiuela mo Tēvita ha ʻofa ki he founga ʻa Sihová talu mei heʻena kei tupu haké, pea fakatatau ki ai naʻá na lakalakaimonū. Ko ha ngaahi lēsoni mahuʻinga ē ʻoku tau maʻu heni ki he kau ʻovasia kotoa pē! He totonu lahi ē ki he faʻahingá ni ke nau tuʻumaʻu, tokanga ki he tuʻunga maʻa mo e maau ʻi he kautaha ʻa Sihová, tokaʻi ʻo ʻene ngaahi fokotuʻutuʻú, taʻemanavahē, loto nonga, loto-toʻa, pea fakaʻatuʻi anga-ʻofa ʻa e niʻihi kehé! (2:23-25; 24:​5, 7; 18:​5, 14-16) Toe fakatokangaʻi foki ko e toko ua naʻe lavameʻá naʻá na maʻu ʻa e lelei ʻo ha ako fakateokalati lelei talu mei heʻena kei tupu haké pea naʻá na loto-toʻa mei haʻana kei ʻi he tuʻunga taʻu siʻí ʻi he leaʻaki ʻa e pōpoaki ʻa Sihová pea mo hono maluʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe tuku kiate kinauá. (3:19; 17:​33-37) ʻOfa ke hoko ʻa e kau lotu kei talavou ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ko ha “fanga kiʻi Sāmiuela” mo e “fanga kiʻi Tēvita”!

28. ʻOku anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻa e talangofuá, pea ko e hā ʻa e akonaki ʻi he ʻUluaki Samiuelá ʻoku toe fai ia ki mui ʻe he kau tohi Tohitapu kehe?

28 ʻOku maʻalaʻala ke manatuʻi ʻi he lotolotonga ʻo e kotoa ʻo e ngaahi lea mātuʻaki ʻaonga ʻo e tohi ko ʻení ʻa e ngaahi lea ko ia naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa Sāmiuela ke ne leaʻaki ʻi hono fakamāuʻi ʻo Saula ki he ʻikai te ne “tamateʻi ʻa e manatu ki Amaleki mei he lalo langi.” (Teu. 25:19) Ko e lēsoni ko ia ‘ʻoku lelei ange ʻa e talangofuá ʻi he fai feilaulaú’ ʻoku toutou ʻai ia ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe ʻi he Hosea 6:​6, Maika 6:​6-8, mo e Maake 12:33. (1 Sam. 15:22) ʻOku mātuʻaki fiemaʻu kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní ke tau maʻu ha ʻaonga mei he lēkooti fakamānavaʻi ko ʻení ʻaki ʻa e talangofua kakato mo fakaʻaufuli ki he leʻo ʻo Sihova ko hotau ʻOtuá! Ko e talangofua ʻi hono ʻiloʻi ʻa e toputapu ʻo e totó ʻoku toe tohoaki ki ai ʻetau tokangá ʻi he 1 Samiuela 14:​32, 33. Ko hono kai ʻa e kakanó ʻo ʻikai fakatafe totonu ʻa e totó naʻe lau ia ko e “fai angahala kia Sihova.” ʻOku toe ngāueʻaki pē ʻeni ki he fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻo hangē ko ia ʻoku fakamahino mai ʻi he Ngāue 15:​28, 29.

29. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he ʻUluaki Samiuelá ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e fehālaaki fakapuleʻanga ko e hā ʻi he tafaʻaki ʻa ʻIsilelí, pea ko e hā ʻa e fakatokanga fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku tangi ke tuʻu ʻaná?

29 ʻOku fakahāhaaʻi mai ʻe he tohi ʻa ʻUluaki Samiuelá ʻa e fehālaaki fakamamahi ʻa ha puleʻanga naʻe hoko ʻo vakai ki he pule ʻa e ʻOtuá mei hēvaní ʻoku ʻikai ʻaonga. (1 Sam. 8:​5, 19, 20; 10:​18, 19) Ko e ngaahi tōʻanga mo e koto laufānō ʻo e tuʻunga-pule fakaetangatá ʻoku fakamatalaʻi mataʻāʻā mai mo fakaekikite. (8:​11-18; 12:​1-17) ʻOku fakahaaʻi ʻa Saula ʻi he kamataʻangá ko ha tangata anga-fakanānā ʻa ia naʻá ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá (9:21; 11:6), ka naʻe fakapoʻulituʻu ʻene fakakaukaú pea naʻe hoko hono lotó ʻo kona ʻi he hōloa ʻa ʻene ʻofa ki he māʻoniʻoní mo ʻene tui ki he ʻOtuá. (14:24, 29, 44) Ko hono muʻaki lēkooti ʻo e faivelengá naʻe fakataʻeʻaongaʻi ia ʻe heʻene ngaahi tōʻonga ki mui ʻo e ʻafungí, talangataʻá, mo e taʻemateaki ki he ʻOtuá. (1 Sam. 13:9; 15:9; 28:7; Isi. 18:24) Naʻe hanga ʻe heʻene taʻetuí ʻo fakatupu ʻa e ʻikai ha maluʻanga, ʻo tupu ai ʻa e meheka, tāufehiʻa, mo e fakapō. (1 Sam. 18:​9, 11; 20:33; 22:​18, 19) Naʻá ne mate ʻi he founga naʻá ne moʻui aí, ko ha tokotaha tōnounou ki hono ʻOtuá pea ki hono kakaí, pea ko ha fakatokanga ia ki ha taha pē ʻe hoko nai ʻo “tangi ke tuʻuʻana” ʻo hangē ko ia naʻá ne faí.​—2 Pita 2:​10-12.

30. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sāmiuela ʻe ʻaonga nai ke fakatupulekina ʻe he kau faifekau ʻi onopōní?

30 Kae kehe, ʻoku kehe ʻaupito ʻa e leleí ia. Ko e fakatātaá, fakatokangaʻi ʻa e ʻalunga ʻo e tokotaha anga-tonu ko Sāmiuelá, ʻa ia naʻe ngāue maʻa ʻIsileli ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí ʻo ʻikai ha kākā, filifilimānako, pe laulanu. (1 Sam. 12:​3-5) Naʻá ne vēkeveke ke talangofua talu mei heʻene kei tamasiʻí (3:5), anga-fakaʻapaʻapa mo tokaʻi (3:​6-8), alafalalaʻanga ʻi hono fakahoko hono ngaahi ngafá (3:15), taʻemaueʻi ʻi heʻene fakatapuí mo ʻene anga-līʻoá (7:​3-6; 12:2), loto-lelei ke fanongo (8:21), mateuteu ke poupouʻi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Sihová (10:24), tuʻumaʻu ʻi heʻene fakamāú tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tangata ko iá (13:13), tuʻu mālohi ki he talangofuá (15:22), pea kīvoi ʻi hono fakahoko ha fekau (16:​6, 11). Ko e toe tokotaha foki ia naʻá ne maʻu ha līpooti lelei mei he niʻihi kehé. (2:26; 9:6) ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he totonu ke hanga ʻe heʻene ngāue fakafaifekau mei he kei talavoú ʻo fakalototoʻaʻi ʻa e fānaú ke nau fai ʻa e ngāue fakafaifekau he ʻaho ní (2:​11, 18), ka ko ʻene hokohoko taʻefakafisi atu ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo hono ngaahi ʻahó ʻoku totonu ke ne poupouʻi ʻa e faʻahinga ʻoku ongosia ʻi he taʻumotuʻá.​—7:15.

31. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe faʻifaʻitakiʻanga lelei ai ʻa Sionatané?

31 ʻOku hoko leva ki he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ʻa Sionatané. Naʻe ʻikai te ne fakahāhā ha ngaahi ongoʻi ʻita ʻi he moʻoniʻi meʻa ko ia naʻe pani ʻa Tēvita ki he tuʻunga-tuʻi ko ia naʻe totonu ke tukufakaholo mai nai ʻiate iá. Ka, naʻá ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo Tēvitá peá ne fai ha fuakava fakakaumeʻa mo ia. Ko e ngaahi takanga taʻesiokita meimei tatau peheé ʻoku lava ke hoko ia ko e fakatupu langa hake mo e fakalototoʻa lahi taha ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ʻi he ʻahó ni ʻoku nau tauhi anga-tonu ʻa Sihová.​—23:​16-18.

32. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻoku fakatokangaʻi ʻi he ongo fefine ko ʻAna mo ʻApikalé?

32 Ki he kakai fefiné, ʻoku maʻu heni ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻAná, ʻa ia naʻá ne ʻalu fakataha maʻu pē mo hono husepānití ki he feituʻu faiʻangalotu ʻa Sihová. Ko ha fefine faʻa lotu mo anga-fakatōkilalo ia, ʻa ia naʻá ne tukuange atu ʻa e feohi mo ʻene tamá ko ʻene tauhi ki heʻene leá pea mo fakahāhā ʻa e houngaʻia ki he anga-ʻofa ʻa Sihová. Ko ha pale fisifisimuʻa moʻoni ia kiate ia heʻene sio ki heʻene tamá ʻokú ne ʻalu ʻi ha ngāue fua lelei kia Sihova ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. (1:​11, 21-23, 27, 28) ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻi heni mo e faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻApikalé, ʻa ia naʻá ne fakahāhā ha anga-nofo mo e fakapotopoto fakaefefine ʻo ne maʻu ai ʻa e fakahīkihiki ʻa Tēvitá, pea naʻá ne hoko ki mui mai ai ko hono uaifi.​—25:​32-35.

33. Ko e ʻofa mo e mateaki taʻemanavahē ʻa Tēvitá ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ki he ʻalunga ko e hā?

33 Ko e ʻofa ʻa Tēvita kia Sihová ʻoku fakahaaʻi fakaueʻiloto ia ʻi he ngaahi saame ko ia naʻe faʻu ʻe Tēvita he lolotonga hono tuli takai holo ia ʻi he toafá ʻe Saulá, ko e “pani ʻa Sihova” naʻe holomuí. (1 Sam. 24:6; Sāme 34:​7, 8; 52:8; 57:​1, 7, 9) Pea ko ha houngaʻia fakamātoato ē naʻe faiʻaki ʻe Tēvita ʻa hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová ʻi heʻene fakatauʻilea atu ki he tokotaha fakaʻaluma ko Kolaiaté! “ʻOku ou ʻalu kiate koe ʻi he huafa ʻo Sihova Sapaoti, . . . Ko e ʻaho ni ʻe tuku koe ʻe Sihova ki hoku nima; . . . koeʻuhi ke ʻilo ʻe mamani katoa ʻoku ai ha ʻOtua ʻo Isileli: pea ke ʻilo ʻa e fuʻu fakataha ni ʻoku ʻikai fai ʻe he ʻEiki ʻene fakamoʻui ʻaki ʻa e heleta mo e tao: he ʻoku ʻa Sihova ʻa e tau, pea te ne tuku kimoutolu ki homau nima.” (1 Sam. 17:​45-47) Ko Tēvita, ʻa e tokotaha “pani” loto-toʻa mo mateaki ʻa Sihová, naʻá ne fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo māmani kātoa pea ko e Matavai moʻoni pē ia ʻe taha ʻo e fakamoʻuí. (2 Sam. 22:51) ʻOfa ke tau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga taʻemanavahē ko ʻení!

34. ʻOku anga-fēfē ʻa hono toe tatala mai ʻa e ngaahi taumuʻa ʻo e Puleʻanga ʻo Sihová ʻi he fekauʻaki mo Tēvitá?

34 Ko e hā kuo leaʻaki ʻe he ʻUluaki Samiuelá ʻo fekauʻaki mo e tupulekina ʻa e ngaahi taumuʻa ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? ʻĀ, ʻoku ʻomai kitautolu ʻe he meʻá ni ki he kakano moʻoni ʻo e tohi Tohitapú ni! He ko ʻeni ʻoku tau fetaulaki ai mo Tēvitá, ʻa ia ʻoku ʻuhinga nai ʻa hono hingoá ko e “ʻOfaʻanga.” Naʻe ʻofaʻi ʻe Sihova ʻa Tēvita pea fili ia ʻi he tuʻunga ko e “taha ʻoku tatau mo hono finangalo,” ko e tokotaha ʻoku feʻunga ke hoko ko e tuʻi ʻi ʻIsileli. (1 Sam. 13:14) Ko ia naʻe hoko ai ʻa e puleʻangá ki he matakali ʻo Siutá, ʻo fehoanaki mo e tāpuaki ʻa Sēkope ʻi he Senesi 49:​9, 10, pea ko e tuʻunga-tuʻí naʻe kei nofo pē ʻi he matakali ʻo Siutá kae ʻoua ke hoko mai ʻa e Tokotaha-Pule ko ia ʻe talangofua ki ai ʻa e kakai kotoa peé.

35. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e hingoa ʻo Tēvitá ʻo fekauʻaki mo e Hako ko ia ʻo e Puleʻangá, pea ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo Tēvita ʻe toki fakahāhaaʻi ʻe he Hako ko iá?

35 ʻIkai ngata aí, ʻoku fekauʻaki ʻa e hingoa ʻo Tēvitá mo e tokotaha ko ia ko e Hako ʻo e Puleʻangá, ʻa ia naʻe fanauʻi mo ia ʻi Pētelihema pea naʻe ʻi he laine ʻo Tēvitá. (Mt. 1:​1, 6; 2:1; 21:​9, 15) Ko e tokotaha ko iá ko Sīsū Kalaisi ia kuo fakalāngilangiʻí, “ko e Laione ʻoku mei he matakali ʻo Siuta, ko e Huli ʻo Tevita,” pea “ko e Huli mo e Hako ʻo Tevita, ko e Fetuʻu Ngingila, ko e Fetuʻu Pongipongi.” (Fkh. 5:5; 22:16) ʻI heʻene pule ʻi he mafai ʻo e Puleʻangá, ko e “Hako ʻo Tevita” ko ʻení te ne fakahāhā ʻa e kotoa ʻo e tuʻumaʻu mo e loto-toʻa ʻo ʻene kui ongoongoá ʻi hono tauʻi ʻa e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá ke nau tō kotoa pea fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová ʻi māmani kātoa. He mālohi ē ko ʻetau falala ki he Hako ko ʻeni ʻo e Puleʻangá!

[Fakamatala ʻi lalo]

a The Romance of the Last Crusade, 1923, Major Vivian Gilbert, peesi 183-186.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share