LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi02-1 p. 29-31
  • Tohi Tohitapu Fika 38—Sakalaia

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohitapu Fika 38—Sakalaia
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 9
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 9
bsi02-1 p. 29-31

Tohi Tohitapu Fika 38—Sakalaia

Tokotaha-Tohí: Sākalaia

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Selusalema

Kakato Hono Tohí: 518 K.M.

Vahaʻa Taimí: 520–518 K.M.

1. Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻo e temipale ʻi Selusalemá ʻi he taimi naʻe kamata kikite ai ʻa Sākalaiá?

ʻI HA tuʻunga tuʻumaʻu! Ko e tuʻunga ia ʻo e ngāue langa ʻo e temipale ʻo Sihova ʻi Selusalemá ʻi he taimi naʻe kamata kikite ai ʻa Sākalaiá. Neongo naʻe langa ʻe Solomone ʻa e muʻaki temipalé ʻi he taʻu ʻe 7 1/2 (1 Tuʻi 6:​37, 38), ko e kau Siu naʻe toe fokí naʻa nau foki ʻo nofo ʻi Selusalema feʻunga mo e taʻu ʻe 17 ka naʻe kei mamaʻo pē ʻa e langá ia mei haʻane ʻosi. Naʻe faifai pē ʻo tuku ʻosi ʻa e ngāué ʻi he hoko atu ʻa e tapui naʻe fai ʻe ʻAtasease (ko Pātia pe Kaumata). Ka ʻi he taimi ko ení, neongo ʻa e tapui fakaʻofisialé ni, naʻe toe hoko atu pē ʻa e ngāué. Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Hākeai mo Sākalaia ke na ueʻi ʻa e kakaí ke toe kamata ʻa e langá pea ke nofo maʻu ai kae ʻoua ke ʻosi.​—Esela 4:​23, 24; 5:​1, 2.

2. Ko e hā naʻe hā ngali lahi fau ai ʻa e ngāué, ka ko e hā naʻe tohoakiʻi ki ai ʻe Sākalaia ʻa ʻenau tokangá?

2 Ko e ngāue ʻi honau ʻaó naʻe hā ngali lahi fau. (Sak. 4:​6, 7) Naʻa nau tokosiʻi, kae tokolahi ʻa e kau fakafepakí, pea neongo naʻa nau maʻu ha pilinisi ʻi he laine ʻo Tēvitá, ko Seluipēpeli, naʻe ʻikai hanau tuʻi pea naʻa nau ʻi he malumalu ʻo e puleʻi ʻe ha fonua muli. He faingofua ē ke tō ki ha fakakaukau vaivai mo siokita, ʻi he taimi naʻe fiemaʻu moʻoni ai ʻa e tui mālohi mo e ngāue longomoʻuí! Naʻe ngāueʻaki ʻa Sākalaia ke ne tohoaki ʻenau tokangá ki he ngaahi taumuʻa lolotonga ʻa e ʻOtuá pea mo e ngaahi taumuʻa toe maʻongoʻonga ange ki he kahaʻú, ʻo fakaivimālohiʻi ai kinautolu ki he ngāue ke faí. (8:​9, 13) Naʻe ʻikai ko ha taimi ia ke hoko ai ʻo hangē ko ʻenau ngaahi kui taʻehoungaʻiá.​—1:​5, 6.

3. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻo Sākalaiá, pea ko e hā ʻoku feʻungamālie ai hono hingoá? (e) Ko fē ʻa e taimi naʻe leaʻaki ai mo lēkooti ʻa e kikite ʻa Sākalaiá?

3 Ko hai ʻa Sākalaia? ʻOku ʻi ai ʻa e faʻahinga kehekehe ʻe toko 30 nai ʻoku lave ki ai ʻi he Tohitapú ʻi he hingoa ko e Sākalaiá. Kae kehe, ko e tokotaha-tohi ʻo e tohi ʻoku uiʻaki ʻa e hingoa ko ení ʻoku fakahaaʻi ia ko “Sakalaia koe foha o Belekia, koe foha ia o Ito, koe balofita.” (Sak. 1:​1, PM; Esela 5:1; Nehe. 12:​12, 16) Ko hono hingoá (faka-Hepeluú, Zekhar·yahʹ) ʻoku ʻuhingá “Kuo Manatua ʻe Sihova.” ʻOku ʻai ʻe he tohi ʻa Sakalaiá ʻo mātuʻaki mahino ko “Jihova oe gaahi kau tau” ʻokú ne manatuʻi ʻa Hono kakaí, ke fai lelei kiate kinautolu koeʻuhi ko Hono huafá tonu. (Sak. 1:3, PM) Ko e ngaahi ʻaho ʻoku lave ki ai ʻi he tohí ʻokú ne ʻoange ki ai ha vahaʻa taimi ʻo ʻikai siʻi hifo he taʻu ʻe uá. Naʻe “ʻi hono valu ʻo e mahina, mo hono ua ʻo e taʻu ʻo Talaiasi” (ʻOkatopa/Nōvema 520 K.M.) naʻe toe fai ai ʻa e langa temipalé pea kamata ai ʻa e kikite ʻa Sākalaiá. (1:1) ʻOku toe fai ʻe he tohí ha lave ki he “ʻaho fa ʻo e mahina ko hono hiva, ʻa Kisileu,” ʻi “hono fa taʻu ʻo Kingi Talaiasi” (Tīsema 1, 518 K.M. nai). (7:1) Ko ia ai, ko e kikite ʻa Sākalaiá ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe leaʻaki pea toe lēkooti ʻi he lolotonga ʻo e taʻu 520-518 K.M.​—Esela 4:24.

4, 5. (a) Ko e hā naʻe tala ai ki muʻa ʻe Sākalaia ʻa e tō ʻa Tāiá ki ha taimi fuoloa hili ʻa e ʻākoloʻi ʻo e kolo ko iá ʻe Nepukanesá? (e) Ko e fakahoko ʻo e ngaahi kikite tefito ko e hā ʻoku fakamoʻoniʻi fakatupu tuipau ai ʻa e fakamānavaʻi ʻo e tohí?

4 Ko e kau ako ʻo e tohi ʻa Sakalaiá te nau maʻu ʻa e fakamoʻoni feʻunga ʻo ʻene alafalalaʻangá. Sio angé ki he tuʻunga ʻo Tāiá. ʻI he hili ʻa e ʻākoloʻi ko e taʻu ʻe 13 hono lōloá naʻe fakaʻauha ai ʻe he tuʻi Pāpilone ko Nepukanesá ʻa Tāia. Neongo ia, ko e meʻá ni, naʻe ʻikai ʻuhinga ko e ngataʻanga ʻosi ia ki Tāiá. Ko Sākalaia, ʻi he ngaahi taʻu lahi ki mui, naʻá ne tomuʻa tala ʻa e fakaʻauha fakaʻaufuli ʻo Tāiá. Ko e kolo ʻi he motu ko Tāiá naʻe liua ia ʻe ʻAlekisānita ko e Lahi ʻi he taimi ʻo ʻene ngāue langa halafakakavakavá; naʻá ne tutu taʻehameesi ia, ʻo fakahoko ai ʻa e kikite ʻa Sākalaia ʻi he senituli ʻe ua ki muʻa angé.a​—Sak. 9:​2-4.

5 Kae kehe, ko e fakamoʻoni fakatupu tuipau taha ʻo e fakamānavaʻi fakaʻotua ʻo e tohí ʻoku maʻu ia ʻi he fakahoko ʻo ʻene ngaahi kikite fekauʻaki mo e Mīsaiá, ʻa Kalaisi Sīsū, hangē ko ia ʻoku lava ke sio ki ai ʻi hono fakahoa ʻo e Sakalaia 9:9 mo Mātiu 21:​4, 5 mo Sione 12:​14-16; Sakalaia 12:10 mo Sione 19:​34-37; pea mo Sakalaia 13:7 mo Mātiu 26:31 mo Maake 14:27. Pehē foki, ʻoku ʻi ai a e ngaahi tuʻunga meimei tatau ke fakatokangaʻi ʻi he vahaʻa ʻo e Sakalaia 8:16 mo e Efeso 4:25; Sakalaia 3:2 mo Siutasi 9; pea mo Sakalaia 14:5 mo Siutasi 14. Ko e feongoongoi ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku fakaofo moʻoni!

6. (a) Ko e hā ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e liliu ʻo e sīpinga mei he vahe 9 ʻo e Sakalaiá ʻo hokohoko atu aí? (e) Ko e hā nai ʻa e ʻuhinga ki he lave ʻa Mātiu kia Sākalaia ko “Selemaiá”?

6 ʻOku ʻi ai ʻa e kau fakaanga Tohitapu ʻoku nau pehē ko e liliu ʻi he sīpinga ʻo e tohí mei he vahe 9 ʻo hokohoko atu aí ʻoku fakahaaʻi ai ko e konga ko iá ʻoku ʻikai lava ke pehē ko ha tohi ia ʻe Sākalaia. Kae kehe, ko e liliu ʻi he sīpingá ʻoku ʻikai moʻoni ke lahi ange ia ʻi he liliu ʻe fakamoʻoniʻi ʻi he meʻa fekauʻaki mo e kaveingá. Neongo ko e ʻuluaki vahe ʻe valú ʻoku feangai ia mo e ngaahi meʻa naʻe mahuʻinga lahi ange he taimi ko iá ki he kakai ʻo e ʻaho ʻo Sākalaiá, ʻi he vahe 9 ki he 14 ʻoku hanga atu ai ʻa e palōfitá ia ki ha kahaʻu ʻoku toe mamaʻo ange. Kuo fehuʻia ʻe he niʻihi ʻa e ʻuhinga ʻoku hiki lea ai ʻa Mātiu meia Sākalaia kae taku ʻa ʻene ngaahi leá ko Selemaiá. (Mt. 27:9; Sak. 11:12) ʻOku hā ko Selemaiá naʻe vakai ki ai ʻi ha ngaahi taimi ko e ʻuluaki ia ʻi he kau Palōfita Ki Muí (ʻo ʻikai ko e Aisea, ʻo hangē ko ia ʻi heʻetau ngaahi Tohitapu lolotonga ní); ko ia ai, ko Mātiu ʻi heʻene lave kia Sākalaia ko “Selemaiá,” ʻoku malava ke pehē naʻá ne muimui ki he tōʻonga ʻa e kau Siú ko hono fakakau ha konga kakato ʻo ha Konga Tohitapu ʻi he malumalu ʻo e hingoa ʻo e ʻuluaki tohi ʻo e konga ko iá. Ko Sīsū tonu naʻá ne ngāueʻaki ʻa e fakaʻilonga “Gaahi Same” ke fakakau ki ai ʻa e kotoa ʻo e ngaahi tohi naʻe ʻiloa ko e Ngaahi Tohí.​—Luke 24:44.b

7. ʻOku anga-fēfē ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e tohi Sakalaiá?

7 ʻI he aʻu ki he vahe 6, veesi 8, ʻoku kau ki he tohí ha holongā ʻo e ngaahi vīsone ʻe valu, ʻoku meimei tatau hono sīpingá mo ia ʻi he tohi Tanielá mo e Isikelí, ʻi heʻene felāveʻi fakalūkufua ki he toe langa ʻo e temipalé. ʻOku hoko atu heni ʻa e ngaahi fanongonongo mo e ngaahi kikite fekauʻaki mo e lotu loto-moʻoní, toe fakafoʻoú pea mo e ʻaho ʻo e tau ʻa Sihová.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

23. ʻOku anga-fēfē ʻa e fakatuimālohi ʻa e lēkooti ʻo e tohi Sakalaiá?

23 Ko e faʻahinga kotoa ʻoku ako mo fakalaulauloto ki he kikite ʻa Sākalaiá te nau maʻu ʻaonga ʻi hono maʻu ʻa e ʻilo fakatuimālohi. ʻOku laka hake ʻi he tuʻo 50 ʻa e fakahanga ʻe Sākalaia ʻa e tokangá kia “Jihova oe gaahi kau tau” ʻa ia ko e Tokotaha ʻoku faitau mo maluʻi Hono kakaí, ʻo fakafonu kinautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻo fakatatau ki heʻenau fiemaʻú. ʻI he taimi naʻe fakamanamana mai ai ʻa e fakafepaki hangē ha moʻungá ki he kakato ʻo e langa temipalé, naʻe talaki ʻe Sākalaia: “Ko e folofola ena ʻa Sihova kia Seluipepeli, ke fakaha, ʻoku ʻikai tuʻu ʻi he ivi pea ʻoku ʻikai tuʻu ʻi he ngu, ka ko hoku Laumalie pe—ko e folofola ia ʻa Sihova [ʻo e ngaahi kau tau]. Ko hai koe ʻa e fuʻu moʻunga na ʻi he ʻao ʻo Seluipepeli? Te ke lafalafa.” Naʻe kakato ʻa e temipalé ʻi he tokoni ʻa e laumālie ʻo Sihová. ʻOku tatau pē ʻi he ʻahó ni, ʻe mole atu ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻangá kapau ʻe ngāueʻaki ʻa e tui kia Sihová. ʻOku hangē tofu pē ia ko e meʻa naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Ka, ne ai haʻamou tui, ʻo tatau mo ha foʻi tengaʻi musita hono lahi, te mou pehe ki he moʻunga ni, Hiki mei heni ki hena; pea ʻe hiki; pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa kiate kimoutolu.”—Sak. 4:​6, 7; Mt. 17:20.

24. Ko e hā ʻa e fakatātā ʻo e mateakí ʻoku ʻomai ʻi he vahe 13 ʻo e Sakalaiá?

24 ʻI he vahe 13, veesi 2 ki he 6, ʻoku fakatātaaʻi ai ʻe Sākalaia ʻa e mateaki ʻa ia ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni ʻa e kautaha ʻa Sihová. Kuo pau ke māʻolunga ʻa e meʻá ni ʻi he vahaʻangatae fakaetangata kotoa pē, ʻo hangē ko ia ʻi he ngaahi kāinga ofi ʻi he kakano mo e totó. Kapau ʻoku kikite loi ha kāinga ofi ʻi he huafa ʻo Sihová, ʻa ia, ko ʻene lea ʻo fepaki mo e pōpoaki ʻo e Puleʻangá pea feinga hala ke tākiekina ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻanga ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá, ko e ngaahi mēmipa ʻo e fāmili ʻo e tokotaha ko iá kuo pau ke nau poupouʻi mateaki ha ngāue fakaefakamaau pē ʻoku fai ʻe he fakatahaʻangá. Ko e tuʻunga tatau kuo pau ke poupouʻi ʻo fekauʻaki mo ha kaungāmeʻa fekoekoeʻi pē ʻoku kikite loi, koeʻuhi ke ne hoko ʻo mā pea lavea hono lotó koeʻuhi ko ʻene tōʻonga fehālaakí.

25. ʻOku anga-fēfē ʻa e fehokotaki ʻa e kikite ʻa Sākalaiá mo e ngaahi konga Tohitapu kehe ʻi hono fakahaaʻi ʻa e Mīsaiá, ko e “Huli,” pea mo hono lakanga ko e Taulaʻeiki Lahi mo e Tuʻi ʻi he malumalu ʻo Sihová?

25 Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi heʻetau ngaahi palakalafi talateú, ko e hū ʻa Sīsū ki Selusalema ʻi he tuʻunga ko e tuʻí, “oku ne agavaivai, bea oku heka ki he asi,” ko hono lavakiʻi ia ki he “koga siliva e tolugofulu,” ko e movete ʻa ʻene kau ākongá ʻi he taimi ko iá, pea ʻi hono hokaʻi ia ʻi he ʻakaú ʻaki ʻa e tao ʻa e sōtiá naʻe tomuʻa tala kotoa ia ʻe Sākalaia ʻi he fakaikiiki tonu mātē. (Sak. 9:​9, PM; 11:​12, PM; 13:7; 12:10) ʻOku toe fakahingoa ʻe he kikité ʻa e “Huli” ko e tokotaha langa ʻo e temipale ʻo Sihová. Ko ha fakahoatatau ʻo e Aisea 11:​1-10; Selemaia 23:5; mo e Luke 1:​32, 33 ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e tokotahá ni ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia “te ne tuʻi ki he hako ʻo Sekope ʻo lauikuonga.” ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sākalaia ʻa e “Huli” ko e “taulaʻeiki nofo taloni,” ʻa ia ʻoku felāveʻi ia mo e ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá: Ko “Sisu . . . heʻene hoko ko e Taulaʻeiki-lahi ʻi he ʻalunga ʻo Melikiseteki, ʻo laui itaniti,” pehē foki, “Kuo ne nofo hifo mei he toʻomataʻu ʻo e taloni ʻo ʻEne ʻAfio ʻi he ngaahi langi.” (Sak. 6:​12, 13; Hep. 6:20; 8:1) Ko ia ai, ʻoku fakamatala ʻa e kikité ki he “Huli” ʻi he tuʻunga ko e Taulaʻeiki Lahi mo e Tuʻi ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi langí, lolotonga ia ʻi he taimi tatau ʻokú ne fanongonongo ʻa Sihova ko e Pule Fakaleveleva ki he tokotaha kotoa: “Pea ʻe hoko ʻa Sihova ko e Tuʻi ʻo Mamani katoa: ʻi he ʻaho ko ia ʻe ʻi ai ha tahaʻi Sihova pe, pea ko hono huafa ko e tahaʻi Huafa.”—Sak. 14:9.

26. Ko e hā ʻa e “ʻaho” lāngilangiʻia ʻoku toutou lave ki ai ʻa Sākalaiá?

26 ʻI he lave ki he taimi ko iá, ʻoku toe leaʻaki ʻe he palōfitá ʻa e kupuʻi lea “i he aho koia” ʻo tuʻo 20 nai, pea ʻoku aʻu ʻo fakaʻosiʻaki ia ʻa ʻene kikité. Ko hano sivisiviʻi ʻo ʻene ngaahi ʻasi lahí ʻoku fakahaaʻi ai ia ko e ʻaho ʻa ia ʻe tuʻusi ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi hingoa ʻo e ngaahi ʻaitolí pea toʻo atu ʻa e kau palōfita loí. (13:​2, 4, PM) Ko e ʻaho ia ʻe faitau ai ʻa Sihova ki he ngaahi puleʻanga fītaʻá pea fakamafola ʻa e puputuʻu ʻi honau ngaahi tuʻungá ʻi heʻene fakaʻauhamālie kinautolu mo tokonaki mai ʻa e ‘teleʻa ʻo hono ongo moʻungá’ ko ha hūfangaʻanga maʻa hono kakaí tonu. (14:​1-5, 13; 12:​8, 9) ʻIo, “ʻe fakamoʻui kinautolu ʻi he ʻaho ko ia ʻe Sihova ko honau ʻOtua, ʻoku hange ha takanga hono kakai,” pea te nau feuiʻaki ʻi he malumalu ʻo hono lolo vaine mo hono lolo fiki. (Sak. 9:16; 3:10; Mai. 4:4) Ko e ʻaho lāngilangiʻia ia ʻi he taimi ʻe ‘nofo ai ʻi he lotolotonga’ ʻo hono kakaí ʻa Sihova ʻo e ngaahi kau taú pea ʻi he taimi ʻe ‘ʻalu atu ai ha vai moʻui mei Selusalemá.’ Ko e ngaahi lea ko eni ʻa Sākalaiá ʻoku fakaʻilongaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko “ʻi he ʻaho ko ia” ko e ngaahi fakamelomelo ʻo “ha langi foʻou mo ha fonua foʻou” ko e talaʻofa ʻa e Puleʻangá.—Sak. 2:11; 14:8; Fkh. 21:​1-3; 22:1.

27. ʻOku anga-fēfē ʻa e fakahanga ʻe he kikite ʻa Sākalaiá ʻa e tokangá ki hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová?

27 “Ko hai ia ʻoku ne taʻetokaʻi ʻa e ʻaho ʻo e meʻa siʻi?” ko e fehuʻi ia ʻa Sihová. Vakai! Ko e lakalakaimonū ko ení te ne kāpui ʻa e māmaní kotoa: ‘ʻE ʻomi ʻani kakai lahi mo e ngaahi puleʻanga kaukaua ko e kumi kia Sihova [ʻo e ngaahi kau taú] ʻi Selusalema, pea ʻe puke ʻe ha tuʻunga tangata ʻe toko hongofulu, mei he ngaahi lea kehekehe ʻo e ngaahi puleʻangá, ʻio te nau puke ki he kapaʻi kofu ʻo ha tangata Siu, heʻenau pehe, Te tau ō mo kimoutolu; he kuo mau fanongo ʻoku ʻiate kimoutolu ʻa e ʻOtuá.’ “ʻI he ʻaho ko ia” naʻa mo e fafangu ʻo e fanga hōsí ʻe tuʻu ai ʻa e ngaahi foʻi lea “Koe Maonioni kia Jihova!” Ko e ngaahi kikite fakalotomāfana ko ení ʻoku ʻaonga lahi ke fakakaukau ki ai, he ʻoku nau fakahaaʻi ko e huafa ʻo Sihová ʻe fakamāʻoniʻoniʻi moʻoni fakafou ʻi he Hako ʻo hono Puleʻangá!​—Sak. 4:10; 8:​22, 23; 14:20, PM.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 531, 1136.

b Encyclopaedia Judaica, 1973, Vol. 4, kol. 828; Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 1080-1081.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share