Ako Fika 2—Taimí mo e Ngaahi Konga Tohitapu Māʻoniʻoní
Fakamatala ki he ngaahi vahevahe taimi naʻe ngāueʻaki ʻi he Tohitapú, ko e ngaahi tohimāhina naʻe ngāue lahi ʻakí, ngaahi ʻaho mātuʻaki mahuʻinga ki he Tohitapú, pea mo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi he fekauʻaki mo e “tukuʻau mai ʻa e taimí.”
1, 2. Ko e hā naʻe tohi ʻe Solomone ʻo fekauʻaki mo e taimí, pea koeʻuhi ko e vave ʻa e ʻalu ʻa e taimí, ko e hā ʻoku totonu ke tau fai fekauʻaki mo iá?
ʻOKU lāuʻilo loloto ʻa e tangatá fekauʻaki mo e ʻalu ʻa e taimí. ʻI he tā taki taha ʻa e uasí, ʻokú ne ngaʻunu atu ai ʻi ha foʻi laka ʻe taha ʻi he fonongaʻanga ʻo e taimí. Ko e moʻoni, ʻokú ne poto, kapau ʻokú ne ngāuetotonuʻaki ʻa ʻene taimí. Hangē ko ia naʻe tohi ʻe Tuʻi Solomoné: “Ko e meʻa kotoa ʻoku ai hano taimi, pea mo hono ʻaho kotofa ki he feinga kotoa pe ʻi he lalo langi. Ko e ʻaho ke fanauʻi mo e ʻaho ke pekia; ko e ʻaho ke to, mo e ʻaho ke taʻaki ʻa e meʻa kuo to. Ko e ʻaho ke tamateʻi, mo e ʻaho ke faitoʻo ke moʻui; ko e ʻaho ke holoki, mo e ʻaho ke langa. Ko e ʻaho ke tangi, mo e ʻaho ke kata.” (Koh. 3:1-4) He vave ē ko e ʻalu ʻa e taimí! Ko e taʻu ʻe 70 ʻo e lōloa anga-maheni ʻo e moʻuí ko ha taimi nounou ʻaupito ia ki ha taha ki hono maʻu ai ha ʻilo lahi fau pea ke fiefia ai ʻi he ngaahi meʻa lelei kehe kotoa kuo tokonaki ʻe Sihova maʻá e tangatá ʻi he māmani ko ení. “Ta kuo ne ngaohi kotoa ke fakaʻofoʻofa ʻi hono kuonga; kae ʻumaʻa kuo ne ʻai ʻa itaniti ki honau loto, ko ia ai ʻoku ʻikai lava ʻe he tangata ke mahakulea ʻa e ngaue ʻoku fai ʻe Elohimi mei he kamataʻanga ki he ngataʻanga.”—Koh. 3:11; Sāme 90:10.
2 ʻOku moʻui ʻa Sihova tonu ʻi ha taimi laui ʻitāniti. ʻI he fekauʻaki mo ʻene ngaahi meʻa fakatupú, ko e meʻa naʻá ne hōifua ki aí ke fokotuʻu kinautolu ʻi he tukuʻau mai ʻa e taimí. Ko e kau ʻāngelo ʻo hēvaní, kau ki ai mo Sētane angatuʻu, ʻoku nau lāuʻilo kakato ki he laka ʻa e taimí. (Tan. 10:13; Fkh. 12:12) ʻOku tohi ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga ʻo e tangatá, “ʻOku hokonoa ki he faʻahinga kotoa pe ʻa e faingamalie mo e tuʻutamaki.” (Koh. 9:11) Fiefia ē ka ko e tangata ko ia ʻokú ne fakakau ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene fakakaukaú ʻi he taimi kotoa pē pea ʻokú ne tali lelei ʻa e tokonaki ʻa e ʻOtuá ko e “meʻakai ʻi hono taimi totonu”!—Mt. 24:45.
3. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tatau ai ʻa e taimí mo e ʻataá?
3 Ko e Taimí ʻOku Huʻu Tafaʻaki Taha Pē. Neongo ʻoku fakalūkufua ʻa e taimí, ʻoku ʻikai ha tangata ʻoku moʻui ʻoku lava ke ne pehē pe ko e hā ia. ʻOku taʻealamakupusi ia ʻo hangē pē ko e ʻataá. ʻOku ʻikai ha taha te ne lava ʻo fakamatalaʻi pe naʻe kamata mei fē ʻa e tukuʻau mai ʻa e taimí, pe ʻoku ʻalu ia ki fē. Ko e ngaahi meʻá ni ʻoku ʻa e ʻilo taʻefakangatangata ia ʻa Sihová, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ko e ʻOtua “talu mei muʻa ʻo lauikuonga.”—Sāme 90:2.
4. Ko e hā ʻoku lava ke leaʻaki ki he ngaʻunu ʻa e taimí?
4 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, kuo ʻi ai ʻa e ngaahi anga pau ʻo e taimí ʻoku lava ke mahinoʻi ai. ʻOku lava ke fua ʻa e vave ʻoku hā ʻi heʻene ʻalú. Tānaki atu ki ai, ʻoku huʻu tafaʻaki taha pē ʻene ngaʻunú. Hangē ko e meʻalele ʻi ha hala ʻoku huʻu-taha, ʻoku ngaʻunu taʻemālōlō ʻa e taimí ʻi he tafaʻaki pē ʻe taha ko iá—ki muʻa, ki muʻa maʻu ai pē. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e vave ʻo ʻene ngaʻunu ki muʻá, ʻoku ʻikai ʻaupito malava ke toe fakatafoki ʻa e taimí. ʻOku tau moʻui ʻi ha mōmeniti lolotonga. Kae kehe, ʻoku ngaue atu ʻa e lolotonga ko ʻení, ʻo ʻalu hokohoko atu ai ki he kuohilí. ʻOku ʻikai lava ke taʻofi ia.
5. Ko e hā ʻoku lava nai ai ke pehē ko e kuohilí kuo ikuna pe kuo ʻulungiá?
5 Ko e Kuohilí. ʻOku mole atu ʻa e kuohilí, ʻoku hoko ia ko e hisitōlia, pea ʻoku ʻikai ʻaupito malava ke toe tuʻo ua mai ia. Ko ha feinga ke toe fakafoki mai ʻa e kuohilí ʻoku taʻemalava ia ʻo hangē pē ko e feinga ke ʻai ha vaitō ke vilo ʻo foki hake pe ko ha foʻi ngahau ke toe puna ʻo foki ki he kaufana naʻá ne fanaʻi iá. Ko ʻetau ngaahi fehālaakí kuo ʻi ai honau fakaʻilonga ʻi he tukuʻau mai ʻa e taimí, ko ha fakaʻilonga ʻa ia ko Sihova pē ʻoku lava ke ne tāmateʻi atu iá. (Ai. 43:25) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e ngaahi ngāue lelei ʻa ha tangata ʻi he kuohilí kuó ne ʻai ha lēkooti ʻa ia ʻe “fakafoki kiate ia” fakataha mo e tāpuaki meia Sihova. (Pal. 12:14; 13:22) Ne ikuna pe ʻulungia ʻa e kuohilí. ʻOku ʻikai kei lava ke toe fai ha pule ki ai. ʻOku tohi ʻo fekauʻaki mo e fulikivanú: “He vave honau tuʻusi hange ko e musie, pea hange ko e mohuku mata ʻenau mae.”—Sāme 37:2.
6. ʻOku anga-fēfē ʻa e kehe ʻa e kahaʻú mei he kuohilí, pea ko e hā ʻoku totonu ai ke tau mahuʻingaʻia tefito aí?
6 Ko e Kahaʻú. ʻOku kehe ʻa e kahaʻú ia. ʻOku haʻu maʻu pē ia kiate kitautolu. ʻAki ʻa e tokoni ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku malava ai ke tau ʻilo fakapapau ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ʻoku maluʻaki mai ʻi muʻa ʻiate kitautolú pea teuteu ai ke fetaulaki mo kinautolu. ʻOku malava ke tau tuku tauhi maʻatautolu ʻa e ‘koloa ʻi langí.’ (Mt. 6:20) Ko e ngaahi koloa ko ʻení ʻe ʻikai tafia atu ia ʻi he tukuʻau mai ʻa e taimí. Te nau nofo mo kitautolu pea ʻe tolonga ia ʻo aʻu ki ha kahaʻu taʻengata ʻo e tāpuaki. ʻOku tau mahuʻingaʻia ʻi he ngāuefakapotopotoʻaki ʻa e taimí, he ʻoku kaunga ia ki he kahaʻu ko iá.—Ef. 5:15, 16.
7. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa-tala taimi kuo tokonaki ʻe Sihova maʻá e tangatá?
7 Ngaahi Meʻa-Tala Taimi. Ko ʻetau ngaahi uasi ʻi onopōní ko e ngaahi meʻa-tala taimi ia. ʻOku nau ngāue ko e ngaahi lula ki hono fua ʻa e taimí. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko Sihova, ʻa e Tokotaha-Fakatupú, kuó ne fokotuʻu ke ngāue ha ngaahi meʻa-tala taimi kāfakafa—ko e vilo takai ʻa e foʻi māmaní ʻi hono laine viloʻangá, ko e ʻalu takatakai ʻa e māhiná ʻi he foʻi māmaní, pea mo e laʻaá—koeʻuhi mei hono tuʻunga ʻi he foʻi māmaní, ʻe lava ai ʻe he tangatá ke ne fakakaukauʻi totonu ʻa e taimí. “Pea folofola ʻa e ʻOtua, Ke ai ha ngaahi maamaʻanga ʻi he ʻatā ʻo e langi mo vaheʻi ʻa e ʻaho mei he po; pea ke tuʻu moʻo ngaahi fakaʻilonga, pea moʻo ngaahi kuonga, pea moʻo ngaahi ʻaho mo ngaahi taʻu.” (Sen. 1:14) Ko ia, ʻi he tuʻunga ko e ngaahi meʻa lahi fau mo e ngaahi taumuʻa ʻoku nau fepikitaki aí, ʻoku ngaʻunu ʻa e ngaahi sino fakalangi ko ʻení ʻi honau ngaahi siakale haohaoa, ʻo fua taʻengata mo taʻehala ʻa e ngaʻunu tafaʻaki-taha ʻa e taimí.
8. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga kehekehe naʻe ngāueʻaki ki ai ʻa e foʻi lea “ʻaho” ʻi he Tohitapú?
8 ʻAho. Ko e foʻi lea ko e “ʻaho” ʻi he Tohitapú ʻoku ngāueʻaki ia ʻi he ngaahi ʻuhinga kehekehe, naʻa mo hono ngāueʻaki kehekehe ia ʻi he ngaahi taimi ʻi onopōní. ʻI hono fai ʻe he foʻi māmaní ʻene foʻi takai kakato ʻe taha ʻi hono laine viloʻangá, ʻokú ne fuaʻi ai ʻa e ʻaho ʻe taha ʻo e houa ʻe 24. ʻI he ʻuhingá ni, ʻoku faʻuʻaki ʻa e ʻahó ʻa e taimi ʻaho mo e taimi poʻuli, ʻo fakakātoa ko e houa ʻe 24. (Sione 20:19) Kae kehe, ko e vahaʻa taimi maama ʻo e ʻahó ʻataʻatā pē, ʻoku faʻa fakaʻavalisi ki he houa ʻe 12, ʻoku toe ui pē ia ko e ʻaho. “Pea naʻe fakahingoa ʻe he ʻOtua ʻa e maama ko e ʻAho, pea ne fakahingoa ʻa e poʻuli ko e Po.” (Sen. 1:5) ʻOku hoko hake ai heni ki he taimi ʻoku ui ko e “po,” ko e vahaʻa taimi ʻoku faʻa fakaʻavalisi ki he houa ʻe 12 ʻo e poʻulí. (Eki. 10:13) Ko e toe ʻuhinga ʻe taha ki he “(ngaahi) ʻaho” ʻoku felāveʻi ia mo ha vahaʻa taimi ʻoku taimi taha mo ha tokotaha tuʻu-ki-muʻa. Ko e fakatātaá, naʻe sio ʻa ʻAisea ʻi heʻene vīsoné “i he gaahi aho o Usia, mo Jotame, mo Ahasi, bea mo Hesekaia” (Ai. 1:1, PM), pea ko e ngaahi ʻaho ʻo Noa mo Loté ʻoku lave fakaekikite ki ai. (Luke 17:26-30) Ko e toe fakatātā ʻe taha ki hono ngāueʻaki ngaofengofua pe fakaefakatātā ʻo e foʻi lea ko e “ʻaho” ko e lea ʻa Pita ʻo pehē “ko e ʻaho ʻe taha ʻoku tatau ki he ʻEiki pea mo ha taʻu ʻe afe.” (2 Pita 3:8) ʻI he fakamatala ʻia Sēnesí, ko e ʻaho fakaefakatupú ko ha vahaʻa taimi ia ʻoku toe lōloa ange—ʻoku laui afe. (Sen. 2:2, 3; Eki. 20:11) ʻOku fakahaaʻi ʻe he potutohi ʻo e Tohitapú ʻa e ʻuhinga ko ia ʻoku ngāueʻaki ki ai ʻa e foʻi lea “ʻaho.”
9. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e kamata ke vahevahe ʻo e ʻahó ki he houa ʻe 24 ʻo taki miniti ʻe 60? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa-tala taimi ʻoku lave ki ai ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú?
9 Houa. Ko hono vahevahe ʻa e ʻahó ki he houa ʻe 24 ʻoku fakatotoloʻi ia ʻo maʻu ki ʻIsipite. Ko ʻetau vahevahe ʻi onopooni ʻa e houá ki he miniti ʻe 60 ko e tupu ia mei he ngaahi fika faka-Pāpiloné, ʻa ia ko ha sisitemi sekasesimale (fakatuʻunga ʻi he fika 60). ʻOku ʻikai ha lave ia ki he vahevahe ki he ngaahi houá ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú.a ʻI he ʻikai ke vahevahe ʻa e ʻahó ia ki ha ngaahi houa paú, ʻoku ngāueʻaki ʻe he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ia ʻa e ngaahi foʻi lea hangē ko e “pongipongi,” “hoʻatā,” “hoʻatāmālie” mo e “efiafi” ko e ngaahi meʻa-tala taimí ia. (Sen. 24:11; 43:16; Teu. 28:29, NW; 1 Tuʻi 18:26) Naʻe vahevahe ʻa e poʻulí ia ki he ngaahi vahaʻa taimi ʻe tolu ʻo ui ko e “gaahi lakaga leo i he bouli” (Sāme 63:6, PM), ko e ongo taimi ʻe ua ko ē naʻe ui tefito ia ʻi he Tohitapú ko e: “lakaga leo tuuabo” (Fkm. 7:19, PM) mo e “lakaga leo bogibogi.”—Eki. 14:24, PM; 1 Sam. 11:11.
10. Naʻe anga-fēfē hono lau ʻe he kau Siú ʻa e ngaahi houá ʻi he taimi ʻo Sīsuú, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa hono ʻiloʻi ʻení kiate kitautolu ke fakapapauʻi ai ʻa e taimi ʻo e pekia ʻa Sīsuú?
10 Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e faʻa lave fekauʻaki mo e “houa” ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané. (Sione 12:23; Mt. 20:2-6) Naʻe lau ʻa e houá mei he hopo ʻa e laʻaá, pe ʻi he 6 pongipongí nai. ʻOku lave ʻa e Tohitapú ki “hono tolu ʻo e houa,” ʻa ia ʻe ʻi he 9 pongipongí nai ia. Ko “hono ono ʻo e houa” ʻoku lave ki aí ko e taimi ia naʻe kamata ai ke tō ʻa e fakapoʻulí ki Selusalema ʻi hono tutuki ʻo Sīsuú. ʻE fehoanaki ʻeni mo e 12 hoʻatā ʻatautolú. Ko e hokotaki ʻa Sīsū ʻi he pekia he ʻakau fakamamahí ʻoku fakahaaʻi mai naʻe hoko ia ʻi “hono hiva ʻo e houa,” pe ko e 3 efiafí nai ia.—Mk. 15:25; Luke 23:44; Mt. 27:45, 46.b
11. Ko e hā hono fuoloa hono ngāueʻaki ʻo e “uike” ko ha fua ia ʻo e taimí?
11 Uike. Naʻe ʻi muʻa pē ʻi hono hisitōliá ʻa hono kamata lau ʻe he tangatá ʻa hono ngaahi ʻahó ʻi he takai fakasiakale ʻo e fitú. ʻI hono fai ʻení, naʻá ne muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa hono Tokotaha-Fakatupú, ʻa ia naʻá ne hoko atu ʻo fakalāngilangiʻi ʻa ʻene ngaahi ʻaho fakaefakatupu ʻe onó ʻaki ʻa e vahaʻa taimi hono fitu naʻe toe ui ko ha ʻaho. Naʻe lau ʻe Noa ʻa e ngaahi ʻahó ʻi he ngaahi takai fakasiakale ʻo e fitú. ʻI he faka-Hepeluú, ʻoku ʻuhinga fakafoʻilea ʻa e “uike” ki ha foʻi ʻiuniti pe vahaʻa taimi ʻoku lōfitu.—Sen. 2:2, 3; 8:10, 12; 29:27.
12. Ko e hā ha māhina luna, pea ʻoku anga-fēfē ʻene kehe mei hotau ngaahi māhina ʻi onopōní?
12 Ngaahi Māhina Luná. ʻOku lāulea ʻa e Tohitapú ki he “ngaahi māhina luná.” (Eki. 2:2, NW; Teu. 21:13, NW; Teu. 33:14, NW; Esela 6:15, NW) Ko ʻetau ngaahi māhina ʻi onopōní ʻoku ʻikai ko e ngaahi māhina luna ia, he ʻoku ʻikai fakapapauʻi kinautolu ia ʻe he foʻi māhiná. Ko e ngaahi vahevahe ʻe 12 pē kinautolu ʻo e taʻu solá naʻe ʻi ai. Ko ha māhina luna ko ha māhina ia ʻoku fakapapauʻi ʻe he foʻi māhina foʻoú. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi hā kehekehe ʻe fā ʻa e foʻi māhiná, ʻa ia ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e foʻi taimi luna ʻe taha ʻo fakaʻavalisi ki he ʻaho ʻe 29, houa ʻe 12, mo e miniti ʻe 44. ʻE lava ke te sio pē ki he fōtunga ʻo e foʻi māhiná ʻo tala fakafuofua mei ai ʻa e ʻaho ʻo e māhina luná.
13. Naʻe anga-fēfē ʻa hono lēkooti tonu mātē ʻa e Lōmakí ki he taimí?
13 ʻI he ʻikai ke ngāueʻaki ʻataʻatā pē ʻa e ngaahi māhina luná, ʻoku hā naʻe lēkooti ʻe Noa ʻa e ngaahi meʻa naʻe hokó ʻaki ʻa e ngaahi māhina ko e ʻaho taki taha ʻe 30. ʻI he tohi fakamatala-folau ko ia naʻe tauhi ʻe Noa ʻi he ʻaʻaké, ʻoku tau mahinoʻi mei ai naʻe hanganaki lōmekina ʻe he vai ʻo e Lōmakí ʻa e foʻi māmaní ʻi he vahaʻa taimi ko e māhina ʻe nima, pe “ko e ʻaho e teau ma nimangofulu.” Naʻe ʻosi ʻa e māhina ʻe 12 mo e ʻaho ʻe 10 pea mātuʻu ʻa e foʻi māmaní ʻo toki malava ai ʻa e kau pāsese ʻo e ʻaʻaké ke nau hū ki tuʻa. Ko ia, ko e ngaahi meʻa mātuʻaki mahuʻinga ko iá naʻe lēkooti totonu ia ʻi he fekauʻaki mo e taimí.—Sen. 7:11, 24; 8:3, 4, 14-19.
14. (a) Naʻe anga-fēfē hono ngaohi ʻe Sihova ʻa e tokonaki ki he ngaahi faʻahitaʻú? (e) Ko e hā hono fuoloa ʻe hokohoko atu ai ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi faʻahitaʻú?
14 Ngaahi Faʻahitaʻú. ʻI hono teuʻi ʻa e foʻi māmaní ke nofoʻí, naʻe ngaohi ai ʻe Sihova ʻa e tokonaki poto mo anga-ʻofa ko e ngaahi faʻahitaʻu. (Sen. 1:14) ʻOku hoko ʻeni tupu mei he tuʻu fakatafatafa ʻa e foʻi māmaní, pe fakaheihei, ʻi ha ʻengikale ʻoku 23.5° ki he laine ʻo ʻene fononga takatakai ʻi he laʻaá. ʻOku ʻuluaki hoko ʻeni ʻi he Hemisefia Tongá pea hili iá, ʻi he māhina ʻe ono ki muí, ko e Hemisefia Tokelaú leva ʻi heʻene fakatafatafa ki he laʻaá, koeʻuhi kae hoko maau ʻa e ngaahi faʻahitaʻú. ʻOku tokonaki mai ʻe he liliu ko ʻeni ʻo e ngaahi faʻahitaʻú ʻa e kehekehe mo e fakafaikehekeheʻi pea puleʻi ʻa e ngaahi taimi ki he toó mo e utu-taʻú. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ko e fokotuʻutuʻu ko ʻeni ki he liliu mo e fakafaikehekeheʻi ʻo e ngaahi faʻahitaʻú ʻi he taʻú kotoa ʻe hokohoko atu ia ʻo taʻengata. “Lolotonga ʻa e tuʻu ʻa mamani, ko e totaʻu mo e ututaʻu, mo e momoko mo e pupuha, mo e faʻahitaʻu mafana mo e faʻahitaʻu momoko, mo e ʻaho mo e po, ʻe ʻikai ngata ia.”—Sen. 8:22.
15, 16. (a) ʻOku anga-fēfē nai ʻa hono toe vahevahe ʻo e faʻahitaʻu ʻuha ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá? (e) Fakamatalaʻi ʻa e ngaahi faʻahitaʻu ʻo e ngaahi ʻuhá pea mo e fekauʻaki ʻa e ngaahi faʻahitaʻú ni ki he ngāue fakaengoué.
15 Ko e foʻi taʻu ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá ʻoku lava ke vahevahe fakalūkufua ia ki he faʻahitaʻu ʻuha mo e faʻahitaʻu laʻalaʻā. Mei he vaeua-mālie ʻo ʻEpelelí nai ki he vaeua-mālie ʻo ʻOkatopá, ʻoku mātuʻaki siʻi ai ʻa e tō ʻa e ʻuhá. ʻOku lava nai ke vahevahe ʻa e faʻahitaʻu ʻuhá ki he ʻuha tōmuʻa, pe “faʻahitaʻu fakatōlau” (ʻOkatopa-Nōvema); ko e faʻahitaʻu momoko ʻuha lahi mo ʻea momoko ange (Tīsema-Fepueli); pea mo e ʻuha tōmui, pe “faʻahitaʻu failau” (Maʻasi-ʻEpeleli). (Teu. 11:14; Sioeli 2:23) Ko e fakaofiofi pē ʻa e ngaahi vahevahe ko ʻení, ʻoku fehōpeaki ʻa e ngaahi faʻahitaʻú koeʻuhi ko e kehekehe ʻi he anga ʻo e ʻeá ʻi he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e fonuá. ʻOku fakamolū ʻe he ʻuha tōmuʻá ʻa e kelekele mōmoá, koeʻuhi ko ʻOkatopa-Nōvema ko e taimi ia ki he “palau” pea ki he “totaʻu.” (Eki. 34:21, NW; Liv. 26:5) ʻI he lolotonga ʻa e faʻahitaʻu momoko ʻuha lahi mei Tīsema ki Fepuelí, ʻoku ʻikai ko ha meʻa foʻou ʻa e tō ai ʻa e sinoú, pea ʻi Sanuali mo Fepueli, ʻoku tō hifo nai ʻa e fua māfaná ia ʻo ʻi lalo ʻi he tuʻunga ʻaisí ʻi he ngaahi feituʻu māʻolunga angé. ʻOku lāulea ʻa e Tohitapú kia Penaia, ko e taha ʻo e kau tangata toʻa ʻa Tēvitá, naʻá ne tāmateʻi ha laione “ʻi ha ʻaho naʻe sinou.”—2 Sam. 23:20.
16 Ko e ongo māhina ko Maʻasi mo ʻEpelelí (ʻoku fakafuofua ko e ongo māhina Hepelū ia ko Nīsani mo ʻĀia) ko e ongo māhina ʻo e “tuʻumotō.” (Sak. 10:1) Ko e ʻuha tōmuí ʻeni, ʻa ia ʻoku fiemaʻu ia ki hono tō ai ʻa e koané ʻi he hokohoko atu ʻa e faʻahitaʻu fakatōlaú, koeʻuhi ke iku nai ai ki ha utu-taʻu lelei. (Ho. 6:3; Sem. 5:7) ʻOku toe hoko foki ʻeni ko e faʻahitaʻu ʻo e utu-taʻu tōmuʻa, pea naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ki ʻIsileli ke foaki ʻa e ngaahi polopolo ʻo e utu-taʻú ʻi Nīsani 16. (Liv. 23:10; Lute 1:22) Ko ha taimi fakaʻofoʻofa ia mo fakafiefia. “ʻOku fisi ʻa e ʻakau ʻo e fonua; kuo kamata ʻa e hiva ʻa e manupuna, pea ʻoku ongoongaʻa ʻa e leʻo ʻo e kulukulu ʻi hota fonua; ʻoku ʻileʻila mai ʻa e fua ʻo e fiki, pea ʻoku lūpū ʻa e vaine—siʻenau alaha mai é.”—Hiva. 2:12, 13.
17. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa hono fafanga ʻo e ngoué ʻi he lolotonga ʻa e faʻahitaʻu laʻalaʻaá? (e) Fakakaukau ange ki he saati “Ko e Taʻu ʻo e Kau ʻIsilelí” pea vahevahe ʻa e taʻú ʻo fakatatau ki he ngaahi faʻahitaʻu ʻoku lāulea ki ai ʻi he palakalafi 15-17. (f) Naʻe fai ʻanefē ʻa e toli ʻo e koané pea mo e taimi naʻe tānaki fakatahaʻi mai ai ʻa e fuaʻiʻakaú, pea ko e hā ʻa e ngaahi kātoanga naʻe feʻungatonu mo e ngaahi meʻá ni?
17 ʻOku kamata ʻa e faʻahitaʻu laʻalaʻaá ʻi he vaeua-mālie ʻo ʻEpelelí nai, ka ʻi he meimei kotoa ʻo e foʻi vahaʻa taimi ko ʻení, pea tautefito ki he ngaahi lautoka matāfonuá mo e ngaahi tafungofunga fakahihifo ʻo e ʻotu moʻungá, ʻoku fafanga ai ʻe he hahau lahi fakaʻulia ʻa e ngaahi ngoue ʻo e faʻahitaʻu māfaná. (Teu. 33:28) ʻI he lolotonga ʻo Meé, ʻoku toli ai ʻa e koané, pea ko e ngataʻanga ʻo e māhina ko ʻení naʻe kātoangaʻi ai ʻa e Kātoanga Lau-Uiké (Penitekosí). (Liv. 23:15-21) Ko ia, ʻi he fakaʻau ke toe māfana ange ʻa e ʻeá pea toe pakukā ange ʻa e kelekelé, ʻoku momoho ʻa e kālepi ʻo e ngoue vainé pea ʻoku toli leva, pea hoko mai ʻa e ngaahi fuaʻiʻakau kehe ʻo e faʻahitaʻu māfaná, ʻo hangē ko e ʻōlivé, teití, mo e fikí. (2 Sam. 16:1) ʻI he ngataʻanga ʻo e faʻahitaʻu laʻalaʻaá pea mo e kamataʻanga ʻo e ngaahi ʻuha tōmuʻá, kuo ʻosi toli kotoa ai ʻa e fua ia ʻo e kelekelé, pea toki hoko leva ai (ʻi he kamataʻanga nai ʻo ʻOkatopá) ki hono fai ʻa e Kātoanga Fale-Louʻakaú, pe Tāpanekalé.—Eki. 23:16; Liv. 23:39-43.
18. (a) Ko e hā ʻoku feʻungamālie ai ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea faka-Hepelū ki he “taʻu”? (e) Ko e hā ʻa e taʻu sola moʻoní ʻi he fekauʻaki mo e māmaní?
18 Taʻu. ʻOku ʻomai kitautolu ʻe heʻetau ako fekauʻaki mo e taimí ʻi he Tohitapú ki he kupuʻilea ko e “taʻu.” Mei he kamataʻanga pē ʻo e hisitōlia ʻo e tangatá, ʻoku lave ai ki he meʻa ko iá. (Sen. 1:14) Ko e foʻi lea faka-Hepelū ki he “taʻú,” sha·nahʹ, ʻoku haʻu ia mei he ʻuhinga tefito ko e “toe ʻai; toe fai ia” pea ʻokú ne maʻu ʻa e foʻi fakakaukau ki ha vilo takai ʻa e taimí. Naʻe feʻungamālie ʻeni, koeʻuhi ʻi he taʻu taki taha naʻe toe hoko ai ʻa e vilo takai ʻa e ngaahi faʻahitaʻú. Ko ha taʻu fakaemāmani ʻoku felāveʻi ia mo e taimi ʻoku fiemaʻu ai ki he foʻi māmaní ke ne fai ʻa e foʻi takai, pe fononga takatakai kakato ʻe taha ʻi he laʻaá. Ko e taʻu solá ʻoku tonu ange ia, ko e foʻi vahaʻa taimi mei he ʻaho-poʻuli lōloa tatau ʻo e faʻahitaʻu failaú ki he taimi pehē hono hokó. ʻOku fakaʻavalisi ki he ʻaho ʻe 365, houa ʻe 5, miniti ʻe 48, sekoni ʻe 46, pe fakafuofua ki he ʻaho ʻe 365 1/4.
19. (a) Naʻe fēfē ʻa e lau taʻu faka-Tohitapu ʻi he kuonga muʻá? (e) Ko e hā ʻa e “taʻu toputapu” naʻe tuʻutuʻuni ki mui ʻe Sihová?
19 Ngaahi Taʻu he Tohitapú. Fakatatau ki he lau faka-Tohitapu motuʻá, naʻe lele ʻa e taʻú mei he faʻahitaʻu fakatōlau ki he faʻahitaʻu fakatōlau. Naʻe tautefito ʻa e feʻungamālie ʻení ki ha moʻui fakangoue, naʻe kamata ʻa e taʻú ʻaki ʻa e palau mo hono tō, ʻi he fakaaʻuaʻu atu ki he ʻuluaki konga ʻo hotau māhina ko ʻOkatopá, pea fakaʻosiʻaki ʻa e fakatahatahaʻi mai ʻo e utu-taʻú. Naʻe lau ʻe Noa ʻa e taʻú ʻo kamata ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú. Naʻá ne lēkooti ʻa e Lōmakí naʻe kamata “ʻi hono ua ʻo e mahina,” ʻa ia ʻe feʻungatonu ia mo e konga ki mui ʻo ʻOkatopá pea mo e ʻuluaki konga ʻo Nōvemá. (Sen. 7:11, NW, fakamatala ʻi lalo) ʻI he aʻu mai ki he ʻaho ní, ko e tokolahi ʻo e kakai ʻo e māmaní ʻoku nau kei kamata ʻenau taʻu foʻoú ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú. ʻI he taimi ʻo e ʻEkisoto mei ʻIsipité, ʻi he 1513 K.M., naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe Sihova ʻo pehē ko ʻĀpipi (Nīsani) ʻoku totonu ke hoko “ko e ʻuluaki ia ʻi he ngaahi mahina” ki he kau Siú, koeʻuhi ke nau maʻu leva ha taʻu toputapu, ʻo lele mei he faʻahitaʻu failau ki he faʻahitaʻu failau. (Eki. 12:2) Kae kehe, ʻoku tauhi ʻe he kau Siu ia ʻi hotau taimí ha taʻu fakaemāmani, pe sivile, ʻo kamata ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú, ʻo hoko ʻa Tisilī ko e ʻuluaki māhiná ia.
20. Naʻe anga-fēfē hono fakatonutonu ʻa e taʻu luná ke fehoanakimālie ki he taʻu solá, pea ko e hā ʻa e ngaahi taʻu lunasolá?
20 Taʻu Lunasola. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi puleʻangá naʻa nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi taʻu luná ki he lau taimí ʻo aʻu mai pē ki he taimi ʻo Kalaisí, ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga kehekehe ʻo hono fakatonutonu ʻa e taʻú ke tatau matematē lahi ange pe siʻi ange mo e taʻu solá. Ko e taʻu luna anga-mahení ko e māhina luna ʻe 12 naʻe ʻaho ʻe 354, ʻo ʻi ai ʻa e ngaahi māhina naʻe ʻaho ʻe 29 pe 30, ʻo fakatuʻunga ʻi he hā ʻa e foʻi māhina foʻou taki taha. Ko ia ai, ko e taʻu luná ʻokú ne nounou ʻaki nai ʻa e ʻaho ʻe 11 1/4 mei he taʻu sola moʻoni ko e ʻaho ʻe 365 1/4. Naʻe muimui ʻa e kau Hepeluú ʻi he taʻu luná. Ko e founga tofu pē ko ia naʻa nau fakatonutonu ai ʻa e taʻu ko ʻení ke tatau matematē mo e taʻu solá pea mo e ngaahi faʻahitaʻú ʻoku ʻikai ha fakamatala ia ki ai ʻa e Tohitapú, ka kuo pau pē naʻa nau fai ha toe tānaki, pe fakalahi, ha ngaahi māhina ʻi he taimi naʻe fiemaʻu aí. Ko e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi māhina fakalahí naʻe toki fokotuʻutuʻu ia ʻo maau ki mui ʻi he senituli hono nima K.M. ki he meʻa ko ia ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e vilo takai Metonikí. Naʻe lava heni ki he māhina fakalahí ke tānaki atu ki ai tuʻo fitu ʻi he taʻu hono 19 kotoa pē, pea ʻi he tohimāhina faka-Siú, naʻe tānaki atu ia ʻi he hili ʻa e māhina hono 12, ko ʻĀtali, pea naʻe ui leva ko Veta, pe “ʻĀtali hono ua.” ʻI hono fakatonutonu ko ʻeni ʻa e tohimāhina luná ki he laʻaá, ko e ngaahi taʻú leva, ʻa ia ʻoku māhina ʻe 12 pe 13, ʻoku ʻiloa ia ko e ngaahi taʻu lunasola.
21. (a) Ko e hā ʻa e tohimāhina Sulianí? (e) Ko e hā ʻoku tonu ange ai ʻa e tohimāhina Kelekōlió?
21 Ongo Tohimāhina Suliani mo e Kelekōlió. Ko e tohimāhiná ko ha founga ia ʻo hono fokotuʻu pau ʻa e kamataʻanga, lōloa, mo e ngaahi vahevahe ʻo e taʻú pea fokotuʻutuʻu maau ʻa e ngaahi vahevahé ni. Ko e tohimāhina Sulianí naʻe kamata ia ʻe Suliasi Sisa ʻi he 46 K.M., ke ʻoange ki he kakai Lomá ha fokotuʻutuʻu taimi ko ha taʻu-sola ʻo fetongi ʻa e taʻu luná. Ko e tohimāhina Sulianí ʻoku ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe 365 ʻi he taʻu, tuku kehe ʻi he taʻu hono fā taki taha (taʻu fakalaka), ʻoku tānaki mai ai ʻa e ʻaho ʻe taha, ʻo ʻai ia ke ʻaho ʻe 366. Kae kehe, ʻi he ʻalu ʻa e taimí, naʻe ʻilo ai ko e tohimāhina Sulianí ʻokú ne lōloa ange ʻaki ʻa e miniti ʻe 11 mei he taʻu sola moʻoní. ʻI he aʻu mai ki he senituli hono 16 T.S., ne tātānaki ai ʻa e faikehekehé ko e foʻi ʻaho kakato ʻe hongofulu. Ko ia, ʻi he 1582, naʻe kamata ai ʻe Tuʻitapu Kelekōlio XIII ha kiʻi fakaleleiʻi, ʻo fokotuʻu ai ʻa e meʻa ʻoku ʻiloa he taimí ni ko e tohimāhina Kelekōlió. ʻI he tuʻutuʻuni fakatuʻitapú naʻe liʻaki ai ʻa e ʻaho ʻe hongofulu mei he taʻu 1582, ko ia ai, ko e ʻaho hili ʻa ʻOkatopa 4 naʻe hoko ia ko ʻOkatopa 15. Ko e tohimāhina Kelekōlió ʻoku tuʻutuʻuni ai ko e ngaahi senituli ʻoku ʻikai lava ke vahevaheʻaki ʻa e 400 heʻikai lau ia ko ha ngaahi taʻu fakalaka. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻikai hangē ko e taʻu 2,000, naʻe ʻikai ʻai ko ha taʻu fakalaka ʻa e 1900 koeʻuhi ko e mataʻifika 1,900 ʻoku ʻikai lava ke vahevahe ʻaki ia ʻa e 400. Ko e tohimāhina Kelekōlió ʻa e taha ʻoku ngāuelahiʻaki ʻi he konga lahi taha ʻo e māmaní.
22, 23. Ko e hā hono lōloa ʻo ha taʻu fakaekikite?
22 “Taʻu” Fakaekikite. ʻI he kikite faka-Tohitapú ko e foʻi lea “taʻu” ʻoku faʻa ngāueʻaki ia ʻi ha ʻuhinga makehe ko e tatau ʻo e māhina ʻe 12, ko e ʻaho ʻe 30 ʻa e māhina taki taha, ʻo fakakātoa ko e ʻaho ʻe 360. Fakatokangaʻi ʻa e lau ʻa e tohi ʻe taha ʻi heʻene fakamatala ki he Isikeli 4:5, 6: “Kuo pau ke tau pehē naʻe ʻilo ʻa ʻIsikeli ki he taʻú ko e ʻaho ʻe 360. ʻOku ʻikai ko ha taʻu sola moʻoni ʻeni ia pea ʻoku ʻikai ko ha taʻu luna. Ko ha taʻu ‘fakaʻavalisi’ ʻeni ia ʻa ia ko e māhina taki taha ʻoku ʻaho ʻe 30.”c
23 ʻOku toe ui ha taʻu fakaekikite ko ha “kuonga,” pea ko hano ako ʻo e Fakahā 11:2, 3 mo e 12:6, 14 ʻoku hā ai ʻa hono lau ʻa e “kuonga” ʻe tahá ko e ʻaho ʻe 360. ʻI he kikité, ʻoku faʻa toe fakafofongaʻi fakaefakatātāʻaki ha taʻu ʻaki ʻa e “ʻaho.”—Isi. 4:5, 6.
24. Naʻe anga-fēfē hono kamata ʻe he kakai tokolahi ʻi he kuonga muʻá ʻenau laú?
24 ʻIkai ha Taʻu Noa. Ko e kakai ʻi he kuonga muʻá, ʻo kau ai ʻa e kau poto Kalisí, ko e kau Lomá, mo e kau Siú, naʻe ʻikai haʻanau fakakaukau ki he noá. Kiate kinautolu, naʻe kamata lau ʻa e meʻa kotoa pē mei he tahá. ʻI he taimi naʻá ke ako ai ki he ngaahi mataʻifika faka-Lomá ʻi he ʻapiakó (I, II, III, IV, V, X, mo e hā fua.), naʻá ke ako ai ha mataʻifika ki he noá? ʻIkai, koeʻuhi naʻe hala ʻatā ia ʻi he faka-Lomá. Koeʻuhi naʻe ʻikai ngāueʻaki ʻe he kau Lomá ia ʻa e mataʻifika noá, naʻe kamata ʻa Hotau Kuongá, ʻo ʻikai ʻaki ha taʻu noa, ka ʻi he 1 T.S. Naʻe toe fakalanga ʻe he meʻá ni ʻa e fokotuʻutuʻu ʻōtinale ʻo e ngaahi mataʻifiká, ʻo hangē ko e ʻuluaki (hono 1), hono ua (hono 2), hono tolu (hono 3), hono hongofulu (hono 10), pea mo hono teau (hono 100). ʻI he ngaahi fika ʻi onopōní, ʻoku fakakaukau ai ʻa e tangatá ki he meʻa kotoa ʻo kamata mei he hala ʻataá, pe noá. Naʻe fuofua ʻiloʻi nai ʻa e noá ʻe he kau Hinituú.
25. ʻOku anga-fēfē ʻa e kehekehe ʻa e ngaahi mataʻifika ʻōtinalé mei he ngaahi mataʻifika kātinalé?
25 Ko ia ai, ʻi he taimi pē ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi mataʻifika ʻōtinalé, kuo pau leva ke tau kole taha maʻu pē ke maʻu ʻa e mataʻi fika kakató. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku tau lea ai fekauʻaki mo ha ʻaho ʻi he senituli hono 20 T.S., ʻoku ʻuhinga iá kuo ʻi ai ha ngaahi senituli kakato ʻe 20? ʻIkai, ʻoku ʻuhinga iá ki he ngaahi senituli kakato ʻe 19 tānaki atu ki ai mo e ngaahi taʻu. Ke fakahaaʻi ʻa e ngaahi mataʻi fika kakató, ko e Tohitapú, pea pehē ki he ngaahi fika ʻi onopōní, ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi mataʻifika kātinalé, ʻo hangē ko e 1, 2, 3, 10, mo e 100. ʻOku toe ui ʻeni ko e “ngaahi fika kakato.”
26. ʻE anga-fēfē haʻo fikaʻi (a) ʻa e ngaahi taʻu mei ʻOkatopa 1, 607 K.M., ki ʻOkatopa 1, 1914 T.S.? (e) taʻu ʻe 2,520 mei ʻOkatopa 1, 607 K.M.?
26 Ko ia ai, koeʻuhi naʻe ʻikai kamata Hotau Kuongá ʻaki ʻa e taʻu noá kae kamataʻaki ʻa e 1 T.S., pea ko e tohimāhina ki he ngaahi taʻu ki muʻa ʻi Hotau Kuongá naʻe ʻikai ke lau ia mei he taʻu noá ka naʻe kamata ʻaki ʻa e 1 K.M., ko hono moʻoní ko e fika naʻe ngāueʻaki ki he taʻú ʻi ha faʻahinga ʻaho pē ko ha mataʻifika ʻōtinale ia. ʻA ia, ko e 1990 T.S. ʻokú ne fakafofongaʻi moʻoni ʻe ia ʻa e taʻu kakato ʻe 1989 talu mei he kamataʻanga ʻo e Hotau Kuongá, pea ko e ʻaho 1, ʻo Siulai, 1990, ʻokú ne fakafofongaʻi ʻe ia ʻa e taʻu ʻe 1,989 tānaki atu ki ai mo e vaeua taʻu talu mei he kamataʻanga ʻo Hotau Kuongá. ʻOku ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau pē ki he ngaahi ʻaho K.M. Ko ia ke fikaʻi pe ko e taʻu ʻe fiha naʻe ʻosi atu ʻi he vahaʻa ʻo ʻOkatopa 1, 607 K.M., mo ʻOkatopa 1, 1914 T.S., tānaki ʻa e taʻu ʻe 606 (tānaki atu ki ai ʻa e māhina ʻe tolu fakamuimui ʻo e taʻu ki muʻá) ki he 1,913 (tānaki ʻa e ʻuluaki māhina ʻe hiva ʻo e taʻu hono hokó), pea ko e olá leva ko e 2,519 (tānaki ki ai ʻa e māhina ʻe 12), pe taʻu ʻe 2,520. Pe kapau ʻokú ke fie fikaʻi pe ko e hā ʻa e ʻaho ʻe aʻu ki ai ʻa e taʻu ʻe 2,520 hili ʻa ʻOkatopa 1, 607 K.M., manatuʻi ko e 607 ko ha fika ʻōtinale ia—ʻokú ne fakafofongaʻi moʻoni ʻe ia ʻa e taʻu kakato ʻe 606—pea koeʻuhi ʻoku tau lau, ʻo ʻikai mei Tīsema 31, 607 K.M., ka mei ʻOkatopa 1, 607 K.M., kuo pau ke tau tānaki ki he 606 ʻa e māhina ʻe tolu ʻi he ngataʻanga ʻo e 607 K.M. Kole leva ʻa e 606 1/4 mei he taʻu ʻe 2,520. Ko e toengá ko e 1,913 3/4. ʻOku ʻuhinga leva iá ko e taʻu ʻe 2,520 mei ʻOkatopa 1, 607 K.M., ʻokú ne ʻave kitautolu ʻi he taʻu ʻe 1,913 3/4 ki Hotau Kuongá—ʻoku ʻomai ai kitautolu ʻe he taʻu kakato ʻe 1,913 ki he kamataʻanga ʻo e 1914 T.S., pea ko e vahe fā ʻe tolu ʻo ha taʻu ʻi hono tānaki ki aí ʻokú ne ʻomai ai kitautolu ki ʻOkatopa 1, 1914 T.S.d
27. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaho mahuʻingá, pea ko e hā ʻoku nau mahuʻinga lahi aí?
27 Ngaahi ʻAho Mahuʻinga. Ko e fakahokohoko taimi alafalalaʻanga ʻa e Tohitapú ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ngaahi ʻaho mahuʻinga pau. Ko ha ʻaho mahuʻinga ko ha ʻaho fakaetohimāhina ia ʻi he hisitōliá ʻokú ne maʻu ha makatuʻunga lelei ke tali ia pea ʻoku fehoanaki ia mo ha meʻa pau ʻoku lēkooti ʻi he Tohitapú. ʻE lava leva ke ngāueʻaki ko e kamataʻanga ia ʻa ia ʻoku lava ke fokotuʻu ai ha holongā meʻa ʻoku hoko ʻi he Tohitapú ʻi he tohimāhiná ʻo fakapapauʻi. ʻI he ʻosi pē hono fokotuʻu ʻo e meʻa mahuʻinga ko ʻení, ʻoku fai ʻa hono ngaahi fikaʻi ki muʻa pe ki mui mei he foʻi taimi ko ʻení ʻo fai mei he ngaahi lēkooti totonu ʻi he Tohitapú tonu, ʻo hangē ko e fakamatala ki he lōloa ʻo e moʻui ʻa e kakaí pe ko e fuoloa ʻo e pule ʻa e ngaahi tuʻí. Ko ia, ʻi he kamata mei ha poini kuo ʻosi fakapapauʻi, ʻoku lava ke tau ngāueʻaki ai ʻa e fakahokohoko taimi alafalalaʻanga ʻa e Tohitapú tonu ʻi hono fokotuʻu ʻa e ʻaho ki he ngaahi meʻa lahi ʻi he Tohitapú.
28. Ko e hā ʻa e ʻaho mahuʻinga ʻoku ʻomai ki he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú?
28 ʻAho Mahuʻinga ki he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú. Ko ha meʻa tuʻu-ki-muʻa ʻoku lēkooti fakatouʻosi ʻi he Tohitapú pea ʻi he hisitōlia fakamāmaní ko hono liua ko ia ʻo e fuʻu kolo ko Pāpiloné ʻe he kau Mītiá mo e kau Pēsiá ʻi he malumalu ʻo Kōlesí. ʻOku lēkooti ʻe he Tohitapú ʻa e meʻá ni ʻi he Taniela 5:30. ʻOku poupouʻi ʻe he ngaahi maʻuʻanga fakamatala hisitōlia kehekehe (kau ai ʻa Tiotolusi, ʻAfilikanasi, ʻIusepiasi, Tolomī, pea mo e ngaahi maka-tohi lafalafa faka-Pāpilone) ko e 539 K.M. ko e taʻu ia ʻo hono liua ʻo Pāpilone ʻe Kōlesí. ʻOku ʻomai ʻe he Kalonikali Nāponitusí ʻa e māhina mo e ʻaho ʻo e tō ʻa e fuʻu koló (ko e taʻú ʻoku ʻikai ke ʻasi). Kuo hanga ʻe he kau fakahokohoko taimi fakaemāmaní ʻo fokotuʻu ʻa e ʻaho ki he tō ʻa Pāpiloné ko ʻOkatopa 11, 539 K.M., fakatatau ki he tohimāhina Sulianí, pe ko ʻOkatopa 5 ʻi he tohimāhina Kelekōlió.e
29. Naʻe fai ʻa e tuʻutuʻuni ʻa Kōlesí ʻanefē, ʻo fakaʻatā ai ʻa e faingamālie ki he hā?
29 ʻI he hili ʻa hono liua ʻo Pāpiloné, pea ʻi he lolotonga ʻa hono ʻuluaki taʻu ko e pule ʻo Pāpilone ne ikunaʻí, naʻe tuku atu ai ʻe Kōlesi ʻa ʻene tuʻutuʻuni ʻiloa ʻo fakaʻatā ʻa e kau Siú ke nau toe foki ki Selusalemá. ʻI he vakai ki he lēkooti ʻa e Tohitapú, ʻoku hangehangē naʻe fai ʻa e tuʻutuʻuní ki mui ʻi he 538 K.M. pe ofi atu ki he faʻahitaʻu failau ʻo e 537 K.M. ʻE ʻoatu ai heni ʻa e faingamālie feʻunga ki he kau Siú ke nau toe nofoʻi honau fonuá tonu pea ke nau haʻu ki Selusalema ke toe fakafoki ʻa e lotu kia Sihová ʻi “hono fitu ʻo e mahina,” Tisilī, pe ko ʻOkatopa 1 nai, 537 K.M.—Esela 1:1-4; 3:1-6.f
30. ʻOku anga-fēfē ʻa hono fakapapauʻi ko e 29 T.S. ko ha ʻaho mahuʻinga ia ki he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané?
30 ʻAho Mahuʻinga ki he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané. Ko ha ʻaho mahuʻinga ki he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻoku fakapapauʻi ia ʻe he ʻaho naʻe fetongi ai ʻe Taipiliō Sisa ʻa ʻEmipola ʻAokositusí. Naʻe mate ʻa ʻAokositusi ʻi ʻAokosi 17, 14 T.S. (tohimāhina Kelekōlio); naʻe fakanofo ʻemipola ʻa Taipiliō ʻe he Sēnato Lomá ʻi Sepitema 15, 14 T.S. ʻOku fakahaaʻi ʻia Luke 3:1, 3 naʻe kamata ʻe Sione Papitaiso ʻene ngāue fakafaifekaú ʻi he taʻu hono 15 ʻo e pule ʻa Taipilioó. Kapau naʻe lau ʻa e ngaahi taʻú mei he mate ʻa ʻAokositusí, naʻe lele ʻa e taʻu hono 15 mei ʻAokosi ʻo e 28 T.S. ki ʻAokosi ʻo e 29 T.S. Kapau naʻe lau mei he taimi naʻe fakanofo ʻemipola ai ʻa Taipiliō ʻe he Sēnató, naʻe lele ʻa e taʻú mei Sepitema ʻo e 28 T.S. ki Sepitema ʻo e 29 T.S. ʻI he hili pē ʻení, ko Sīsū, ʻa ia naʻá ne siʻi hifo ʻaki ʻa e māhina ʻe ono ʻia Sione Papitaisó, naʻe haʻu ke papitaiso, ʻi he taimi naʻá ne “feʻunga nai ia mo e tolungofulu taʻu.” (Luke 3:2, 21-23; 1:34-38) ʻOku fehoanaki ʻeni mo e kikite ʻi he Taniela 9:25 ʻa ia ko e “uike” ʻe 69 (ngaahi uike fakaekikite ko e taʻu ʻe 7 taki taha, ʻo fakakātoa ai ko e taʻu ʻe 483) ʻe ʻosi mei he “ʻalu atu ʻa e fekau ke fokotuʻu foʻou mo langa ʻa Selusalema” pea mo hono ʻaá kae ʻoua kuo ʻasi ʻa e Mīsaiá. (Tan. 9:24, NW, fakamatala ʻi lalo) Ko e “fekau” ko iá naʻe fakamafaiʻi ia ʻe ʻAtasease (Longimanus) ʻi he 455 K.M. pea naʻe fakahoko ia ʻe Nehemaia ʻi Selusalema ʻi he konga ki mui ʻo e taʻu ko iá. Pea ʻi he taʻu ʻe 483 ki mui aí, ʻi he konga ki mui ʻo e 29 T.S., ʻi he taimi naʻe papitaiso ai ia ʻe Sioné, naʻe toe pani ai ʻa Sīsū ʻe he laumālie māʻoniʻoni mei he ʻOtuá, ʻo ne hoko ai ko e Mīsaiá, pe ko e Tokotaha Pani. Ko e papitaiso ko ia ʻo Sīsuú pea mo e kamata ʻa ʻene ngāue fakafaifekaú ʻi he konga ki mui ʻo e taʻu ko iá ʻoku toe fehoanaki ia mo e kikite ʻo pehē ko iá ʻe tuʻusi “ʻi he vaeua ʻo e uike” ko e ngaahi taʻu (pe ʻi he hili ʻa e taʻu ʻe tolu mo e konga). (Tan. 9:27) Koeʻuhi naʻá ne pekia ʻi he faʻahitaʻu failaú, kuo pau naʻe kamata ʻene ngāue fakafaifekau taʻu ʻe tolu mo e kongá ʻi he ofi atu ki he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 29 T.S.g Ko e meʻa ʻe taha, ʻoku toe fakamoʻoniʻi ʻe he ongo fakamoʻoni ko ʻení naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 2 K.M., koeʻuhi ʻoku fakahaaʻi ʻe he Luke 3:23 naʻe feʻunga nai ʻa Sīsū mo hono taʻu 30 ʻi he taimi naʻá ne kamata ai ʻene ngāué.h
31. (a) Ko e hā ʻoku hā ai ʻoku kehekehe ʻa e vave ʻo e ʻalu ʻa e taimí? (e) Ko ia ai, ko e hā ʻa e ʻaonga ʻoku maʻu ʻe he fānaú?
31 Anga ʻo e Ngaʻunu Vave ʻa e Taimí. ʻOku ʻi ai ha lea motuʻa ʻoku pehē “ko ha tikatele siofi heʻikai ʻaupito lili.” ʻOku moʻoni ia he ʻi heʻetau siofi ʻa e taimí, ʻi he taimi ʻoku tau lāuʻilo ai ki aí, ʻi he taimi ʻoku tau tatali ai ki ha meʻa ke hoko, ʻoku hangē leva ʻoku mātuʻaki tuai ai ʻene hoko maí. Kae kehe, kapau ʻoku tau femoʻuekina, kapau ʻoku tau mahuʻingaʻia mo moʻumoʻua ʻi he meʻa ʻoku tau faí, ʻoku hā mahino moʻoni mai leva ʻoku “puna ʻa e taimí.” ʻIkai ngata aí, ʻoku hangē ʻoku vave ange ʻa e ʻalu ʻa e taimí ia ki he kakai taʻumotuʻa angé ʻi he fānau īkí. Ko e hā ʻoku pehē aí? Ko e taʻu ʻe taha ʻoku tānaki atu ki he moʻui ʻa ha kiʻi taʻu taha ko ha tupu peseti ʻe 100 ia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hokosia ʻi he moʻuí. Ko e taʻu ʻe taha ʻoku tānaki atu ki he moʻui ʻa ha tokotaha taʻu 50 ko e tupu peseti ʻe 2 pē ia. Ki he kiʻi tamá, ʻoku hangē ʻa e taʻu ia ʻe tahá ha fuʻu taimi lōloá. Ko e tokotaha taʻumotuʻa angé, kapau ʻoku femoʻuekina mo ʻi he tuʻunga moʻui leleí, ʻokú ne ʻilo ʻoku hangē pē ʻoku puna ʻa e ngaahi taʻú ia ʻo toe vave ange. ʻOkú ne hoko ai ki ha mahino loloto ange fekauʻaki mo e ngaahi lea ʻa Solomoné: “ʻOku ʻikai ha meʻa foʻou ʻi he lalo laʻa.” ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku kei hangē pē ʻoku tuai ange ki he kau taʻusiʻí ia ʻa e ngaahi taʻu ʻo e tupú. ʻI he ʻikai ko e “kai matangi” fakataha mo ha māmani fakamatelié, ʻoku nau ngāueʻaongaʻaki nai ʻa e ngaahi taʻu ko ʻení ʻi hono fokotuʻu ha koloa ʻo e pōtoʻi anga-fakaʻotuá. Meʻa taimi tonu ko e toe ngaahi lea ʻa Solomoné: “Manatu ki he ʻAfifio naʻe ngaohi koe lolotonga hoʻo talavou: Teʻeki hoko ʻa e ngaahi ʻaho kovi, teʻeki aʻu mai ʻa e ngaahi taʻu, ʻa ia te ke pehe ai, ʻOku ʻikai vovo ha meʻa kiate au.”—Koh. 1:9, 14; 12:2 (Koh. 12:1, PM).
32. ʻE anga-fēfē ʻa e hoko nai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo houngaʻia kakato ange ʻi he anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he taimí?
32 Taimi—ʻI he Moʻui Taʻengata ʻa e Kakaí. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻaho fakafiefia ʻoku hanga mai mei muʻa ʻa ia ʻe mamaʻo ʻaupito ia mei he koví. Ko e kau ʻofa ki he māʻoniʻoní, ʻa ia ko honau ‘taimí ʻoku ʻi he nima ʻo Sihová,’ ʻoku nau fakatuʻotuʻa atu nai ki he moʻui taʻengata ʻi he nofoʻanga ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Sāme 31:14-16; Mt. 25:34, 46) ʻI he malumalu ʻo e Puleʻangá, ʻe ʻikai toe ʻi ai ha mate. (Fkh. 21:4) Ko e nofo noá, mahamahakí, pipikoʻiá, mo e muná ʻe mole atu ia. ʻE ʻi ai ʻa e ngāue ke fai, moʻumoʻua mo fakatoʻoaloto, ʻo fiemaʻu ai ke fakahāhā ʻa e ngaahi malava haohaoa ʻa e tangatá mo ʻomai ai ʻa e fiemālie lahi ʻi hono fakahokó. ʻE hā ngali ngaʻunu vave mo toe vave ange ʻa e ngaahi taʻú, pea ko e ngaahi ʻatamai houngaʻiá mo puke meʻá ʻe hokohoko fakakoloa ʻaki ʻa e ngaahi manatu ki he ngaahi meʻa fakafiefia ʻoku hoko. ʻI he ʻosi atu ʻa e ngaahi afeʻi taʻu, ʻoku ʻikai ha veiveiua ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní te nau hoko ʻo houngaʻia kakato ange ʻi he vakai ʻa Sihova ki he taimí: ‘He ko e taʻu ʻe afe ʻi he vakai ʻa Sihová ʻoku hange ko e ʻaneafí, ʻene ʻosí.’—Sāme 90:4.
33. ʻI he fekauʻaki mo e taimí, ko e hā ʻa e tāpuaki kuo tuʻutuʻuni ʻe Sihová?
33 ʻI he vakai atu ki he tukuʻau mai ʻa e taimí mei hotau tuʻunga fakaetangata lolotongá pea fakakaukau atu ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo ha māmani foʻou ʻo e māʻoniʻoní, he ʻamanaki fakafiefia ē ko e ngaahi tāpuaki ʻo e ʻaho ko iá: “He ko e potu ia naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe Sihova hono tapuekina, ko e moʻui taʻengata”!—Sāme 133:3.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e foʻi lea “houa” ʻoku hā ʻi he King James Version ʻi he Taniela 3:6, 15; 4:19, 33; 5:5, mei he lea faka-Alameá; kae kehe, ko e Concordance, Hebrew and Chaldee Dictionary ʻa Strong, ʻokú ne ʻomai ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi leá ko e “sio, ʻa ia ko ha mōmeniti.” ʻOku liliu ko e “mōmeniti” ʻi he New World Translation of the Holy Scriptures.
b Sio ki he ngaahi fakamatala ʻi lalo ʻi he ngaahi konga Tohitapu ko ʻení ʻi he New World Translation of the Holy Scriptures.
c Biblical Calendars, 1961, ʻa J. Van Goudoever, peesi 75.
d Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 458.
e Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 453-454, 458; Vol. 2, peesi 459.
f Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 568.
g Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 899-902.
h Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 56-58.
[Saati ʻi he peesi 14]
KO E TAʻU ʻO E KAU ʻISILELÍ
Hingoa ʻo e Māhiná Nīsani (ʻĀpipi)
Fehoanaki mo Maʻasi - ʻEpeleli
Taʻu Toputapu Māhina hono 1
Taʻu Fakaemāmani Māhina hono 7
Ngaahi Lave ki Ai Eki. 13:4; Nehe. 2:1
Ngaahi Kātoanga Nīsani 14 Pāsova
Nīsani 15-21 Kātoanga ʻo e
Mā Taʻelēvani
Nīsani 16 Foaki ʻo e
ngaahi polopoló
Hingoa ʻo e Māhiná ʻĀia (Sivi)
Fehoanaki mo ʻEpeleli - Mē
Taʻu Toputapu Māhina hono 2
Taʻu Fakaemāmani Māhina hono 8
Ngaahi Lave ki Ai 1 Tuʻi 6:1
Hingoa ʻo e Māhiná Sīvani
Fehoanaki mo Mē - Sune
Taʻu Toputapu Māhina hono 3
Taʻu Fakaemāmani Māhina hono 9
Ngaahi Lave ki Ai Eseta 8:9
Ngaahi Kātoanga Sīvani 6 Kātoanga Lau-Uike
(Penitekosi)
Hingoa ʻo e Māhiná Tāmusi
Fehoanaki mo Sune - Siulai
Taʻu Toputapu Māhina hono 4
Taʻu Fakaemāmani Māhina hono 10
Ngaahi Lave ki Ai Sel. 52:6
Hingoa ʻo e Māhiná ʻEpi
Fehoanaki mo Siulai - ʻAokosi
Taʻu Toputapu Māhina hono 5
Taʻu Fakaemāmani Māhina hono 11
Ngaahi Lave ki Ai Esela 7:8
Hingoa ʻo e Māhiná ʻĒluli
Fehoanaki mo ʻAokosi - Sepitema
Taʻu Toputapu Māhina hono 6
Taʻu Fakaemāmani Māhina hono 12
Ngaahi Lave ki Ai Nehe. 6:15
Hingoa ʻo e Māhiná Tisilī (ʻEtanimi)
Fehoanaki mo Sepitema - ʻOkatopa
Taʻu Toputapu Māhina hono 7
Taʻu Fakaemāmani Māhina hono 1
Ngaahi Lave ki Ai 1 Tuʻi 8:2
Ngaahi Kātoanga Tisilī 1 ʻAho ʻo e ifi talupité
Tisilī 10 ʻAho ʻo e Fakaleleí
Tisilī 15-21 Kātoanga ʻo e
Fale-Louʻakaú
Tisilī 22 Fakataha tapu
Hingoa ʻo e Māhiná Hesivani (Puli)
Fehoanaki mo ʻOkatopa - Nōvema
Taʻu Toputapu Māhina hono 8
Taʻu Fakaemāmani Māhina hono 2
Ngaahi Lave ki Ai 1 Tuʻi 6:38
Hingoa ʻo e Māhiná Kisileu
Fehoanaki mo Nōvema - Tīsema
Taʻu Toputapu Māhina hono 9
Taʻu Fakaemāmani Māhina hono 3
Ngaahi Lave ki Ai Nehe. 1:1
Hingoa ʻo e Māhiná Tīpeti
Fehoanaki mo Tīsema - Sanuali
Taʻu Toputapu Māhina hono 10
Taʻu Fakaemāmani Māhina hono 4
Ngaahi Lave ki Ai Eseta 2:16
Hingoa ʻo e Māhiná Sēpati
Fehoanaki mo Sanuali - Fepueli
Taʻu Toputapu Māhina hono 11
Taʻu Fakaemāmani Māhina hono 5
Ngaahi Lave ki Ai Sak. 1:7
Hingoa ʻo e Māhiná ʻĀtali
Fehoanaki mo Fepueli - Maʻasi
Taʻu Toputapu Māhina hono 12
Taʻu Fakaemāmani Māhina hono 6
Ngaahi Lave ki Ai Eseta 3:7
Hingoa ʻo e Māhiná Veta
Fehoanaki mo (Māhina fakalahi)
Taʻu Toputapu Māhina hono 13