Ako Fika 3—Ko Hono Fua ʻa e Ngaahi Meʻá ʻi he Tukuʻau Mai ʻa e Taimí
Ko hono lau ʻa e taimí ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e Tohi Tapú pea mo ha fakamatala ki he fakahokohoko taimi ʻo e ngaahi meʻa tuʻu-ki-muʻa ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú mo e Faka-Kalisí fakatouʻosi.
ʻI HONO ʻoange kia Taniela ʻa e vīsone ki he “tuʻi tokelau” mo e “tuʻi tonga,” naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻāngelo ʻa Sihová ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e kupuʻi lea “taimi kuo tuʻutuʻuni.” (Tan. 11:6, 27, 29, 35) ʻOku toe ʻi ai mo e ngaahi konga Tohi Tapu lahi kehe ʻoku nau fakahaaʻi ko Sihová ko ha tokotaha tauhi-taimi totonu ia, ʻokú ne fakahoko ʻene ngaahi taumuʻá ʻo taimi tonu mātē. (Luke 21:24; 1 Tes. 5:1, 2) ʻI heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú, kuó ne tokonaki mai ai ha “ngaahi fakahinohino” ke tokoni kiate kitautolu ke tau ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku hoko ʻi he tukuʻau mai ʻa e taimí. Kuo fai ʻa e fakalakalaka lahi ʻi hono mahinoʻi ʻa e fakahokohoko taimi ʻa e Tohi Tapú. Ko e fekumi ʻa e kau keli fakatotoló mo e niʻihi kehé ʻoku hokohoko atu ʻenau ʻomai ʻa e fakamaama ki he ngaahi palopalema kehekehe, ʻo fakaivia ai kitautolu ke tau fakapapauʻi ʻa e taimiʻi ʻo e ngaahi meʻa tefito ʻo e lēkooti Tohi Tapú.—Pal. 4:18.
2 Ngaahi Mataʻifika ʻŌtinalé mo e Kātinalé. ʻI ha ako ki muʻa (palakalafi 24 mo e 25), naʻa tau ako ai ʻoku ʻi ai ha faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi mataʻifika kātinalé mo e ngaahi mataʻifika ʻōtinalé. ʻOku totonu ke manatuʻi ʻeni ʻi hono fua ko ia ʻa e ngaahi vahaʻa taimi Fakatohitapu ʻi he fehoanaki mo e ngaahi founga fokotuʻu ʻaho ʻi onopōní. Ko e fakatātaá, ʻi he lave ki “hono tolungofulu ma fitu taʻu ʻo e nofo popula ʻa Sihoiakini ko e Tuʻi Siuta,” ko e foʻi lea “hono tolungofulu ma fitu” ko ha mataʻifika ʻōtinale ia. ʻOkú ne fakafofongaʻi ʻa e taʻu kakato ʻe 36 tānaki atu ki ai mo e ngaahi ʻaho, ngaahi uike, pe ngaahi māhina (ko e hā pē ʻa e taimi naʻe hope mai ʻaki mei he ngataʻanga ʻo e taʻu hono 36).—Sel. 52:31.
3 Ngaahi Taʻu ʻo e Pule Fakatuʻi mo e Pule Leʻoleʻo. ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki he ngaahi lēkooti Fakapuleʻanga ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo Siuta mo ʻIsilelí, pea pehē ki he ngaahi meʻa Fakapuleʻanga ʻa Pāpilone mo Pēsiá. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi puleʻanga ʻe fā ko ʻení, ko e fakahokohoko taimi Fakapuleʻangá naʻe lau totonu ia ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻunga-pule ʻa e ngaahi tuʻí, pea ko e founga lau tatau pē naʻe hoko mai ʻaki ʻi he Tohi Tapú. ʻOku faʻa ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e hingoa ʻo e tohi naʻe lave ki aí, ko e fakatātaá, “ʻi he Puka ʻo e Ngaue ʻa Solomone.” (1 Tuʻi 11:41) Ko e pule ʻa ha tuʻi ʻe kau ai ʻa e konga ko ha taʻu ʻo e pule leʻoleʻo, pea toki hoko mai ai ha ngaahi taʻu kakato ʻo e pule fakatuʻi. Ko e ngaahi taʻu ʻo e pule fakatuʻí ko e ngaahi taʻu fakaʻofisiale ia ʻi he tuʻunga-tuʻí pea naʻe māʻunga lau ia mei Nīsani ki Nīsani, pe mei he faʻahitaʻu failau ki he faʻahitaʻu failau. ʻI he taimi naʻe hoko ai ha tuʻi ki he taloní, ko e ngaahi māhina ʻoku hū vahaʻa ai kae ʻoua ke aʻu ki he māhina faʻahitaʻu failau hono hoko ko Nīsaní naʻe lau ia ko hono taʻu pule leʻoleʻo, lolotonga iá naʻá ne fakakakato pē ʻa e vahaʻa taimi pule fakatuʻi ʻo e tuʻunga-pule naʻá ne fetongí. Kae kehe, ko hono taimi pule fakatuʻi fakaʻofisialé ʻoʻona naʻe lau ia ʻo kamata ʻi Nīsani 1 hono hokó.
4 Ko ha fakatātā, ʻoku hā naʻe kamata pule ʻa Solomone ʻi ha taimi ki muʻa ʻi Nīsani ʻo e 1037 K.M., lolotonga ia naʻe kei moʻui pē ʻa Tēvita. Taimi siʻi pē mei ai, naʻe mate leva ʻa Tēvita. (1 Tuʻi 1:39, 40; 2:10) Kae kehe, ko e taʻu fakaʻosi ʻo e pule fakatuʻi ʻa Tēvitá naʻe hokohoko mai ia ʻo aʻu ki he faʻahitaʻu failau ʻo e 1037 K.M., naʻe kei lau pē ia ko e konga ʻo ʻene pule taʻu ʻe 40. Ko e konga taʻu, mei he kamata ʻo e pule ʻa Solomoné ʻo aʻu mai ki he faʻahitaʻu failau ʻo e 1037 K.M., ʻoku lave ki ai ko e taʻu pule leʻoleʻo ia ʻa Solomoné, pea heʻikai malava ke lau ia ko ha taʻu pule fakatuʻi maʻana, he naʻá ne kei fakakakato pē ʻa e vahaʻa taimi pule ʻa ʻene tamaí. Ko ia ai, ko e fuofua taʻu pule fakatuʻi kakato ʻa Solomoné naʻe ʻikai kamata ia kae ʻoua kuo aʻu mai ki Nīsani ʻo e 1037 K.M. (1 Tuʻi 2:12) Ne faai mai pē, ʻo lau ai ʻa e pule ʻa Solomone ko e tuʻí ko e taʻu pule fakatuʻi kakato ʻe 40. (1 Tuʻi 11:42) ʻI hono tauhi ʻa e ngaahi taʻu pule fakatuʻí ke mavahe mei he ngaahi taʻu ʻo e pule leʻoleʻó ʻi he founga ko ʻení, ʻoku malava ai ke fikaʻi totonu ʻa e fakahokohoko taimi ʻa e Tohi Tapú.a
LAU FAKAFOKI KI HE FAKATUPU ʻO ʻĀTAMÁ
5 Ko e Kamata mei he ʻAho Mahuʻinga. Ko e ʻaho mahuʻinga ki hono lau fakafoki ki he fakatupu ʻo ʻĀtamá ko e liua ko ia ʻe Kōlesi ʻa e haʻa tuʻi Pāpiloné, ʻi he 539 K.M.b Naʻe tuku atu ʻe Kōlesi ʻa ʻene tuʻutuʻuni ʻo e fakatauʻatāina ki he kau Siú ʻi he lolotonga ʻo hono ʻuluaki taʻú, ki muʻa ia ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 537 K.M. ʻOku fakamatala ʻe Esela 3:1 ʻo pehē, naʻe ʻi Selusalema ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí ʻi hono fitu ʻo e māhiná, ʻi Tisilī, ʻoku fehoanaki ia mo e konga ʻo Sepitema mo ʻOkatopa. Ko ia, ko e faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 537 K.M. ʻoku lau ko e ʻaho ia ʻo e toe fokotuʻu ʻo e lotu ʻa Sihová ʻi Selusalemá.
6 Ko e toe fokotuʻu ko ʻeni ʻo e lotu ʻa Sihová ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 537 K.M. naʻá ne fakaʻilongaʻi ʻa e ngataʻanga ʻo ha vahaʻa taimi fakaekikite. Ko e hā ʻa e vahaʻa taimi ko iá? Ko e lolotonga ia ʻo e “fitungofulu taʻu” ʻa ia ʻe “kaʻanga” ai ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá pea fekauʻaki mo iá naʻe toe pehē ʻe Sihova, “Ka kakato leva maʻa Papilone ʻa e fitungofuluʻi taʻu, te u aʻahi kiate kimoutolu, pea te u fakaai ʻeku talaʻofa kiate kimoutolu, ke fakafoki kimoutolu ki he potu ni.” (Sel. 25:11, 12; 29:10) Ko Taniela, ʻa ia naʻá ne maheni lelei mo e kikite ko ʻení, naʻe ngāue ʻo fehoanaki mo ia ʻi he fakaʻau atu ko ia ʻa e “fitungofuluʻi taʻu” ke ngatá. (Tan. 9:1-3) Ko e “fitungofuluʻi taʻu” ko ia naʻe ngata ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e taʻu 537 K.M. kuo pau pē naʻe kamata leva ia ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 607 K.M. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻá ʻa e meʻá ni. ʻOku fakamatala ʻa e Selemaia vahe 52 ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e ʻākoloʻi ʻo Selusalemá, ko e hū atu ʻa e kau Pāpiloné, pea mo hono puke ʻo Tuʻi Setekaia ʻi he 607 K.M. Pea, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he Selemaia vahe 52, veesi 12, “ʻi hono nima mahina, mo hono hongofulu ʻo e [ʻahó],” ʻa ia, ko e ʻaho hono hongofulu ʻo ʻEpí (fehoanaki mo e ngaahi konga ʻo Siulai mo ʻAokosí), naʻe tutu ai ʻe he kau Pāpiloné ʻa e temipalé mo e koló. Kae kehe, naʻe teʻeki ai ke hoko ʻeni ia ko e kamataʻanga ʻo e “fitungofuluʻi taʻu.” Ko e kiʻi toenga ʻo e tuʻunga-hau faka-Siú naʻe kei ʻi he tokotaha ko Ketalaia, ʻa ia naʻe fakanofo ʻe he tuʻi ʻo Pāpiloné ke hoko ko e kōvana ʻo e toenga ʻo e ngaahi kolo Siú. “ʻI hono fitu mahina,” naʻe fakapoongi ai ʻa Ketalaia mo e niʻihi kehe, ko ia naʻe hola leva ʻi he manavahē ʻa e toenga ʻo e kau Siú ki ʻIsipite. Pea ʻi ʻOkatopa 1, 607 K.M. pē nai, naʻe hoko ai ʻa e fonuá ʻi he ʻuhinga kakato ʻo “lala . . . ke kakato ha taʻu ʻe fitungofulu.”—2 Tuʻi 25:22-26; 2 Kal. 36:20, 21.
7 Mei he 607 K.M. ki he 997 K.M. Ko e fikaʻi fakaholomui ʻo e foʻi vahaʻa taimi ko ʻení mei he tō ʻa Selusalemá ki he taimi ʻo e vahevahe ʻo e puleʻangá hili ʻa e mate ʻa Solomoné ʻokú ne ʻomai ʻa e ngaahi faingataʻa lahi. Kae kehe, ko hano fakahoa ʻo e ngaahi pule ʻa e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsilelí pea mo ia ʻo Siutá ʻo hangē ko ia naʻe lēkooti ʻi he ʻUluaki mo e Ua Tuʻí ʻoku hā mai ai ko e foʻi vahaʻa taimi ko ʻení ʻoku feʻunga mo e taʻu ʻe 390. Ko e fakamoʻoni mālohi ko e fika totonú ʻení ko e kikite ko ia ʻa Isikeli 4:1-13. ʻOku fakahaaʻi ʻe he kikité ni ʻoku tuhu ia ki he taimi ʻe ʻākoloʻi ai ʻa Selusalemá pea taki pōpula mo hono kakaí ʻe he ngaahi puleʻangá, ʻa ia naʻe hoko ʻi he 607 K.M. Ko ia, ko e taʻu ʻe 40 ʻoku lāulea ki ai ʻi he tuʻunga ʻo Siutá naʻe ngata ia ʻi hono fakalala ʻa Selusalemá. Ko e taʻu ʻe 390 ʻoku lāulea ki ai ʻi he tuʻunga ʻo ʻIsilelí naʻe ʻikai ke ngata ia ʻi he taimi naʻe fakaʻauha ai ʻa Samēliá, he naʻe mahili fuoloa ia mei he taimi naʻe kikite ai ʻa ʻIsikelí, pea ʻoku tala mahino ʻe he kikité ʻoku tuhu ia ki he ʻākoloʻi mo hono fakaʻauha ʻo Selusalemá. Ko ia, ko e “kovi ʻa e fale ʻo Isileli,” naʻe ngata mo ia foki ʻi he 607 K.M. ʻI hono lau fakafoki mei he foʻi ʻaho ko ʻení, ʻoku tau ʻilo ai naʻe kamata ʻa e vahaʻa taimi ʻo e taʻu ʻe 390 ʻi he 997 K.M. ʻI he taʻu ko iá, hili ʻa e mate ʻa Solomoné, naʻe motu ai ʻa Selopoame mo e fale ʻo Tēvitá peá ne “fakateka . . . ʻa haʻa Isileli mei he muimui kia Sihova, ʻo ne oʻi kinautolu ke fai ha angahala lahi.”—2 Tuʻi 17:21.
8 Mei he 997 K.M. ki he 1513 K.M. Koeʻuhi ko e fakaʻosi ʻo e taʻu pule fakatuʻi kakato ʻe 40 ʻa Solomoné naʻe ngata ia ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 997 K.M., ʻoku hā ko ʻene ʻuluaki taʻu pule fakatuʻí kuo pau naʻe kamata ia ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1037 K.M. (1 Tuʻi 11:42) Ko e lēkooti Tohi Tapú, ʻi he 1 Tuʻi 6:1, ʻoku pehē ai naʻe kamata ʻe Solomone ke langa ʻa e fale ʻo Sihová ʻi Selusalema ʻi he māhina hono ua ʻo e taʻu hono fā ʻo ʻene pulé. ʻOku ʻuhinga leva ʻení ko e taʻu kakato ʻe tolu mo e māhina kakato ʻe taha ʻo ʻene pulé naʻe ʻosi atú, ʻo ʻomai ai kitautolu ki ʻEpeleli-Mē ʻo e 1034 K.M. ki he kamata hono langa ʻa e temipalé. Kae kehe, ʻoku fakahā ʻe he konga Tohi Tapu tatau ko e meʻá ni ko e toe “hono fangeau ma valungofulu taʻu [ia] hili ʻa e hu kituʻa ʻa haʻa Isileli mei Isipite.” Ko ia, ko hono 480 ko ha mataʻifika ʻōtinale ia, ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e taʻu kakato ʻe 479. Ko ia ai, ʻi hono tānaki ʻa e 479 ki he 1034 ʻokú ne ʻomai ʻa e foʻi ʻaho ko e 1513 K.M. ko e taʻu ia naʻe hū ai ki tuʻa ʻa ʻIsileli mei ʻIsipité. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he palakalafi 19 ʻo e Ako 2 ʻo pehē, mei he taʻu 1513 K.M., ko ʻĀpipi (Nīsani) naʻe lau ia ‘ko e ʻuluaki ʻi he ngaahi mahina ʻo e taʻú’ ki ʻIsileli (Eki. 12:2) pea ki muʻa aí naʻe fai ʻa e muimui ia ki ha taʻu naʻe kamata ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú, ʻaki ʻa e māhina ko Tisilī. ʻOku fakamatala ʻa e The New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge, 1957, Vol. 12, peesi 474: “Ko hono lau ʻa e ngaahi taʻu pule fakatuʻi ʻa e ngaahi tuʻí ʻoku makatuʻunga ia ʻi he taʻu ko ia naʻe kamata ʻi he faʻahitaʻu failaú, pea ʻoku huʻufataha ia mo e founga faka-Pāpilone ʻa ia naʻe hoko mai ai ʻení.” Pe ko fē taimi naʻe kamata ai ke ngāueʻaki ʻa e liliu ʻa e kamataʻanga ʻo e taʻú ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú ki he kamataʻanga ʻa e taʻú ʻi he faʻahitaʻu failaú ki he ngaahi vahaʻa taimi ʻo e taimi ʻi he Tohi Tapú, ʻe kau ʻi he meʻá ni ha mole pe maʻu mai ʻa e māhina ʻe ono ʻi hono lau ʻo e taimí.
9 Mei he 1513 K.M. ki he 1943 K.M. ʻI he Ekisoto 12:40, 41, ʻoku lēkooti ai ʻe Mōsese ʻo pehē ko e “nofo ʻa haʻa Isileli ʻa ia naʻa nau fai ʻi Isipite, ko e taʻu ʻe fangeau ma tolungofulu.” Mei he fakalea ʻi ʻolungá, ʻoku hā mahino mei ai naʻe ʻikai ko e “nofo” kotoa ʻeni ʻi ʻIsipite. Ko e foʻi vahaʻa taimi ia ko ʻení ʻoku kamataʻaki ʻa e kolosi ʻa ʻĒpalahame ʻi ʻIufaletesi ʻi heʻene fononga ki Kēnaní, ʻa ia ko e taimi ia naʻe fakahoko ai ʻa e fuakava ʻa Sihova mo ʻĒpalahamé. Ko e ʻuluaki taʻu ʻe 215 ʻo e “nofo” ko ʻení naʻe fai ia ʻi Kēnani, pea toki hoko leva ʻo nofo ʻi ʻIsipite ʻi he vahaʻa taimi lōloa tatau, ʻo aʻu ai ki he hoko ʻa ʻIsileli ʻo tauʻatāina kakato mei he pule faka-ʻIsipité mo e nofo fakaongoongó kotoa, ʻi he 1513 K.M.c Ko e fakamatala ʻi lalo ʻi he Ekisoto 12:40 ʻi he New World Translation ʻokú ne fakahaaʻi ai ko e Septuagint faka-Kalisí, ʻa ia ʻoku makatuʻunga ʻi ha konga tohi faka-Hepelū ʻoku motuʻa ange ia ʻi he Masoletí, ʻokú ne tānaki mai, ʻi he hili ʻa e foʻi lea “Isipite,” ʻa e ngaahi foʻi lea “pea ʻi he fonua ko Kēnaní.” ʻOku fai ʻe he Penitātusi faka-Samēliá ʻa e meʻa meimei tatau. Ko e Kaletia 3:17, ʻa ia ʻoku toe lave ai ki he taʻu ʻe 430, ʻokú ne fakapapauʻi mai ko e vahaʻa taimi ko ʻení naʻe kamataʻaki ia hono fakapapauʻi ʻa e fuakava kia ʻĒpalahamé, ʻi he taimi ko ia naʻe kolosi ai ʻa ʻĒpalahame ʻi ʻIufaletesi ʻi heʻene fononga ki Kēnaní. Ko ia ai, naʻe hoko ʻeni ʻi he 1943 K.M., ʻi he taimi naʻe taʻu 75 ai ʻa ʻĒpalahamé.—Sen. 12:4.
10 Ko e toe fakamoʻoni ʻe taha ʻoku poupou ki he fakamatala ʻi ʻolungá: ʻI he Ngāue 7:6 ʻoku lave ai ki he hako ʻo ʻĒpalahamé ʻo pehē naʻe ngaohikoviʻi ʻi he taʻu ʻe 400. Koeʻuhi naʻe toʻo atu ʻe Sihova ʻa e ngaohikoviʻi ʻe ʻIsipité ʻi he 1513 K.M., ko e kamataʻanga ʻo e ngaohikoviʻí kuo pau pē naʻe hoko ia ʻi he 1913 K.M. Ko e hili ʻeni ʻa e taʻu ʻe nima mei hono fanauʻi ʻo ʻAisaké pea ʻoku fehoanaki ia mo e “manuki” ʻa ʻIsimeʻeli kia ʻAisake ʻi he taimi ʻo hono mavaé.—Sen. 15:13; 21:8, 9.
11 Mei he 1943 K.M. ki he 2370 K.M. Kuo tau lāuʻilo naʻe taʻu 75 ʻa ʻĒpalahame ʻi he taimi naʻá ne hū ai ki Kēnani ʻi he 1943 K.M. ʻOku lava leva he taimí ni ke fikaʻi ʻa e tukuʻau mai ʻa e taimí ʻo toe mamaʻo atu ki mui, ki he ngaahi ʻaho ʻo Noá. ʻOku fai ʻeni ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi vahaʻa taimi ʻoku tokonaki mai kiate kitautolu ʻi he Senesi 11:10 ki he 12:4. Ko e lau taimi ko ʻení, ʻa ia ʻokú ne ʻomai ha fakakātoa ko e taʻu ʻe 427, ʻoku peheni ia:
Mei he kamataʻanga ʻo e
Lōvaí ki he fāʻeleʻi ʻo ʻĀfakisaté taʻu ʻe 2
Pea ki he fāʻeleʻi ʻo Salá “ 35
Ki he fāʻeleʻi ʻo ʻĪpelá “ 30
Ki he fāʻeleʻi ʻo Pelekí “ 34
Ki he fāʻeleʻi ʻo Leʻú “ 30
Ki he fāʻeleʻi ʻo Sēlukí “ 32
Ki he fāʻeleʻi ʻo Nēhoá “ 30
Ki he fāʻeleʻi ʻo Telá “ 29
Ki he mate ʻa Telá, ʻi he taimi
naʻe taʻu 75 ai ʻa ʻĒpalahamé “ 205
Fakakātoa taʻu ʻe 427
ʻI hono tānaki ʻa e taʻu ʻe 427 ki he 1943 K.M. ʻokú ne ʻomai kitautolu ki he 2370 K.M. Ko ia, ʻoku fakahaaʻi ʻe he taimi-tēpile ʻa e Tohi Tapú ko e Lōvai ʻo e ʻaho ʻo Noá naʻe kamata ia ʻi he 2370 K.M.
12 Mei he 2370 K.M. ki he 4026 K.M. ʻI he kei hoko atu ai pē ʻa e ʻalu ʻo toe mamaʻo atu ki mui ʻi he tukuʻau mai ʻa e taimí, ʻoku tau ʻilo ai ʻoku fokotuʻu ʻaho ʻe he Tohi Tapú ʻa e vahaʻa taimi mei he Lōvaí ʻo faai atu ki he fakatupu ʻo ʻĀtamá. ʻOku fakapapauʻi ʻeni ʻe he Senesi 5:3-29 mo e 7:6, 11. ʻOku toʻotoʻo konga lalahi ʻa e lau ʻo e taimí ʻi lalo:
Mei he fakatupu ʻo ʻĀtamá
ki he fāʻeleʻi ʻo Setí taʻu ʻe 130
Pea ki he fāʻeleʻi ʻo ʻĪnosí “ 105
Ki he fāʻeleʻi ʻo Keinaní “ 90
Ki he fāʻeleʻi ʻo Mahālalelí “ 70
Ki he fāʻeleʻi ʻo Sēletí “ 65
Ki he fāʻeleʻi ʻo ʻĪnoké “ 162
Ki he fāʻeleʻi ʻo Mētuiselá “ 65
Ki he fāʻeleʻi ʻo Lēmekí “ 187
Ki he fāʻeleʻi ʻo Noá “ 182
Ki he Lōvaí “ 600
Fakakātoa taʻu ʻe 1,656
ʻI hono tānaki ʻa e taʻu ʻe 1,656 ki heʻetau foʻi ʻaho ki muʻá ko e 2370 K.M., ʻoku tau aʻu ai ki he 4026 K.M. ki he fakatupu ʻo ʻĀtamá, ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú nai, koeʻuhi naʻe kamata ʻa e taʻú ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú ʻi he ngaahi tohi-māhina motuʻa tahá.
13 Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e meʻá ni ki he ʻaho ní? Ko e ʻuluaki pulusinga ʻo e tohi “All Scripture Is Inspired of God and Beneficial,” naʻe pulusi ʻi he 1963, naʻe fakahā ai: “ʻOku ʻuhinga leva ʻení, ʻi he aʻu mai ki he 1963 ne tau faai mai ai ʻi he taʻu ʻe 5,988 ʻo aʻu mai ki he ‘ʻaho’ ʻa ia kuo fai ʻe Sihova ‘ʻene mālōlō ai mei heʻene ngaue kotoa pe’? (Sen. 2:3) ʻIkai, he ko e fakatupu ʻo ʻĀtamá ʻoku ʻikai fehoanaki ia mo e kamataʻanga ʻo e ʻaho mālōlō ʻo Sihová. ʻI he hili hono fakatupu ʻo ʻĀtamá, pea kei ʻi loto pē ʻi he ʻaho fakaefakatupu hono onó, ʻoku hā naʻe toe fakatupu pē ʻe Sihova ʻa e fanga manu totolo mo e fanga manupuna. Pehē foki, naʻá ne ʻai ʻa ʻĀtama ke ne fakahingoa ʻa e fanga manú, ʻa ia ʻe fiemaʻu ki ai ʻa e taimi, peá ne hoko atu leva ke fakatupu ʻa ʻIvi. (Sen. 2:18-22; sio foki ki he NW, 1953 Pulusinga, fakamatala ʻi lalo ʻi he Sen 3:v. 19) Pe ko e hā pē ʻa e taimi naʻe ʻosi atu ʻi he vahaʻa ʻo e fakatupu ʻo ʻĀtamá pea mo e ngataʻanga ʻo e ‘ʻaho hono onó’ kuo pau ke kole ia mei he taʻu ʻe 5,988 koeʻuhi ke maʻu ai ʻa e lōloa totonu ʻo e taimi mei he kamataʻanga ʻo e ‘ʻaho hono fitú’ ʻo aʻu mai ki he [1963]. ʻOku ʻikai lelei ke ngāueʻaki ʻa e fakahokohoko taimi ʻa e Tohi Tapú ke fakamahalo ʻaki ki he ngaahi foʻi ʻaho ʻoku kei tuʻu ia mei he kahaʻú ʻi he tukuʻau mai ʻa e taimí.—Mt. 24:36.”d
14 Fēfē ʻa e ngaahi taukaveʻi fakasaienisi ʻo pehē kuo ʻi he māmaní ʻa e tangatá ia he taʻu ʻe laui kilu pe naʻa mo e laui miliona? ʻOku hala ʻatā ha taha ʻo kinautolu ʻe lava ke fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi lēkooti tohinima mei he ngaahi muʻaki taimi ko ē, ʻo hangē ko e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Tohi Tapú. Ko e ngaahi foʻi ʻaho angakehe ʻaupito ʻoku ʻomai ki he “tangata tupuʻá” ʻoku fakatuʻunga ia ʻi he ngaahi fakamahalo ʻoku ʻikai lava ke fakamoʻoniʻi. Ko hono moʻoní, ko e hisitōlia fakaemāmani alafalalaʻangá, fakataha mo hono fakahokohoko taimí, ʻoku fakalōloa ia ki mui ʻi ha taʻu pē ʻe laui afe siʻi. Kuo fou mai ʻa e foʻi māmaní ia ʻi he ngaahi liliu lahi mo e ngaahi fetongi lahi, hangē ko e Lōvai ʻi māmani lahi ʻi he ʻaho ʻo Noá, ʻa ia naʻá ne fakamovete lahi ai ʻa e ʻotu maká mo e fakatahatahaʻanga ʻo e ngaahi meʻa fakaeonoʻahó, ʻo ʻai ai ha faʻahinga fakamatala fakasaienisi pē ki he ngaahi ʻaho ki muʻa he Lōvaí ke mātuʻaki fakamahalo.e ʻI hono kehe ʻaupito mei he kotoa ʻo e ngaahi fakamatala fakamahalo fepakipakí mo e ngaahi lau fakafuofua ʻa e tangatá, ʻoku fakamānako ʻa e Tohi Tapú ki he fakaʻuhinga ʻi heʻene fakamatala hangatonu, fehoanakimālie mo e tupuʻanga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá pea mo ʻene hisitōlia kuo hiki fakalelei fekauʻaki mo e kakai fili ʻa Sihová.
15 Ko e ako ʻo e Tohi Tapú pea mo e fakalaulauloto atu ki he ngaahi ngāue ʻa e Tokotaha Tauhi-Taimi Lahí, ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ʻoku totonu ke ne ʻai kitautolu ke tau ongoʻi anga-fakatōkilalo ʻaupito. ʻOku siʻisiʻi moʻoni ʻa e tangata matengofuá ʻi hono fakahoa atu ki he ʻOtua māfimafi aoniú, ʻa ia ko ʻene ngāue kāfakafa ʻo e fakatupú, naʻe fakahoko he ngaahi afeʻi taʻu taʻefaʻalaua kuo maliu atú, ʻoku mātuʻaki fakahaaʻi faingofua pē ʻi he konga Tohi Tapú: “ʻI he kamataʻanga naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua ʻa e ngaahi langi mo mamani.”—Sen. 1:1.
NOFOʻANGA FAKAEMĀMANI ʻO SĪSUÚ
16 ʻOku hā naʻe hiki ʻa e ngaahi fakamatala fakamānavaʻi ʻe fā ʻo e moʻui fakaemāmani ʻa Sīsuú ʻi he hokohoko ko ʻení: Mātiu (41 T.S. n.), Luke (56-58 T.S. n.), Maake (60-65 T.S. n.), mo Sione (98 T.S. n.). Hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻi he ako ki muʻá, ʻi hono ngāueʻaki ʻa e fakamatala ʻi he Luke 3:1-3 fakataha mo e ʻaho ko e 14 T.S. ki he kamata ʻa e pule ʻa Taipiliō Sisá, ʻoku tau aʻu ai ki he 29 T.S. ko e kamataʻanga ia ʻo e ngāue fakafaifekau ʻiloa ʻa Sīsū ʻi he māmani ko ení. Neongo ko e ngaahi meʻa ʻi he Mātiú ʻoku ʻikai ke muimui maʻu pē ʻi he hokohoko fakaefakahokohoko taimí, ʻi he tuʻunga lahi tahá ʻoku hā ʻoku ʻomai ʻa e fakahokohoko moʻoni ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe hokó ʻe he ngaahi tohi ʻe tolu kehe ko ē. ʻOku fakanounou ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he saati fekauʻaki mo iá. ʻE fakatokangaʻi ai ko e fakamatala ʻa Sioné, ʻa ia naʻe tohi ia laka hake ʻi he taʻu ʻe 30 hili ʻa e tohi fakamuimui ʻa e toko tolu ko ē, ʻokú ne fakakakato ʻa e ngaahi meʻa tefito naʻe liʻaki ʻi he hisitōliá ʻa ia naʻe ʻikai lave ki ai ʻa e niʻihi ko ē. ʻOku taau ke fakatokangaʻi tautefito ki he lave mahino ʻa Sione ki he Pāsova ʻe fā ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū ʻi he māmaní, ʻa ia ʻokú ne fakapapauʻi mai ha ngāue fakafaifekau taʻu ʻe tolu mo e konga, naʻe ngata ʻi he 33 T.S.f—Sione 2:13; 5:1; 6:4; 12:1; mo e 13:1.
17 Ko e pekia ʻa Sīsū ʻi he 33 T.S. ʻoku toe fakapapauʻi ia ʻe he fakamoʻoni kehe. Fakatatau ki he Lao ʻa Mōsesé, naʻe hoko maʻu pē ʻa Nīsani 15 ko ha Sāpate makehe tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ʻaho naʻe tō aí. Kapau naʻe feʻungatonu ia mo e Sāpate anga-mahení, pea naʻe hoko leva ʻa e ʻaho ko iá ʻo ʻiloa ko ha Sāpate “lahi,” pea ʻoku fakahā ʻe he Sione 19:31 ko ha Sāpate pehē naʻe hoko mai ʻi he ʻaho ʻo e pekia ʻa Sīsuú, ʻa ia ko ha Falaite. Pea naʻe ʻikai ʻi he 31 pe 32 ka ʻi he 33 T.S. pē naʻe tō ai ʻa hono 14 ʻo Nīsaní ʻi ha Falaite. Ko ia ai, kuo pau pē ko Nīsani 14, 33 T.S., naʻe pekia ai ʻa Sīsuú.g
18 Ko e “Uike” Hono 70, 29-36 T.S. Ko e ngaahi tafaʻaki ʻo e taimi ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsuú ʻoku toe lāulea ki ai ʻa e Taniela 9:24-27, ʻa ia ʻoku tomuʻa tala ai ʻa e vahaʻa taimi ko e uike ʻe 69 ʻo e ngaahi taʻu (taʻu ʻe 483) “mei he ʻalu atu ʻa e fekau ke fokotuʻu foʻou mo langa ʻa Selusalema, ʻo aʻu kia Misaia ko e ʻEiki.” Fakatatau ki he Nehemaia 2:1-8, naʻe ʻalu atu ʻa e leá ni “ʻi hono uofulu taʻu ʻo Kingi Atasease,” tuʻi ʻo Pēsiá. Naʻe kamata ʻe ʻAtasease ʻene pulé ʻanefē? Ko ʻene tamaí pea ko ia naʻá ne fetongí, ʻa Sease, naʻe mate ia ʻi he konga ki mui ʻo e 475 K.M. Ko e taʻu pule leʻoleʻo ʻa ʻAtaseasé naʻe kamata ia ʻi he 475 K.M., pea ʻoku poupouʻi ʻeni ʻe he fakamoʻoni mālohi mei he ngaahi maʻuʻanga fakamatala faka-Kalisi, Pēsia, mo Pāpilone. Ko e fakatātaá, ko e faihisitōlia Kalisi ko Tusitaite (ʻa ia naʻá ne maʻu ʻa e ongoongoa ʻi heʻene fakamatala totonú) ʻokú ne tohi fekauʻaki mo e hola ʻa e tangata Kalisi politiki ko Tēmisitōkolo ki Pēsia ʻi he taimi naʻe “toki hoko ai ki he taloní” ʻa ʻAtaseasé. Ko e faihisitōlia Kalisi ʻe taha ʻo e ʻuluaki senituli K.M., ko Tiotolasi Sikulasi, ʻokú ne ʻai ke tau malava ʻo fokotuʻu ʻa e ʻaho ʻo e mate ʻa Tēmisitōkoló ko e 471/470 K.M. ʻI he hili ʻene hola mei hono fonuá, naʻe kole ʻe Tēmisitōkolo ha ngofua meia ʻAtasease ke ne ako ai ki he lea faka-Pēsiá he taʻu ʻe taha ki muʻa ke ne hā ʻi hono ʻaó, ʻa ia naʻe fakahoko ia. Ko ia, ko e nofo ʻa Tēmisitōkolo ʻi Pēsiá kuo pau naʻe ʻikai toe tōmui ange ʻi he 472 K.M., pea ko ʻene tūʻuta ki aí ʻoku ʻuhinga lelei nai ke pehē ko e 473 K.M. ʻI he taimi ko iá naʻe “toki hoko ai ki he taloní” ʻa ʻAtasease.h
19 Ko ia, ko “hono uofulu taʻu ʻo Kingi Atasease” ko e 455 K.M. ʻI hono lau ʻa e taʻu ʻe 483 (“uike” ʻe 69) mei aí, pea manatuʻi naʻe ʻikai ha taʻu noa ia ʻi he kolosi mai ki Hotau Kuongá, ʻoku tau aʻu ai ki he 29 T.S. ki he hā ʻa e “Misaia ko e ʻEiki.” Naʻe hoko ʻa Sīsū ko e Mīsaiá ʻi he taimi naʻe papitaiso ai ia pea pani ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e taʻu ko iá. ʻOku toe fakahaaʻi ʻe he kikité “ʻi he vaeua ʻo e uike [hono fitungofulú] ko ia te ne fakangata ʻa e feilaulau toto mo e feilaulau kehe.” Naʻe hoko ʻeni ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa e ngaahi feilaulau faka-Siu tuʻu fakaefakatātaá ʻo mole honau mahuʻingá koeʻuhi ko e feilaulau ʻe Sīsū ʻa ia tonú. Ko e “vaeua” ʻo e “uike” ko ʻeni ʻo e ngaahi taʻú ʻokú ne ʻave kitautolu ʻi he taʻu ʻe tolu mo e konga ki he faʻahitaʻu failau ʻo e 33 T.S., ʻa ia naʻe tāmateʻi ai ʻa Sīsuú. Kae kehe, “te ne navei ʻa e kovinanite ki ha tokolahi” ʻi he foʻi uike hono 70 fakakātoa. ʻOku fakahaaʻi heni ʻa e hōifua makehe ʻa Sihova ke hokohoko atu mo e kau Siú he lolotonga ʻa e taʻu ʻe fitu mei he 29 T.S. ki he 36 T.S. ʻA ia, naʻe toki fakaava ai ʻa e matapā ki he kau Senitaile taʻekamú ke nau hoko ko e kau ʻIsileli fakalaumālie, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he tafoki ʻa Koliniusi ʻi he 36 T.S.i—Ng. 10:30-33, 44-48; 11:1.
KO HONO LAU ʻA E NGAAHI TAʻÚ ʻI HE TAIMI ʻO E KAU ʻAPOSITOLÓ
20 Vahaʻa ʻo e 33 T.S. mo e 49 T.S. ʻOku lava nai ke tali ʻa e taʻu 44 T.S. ko ha foʻi ʻaho mahuʻinga ia ki he foʻi vahaʻa taimi ko ʻení. Fakatatau kia Siosifasi (Jewish Antiquities, XIX, 351 [viii, 2]), naʻe pule ʻa Hēlota ʻAkilipa I ʻi he taʻu ʻe tolu hili ʻa e pule leʻoleʻo ʻa ʻEmipola Kāloti ʻo Lomá (ʻi he 41 T.S.). ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakamoʻoni fakahisitōliá ko e Hēlota ko ʻení naʻe mate ia ʻi he 44 T.S.j ʻI he vakai he taimí ni ki he lēkooti ʻa e Tohi Tapú, ʻoku tau ʻilo ai ʻi he ki muʻa siʻi pē he mate ʻa Hēlotá naʻe kikite ai ʻa ʻAkapusi “ʻi he haʻelea ia ʻe he Laumālie” ʻo kau ki ha honge lahi ʻe hoko mai, ʻa ia naʻe tāmateʻi heletā ai ʻa e ʻapositolo ko Sēmisí, pea naʻe tuku pilīsone ai ʻa Pita (ʻi he taimi Pāsová) pea naʻe tukuange fakaemana ia. Ko e kātoa ʻo e ngaahi meʻá ni naʻe hoko kotoa nai ʻi he 44 T.S.—Ng. 11:27, 28; 12:1-11, 20-23.
21 Ko e honge naʻe tomuʻa talá naʻe hoko mai ia ʻi he 46 T.S. nai. Ko ia, kuo pau pē ko e taimi leva nai ʻeni, naʻe hanga ai ʻe Paula mo Panepasa ʻo ‘fakahoko ʻa e ngāue tokoni ʻi Selusalemá.’ (Ng. 12:25, NW) ʻI he hili ʻa e foki ki ʻAniteoke Sīliá, naʻe vaheʻi ai kinaua ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke na fai ʻa e ʻuluaki fononga fakamisinalé, ʻa ia naʻe ʻosiki ai ʻa Saipalo mo e ngaahi kolo mo e ngaahi vahefonua lahi ʻo ʻĒsia Mainá.k Naʻe lele nai ʻeni mei he faʻahitaʻu failau ʻo e 47 T.S. ki he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 48 T.S., fakataha mo e faʻahitaʻu momoko ʻe taha ʻi ʻĒsia Maina. ʻOku hā naʻe fakamoleki ʻe Paula ʻa e faʻahitaʻu momoko hono hokó ʻi ʻAniteoke Sīlia, pea ʻoku ʻomai ai heni kitautolu ki he faʻahitaʻu failau ʻo e 49 T.S.—Ng. 13:1–14:28.
22 Ko e lēkooti ʻi he Kaletia vahe 1 mo e 2 ʻoku hā ʻoku felāveʻi ia mo e fakahokohoko taimi ko ʻení. ʻOku lave ai heni ʻa Paula ki hono fai ʻo e ongo foʻi ʻaʻahi makehe ki Selusalema ʻi he hili ʻene tafokí, ko e taha ʻi he “hili ʻa e taʻu ʻe tolu” pea ko e taha ʻi he “ʻosi ai pe ʻa e taʻu hongofulu ma fa.” (Kal. 1:17, 18; 2:1) Kapau ʻe ʻai ʻa e ongo foʻi vahaʻa taimi ko ʻení ke ʻōtinale, ʻo fakatatau ki he ʻulungaanga fakafonua ʻo e ʻaho ko iá, pea kapau ko e tafoki ʻa Paulá naʻe hoko tōmuʻa pē ʻi he taimi ʻo e kau ʻapositoló, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahā ʻe he lēkōtí, tā te tau lau hokohoko nai ʻa e taʻu ʻe 3 mo e taʻu ʻe 14 ko e 34-36 T.S. mo e 36-49 T.S.
23 Ko e ʻaʻahi hono ua ʻa Paula ki Selusalema ʻoku lave ki ai ʻi he Kaletiá ʻoku hangē naʻe fekauʻaki ia mo e fekīhiaki ʻi he kamú, he naʻa mo Taitusi ʻa ia naʻe fononga mo Paulá ʻoku pehē naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke kamu. Kapau ʻoku fehoanaki ʻeni mo e ʻaʻahi ke maʻu mai ʻa e tuʻutuʻuni ki he kamú ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Ngāue 15:1-35, tā ʻoku feʻungamālie leva ʻa e tō ʻa e 49 T.S. ʻi he vahaʻa ʻo e fononga fakamisinale ʻuluaki mo hono ua ʻa Paulá. ʻIkai ngata aí, fakatatau ki he Kaletia 2:1-10, naʻe ngāueʻaki ʻe Paula ʻa e taimi ko ʻení ke fokotuʻu ki he ʻao ʻo e “kau tuʻukimuʻa” ʻo e fakatahaʻanga Selusalemá ʻa e ongoongo lelei naʻá ne malangaʻakí, ‘naʻa ʻiloange ʻe iku noa ʻa e lele kuó ne faí.’ Ko e meʻa totonu ia te ne faí ʻi hono līpooti kiate kinautolu ʻi he hili pē ʻa ʻene fuofua fononga fakamisinalé. Naʻe fai ʻe Paula ʻa e ʻaʻahi ko ʻeni ki Selusalemá “ʻi he funga ʻo ha fekau mei he taʻehamai.”
24 Fononga Fakamisinale Hono Ua ʻa Paulá, 49-52 T.S. n. ʻI he hili ʻa ʻene foki mei Selusalemá, naʻe fakamoleki ai ʻe Paula ha taimi ʻi ʻAniteoke Sīlia; ko ia ai, kuo pau pē ʻi he faai atu ʻa e faʻahitaʻu māfana ʻo e 49 T.S. naʻá ne mavahe ai mei ai ʻi heʻene fononga hono uá. (Ng. 15:35, 36) Naʻe lahi ange ʻa e fononga ia ko ʻení ʻi he ʻuluakí pea naʻe fiemaʻu ia heni ke ne ʻi he faʻahitaʻu momokó ʻi ʻĒsia Maina. Naʻe hangehangē ko e faʻahitaʻu failau ʻo e 50 T.S. naʻá ne tali ai ʻa e ui ki Masitōniá peá ne kolosi atu ai ki ʻIulope. Pea, naʻá ne malanga leva mo fokotuʻu ʻa e ngaahi fakatahaʻanga foʻou ʻi Filipai, Tesalonaika, Pēlea, mo ʻAtenisi. Naʻe aʻu mai ai heni ki Kolinitō, ʻi he vahefonua ʻo ʻĀkeiá, ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 50 T.S., hili ia hono fai ha fononga ʻi he meimei kilomita nai ʻe 2,090, ʻo meimei ko e lue lalo pē. (Ng. 16:9, 11, 12; 17:1, 2, 10, 11, 15, 16; 18:1) Fakatatau ki he Ngāue 18:11, naʻe nofo ai ʻa Paula ʻi he māhina ʻe 18, ʻo ʻomai ai kitautolu ki he konga ki muʻa ʻo e 52 T.S. ʻI he ngata ʻa e faʻahitaʻu momokó, naʻe lava leva ʻa Paula ke folau ki Sesalia, ʻo fou atu ʻi ʻEfesō. ʻI he hili ʻene ʻalu hake ke feʻiloaki mo e fakatahaʻangá, ʻoku hangehangē ʻi Selusalemá, naʻá ne aʻu mai ai ki hono nofoʻanga tefitó ki ʻAniteoke Sīlia, ʻi he faʻahitaʻu māfana nai ʻo e 52 T.S.l—Ng. 18:12-22.
25 ʻOku poupouʻi ʻe he ngaahi ʻilo fakaʻāsiolokí ʻa e 50-52 T.S. ko e ngaahi ʻaho ia ʻo e ʻuluaki ʻaʻahi ʻa Paula ki Kolinitoó. Ko ha konga ʻeni ʻo ha lea naʻe tohitongi, ko ha tuʻutuʻuni meia ʻEmipola Kāloti Sisa ki he kau Telifia ʻo Kalisí, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi leá ni “[Luciasi Su]niasi, Kalio, . . . kōvana Lomá.” ʻOku tui fakalūkufua ʻa e kau faihisitōliá ko e fika 26, ʻa ia ʻoku toe hā mo ia ʻi he konga tohí, ʻoku ʻuhinga ia ki hono fakahīkihikiʻi ʻo Kāloti heʻene hoko ko e ʻemipola ʻi hono tuʻo 26. ʻOku fakahā ʻe he ngaahi tohitongi kehe naʻe fakahīkihikiʻi ʻa Kāloti ʻi hono tuʻo 27 ʻene hoko ko e ʻemipolá ki muʻa ʻi ʻAokosi 1, 52 T.S. Ko e vahaʻa taimi ʻo e kōvana Lomá naʻe lele ia ʻi he foʻi taʻu ʻe taha, ʻo kamata ʻi he kamataʻanga ʻo e faʻahitaʻu māfaná. Ko ia, ko e taʻu naʻe hoko ai ʻa Kalio ko e kōvana Loma ʻo ʻĀkeiá ʻoku hā naʻe lele ia mei he faʻahitaʻu māfana ʻo e 51 T.S. ki he faʻahitaʻu māfana ʻo e 52 T.S. “Pea lolotonga naʻe kovana ʻa Kalio ʻi Akeia, naʻe kautaha ʻa e kakai Siu, ʻo nau tuʻu ke lolomi ʻa Paula, ʻo nau taki ia ki he fakamāuʻanga.” ʻI he hili hono fakatauʻatāinaʻi ʻe Kalio ʻa Paulá, naʻe nofo atu ʻa e ʻapositoló “ʻo fuofuoloa,” peá ne toki folau ki Sīlia. (Ng. 18:11, 12, 17, 18) Kātoa ʻa e ngaahi meʻá ni ʻoku hā ʻoku nau fakapapauʻi ʻa e faʻahitaʻu failau ʻo e 52 T.S. ko e fakamulituku ia ʻo e nofo māhina ʻe 18 ʻa Paula ʻi Kolinitoó. Ko e toe meʻa fakaʻilongaʻi taimi ʻe taha ʻoku maʻu ia ʻi he fakamatala ʻo pehē ʻi he aʻu ko ia ʻa Paula ki Kolinitoó, naʻá ne “ʻilo ai ha motuʻa Siu naʻe hingoa ko Akuila naʻe tupu ʻi Ponito; kuo ne toki haʻu mei Itali mo Pisila ko hono uaifi, koeʻuhi kuo [tuʻutuʻuni] ʻe Kaloti ke hiki ʻae Siu kotoa pe mei Loma.” (Ng. 18:2) Fakatatau ki he faihisitōlia ko Pauliasi ʻOlosiasi, ʻo e konga ki muʻa ʻo e senituli hono nimá, ko e tuʻutuʻuni kapusi ko ʻení naʻe fai ia ʻi he taʻu hono hiva ʻo Kālotí, ʻa ia, ʻi he 49 T.S. pe ʻi he konga ki muʻa ʻo e 50 T.S. Ko ia ai, naʻe malava ke aʻu ʻa ʻAkuila mo Pīsila ki Kolinitō ʻi ha taimi ki muʻa ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e taʻu ko iá, ʻo lava ai ʻa e nofo ʻa Paula ʻi ai mei he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 50 T.S. ki he faʻahitaʻu failau ʻo e 52 T.S.a
26 Fononga Fakamisinale Hono Tolu ʻa Paulá, 52-56 T.S. n. Hili ʻa e vahaʻa taimi “fuofuoloa” ʻene ʻi ʻAniteoke Sīliá, naʻe toe fononga ʻa Paula ki ʻĒsia Maina, pea ʻoku hangehangē naʻá ne aʻu ki ʻEfesō ʻi he faʻahitaʻu momoko ʻo e 52-53 T.S. (Ng. 18:23; 19:1) Naʻe nofo ai ʻa Paula ʻi he “mahina ʻe tolu” pea toki “taʻu ua” ʻi he faiako ʻi ʻEfesoó, pea ʻi he hili ʻení naʻá ne mavahe leva ki Masitōnia. (Ng. 19:8-10) Ki mui ai, naʻá ne fakamanatu ki he kau ʻovasia mei ʻEfesoó naʻá ne ngāue ʻiate kinautolu he “taʻu ʻe tolu,” ka ko ha fika fakaofiofi pē nai ʻeni. (Ng. 20:31) ʻOku hā naʻe mavahe ʻa Paula mei ʻEfesō ʻi he hili ʻa e “ʻAho Penitekosi” ʻi he konga ki muʻa ʻo e 55 T.S., ʻo fononga atu ʻi he vahaʻa kotoa ko iá ki Kolinitō, Kalisi, ke nofo ai he māhina ʻe tolu ʻo e faʻahitaʻu momokó. Naʻá ne toki foki fakatokelau ʻo aʻu ki Filipai ʻi he taimi Pāsova ʻo e 56 T.S. Naʻá ne folau mei ai ʻo fou ʻi Taloasi mo Mileto ki Sesalia pea fononga hake ai ki Selusalema, ʻo aʻu ki ai ʻi he Penitekosi ʻo e 56 T.S.b—1Ko 16:5-8; Ng. 20:1-3, 6, 15, 16; 21:8, 15-17.
27 Ko e Ngaahi Taʻu Fakaʻosiʻosí, 56-100 T.S. Naʻe hili pē ha taimi siʻi mei heʻene aʻu ki Selusalemá pea puke pōpula ai ʻa Paulá. Naʻe ʻave ia ki Sesalia ʻo tuku pōpula ai he taʻu ʻe ua, ʻo aʻu ki hono fetongi ʻo Filike ʻe Fesito ʻi he tuʻunga ko e kōvaná. (Ng. 21:33; 23:23-35; 24:27) Ko e ʻaho ʻo e tūʻuta ʻa Fesitó pea mo e mavahe ki mui mai ai ʻa Paula ki Lomá ʻoku hā naʻe hoko ia ʻi he 58 T.S.c ʻI he hili ʻa e ngoto ʻa Paula ʻi he vaká mo ʻene ʻi he faʻahitaʻu momoko ʻi Mēlitá, naʻe kakato ʻa e fonongá ʻi he 59 T.S. nai, pea ʻoku fakahā ʻe he lēkōtí naʻá ne nofo pōpula ai pē ʻi Loma, ʻo malanga mo faiako, he vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe ua, pe aʻu mai ki he 61 T.S. nai.—Ng. 27:1; 28:1, 11, 16, 30, 31.
28 Neongo ʻoku ʻave kitautolu ʻe he lēkooti fakahisitōlia ʻa Ngāué ʻo ʻikai toe mamaʻo atu mei he meʻá ni, ko e ngaahi meʻa ʻoku hā maí naʻe tukuange ʻa Paula pea hokohoko atu ʻene ngāue fakamisinalé, ʻo fononga ki Kēliti, Kalisi, mo Masitōnia. ʻOku ʻikai ʻilo ia pe naʻá ne aʻu ki Sipeini. ʻOku ngalingali naʻe tofanga ʻa Paula ʻi he mate fakamāʻata ʻi he nima ʻo Neló ʻi he hili pē ha taimi siʻi mei hono tuku pōpula fakamuimui ia ʻi Loma ʻi he 65 T.S. nai. ʻOku ʻomai ʻe he hisitōlia fakaemāmaní ʻa Siulai ʻo e 64 T.S. ko e ʻaho ia ʻo e vela lahi ʻi Lomá, pea hili iá naʻe hoko hono fakatangaʻi ʻe Nelo ʻa e kau Kalisitiané. Ko hono tuku pōpula “kīʻi” ʻo Paula pea fakapoongi hili iá ʻoku feʻungamālie totonu ia mo e foʻi vahaʻa taimi ko ʻení.—2 Tim. 1:16; 4:6, 7.
29 Ko e ngaahi tohi ʻe nima naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Sioné naʻe hiki ia ʻi he ngataʻanga ʻo ha taimi ʻo e fakatanga naʻe fai ʻe ʻEmipola Tomitiani. ʻOku pehē naʻá ne tōʻonga hangē ha tangata fakaseselé he lolotonga ʻa e taʻu ʻe tolu fakamuimui ʻo ʻene pulé, ʻa ia naʻe lele mei he 81-96 T.S. Naʻe hiki ʻe Sione ʻa e Fakahaá, ʻi he 96 T.S. nai he lolotonga hono fakaheeʻi ʻi he motu ko Pātimosí.d Ko ʻene Kōsipelí mo e ngaahi tohi ʻe tolú naʻe toki fai ia mei ʻEfesō pe ofi ki ai hili hono tukuangé, pea ko e fakamuimui taha ko ʻeni ʻo e kau ʻapositoló naʻe mate ia ʻi he 100 T.S. nai.
30 Ko ia ai, ʻoku hā ʻi hono fakahoa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e hisitōlia fakaemāmaní mo e fakahokohoko taimi mo e kikite ʻi loto ʻi he Tohi Tapú, ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Tohi Tapú ʻo toe mahino ange ʻi he tukuʻau mai ʻa e taimí. Ko e fehoanakimālie ʻa e fakahokohoko taimi ʻa e Tohi Tapú ʻokú ne fakalahi mai ai ʻetau falala ki he Ngaahi Konga Tohi Tapu Māʻoniʻoní ko e Folofola ia ʻa e ʻOtuá.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻI hono ako ʻa e vahe ko ʻení, ʻe tokoni lahi nai ke lave ki he Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 458-67.
b Ako 2, palakalafi 28, 29.
c Mei he kolosi ʻa ʻĒpalahame ʻi ʻIufalatesí ki he fāʻeleʻi ʻo ʻAisaké ko e taʻu ʻe 25; pea ki he fāʻeleʻi ʻo Sēkopé, ko e taʻu ʻe 60; naʻe taʻu 130 ʻa Sēkope ʻi he taimi naʻá ne ʻalu ai ki ʻIsipité.—Sen. 12:4; 21:5; 25:26; 47:9.
d ʻI he 2004, ko e taimi ko ʻeni naʻe ʻosi atú kuo pau ke kole ia mei he ngaahi taʻu ʻe 6,029.
e Awake!, Sepitema 22, 1986, peesi 17-27; ʻEpeleli 8, 1972, peesi 5-20.
f Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 57-8.
g The Watchtower, 1976, peesi 247; 1959, peesi 489-92.
h Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 614-16.
i Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 899-904.
j The New Encyclopædia Britannica, 1987, Vol. 5, peesi 880.
k Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 747.
l Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 747.
a Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 476, 886.
b Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 747.
c Analytical Concordance to the Bible ʻa Young, peesi 342, ʻi he “Festus.”
d Notes on the Book of Revelation, 1852, ʻa Albert Barnes, peesi xxix, xxx.
[Saati ʻi he peesi 8-12]
SAATI ʻO E NGAAHI ʻAHO FAKAHISITŌLIA TUʻU-KI-MUʻA
Fakaʻilonga: h. ki he “hili”; m. ki he “ki muʻa”; n. ki he “nai.”
ʻAho Meʻa Naʻe Hoko Maʻuʻanga Fakamatalá
4026 K.M. Fakatupu ʻo ʻĀtamá Sen. 2:7
h. 4026 K.M. Fai ʻa e fuakava ʻi ʻĪtení, Sen. 3:15
ʻuluaki kikité
m. 3896 K.M. Tāmateʻi ʻe Keini ʻa ʻĒpelí Sen. 4:8
3896 K.M. Fāʻeleʻi ʻo Setí Sen. 5:3
3404 K.M. Fāʻeleʻi ʻo e tokotaha Sen. 5:18
māʻoniʻoni ko ʻĪnoké
3339 K.M. Fāʻeleʻi ʻo Mētuiselá Sen. 5:21
3152 K.M. Fāʻeleʻi ʻo Lēmekí Sen. 5:25
3096 K.M. Mate ʻa ʻĀtamá Sen. 5:5
3039 K.M. ʻAve ʻo ʻĪnoké; ngata Sen. 5:23, 24;
hono taimi kikité Siu. 14
2970 K.M. Fāʻeleʻi ʻo Noá Sen. 5:28, 29
2470 K.M. Fāʻeleʻi ʻo Sēfetí Sen. 5:32; 9:24;
2468 K.M. Fāʻeleʻi ʻo Semí Sen. 7:11; 11:10
2370 K.M. Mate ʻa Mētuiselá Sen. 5:27
Tō hifo ʻa e vai Lōmakí Sen. 7:6, 11
(ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú)
2369 K.M. Ko hono fai ʻa e fuakava Sen. 8:13; 9:16
ʻi he hili ʻa e Lōmakí
2368 K.M. Fāʻeleʻi ʻo ʻĀfakisaté Sen. 11:10
h. 2269 K.M. Langa ʻa e Taua ʻo Pēpelí Sen. 11:4
2020 K.M. Mate ʻa Noá Sen. 9:28, 29
2018 K.M. Fāʻeleʻi ʻa ʻĒpalahamé Sen. 11:26, 32; 12:4
1943 K.M. Kolosi ʻa ʻĒpalahame ʻi Sen. 12:4, 7;
ʻIufaletesí ʻi heʻene Eki. 12:40;
fononga ki Kēnaní; Kal. 3:17
fakapapauʻi fuakava ʻia
ʻĒpalahamé; kamataʻanga ʻo e
vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe 430
ki he fuakava Laó
m. 1933 K.M. Fakahaofi ʻo Loté; ʻaʻahi ʻa Sen. 14:16, 18;
ʻĒpalahame kia Melekisētekí Sen. 16:3
1932 K.M. Fāʻeleʻi ʻa ʻIsimeʻelí Sen. 16:15, 16
1919 K.M. Fai ʻa e fuakava ʻo e kamú Sen. 17:1, 10, 24
Fakamāuʻi ʻo Sōtoma mo Komolá Sen. 19:24
1918 K.M. Fāʻeleʻi ʻo ʻAisaké, ko e Sen. 21:2, 5;
ʻea moʻoní; kamataʻanga Ng. 13:17-20
ʻo e ‘taʻu ʻe 450 nai’
1913 K.M. Mavae ʻo ʻAisaké; tuli ʻo Sen. 21:8; 15:13;
ʻIsimeʻelí; kamataʻanga ʻo e Ng. 7:6
taʻu ʻe 400 ʻo e ngaohikoviʻí
1881 K.M. Mate ʻa Selá Sen. 17:17; 23:1
1878 K.M. Mali ʻa ʻAisake mo Lepeká Sen. 25:20
1868 K.M. Mate ʻa Semí Sen. 11:11
1858 K.M. Fāʻeleʻi ʻo ʻĪsoa mo Sēkopé Sen. 25:26
1843 K.M. Mate ʻa ʻĒpalahamé Sen. 25:7
1818 K.M. Mali ʻa ʻĪsoa mo e ʻuluaki Sen. 26:34
ongo uaifí
1795 K.M. Mate ʻa ʻIsimeʻelí Sen. 25:17
1781 K.M. Hola ʻa Sēkope ki Hālaní; Sen. 28:2, 13, 19
ko ʻene vīsone ʻi Pētelí
1774 K.M. Mali ʻa Sēkope mo Lia mo Sen. 29:23-30
Lesielí
1767 K.M. Fāʻeleʻi ʻo Siosifá Sen. 30:23, 24
1761 K.M. Foki ʻa Sēkope ki Kēnani mei Sen. 31:18, 41
Hālaní
1738 K.M. Mate ʻa ʻAisaké Sen. 35:28, 29
1737 K.M. Hoko ʻa Siosifa ko e palēmia Sen. 41:40, 46
ʻo ʻIsipité
1728 K.M. Hū ʻa Sēkope mo hono fāmilí Sen. 45:6; 46:26;
fakakātoa ki ʻIsipité Sen. 47:9
1711 K.M. Mate ʻa Sēkopé Sen. 47:28
1657 K.M. Mate ʻa Siosifá Sen. 50:26
m. 1613 K.M. ʻAhiʻahiʻi ʻo Siopé Siope 1:8; 42:16
māmaní
1593 K.M. Fāʻeleʻi ʻo Mōsesé Eki. 2:2, 10
1553 K.M. Foaki atu ʻe Mōsese ʻa ia tonu Eki. 2:11, 14, 15;
ko e tokotaha-faifakahaofí; Ng. 7:23
hola ki Mitianí
1514 K.M. n. Mōsese ʻi he fuʻu Eki. 3:2
ʻakau-talatala ne velá
1513 K.M. Pāsová; mavahe ʻa e kau Eki. 12:12; 14:27,
ʻIsilelí mei ʻIsipité; Eki. 29, 30;
fakahaofi ʻi he Tahi Kulokulá; Sen. 15:13, 14
luluʻi ʻa e mafai ʻo ʻIsipité;
ngataʻanga ʻo e vahaʻa taimi
ko e taʻu ʻe 400 ʻo e
ngaohikoviʻí
Fai ʻa e fuakava Laó ʻi Eki. 24:6-8
Mo. Sainaí (Hōlepi)
Ngata ʻa e vahaʻa taimi ko e Kal. 3:17;
taʻu ʻe 430 mei he fakapapauʻi Eki. 12:40
ʻo e fuakava ʻia ʻĒpalahamé
1512 K.M. Kakato hono langa e Tāpanekalé Eki. 40:17
Fokotuʻu ʻo e Liv. 8:34-36
tuʻunga-taulaʻeiki faka-ʻĒloné
Fakaʻosi ʻe Mōsese ʻa e Liv. 27:34;
Ekisotó mo e Livitikó Nom. 1:1
1473 K.M. n. Fakaʻosi ʻe Mōsese ʻa e tohi Siope 42:16, 17
ʻa Siopé
1473 K.M. Fakaʻosi ʻe Mōsese ʻa e Nomipá Nom. 35:1; 36:13
ʻi he Tokalelei ʻo Mōapé
Fuakava mo ʻIsileli ʻi Mōapé Teu. 29:1
Tohi ʻe Mōsese ʻa e Teutalonomé Teu. 1:1, 3
Mate ʻa Mōsese ʻi Mo. Nipo Teu. 34:1, 5, 7
ʻi Mōapé
Hū ʻa ʻIsileli ki Kēnani ʻi he Sios. 4:19
malumalu ʻo Siosiuá
1467 K.M. Kakato hono ikunaʻi lahi Sios. 11:23;
ʻa e fonuá; ngata ʻa e Sios. 14:7, 10-15
‘taʻu ʻe 450 nai’ ʻo e
1450 K.M. n. Kakato ʻa e tohi ʻa Siosiuá Sios. 1:1; 24:26
Mate ʻa Siosiuá Sios. 24:29
1117 K.M. Pani ʻe Sāmiuela ʻa Saula ke 1 Sam. 10:24;
hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsilelí Ng. 13:21
1107 K.M. Fāʻeleʻi ʻo Tēvita ʻi Pētelihemá 1 Sam. 16:1
1100 K.M. n. Fakaʻosi ʻe Sāmiuela ʻa e tohi Fkm. 21:25
ʻa e Kau Fakamāú
1090 K.M. n. Fakaʻosi ʻe Sāmiuela ʻa e tohi Lute 4:18-22
ʻa Luté
1078 K.M. n. Kakato ʻa e tohi 1 Samiuelá 1 Sam. 31:6
1077 K.M. Hoko ʻa Tēvita ko e tuʻi 2 Sam. 2:4
ʻo Siutá ʻi Hepeloni
1070 K.M. Hoko ʻa Tēvita ko e tuʻi ki he 2 Sam. 5:3-7
kotoa ʻo ʻIsilelí; ʻai ʻa
Selusalema ko ʻene kolomuʻá
h. 1070 K.M. Naʻe ʻomai ai ʻa e ʻAʻaké ki 2 Sam. 6:15;
Selusalema; naʻe fai ai mo 2 Sam. 7:12-16
Tēvita ha fuakava ki ha
puleʻanga
1040 K.M. n. Fakaʻosi ʻe Kata mo Nētane 2 Sam. 24:18
ʻa e 2 Sāmiuelá
1034 K.M. Kamata hono langa ʻe Solomone 1 Tuʻi 6:1
ʻo e temipalé
1027 K.M. Kakato ʻa e temipale ʻi 1 Tuʻi 6:38
Selusalemá
1020 K.M. n. Fakaʻosi ʻe Solomone ʻa e Hiva. 1:1
Hiva o e Hivá
m. 1000 K.M. Fakaʻosi ʻe Solomone ʻa e tohi Koh. 1:1
ʻa Koheletí
997 K.M. Fetongi ʻe Lehopoame ʻa 1 Tuʻi 11:43;
Solomone; mavaeua ʻa e 1 Tuʻi 12:19, 20
puleʻangá; kamata pule ʻa
Selopoame ko e tuʻi ʻo
ʻIsilelí
993 K.M. Fakatūʻuta ʻa Sīsake ʻi Siuta 1 Tuʻi 14:25, 26
ʻo ne toʻo ʻa e ngaahi koloa
mei he temipalé
952 K.M. n. Fetongi ʻe ʻEla ʻa Paasa ʻi he 1 Tuʻi 16:8
tuʻunga ko e tuʻi ʻo ʻIsilelí
947 K.M. n. Pule ʻa ʻOmilai ko e tuʻi ʻo 1 Tuʻi 16:22, 23
ʻIsilelí tokotaha pē
905 K.M. n. Faʻao taʻefakalao ʻe Kuini 2 Tuʻi 11:1-3
ʻAtalaia ʻa e taloni ʻo Siutá
898 K.M. Fetongi ʻe Sioasi ʻa ʻAhasaia 2 Tuʻi 12:1
ʻi he tuʻunga ko e tuʻi ʻo Siutá
858 K.M. Fetongi ʻe ʻAmasaia ʻa Sioasi 2 Tuʻi 14:1, 2
ʻi he tuʻunga ko e tuʻi ʻo Siutá
Fakaʻosi ʻe Siona ʻa e tohi Siona 1:1, 2
ʻa Sioná
820 K.M. n. Tohi nai ai ʻa e tohi ʻa Sioelí Sioeli 1:1
804 K.M. n. Fakaʻosi ʻe ʻĒmosi ʻa e tohi Emosi 1:1
ʻa Emosí
792 K.M. n. Pule ʻa Sākalaia ko e tuʻi 2 Tuʻi 15:8
ʻo ʻIsilelí (māhina ʻe 6)
Fetongi ʻe Menahemi ʻa Salumi
ʻi he tuʻunga ko e tuʻi ʻo
ʻIsilelí
778 K.M. n. Kamata ʻa ʻAisea ke kikité Ai. 1:1; 6:1
761 K.M. n. Fetongi ʻe ʻĀhasi ʻa Siotame 2 Tuʻi 16:1, 2
ʻi he tuʻunga ko e tuʻi ʻo Siutá
745 K.M. Fetongi ʻe Hesekaia ʻa ʻĀhasi 2 Tuʻi 18:1, 2
ʻi he tuʻunga ko e tuʻi ʻo Siutá
h. 745 K.M. Fakaʻosi ʻe Hōsea ʻa e tohi ʻa Ho. 1:1
Hoseá
740 K.M. Puleʻi ʻe ʻAsīlia ʻa ʻIsileli, 2 Tuʻi 17:6, 13, 18
maʻu ʻa Samēlia
732 K.M. ʻOhofi ʻe Senakalipe ʻa Siutá 2 Tuʻi 18:13
h. 732 K.M. Fakaʻosi ʻe ʻAisea ʻa e tohi Ai. 1:1
ʻa Aiseá
m. 717 K.M. Fakaʻosi ʻe Maika ʻa e tohi Mai. 1:1
ʻa Maiká
717 K.M. n. Kakato hono hiki ʻo e Palovepí Pal. 25:1
716 K.M. Fetongi ʻe Manase ʻa Hesekaia 2 Tuʻi 21:1
ʻi he tuʻunga ko e tuʻi ʻo Siutá
661 K.M. Fetongi ʻe ʻĀmoni ʻa Manase 2 Tuʻi 21:19
ʻi he tuʻunga ko e tuʻi ʻo Siutá
659 K.M. Fetongi ʻe Siosaia ʻa ʻĀmoni 2 Tuʻi 22:1
ʻi he tuʻunga ko e tuʻi ʻo Siutá
m. 648 K.M. Fakaʻosi ʻe Sēfanaia ʻa e tohi Sef. 1:1
ʻa Sefanaiá
647 K.M. Fekauʻi ʻo Selemaia ke hoko Sel. 1:1, 2, 9, 10
ko e palōfitá
m. 632 K.M. Fakaʻosi ʻe Nēhumi ʻa e tohi Nehu. 1:1
ʻa Nehumí
632 K.M. Tō ʻa Ninive ki he kau Kalitiá Nehu. 3:7
mo e kau Mītiá
Teu hoko leva ʻeni ʻa Pāpilone
ko e puleʻanga hau fakamāmani
hono tolú
628 K.M. Pule ʻa Sihoaasi, fetongi ʻo 2 Tuʻi 23:31
Siosaiá, ko e tuʻi ʻo Siutá
628 K.M. n. Fakaʻosi ʻe Hapakuke ʻa e tohi Hap. 1:1
ʻa Hapakuké
625 K.M. Hoko ʻa Nepukanesa (II) ko e Sel. 25:1
tuʻi ʻo Pāpiloné; ʻoku lau
hono ʻuluaki taʻu ʻo e pule
fakatuʻí mei Nīsani ʻo e
624 K.M.
620 K.M. ʻAi ʻe Nepukanesa ʻa Sihoiakimi 2 Tuʻi 24:3
ko e tuʻi totongi tukuhau (2Tu 24:1, PM)
617 K.M. ʻAve ʻe Nepukanesa ʻa e ʻuluaki Tan. 1:1-4;
kau pōpula Siu ki Pāpiloné
ʻAi ʻa Setekaia ko e tuʻi ʻo 2 Tuʻi 24:12-18
Siutá
613 K.M. Kamata ʻa e kikite ʻa ʻIsikelí Isi. 1:1-3
609 K.M. Haʻu fakafepaki ʻa Nepukanesa 2 Tuʻi 25:1, 2
ki Siuta ko hono tuʻo tolú ia;
kamata ʻākoloʻi ʻo Selusalemá
607 K.M. Māhina hono nimá (ʻEpi), holoki 2 Tuʻi 25:8-10;
ʻa e temipalé pea fakaʻauha ʻa Sel. 52:12-14
Selusalemá
Māhina hono fitú, liʻaki ʻe he 2 Tuʻi 25:25, 26;
kau Siú ʻa Siuta; kamata lau ai Luke 21:24
ʻa e “ngaahi kuonga ʻo e
Senitaile”
Tohi ʻe Selemaia ʻa e Tangi. talateú, LXX
Tangilaulau
607 K.M. n. Tohi ʻe ʻŌpetaia ʻa e tohi ʻa Opa. 1
Opetaiá
591 K.M. n. Fakaʻosi ʻe ʻIsikeli ʻa e tohi Isi. 40:1; 29:17
ʻa Isikelí
580 K.M. Kakato ʻa e tohi ʻo e 1 Sel. 52:31;
mo e 2 Tuʻí mo e tohi Selemaiá 2 Tuʻi 25:27
539 K.M. Tō ʻa Pāpilone ki he kau Mītiá Tan. 5:30, 31
mo e kau Pēsiá; hoko ʻa
Meto-Pēsia ko e puleʻanga hau
fakamāmani hono faá
537 K.M. Hoko ai ʻa e tuʻutuʻuni ʻa 2 Kal. 36:22, 23;
Kōlesi ko e Pēsiá ʻo fakaʻatā Sel. 25:12; 29:10
ʻa e kau Siú ke foki ki
Selusalemá; ngata ai ʻa e taʻu
ʻe 70 ʻo e fakalala ʻo Selusalemá
536 K.M. n. Fakaʻosi ʻe Taniela ʻa e tohi Tan. 10:1
ʻa Tanielá
536 K.M. Fakatoka ʻa e makatuʻunga ʻo e Esela 3:8-10
temipalé ʻe Seluipēpeli
522 K.M. Tapui ʻa e ngāue langa temipalé Esela 4:23, 24
520 K.M. Fakaʻosi ʻe Hākeai ʻa e tohi Hak. 1:1
ʻa Hakeaí
518 K.M. Fakaʻosi ʻe Sākalaia ʻa e tohi Sak. 1:1
ʻa Sakalaiá
515 K.M. Fakaʻosi ʻe Seluipēpeli ʻa e Esela 6:14, 15
temipale hono uá
475 K.M. n. Fakaʻosi ʻe Motekiai ʻa e tohi Eseta 3:7; 9:32
ʻa Esetá
468 K.M. Foki ʻa ʻĒsela mo e kau Esela 7:7
taulaʻeikí ki Selusalemá
460 K.M. n. Fakaʻosi ʻe ʻĒsela ʻa e tohi Esela 1:1;
1 mo e 2 Kalonikalí mo e tohi 2 Kal. 36:22
Esela; hiki fakaʻosi ʻo e
ngaahi Sāmé
455 K.M. Toe langa ʻa e ʻā ʻo Selusalemá Nehe. 1:1;
ʻe Nehemaia; kamata fakahoko Nehe. 2:1, 11;
ʻa e kikite ʻo e ngaahi uike Nehe. 6:15;
ʻe 70 Tan. 9:24
h. 443 K.M. Fakaʻosi ʻe Nehemaia ʻa e tohi Nehe. 5:14
ʻa Nehemaiá
Fakaʻosi ʻe Malakai ʻa e tohi Mal. 1:1
ʻa Malakaí
406 K.M. Kakato ʻaupito hono toe langa Tan. 9:25
ʻo Selusalemá
332 K.M. Kalisi, puleʻanga hau fakamāmani Tan. 8:21
hono nimá, puleʻi ʻa Siuteá
280 K.M. n. Kamata ʻa e Septuagint faka-Kalisí
165 K.M. Toe fakatapui ʻa e temipalé he Sione 10:22
hili hono fakalieliaʻi ʻe he
tauhi ʻaitoli ʻa Kalisí;
Kātoanga ʻo e Fakatapuí
63 K.M. Loma, puleʻanga hau fakamāmani Sione 19:15;
hono onó, puleʻi ʻa Selusalemá Fkh. 17:10
37 K.M. n. Ko Hēlota (fakanofo tuʻi ʻe Loma)
ʻo ne puleʻi fakamālohi ʻa
Selusalema
2 K.M. Fāʻeleʻi ʻo Sione Papitaisó pea Luke 1:60; 2:7
mo Sīsuú
29 T.S. Kamata ʻe Sione mo Sīsū ʻena Luke 3:1, 2, 23
ngāue fakafaifekaú
33 T.S. Nīsani 14: hoko ʻa Sīsū ko e Luke 22:20; 23:33
feilaulau ʻo tokonaki mai ai
ʻa e makatuʻunga ki he fuakava
foʻoú; tutukí
Nīsani 16: ko e toetuʻu ʻa Sīsuú Mt. 28:1-10
Sīvani 6, Penitekosí: huaʻi hifo Ng. 2:1-17, 38
ʻa e laumālié; fakaava ʻe Pita
ʻa e matapā ki he kau Siú ki he
fakatahaʻanga Kalisitiané
36 T.S. Ngata ʻa e uike ʻe 70 ʻo e ngaahi Tan. 9:24-27;
taʻú; ʻaʻahi ʻa Pita kia Ng. 10:1, 45
Koliniusí, ko e fuofua tokotaha
ʻo e kakai taʻekamu ʻo e ngaahi
puleʻangá ke hū ki he
fakatahaʻanga Kalisitiané
41 T.S. n. Tohi ʻe Mātiu ʻa e Kōsipeli ʻoku
ui ko e “Mātiu”
47-48 T.S. n. Kamata ʻa e ʻuluaki fononga Ng. 13:1–14:28
fakamisinale ʻa Paulá
49 T.S. n. Tuʻutuʻuni ʻa e kulupu pulé Ng. 15:28, 29
ʻo fakafepakiʻi ʻa e fiemaʻu
ʻo e kamú ki he kau tui mei he
ngaahi puleʻangá
49-52 T.S. n. Fononga fakamisinale hono ua Ng. 15:36–18:22
ʻa Paulá
50 T.S. n. Tohi ʻe Paula ʻa e 1 Tesalonaika 1 Tes. 1:1
mei Kolinitō
51 T.S. n. Tohi ʻe Paula ʻa e 2 Tesalonaika 2 Tes. 1:1
mei Kolinitō
52-56 T.S. n. Fononga fakamisinale hono tolu Ng. 18:23–21:19
ʻa Paulá
55 T.S. n. Tohi ʻe Paula ʻa e 1 Kolinito 1Ko 15:32;
mei ʻEfesō mo e 2 Kolinito 2Ko 2:12, 13
mei Masitōnia
56 T.S. n. Tohi ʻe Paula ʻa e tohi ki he Loma 16:1
kau Lomá mei Kolinitō
56-58 T.S. n. Tohi ʻe Luke ʻa e Kōsipeli Luke 1:1, 2
ʻoku ui ko e “Luke”
60-61 T.S. n. Tohi ʻe Paula mei Loma ʻa e:
ʻEfesoó Ef. 3:1
Filipaí Fili. 4:22
Kolosé Kol. 4:18
Filimoné Filim. 1
61 T.S. n. Tohi ʻe Paula ʻa e tohi ki he Hep. 13:24;
kau Hepeluú mei Loma Hep. 10:34
Fakaʻosi ʻe Luke ʻa e tohi
ʻa Ngāué ʻi Loma
60-65 T.S. n. Tohi ʻe Maʻake ʻa e Kōsipeli
ʻoku ui ko e “Maake”
61-64 T.S. n. Tohi ʻe Paula ʻa e 1 Timote mei 1 Tim. 1:3
Masitōnia
Tohi ʻe Paula ʻa e Taitusí mei Tai. 1:5
Masitōnia (?)
62-64 T.S. n. Tohi ʻe Pita ʻa e 1 Pita mei 1 Pita 1:1; 5:13
Pāpilone
64 T.S. n. Tohi ʻe Pita ʻa e 2 Pita mei 2 Pita 1:1
Pāpilone (?)
65 T.S. n. Tohi ʻe Paula ʻa e 2 Timote mei 2 Tim. 4:16-18
Loma
70 T.S. Fakaʻauha ʻa Selusalema mo hono Tan. 9:27;
temipalé ʻe he kau Lomá Mt. 23:37, 38;
96 T.S. n. Tohi ʻe Sione, ʻi Pātimosi, Fkh. 1:9
ʻa e Fakahaá
98 T.S. n. Tohi ʻe Sione ʻa e Kōsipeli Sione 21:22, 23
ʻoku ui ko e “Sione” pea mo
ʻene ngaahi tohi 1, 2, mo e
3 Sione; kakato hono tohi ʻo e
Tohi Tapú
100 T.S. n. Mate ʻa Sione, ko e fakamuimui 2 Tes. 2:7
taha ʻo e kau ʻapositoló
FAKATOKANGAʻI: ʻOku totonu ke tauhi maʻu ʻi he fakakaukaú neongo ko e konga lahi ʻo e ngaahi ʻaho ko ʻení ʻoku fakapapauʻi pau, ʻi he ngaahi meʻa ʻe niʻihi, ko e ngaahi ʻaho fakaofiofi pē ʻoku ʻai ki aí, ʻo makatuʻunga ʻi he fakamoʻoni ʻoku ala maʻú. ʻOku ʻikai ko e taumuʻa ia ʻo e sātí ke fokotuʻu maʻu mai ʻa e ngaahi ʻaho taʻealaliliu ki he meʻa taki taha naʻe hoko, ka ke tokoni ki he kau ako Tohi Tapú ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he tukuʻau mai ʻa e taimí pea sio ki heʻenau fekauʻakí.
[Saati ʻi he peesi 13-16]
NGAAHI MEʻA TEFITO ʻO E MOʻUI FAKAEMĀMANI ʻA SĪSUÚ—ʻOku Fokotuʻu ʻa e Ngaahi Kōsipeli ʻe Faá ʻi he Hokohoko Fakaefakahokohoko Taimi Lelei
Fakaʻilonga: h. ki he “hili”; n. ki he “nai.”
Taimi Feituʻu Meʻa Naʻe Hoko
Taki Atu ki he Ngāue Fakafaifekau ʻa Sīsuú
2 K.M. n. Nasaleti; ʻAloʻi ʻo Sīsuú naʻe tomuʻa tala
Siutea kia Mele, ʻa ia naʻe ʻaʻahi kia
ʻIlisapesi
2 K.M., Pētelihema ʻAloʻi ʻo Sīsū (ko Folofola,
ʻOka. 1 n. ʻa ia naʻe fou mai ʻiate ia ʻa e
ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa kehe
kotoa) ʻi he tuʻunga ko e hako
ʻo ʻĒpalahame pea mo Tēvita
Ofi ki Pētelihema Talaki ʻe he ʻāngelo ʻa e ongoongo
lelei; ʻaʻahi ʻa e kau tauhi-sipí
ki he kiʻi pēpeé
Pētelihema; Kamu ʻo Sīsuú (ʻaho hono 8),
Selusalema foaki atu ʻi he temipalé
(hili ʻa e ʻaho hono 40)
1 K.M. Selusalema; Kau makí; hola ki ʻIsipité;
pe 1 T.S. Pētelihema; tāmateʻi ʻa e fanga kiʻi pēpeé;
Nasaleti foki ʻa Sīsuú Mt 2:1-23
12 T.S. Selusalema Taʻu tahaua ʻo Sīsuú ʻi he Pāsová;
ʻalu ki ʻapí Lk 2:41-52
29, Toafa, Sioatani Ngāue fakafaifekau ʻa Sione
faʻahitaʻu Papitaisó Mt 3:1-12 Mk 1:1-8
failau Lk 3:1-18 Sio 1:6-8, 15-28
Ko e Kamataʻanga ʻo e Ngāue Fakafaifekau ʻa Sīsuú
29, Vaitafe Sioatani Papitaiso mo hono pani ʻo Sīsuú,
faʻahitaʻu ʻaloʻi mai ko ha tangata ʻi he
fakatōlau laine ʻo Tēvitá ka naʻe talaki
ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá Mt 3:13-17
Teleʻa Sioatani ʻUluaki kau ākonga ʻa Sīsū
ki ʻOlungá Sio 1:35-51
Kena ʻo Kāleli; ʻUluaki mana ʻa Sīsuú; ko ʻene
Kāpaneume ʻaʻahi ki Kāpaneume Sio 2:1-12
Selusalema Talanoa ʻa Sīsū mo Nikotīmasí
Taipiliō Tuku pōpula ʻo Sioné; mavahe ʻa
Sīsū ki Kālelí Mt 4:12; 14:3-5
Ngāue Fakafaifekau Lahi ʻa Sīsū ʻi Kālelí
Kāleli Fuofua fanongonongo, “Kuo ofi ʻa e
Puleʻanga ʻo Hevani” Mt 4:17
Nasaleti; Kena; Fakamoʻui ʻa e kiʻi tamasiʻi;
Kāpaneume lau ʻa e fekaú; talitekeʻi; hiki
ki Kāpaneume Mt 4:13-16
Tahi ʻo Kālelí, Ui ʻo Saimone mo ʻAniteluú,
ofi ki Kāpaneume Sēmisi mo Sione Mt 4:18-22
Kāpaneume Fakamoʻui ʻa e puke fakatēmeniō,
pehē ki he faʻē-ʻi-he-fono ʻa
Pitá mo e tokolahi kehe
Kāleli Fuofua fononga ki Kālelí, fakataha
mo e toko fā naʻá ne toki uí
Kāpaneume Fakamoʻui ʻa e mamateá Mt 9:1-8
Siutea Malanga ʻi he ngaahi sinakoke ʻi
Siuteá Lk 4:44
31, Pāsova Selusalema ʻAlu ki he kātoanga; fakamoʻui
ha tangata; valokiʻi ʻa e kau
Fālesí Sio 5:1-47
Foki mei Toli ʻe he kau ākongá ʻa e uite
Selusalemá (?) ʻi he Sāpaté Mt 12:1-8
Kāleli; Fakamoʻui ha nima mate ʻi he
Tahi ʻo Kāleli Sāpaté; mālōlō ki he matātahí;
fai ʻa e fakamoʻui Mt 12:9-21
Ofi ki Kāpaneume Ko e Malanga ʻi he Moʻungá
Kāpaneume Fakamoʻui ʻa e sevāniti ʻa e ʻōfisa
fakakautaú Mt 8:5-13 Lk 7:1-10
Neini Fokotuʻu ʻa e tama ʻa e uitoú
Kāleli Tākai e vaʻé ʻe he fefine
angahalaʻia; talanoa fakatātā
fekauʻaki mo e kau fakamoʻuá
Kāleli Fononga fakamalanga hono ua ki
Kālelí, mo e toko 12 Lk 8:1-3
Tahi ʻo Kālelí Ngaahi talanoa fakatātā: tangata
tūtuuʻí, teá, faʻahinga kehe;
ngaahi fakamatala Mt 13:1-53
Tahi ʻo Kālelí ʻAhiohio naʻe fakalōngonoaʻi ʻi he
kolosi ʻi he anovaí
Katala, SE ʻo e Fakamoʻui ha ongo puke fakatēmeniō;
Tahi ʻo Kālelí hū ʻa e fanga tēmenioó ʻi he fanga
puaká Mt 8:28-34 Mk 5:1-20
ʻI Kāpaneume nai Fokotuʻu ʻa e ʻofefine ʻo Sailosí;
fakamoʻui ha fefine Mt 9:18-26
Nasaleti Toe ʻaʻahi ki he kolo naʻe tupu
hake aí, pea ʻoku toe talitekeʻi
pē ai Mt 13:54-58 Mk 6:1-6
32, ofi Kāpaneume (?); Foki ʻa e kau ʻapositoló mei he
ki he tafaʻaki NE fononga ngāue fakamalangá; fafanga
Pāsová ʻo e Tahi ʻo ʻa e toko 5,000 Mt 14:13-21
(Sione 6:4) Kālelí Mk 6:30-44 Lk 9:10-17
Tafaʻaki NE ʻo e Feinga ke fakanofo tuʻi ʻa Sīsū;
Tahi ʻo Kālelí; ko ʻene luelue he fukahi tahí;
Kenesaleti fakamoʻui mahaki Mt 14:22-36
ʻI Kāpaneume nai Fakataʻeʻaongaʻi ʻe he ngaahi
Finisia; Ofi ki Taia, Saitoni; pea
Tikapolusi ki Tikapolusi foki; fafangaʻi ʻa e
toko 4,000 Mt 15:21-38
Tafaʻaki NE Fakatokanga fekauʻaki mo e lēvani
ʻo e Tahi ʻo ʻa e kau Fālesí; fakamoʻui ʻa e
Kālelí; tokotaha kui Mt 16:5-12
Petesaita Mk 8:13-26
Sesalia Filipai Sīsū ko e Mīsaiá; tomuʻa tala ʻe
pekia, toetuʻu Mt 16:13-28
Sesalia Filipai Fakamoʻui ʻa e puke fakatēmeniō naʻe
ʻikai malava ʻe he kau ākongá ʻo
fakamoʻui Mt 17:14-20
Kāpaneume Paʻanga tukuhau naʻe tokonaki
fakaemana mai Mt 17:24-27
Kāpaneume Lahi taha ʻi he Puleʻangá;
fakaleleiʻi ʻa e ngaahi fehālaakí;
faimēsí Mt 18:1-35 Mk 9:33-50
Kāleli; Samēlia Mavahe mei Kāleli ki he Kātoanga
ʻo e Fale-Louʻakaú; tuku ki
tafaʻaki ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhi
ko e ngāue fakafaifekaú
Ngāue Fakafaifekau ki Mui ʻa Sīsū ʻi Siuteá
32, Selusalema Faiako ʻa Sīsū ki he kakaí ʻi he
Kātoanga Kātoanga ʻo e Fale-Louʻakaú
ʻo e Fale- Sio 7:11-52
Louʻakaú
Siutea; Pētani Talanoa fekauʻaki mo e Samēlia
anga-fakakaungāʻapí; ʻi he ʻapi
ʻo Māʻata mo Melé Lk 10:25-42
ʻI Siutea nai Toe akoʻi ʻa e sīpinga lotú;
kītaki ʻi he kole Lk 11:1-13
ʻI Siutea nai Fakataʻeʻaongaʻi ʻa e tukuakiʻi loí;
fakahaaʻi ʻa e toʻutangata ʻoku
taau ke fakahalaiaʻí Lk 11:14-36
32, Selusalema ʻI he Kātoanga ʻo e Fakatapuí ʻa
Kātoanga Sīsū; Tauhi-Sipi Leleí
ʻo e Fakatapuí Sio 10:1-39
Ngāue Fakafaifekau ki Mui ʻa Sīsū ʻi he Hahake ʻo Sioataní
Mamaʻo atu Tui ʻa e tokolahi kia Sīsū
ʻi Sioatani Sio 10:40-42
Pēlea (mamaʻo Faiako ʻi he ngaahi kolo lalahí,
atu ʻi ngaahi kolo īkí, hoko atu ai ki
Sioatani) Selusalema Lk 13:22
ʻI Pēlea nai Anga-fakatōkilaló; talanoa fakatātā
ʻo ha fuʻu kai efiafi Lk 14:1-24
ʻI Pēlea nai Fatu ʻa e fakamole ʻo e
tuʻunga-ākongá Lk 14:25-35
ʻI Pēlea nai Ngaahi talanoa fakatātā: sipi naʻe
molé, foʻi paʻanga ne molé, foha
maumau-koloá Lk 15:1-32
ʻI Pēlea nai Ngaahi talanoa fakatātā: matāpule
taʻefaitotonú, tangata koloaʻiá
mo Lāsalosi Lk 16:1-31
Pētani Fokotuʻu hake ʻe Sīsū ʻa Lāsalosi
mei he maté Sio 11:1-46
Samēlia; Kāleli Fakamoʻui mahaki mo faiako ʻi he
fononga ʻo fou atu ʻi Samēlia mo
Kāleli Lk 17:11-37
Samēlia pe Ngaahi talanoa fakatātā: uitou
Kāleli kole fakamatematē, tokotaha Fālesí
mo e tokotaha tānaki-tukuhaú
Pēlea Talavou koloaʻiá; talanoa fakatātā
ʻo e kau ngāue ʻi he ngoue vainé
ʻI Pēlea nai Taimi hono tolu ʻo hono tomuʻa tala
ʻe Sīsū ʻene pekiá, mo e toetuʻú
Sielikō Paasi atu ʻi Sielikō, ʻo ne fakamoʻui
ʻa e ongo tangata kuí; ʻaʻahi kia
Sākeasí; talanoa fakatātā ʻo e mina
ʻe hongofulú Mt 20:29-34
Ngāue Fakafaifekau Fakaʻosi ʻa Sīsū ʻi Selusalemá
Nīsani 8, Pētani Aʻu ki Pētani ʻi he ʻaho ʻe ono
33 ki muʻa he Pāsová Sio 11:55–12:1
Nīsani 9 Pētani Kai ʻi he ʻapi ʻo Saimone ko e kiliá;
tākai ʻe Mele ʻa Sīsū; haʻu ʻa e
kau Siú ke sio kia Sīsū mo Lāsalosi
Nīsani 10 Pētani- Selusalema Talatukiʻi ʻa e fuʻu fiki
taʻefuá; fakamaʻa ʻa e temipalé
hono uá Mt 21:18, 19, 12, 13
Selusalema Faʻufaʻu ʻa e houʻeiki taulaʻeikí
mo e kau sikalaipé ke fakaʻauha ʻa
Selusalema Fetalanoaʻaki mo e kau Kalisí;
taʻetui ʻa e kau Siú Sio 12:20-50
Nīsani 11 Pētani- Ko hono ʻilo ʻa e mate ʻa e fuʻu
Selusalema fiki taʻefuá Mt 21:19-22
Selusalema, Fehuʻia ʻa e mafai ʻo Kalaisí;
temipalé talanoa fakatātā ʻo e ongo foha ʻe
toko uá Mt 21:23-32 Mk 11:27-33
Selusalema, Talanoa fakatātā ʻo e kau ngoue
temipalé anga-fulikivanú, kātoanga taʻané
Selusalema, Ngaahi fehuʻi tauhele ʻi he tukuhaú,
temipalé toetuʻú, mo e tuʻutuʻuní
Selusalema, Fehuʻi fakatupu fakasīlongoʻi ʻa
temipalé Sīsū ʻi he tupuʻanga ʻo e Mīsaiá
Selusalema, Talatalaakiʻi mamafa ʻo e kau
temipalé sikalaipé mo e kau Fālesí
Selusalema, Ko e kiʻi foʻi paʻanga kapa ʻa e
temipalé uitoú Mk 12:41-44 Lk 21:1-4
Moʻunga ʻŌlivé Kikiteʻi ʻo e tō ʻa Selusalemá,
ʻi ai ʻa Sīsū, ngataʻanga ʻo e
fokotuʻutuʻú Mt 24:1-51
Moʻunga ʻŌlivé Ngaahi talanoa fakatātā: kau tāupoʻou
ʻe toko hongofulú, ngaahi talēnití,
fanga sipí mo e fanga kosí
Selusalema Alea ʻa Siutasi mo e kau taulaʻeikí
ki hono lavakiʻi ʻo Sīsuú
Nīsani 13 Ofi pea ʻi Ngaahi fokotuʻutuʻu ki he Pāsová
(hoʻatā Selusalema Mt 26:17-19 Mk 14:12-16
efiafi Lk 22:7-13
Tuʻapulelulu)
Nīsani 14 Selusalema Kai ʻo e kātoanga Pāsová fakataha
mo e toko 12 Mt 26:20, 21
Selusalema Fufulu ʻe Sīsū ʻa e vaʻe ʻo ʻene kau
ʻapositoló Sio 13:1-20
Selusalema Fakahaaʻi fakapapauʻi ʻo Siutasi ko e
tokotaha lavakí ia peá ne mavahe atu
Selusalema Fokotuʻu ʻa e ʻohomohe Fakamanatú
mo e toko 11 Mt 26:26-29
Selusalema Tomuʻa tala ʻo e fakaʻikaiʻi ʻe Pitá
mo e movete ʻa e kau ʻapositoló
Selusalema Taukapo; feʻofaʻaki; mamahi lahí;
lotu ʻa Sīsuú Sio 14:1–17:26
Ketisemani Langa lahi ʻi he ngoué; lavakiʻi ʻa
Sīsū pea puké Mt 26:30, 36-56
Selusalema Fakafehuʻi ʻe ʻĀnasi; hopoʻi ʻe
Kaiafasí, Sanetalimí; fakaʻikaiʻi ʻe
Selusalema ʻI he ʻao ʻo Pailató, pea kia Hēlota,
pea toe fakafoki mai kia Pailato
Selusalema Tuku atu ke pekia, hili ʻa e feinga
ʻa Pailato ke tukuangé Mt 27:15-30
(3:00 efiafi n.,
Falaite) Kolokota, Pekia ʻa Sīsū ʻi he ʻakau fakamamahí,
Selusalema mo e ngaahi meʻa naʻe hoko fakataha
Selusalema Toʻo hifo ʻa e sino ʻo Sīsuú mei he
ʻakau fakamamahí ʻo tanu
Nīsani 16 Selusalema Toetuʻu ʻa Sīsuú pea mo e ngaahi
mo e ofi ki aí meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho ko iá
ʻĀia 25 Moʻunga ʻŌlivé, Hāʻele hake ʻa Sīsuú, ʻaho hono 40
ofi ki Pētani hili ʻene toetuʻú [Ng. 1:9-12]