Ko ha ʻOhofi Tau Heka Hoosi ʻOku Kaunga Kiate Koe
1, 2. ʻOku anga-fēfē ʻa e kau ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní ʻi hono fakahoko ʻa e vīsone fakaekikite ʻoku lēkooti ʻi he Fakahā 9:13-19?
1 “Pea ifi ʻa hono ono ʻo e ʻangelo.” Hoko atu aí, ko e “ngaahi matatau ʻo e tau heka-hoosi” ko honau tokolahí ko e “toko ua mano liunga mano” naʻa nau ʻuʻulu mai. ʻOku ʻikai ko ha mālohi fakakautau anga-maheni eni. “Ko e ngaahi ʻulu ʻo e fanga hoosi [ʻoku] hange ko e ʻuluʻi laione.” Naʻe puhi mai ʻa e afi, kohu mo e sūlifa mei honau ngutú, pea ko honau “iku naʻe hangē ko e fanga ngata.” ʻOku hoko ʻa e ʻauha ʻi he hili ʻa e ʻohofi tau heka hoosi ko ení. (Fkh. 9:13-19) ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e anga ʻo hoʻo kau ki hono fakahoko ʻo e vīsone fakaekikite mataʻāʻā ko ení?
2 Ko e toenga ʻo e kau paní mo honau ngaahi takangá, ʻa e fanga sipi kehé, ʻoku nau fāʻūtaha ʻi hono ʻai ke ʻiloa ʻa e ngaahi fakamaau ʻa e ʻOtuá. ʻOku iku eni ki he fakaeʻa kakato ʻo e tuʻunga mate fakalaumālie ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Tau sivisiviʻi angé ʻa e ʻelemēniti ʻe ua ʻo e vīsone fakaekikite ʻa ia ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻoku mātuʻaki ola lelei ai ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá.
3. Ko e hā ʻa e ako kuó ke maʻu ke lea ola lelei ʻaki ai ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá?
3 Akoʻi mo Teuʻi ke ʻAve ʻa e Pōpoaki ʻa e ʻOtuá: Kuo akoʻi ʻa e kau faifekau ʻa e ʻOtuá ke nau leaʻaki ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá fakataha mo e mafai, fakafou ʻi he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí mo e ngaahi fakataha fakaefakatahaʻanga kehé. ʻI he faʻifaʻitaki kia Sīsū mo ʻene kau ākongá, ʻoku nau ʻalu atu ke kumi ʻa e faʻahinga tāú, ʻi he malanga ʻi ha feituʻu pē ʻoku lava ke maʻu ai ʻa e kakaí. (Mt. 10:11; Mk. 1:16; Luke 4:15; Ng. 20:18-20) He fakamoʻoniʻi ē ʻa e ola lelei ʻo e founga fakatohitapu ko eni ʻo e malangá!
4. Ko e hā ʻa e meʻangāue ʻoku ala maʻu ʻe he kau malanga tokolahi ke ʻai ai ke nau malava ʻo fakahoko ʻenau ngāué?
4 Kuo tufaki ʻa e laui piliona ʻo e ngaahi Tohi Tapu, ngaahi tohi, ngaahi polosiua pea mo e ngaahi makasini ʻe he kau faifekau Kalisitiané ʻi hono fakahoko ʻa e fekau fakaʻotua ke malangá. Ko e ngaahi tohí ni kuo tokonaki mai ia ʻi he meimei lea ʻe 400, ʻo kāpui ai ha ngaahi tuʻunga-lea lahi ʻaupito pea ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi founga ʻa ia ʻoku fakamānako ki he faʻahinga kehekehe ʻo e kakaí. ʻOkú ke ngāueʻaki ola lelei ʻa e ngaahi meʻangāué ni?
5, 6. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ko e kakai ʻa Sihová ʻoku nau maʻu ʻa e poupou fakahēvaní?
5 Tataki mo e Poupou Fakahēvani: Ko e vīsone fakaekikité ʻokú ne toe ʻai ke mahino ko e ngāue ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻohofi tau heka hoosi fakaefakatātaá ʻoku poupouʻi fakaʻotua. (Fkh. 9:13-15) Ko e ngāue fakamalanga ʻi māmani lahí ʻoku fakahoko ia, ʻikai ʻi he poto pe mālohi fakaetangatá, kae fakafou ʻi he laumālie ʻo e ʻOtuá. (Sak. 4:6) ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau ʻāngeló ke nau tataki ʻa e ngāué ni. (Fkh. 14:6) Ko ia ai, fakataha mo e ngaahi feinga ʻa ʻene Kau Fakamoʻoni fakaetangatá, ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e poupou fakahēvani ke tohoakiʻi mai ai kiate ia ʻa e faʻahinga anga-vaivaí.—Sione 6:45, 65.
6 ʻI hono akoʻi, ʻo teuʻi lelei ke ʻave ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá, pea ngāue ʻi he malumalu ʻo e tataki fakaeʻāngeló, ko e kakai ʻa Sihová ko ha mālohi taʻealatalitekeʻi ia. Tau hokohoko atu ke fai ʻetau tafaʻakí ʻi hono fakahoko ʻa e vīsone fakaekikite fakafiefia ko ení.