LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi06 p. 5-7
  • Tohi Tohi Tapu Fika 15—Esela

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohi Tapu Fika 15—Esela
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 14
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 14
bsi06 p. 5-7

Tohi Tohi Tapu Fika 15—Esela

Tokotaha-Tohí: ʻĒsela

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Selusalema

Kakato Hono Tohí: 460 K.M. n.

Vahaʻa Taimi: 537–467 K.M. n.

KO E ngataʻanga ʻo e taʻu ʻe 70 naʻe kikiteʻi fekauʻaki mo e fakalala ʻo Selusalema ʻi he malumalu ʻo Pāpiloné naʻe ofi. Ko e moʻoni, naʻe ʻiloa ʻa Pāpilone ʻi he ʻikai ʻaupito te ne teitei tukuange ʻa ʻene kau pōpulá, ka ko e folofola ʻa Sihová ʻe fakamoʻoniʻi ʻa ʻene mālohi ange ʻi he mafai ʻo Pāpiloné. Naʻe hā ʻoneʻone mai ʻa hono tukuange ʻo e kakai ʻa Sihová. Ko e temipale ko ia ʻo Sihova ne holokí ʻe toe langa, pea ʻe toe fai ʻi he ʻōlita ʻo Sihová ʻa e ngaahi feilaulau fakaleleí. ʻE toe ʻilo ʻi Selusalema ʻa e kalanga mo e fakahīkihiki ʻa e tokotaha lotu moʻoni ʻa Sihová. Naʻe ʻosi kikiteʻi ʻe Selemaia ʻa e lōloa ʻo e fakalalá, pea naʻe ʻosi kikiteʻi ʻe ʻAisea ʻa e founga ʻe fakatauʻatāinaʻi ai ʻa e kau pōpulá. Ne ʻosi aʻu ʻo ui ʻe ʻAisea ʻa Kōlesi ʻo Pēsiá ko e ‘tauhisipi ʻa Sihova,’ ʻa ia te ne liua ʻa Pāpilone loto-hīkisia mei hono tuʻunga ko e hau hono tolu ʻo e māmaní ʻi he hisitōlia ʻo e Tohi Tapú.—Ai. 44:28; 45:​1, 2; Sel. 25:12.

2 Naʻe tō ʻa e fakatamaki ki Pāpiloné ʻi he pō 5 ʻo ʻOkatopa, 539 K.M. (Tohi Māhina Kelekōlio), lolotonga ia ʻa e inu ʻo fai talamonū ʻa e tuʻi Pāpilone ko Pelisasá mo ʻene kau māʻolungá ki honau ngaahi ʻotua tēmenioó. Tānaki atu ki heʻenau anga-fakalusa fakapanganí, naʻa nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi naunau toputapu mei he temipale ʻo Sihová ko ʻenau ngaahi ipu ia ke faiʻaki ʻenau konaá! He feʻungamālie moʻoni ʻa e ʻi tuʻa ʻa Kōlesi ʻi he ngaahi ʻā ʻo Pāpiloné ʻi he pō ko iá ke fakahoko ʻa e kikité!

3 Ko e ʻaho ko ení ʻa e 539 K.M. ko ha ʻaho mahuʻinga ia, ʻa ia, ko ha ʻaho ʻoku lava ke fehoanakimālie mo e hisitōlia fakaemāmaní mo e Fakatohitapú fakatouʻosi. Lolotonga ʻa hono ʻuluaki taʻu ko e pule ʻo Pāpiloné, naʻe hanga ʻe Kōlesi ʻo “fanongonongo ʻi hono puleʻanga kotoa,” ʻa hono fakamafaiʻi ʻo e kau Siú ke nau ō hake ki Selusalema ke toe langa ʻa e fale ʻo Sihová. Ko e tuʻutuʻuni ko ení naʻe hā mahino naʻe tuku atu ia ʻi he konga ki mui ʻo e 538 K.M. pe ʻi he konga ki muʻa ʻo e 537 K.M.a Naʻe fononga ha toenga loto-tōnunga ʻo foki ki Selusalema ʻo taimi tonu atu ki hono fokotuʻu ʻo e ʻōlitá pea foaki ʻa e ʻuluaki ngaahi feilaulaú ʻi “hono fitu ʻo e mahina” (Tīsili, fehoanakimālie mo Sepitema-ʻOkatopa) ʻo e taʻu 537 K.M.​—ko e taʻu ia ʻe 70 ʻi he māhina hili hono fakalala ʻo Siuta mo Selusalema ʻe Nepukanesá.​—Esela 1:​1-3; 3:​1-6.

4 Toe fakafoʻou! ʻOku tokonaki mai ʻe he meʻá ni ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e tohi Eselá. Ko e ngāueʻaki ʻo e ʻuluaki pēsoná ʻi he talanoa mei he vahe 7 veesi 27 ʻo aʻu ki he vahe 9 ʻoku fakahaaʻi mahino ai ko e tokotaha-tohí ko ʻĒsela. ʻI hono tuʻunga “ko e sikalaipe poto ia ʻi he Lao ʻa Mosese” pea ko ha tangata ʻo e tui longomoʻui ʻa ia naʻá ne “tuku . . . ʻa hono loto ke feingaʻi ʻa e lao ʻa Sihova, pea ke fai ki ai, pea ke ako” ʻaki ia, naʻe taau moʻoni ai ʻa ʻĒsela ke ne hiki ʻa e hisitōlia ko ení, ʻo hangē pē ko ʻene hiki ʻa e ongo tohi Kalonikalí. (Esela 7:​6, 10) Koeʻuhi ko e tohi Eselá ko ha hoko atu ia ʻo e ongo tohi Kalonikalí, ʻoku ʻi ai ʻa e tui lahi naʻe tohi ia ʻi he taimi tatau, ʻi he 460 K.M. nai. ʻOkú ne kāpui ʻa e taʻu ʻe 70, mei he taimi naʻe hoko ai ʻa e kau Siú ko ha puleʻanga kuo maumau, mo movetevete ʻo fakaʻilongaʻi ko e “fānau ʻa maté” ki he fakaʻosi ʻo e temipale hono uá pea mo hono fakamaʻa ʻo e tuʻunga taulaʻeikí ʻi he hili ʻa e foki ʻa ʻĒsela ki Selusalemá.​—Esela 1:1; 7:7; 10:17; Sāme 102:​20, NW, fakamatala ʻi laló.

5 Ko e foʻi hingoa faka-Hepelū ko e ʻĒselá ʻoku ʻuhingá ko e “Tokoni.” Ko e ongo tohi Eselá mo e Nehemaiá naʻe takainga tohi pē ʻe taha ʻi he kamatá. (Nehe. 3:​32, NW, fakamatala ʻi laló) Naʻe vahevahe ki mui ʻe he kau Siú ʻa e takainga tohí ni pea ui ia ko e ʻUluaki mo e Ua Esela. Ko e ngaahi Tohi Tapu faka-Hepelū ʻi onopōní ʻoku ui ai ʻa e ongo tohi ʻe uá ko e Esela mo e Nehemaia, ʻo hangē ko ia ʻi he ngaahi Tohi Tapu fakaeonopooni kehé. Ko e konga ʻo e tohi Eselá (4:8 ki he 6:18 mo e 7:​12-26) naʻe tohi ia ʻi he lea faka-Alameá pea ko e toengá ʻi he lea faka-Hepeluú, he ko ʻĒselá naʻe pōtoʻi fakatouʻosi ʻi he ongo leá.

6 ʻI he ʻahó ni ko e tokolahi taha ʻo e kau mataotaó ʻoku nau tali ʻoku tonu ʻa e tohi Eselá. ʻI he fekauʻaki mo e kau moʻoni ʻa e tohi Eselá ʻi he ngaahi tohi ʻo e Tohi Tapú, ʻoku tohi ʻe W. F. Albright ʻi heʻene tohi fakamatala The Bible After Twenty Years of Archaeology: “Kuo fakahaaʻi ʻi he fakamatala moʻoni ʻi he keli fakatotoló ʻa e tupuʻanga moʻoni ʻo e ongo Tohi ʻa Selemaia mo Isikelí, ʻa Esela mo Nehemaiá ʻo ʻikai ha toe veiveiua ki ai; kuo nau fakapapauʻi ʻa e fakatātā tukufakaholo ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó, pea pehē ki honau fakahokohokó.”

7 Neongo ko e tohi Eselá ʻoku ʻikai nai ke hiki lea mei ai pe lave fakahangatonu ki ai ʻa e kau tohi ʻo e Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ʻoku ʻikai ha fehuʻia fekauʻaki mo hono tuʻunga ʻi he ngaahi tohi ʻo e Tohi Tapú. ʻOku ʻi ai ʻa e lēkooti ʻo e ngaahi feangainga ʻa Sihova mo e kau Siú ʻo aʻu mai ki he taimi ʻo hono fakatahatahaʻi ʻa e katiloka faka-Hepeluú, ʻa ia ko e ngāue ko iá naʻe meimei fakahoko kotoa ia ʻe ʻĒsela, fakatatau ki he talatukufakaholo faka-Siú. ʻIkai ngata aí, ko e tohi Eselá ʻoku fakatonuhiaʻi ai ʻa e kotoa ʻo e ngaahi kikite fekauʻaki mo e toe fakafoʻoú pea ko ia ʻoku fakamoʻoniʻi ai ko ha konga tefito moʻoni ia ʻo e lēkooti fakaʻotuá, ʻa ia ʻoku toe feongoongoi fakaʻaufuli mo ia. Tānaki atu ki ai, ʻokú ne fakalāngilangiʻi ʻa e lotu maʻá mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa lahi ʻo Sihova ko e ʻOtuá.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

14 Ko e tohi Eselá ʻoku ʻaonga ia, ʻuluakí, ʻi heʻene fakahaaʻi ʻa e tonu taʻetoefehālaaki ʻo hono fakahoko ʻa e ngaahi kikite ʻa Sihová. Ko Selemaia, ʻa ia naʻá ne tomuʻa tala mātuʻaki tonu ʻa e fakalala ʻo Selusalemá, naʻá ne toe tomuʻa tala foki ʻa hono toe fakafoʻoú ʻi he hili ʻa e taʻu ʻe 70. (Sel. 29:10) ʻI hono taimi totonú, naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene ʻaloʻofá ʻi hono ʻomai ʻa hono kakaí, ko ha toenga loto-tōnunga, ʻo toe fakafoki ki he Fonua ʻo e Talaʻofá ke nau hokohoko atu ʻa e lotu moʻoní.

15 Ko e temipale ne toe fakafoʻoú naʻe toe hakeakiʻi ai ʻa e lotu ʻa Sihová ʻi he lotolotonga ʻo hono kakaí, pea naʻe tuʻu ia ko ha fakamoʻoni ʻokú ne tāpuakiʻi ʻi he tuʻunga fakaofo mo faimeesi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau hanga kiate ia fakataha mo ha holi ki he lotu moʻoní. Neongo naʻe ʻikai te ne maʻu ʻa e lāngilangi ʻo e temipale ʻo Solomoné, naʻá ne fakahoko ʻe ia ʻene taumuʻá ʻi he fehoanaki mo e finangalo fakaʻotuá. Naʻe ʻikai toe ʻi ai hono masani fakamatelié. Naʻe toe siʻi ange foki ʻa hono ngaahi koloa fakalaumālié, ʻo hala, kau ai ʻa e ngaahi meʻa kehe, ʻi he puha ʻo e fuakavá.b Naʻe ʻikai foki ala fakatatau ʻa e huufi ʻo e temipale ʻo Seluipēpelí ki he huufi ʻo e temipale ʻi he ʻaho ʻo Solomoné. Ko e ngaahi feilaulau ʻo e fanga pulú mo e fanga sipí naʻe ʻikai aʻu ia ki he peseti ʻe taha ʻo e ngaahi feilaulau ʻi he temipale ʻo Solomoné. Naʻe ʻikai ha lāngilangi hangē ha ʻaó naʻá ne fakafonu ʻa e fale ki muí, hangē ko ia naʻe hoko ʻi he fale ki muʻá, pea naʻe ʻikai foki ke ʻalu hifo ha afi meia Sihova ke ne keina ʻa e ngaahi feilaulau tutú. Kae kehe, ko e ongo temipalé fakatouʻosi, naʻá na fakahoko ʻa e taumuʻa mahuʻinga ko hono hakeakiʻi ʻa e lotu kia Sihová, ʻa e ʻOtua moʻoní.

16 Ko e temipale naʻe langa ʻe Seluipēpelí, ko e tāpanekale naʻe faʻu ʻe Mōsesé, pea mo e ongo temipale naʻe langa ʻe Solomone mo Hēlotá, fakataha mo honau ngaahi fōtungá, naʻe fakataipe ia, pe fakaefakatātā. Naʻe fakafofongaʻi ʻe he ngaahi meʻá ni ʻa e “fale fehikitaki mooni, aia nae fokotuu e he Otua, kae ikai koe tagata.” (Hep. 8:​2, PM) Ko e temipale fakalaumālie ko ení ko e fokotuʻutuʻu ia ki he fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotú ʻo makatuʻunga ʻi he feilaulau fakalelei ʻa Kalaisí. (Hep. 9:​2-10, 23) Ko e temipale fakalaumālie lahi ʻo Sihová ʻoku mahulu atu ia ʻi he lāngilangí pea taʻealafakatataua ʻi he fakaʻofoʻofá mo e manakoá; ko hono masaní ʻoku taʻealamole pea mahulu hake ʻi ha toe langa fakamatelie pē.

17 ʻOku ʻi he tohi Eselá ʻa e ngaahi lēsoni ʻa ia ʻoku nau mahuʻinga lahi ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní. ʻOku tau lau ai ʻo fekauʻaki mo hono fai ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa e ngaahi foaki loto-lelei ki heʻene ngāué. (Esela 2:68; 2 Kol.2Ko 9:7) ʻOku tau loto-toʻa ʻi he ako fekauʻaki mo e tokonaki taʻematukutuku pea mo e tāpuaki ʻa Sihova ki he ngaahi fakatahataha ki hono fakahīkihikiʻí. (Esela 6:​16, 22) ʻOku tau sio ai ki ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he kau Netinimí mo e kau muli kehe naʻe tuí ʻi heʻenau ō fakataha mo e toengá ke fai ʻa e poupou ʻaufuatō ki he lotu ʻa Sihová. (2:​43, 55) Toe fakakaukau atu foki, ki he fakatomala anga-fakatōkilalo ʻa e kakaí ʻi he taimi naʻe akonakiʻi ai kinautolu fekauʻaki mo honau ʻalunga hala ʻi he femaliʻaki mo e ngaahi kaungāʻapi panganí. (10:​2-4) Ko e ngaahi feohi koví naʻe taki atu ai ki he taʻefakahōifua fakaʻotuá. (9:​14, 15) Ko e faivelenga fiefia ki heʻene ngāué naʻe ʻomai ai ʻa ʻene hōifuá mo ʻene tāpuakí.​—6:​14, 21, 22.

18 Neongo naʻe ʻikai ke kei ʻafio ha tuʻi ʻi he taloni ʻo Sihova ʻi Selusalemá, ko e toe fakafoʻoú naʻe langaʻi hake ai ʻa e ʻamanaki ʻe ʻomai ʻe Sihova ʻi he taimi totonú ʻa ʻene Tuʻi naʻe talaʻofa ʻi he laine ʻo Tēvitá. Ko e puleʻanga naʻe toe fakafoʻoú naʻe ʻi he taimi ko ení ʻi he tuʻunga ke ne tokangaʻi ʻa e ngaahi fakamatala toputapú mo e lotu ki he ʻOtuá kae ʻoua ke aʻu ki he taimi ʻo e hā ʻa e Mīsaiá. Kapau ne ʻikai ke tali ʻe he toenga ko ení ʻi he tui, ʻi heʻenau foki ki honau fonuá, ʻe hoko mai ʻia hai ʻa e Mīsaiá? Ko e moʻoni, ko e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he tohi Eselá ko ha konga mahuʻinga kinautolu ʻo e hisitōlia ʻoku taki atu ki he hā ʻa e Mīsaiá mo e Tuʻí! ʻOku ʻaonga lahi kotoa ia ki heʻetau ako ʻi he ʻaho ní.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 452-4, 458.

b Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 1079.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share