LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi06 p. 29-32
  • Tohi Tohi Tapu Fika 23​—Aisea

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohi Tapu Fika 23​—Aisea
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 14
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 14
bsi06 p. 29-32

Tohi Tohi Tapu Fika 23​—Aisea

Tokotaha-Tohí: ʻAisea

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Selusalema

Kakato Hono Tohí: Hili ʻa e 732 K.M.

Vahaʻa Taimi: 778 n.–hili ʻa e 732 K.M.

KO E tuʻunga fakamanamana ʻo e pule fakatuʻi anga-fakamamahi faka-ʻAsīliá naʻe nōfoʻi lahi ia ʻi he ngaahi ʻemipaea kehé pea mo e fanga kiʻi puleʻanga siʻi ange ʻo e Hahake Lotolotó. Naʻe longomoʻui ʻa e feituʻú kotoa ʻi he talanoa fekauʻaki mo e angatuʻú pea mo e kaungā kau fakatahá. (Ai. 8:​9-13) Ko ʻIsileli tafoki mei he moʻoní ʻi he tokelaú ʻe vave ʻenau tō ʻo maʻunimā ʻi he alēlea fakafufū fakavahaʻapuleʻanga ko ení, lolotonga ia ko e ngaahi tuʻi Siuta ʻi he tongá naʻa nau pule ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki. (2 Tuʻi, vahe 15-21) Naʻe faʻu ʻa e ngaahi naunau foʻou ki he taú pea ngāueʻaki, ʻo toe tānaki atu ia ki he fakalilifu ʻo e taimí. (2 Kal. 26:​14, 15) Ko fē naʻe lava ke kumi ki ai ha taha ki he maluʻangá mo e fakamoʻuí? Neongo ko e huafa ʻo Sihová naʻe leaʻaki ia ʻe he kakaí pea mo e kau taulaʻeikí ʻi he kiʻi puleʻanga ʻo Siutá, naʻe tafoki mamaʻo ʻa honau lotó ki he ngaahi tafaʻaki kehe, ʻuluakí ki ʻAsīlia pea ʻalu hifo leva ai ki ʻIsipite. (2 Tuʻi 16:7; 18:21) Naʻe hōloa ʻa e tui ki he mālohi ʻo Sihová. ʻI he feituʻu naʻe ʻikai ke fai ha tauhi ʻaitoli fakahangatonu aí, naʻe nōfoʻi lahi ai ha founga mālualoi ʻo e lotú, makatuʻunga ʻi he tuʻunga fakaeouau ʻo ʻikai ko e manavahē moʻoni ki he ʻOtuá.

2 Ko hai leva ʻe lea maʻa Sihová? Ko hai te ne talaki ʻa hono mālohi faifakahaofí? “Ko au eni; fekau au,” ko e ongo mai ia ʻa e tali naʻe ʻosi mateuteu. Ko e tokotaha-leá ko ʻAisea, ʻa ia naʻá ne ʻosi kikite ki muʻa ʻi he meʻá ni. Ko e taʻu ia naʻe mate ai ʻa e tuʻi kilia ko ʻŪsaiá, ʻi he 778 K.M. nai. (Ai. 6:​1, 8) Ko e hingoa ʻAiseá ʻoku ʻuhingá ko e “Fakamoʻui ʻa Sihova,” ʻa ia ko e ʻuhinga tatau pē, neongo hono hiki ʻi he tuʻunga tohi fakaholomui, ʻo e hingoa Sīsuú (“Ko Sihova ʻa e Fakamoʻuí”). Mei he kamatá ki heʻene ʻosi, ʻoku fakamamafaʻi ai ʻe he kikite ʻa ʻAiseá ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ení, ʻa ia ko Sihova ʻa e fakamoʻuí.

3 Ko ʻAiseá ko e foha ia ʻo ʻĀmosi (ke ʻoua ʻe fetoʻoaki ia mo ʻĒmosi, ko e palōfita ʻe taha mei Siuta). (1:1) ʻOku ʻikai fakamatala ʻa e Tohi Tapú ki hono fāʻeleʻí mo ʻene maté, neongo ia ʻoku fakahā ʻi he talatupuʻa faka-Siú naʻe kilisi ua ia ʻe he tuʻi fulikivanu ko Manasé. (Fakafehoanaki mo e Hepelu 11:37.) Ko ʻene ngaahi tohí ʻoku fakahaaʻi ai naʻá ne nofo ʻi Selusalema mo hono uaifí ko ha palōfita fefine pea mo e ongo foha ʻe toko ua ʻa ia naʻá na maʻu ʻa e ongo hingoa fakapalōfita. (Ai. 7:3; 8:​1, 3) Naʻá ne ngāue lolotonga ʻa e taimi naʻe ʻikai siʻi hifo ai ʻi he tuʻi ʻe toko fā ʻi Siuta: Ko ʻŪsaia, Siotame, ʻĀhasi mo Hesekaia; ʻoku hā mahino naʻe kamata ʻi he 778 K.M. nai (ʻi he taimi naʻe mate ai ʻa ʻŪsaiá, pe ki muʻa nai) pea hokohoko atu ai ʻi ha tuʻunga ʻo aʻu ki he hili ʻa e 732 K.M. (taʻu hono 14 ʻo Hesekaiá), pe ʻikai siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe 46. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻá ne ʻosi tukupā naʻá ne tohi ʻene kikité ʻi he taimi ki muí. (1:1; 6:1; 36:1) Ko e kau palōfita kehe ʻo hono ʻahó ko Maika ʻi Siuta, pea ki he tokelaú, ko Hōsea mo ʻŌteti.​—Mai. 1:1; Ho. 1:1; 2 Kal. 28:​6-9.

4 Ko hono fekauʻi ko ia ʻe Sihova ʻa ʻAisea ke ne tohi ʻa e ngaahi fakamaau fakaekikité ʻoku fokotuʻu ia ʻe he Aisea 30:8: “Haʻuange muʻa, tohi ia ʻi ha lauʻi meʻa, ʻoku nau ʻi ai, pea ʻai ʻi ha tohi, ke hoko ko e fakamoʻoni ki he ʻamui, ki he taʻengata.” Ko e kau lāpai Siu ʻo e kuonga muʻá naʻa nau ʻiloʻi ko ʻAisea ʻa e tokotaha-tohí pea nau fakakau ʻa e tohí ko e ʻuluaki tohi ʻa e kau palōfita lalahí (ʻAisea, Selemaia mo ʻIsikeli).

5 Neongo kuo tuhu ʻa e niʻihi ki he liliu ʻo e sīpinga hiki ʻo e tohí mei he vahe 40 ʻo faai mai ʻoku hā mei ai ha tokotaha-tohi kehe, pe “Ua Aisea,” ko e liliu ʻi he tuʻunga ʻo e kaveingá ʻoku totonu ke feʻunga ia ke ne fakamatalaʻi ʻa e meʻá ni. ʻOku ʻi ai ʻa e fakamoʻoni lahi naʻe tohi ʻe ʻAisea ʻa e tohi fakakātoa ʻoku tuʻu ai hono hingoá. Ko e fakatātaá, ko e fāitaha ʻa e tohí ʻoku fakahaaʻi ia ʻe he kupuʻi lea, ko e “Toko Taha Maonioni o Isileli,” ʻa ia ʻoku hā tuʻo 12 ʻi he vahe 1 ki he 39, pea tuʻo 13 ʻi he vahe 40 ki he 66, ko hono fakakātoá ko e tuʻo 25; lolotonga ia ʻoku hā tuʻo 6 pē ia ʻi he toenga kotoa ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. ʻOku toe fakamoʻoni ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he fāʻūtaha ʻa e tohí ʻaki ʻene hiki lea mei he konga kotoa ʻo e kikité peá ne tuku ʻa e ngāué kotoa ki he tokotaha-tohi ʻe taha, ko ʻAisea.​—Fakafehoanaki mo e Loma 10:​16, 20; 15:12 fakataha mo e Aisea 53:1; 65:1; 11:1.

6 ʻOku mahuʻingá, kamata ʻi he taʻu 1947, naʻe ʻomai ai ʻa e ngaahi tohi motuʻa ʻe niʻihi mei he fakapoʻuli ʻo e ngaahi ʻana ʻoku ʻikai mamaʻo mei Khirbet Qumran, ofi ki he matātahi tokelau-hihifo ʻo e Tahi Maté. Ko e Ngaahi Takainga Tohi Tahi Maté eni, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e kikite ʻa ʻAiseá. Naʻe tohi matamatalelei eni ʻi he lea Hepelū faka-Masoleti ki muʻá pea ʻoku taʻu 2,000 nai hono motuʻá, mei he ngataʻanga ʻo e senituli hono ua K.M. Ko ia ai, ko hono konga tohí ʻoku motuʻa ange ia ʻaki ʻa e taʻu ʻe taha afe nai ʻi he maniusikilipi motuʻa taha ʻoku kei ʻi ai ʻo e konga tohi faka-Masoletí, ʻa ia ʻoku makatuʻunga mei ai ʻa e ngaahi liliu fakaeonopooni ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. ʻOku ʻi ai ha fanga kiʻi hala iiki ʻi he sipelá pea mo e ngaahi faikehekehe ʻi he faʻunga fakakalamá, ka ʻoku ʻikai ke kehekehe fakatokāteline ia mei he konga tohi faka-Masoletí. Ko e fakamoʻoni fakatuipau eni ko ʻetau ngaahi Tohi Tapu ʻi he ʻaho ní ʻoku ʻi ai ʻa e muʻaki pōpoaki fakamānavaʻi ʻa ʻAiseá. ʻIkai ngata aí, ko e ngaahi takainga tohi motuʻa ko ení ʻokú ne fakahalaʻi ʻa e ngaahi taukaveʻi ʻa e kau fakaangá fekauʻaki mo e “Ongo Aisea” ʻe uá, koeʻuhi ko e vahe 40 ʻoku kamata ia ʻi he laine fakaʻosi ʻo e kōlomu ʻo e tohi ʻoku ʻi ai ʻa e vahe 39, ʻo fakakakato ʻa e sētesi kamatá ʻi he kōlomu hokó. Ko ia ai, ko e kau hiki tataú naʻe hā mahino ʻa e ʻikai te nau ʻiloʻi ha fakakaukau ki ha liliu ʻi he tokotaha-tohí pe ko ha māvahevahe ʻi he tohí ʻi he tuʻunga ko ení.a

7 ʻOku ʻi ai ha fakamoʻoni lahi fekauʻaki mo e alafalalaʻanga ʻo e tohi ʻa ʻAiseá. Tuku kehe ʻa Mōsese, ʻoku ʻikai ha toe palōfita kehe ʻe lahi ange ʻa e faʻa toutou lave ki ai ʻa e kau hiki Tohi Tapu Kalisitiané. ʻOku ʻi ai ha fakamoʻoni lahi fakahisitōlia mo fakaʻāsioloki tatau ʻoku fakamoʻoni ki heʻene moʻoní, hangē ko e ngaahi lēkooti fakahisitōlia ʻo e haʻa tuʻi ʻAsīliá, ʻo kau ai ʻa e maka tapa ono fuololoa ʻa Senakalipe ʻa ia ʻokú ne ʻomai ai ʻene fakamatala tonu fekauʻaki mo e ʻākoloʻi ʻo Selusalemá.b (Ai., vahe 36, 37) Ko e fokotuʻunga maumau ʻa ia ko Pāpilone ia ki muʻá ʻoku kei faifakamoʻoni pē ia ki hono fakahoko ʻo e Aisea 13:​17-22.c Naʻe ʻi ai ha fakamoʻoni moʻui ʻi he kau Siu taki taha ʻe laui afe ko ia naʻa nau laka ʻi heʻenau foki mei Pāpiloné, ʻi hono fakatauʻatāinaʻi ʻe ha tuʻi ʻa ia ko hono hingoá, ko Kōlesi, naʻe hiki ia ʻe ʻAisea ʻi he meimei taʻu ʻe 200 ki muʻá. Mahalo pē nai naʻe fakahaaʻi kia Kōlesi ki mui ʻa e tohi fakaekikite ko ení, he ʻi heʻene fakatauʻatāinaʻi ʻa e toenga ʻo e kau Siú, naʻá ne lea ai fekauʻaki mo hono fekauʻi ia ʻe Sihova ke ne fai iá.​—Ai. 44:28; 45:1; Esela 1:​1-3.

8 ʻOku tuʻu-ki-muʻa ʻi he tohi Aiseá ʻa e ngaahi kikite faka-Mīsaiá. Naʻe ui ʻa ʻAisea “ko e palōfita faka-ʻEvangeliō,” ʻoku lahi fau ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne tala ki muʻa kuo fakahoko ʻi he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Sīsuú. Ko e vahe 53, ko ha “vahe misiteli” fuoloa ia, ʻo ʻikai ngata pē ki he ʻiunoke ʻItiopea naʻe lave ki ai ʻi he Ngāue vahe 8 ka ki he kakai Siú fakalūkufua, ʻokú ne tomuʻa tala mātuʻaki mahino ʻa e tōʻongafai naʻe fai kia Sīsuú ʻo hangē ia ko ha fakamatala ʻa ha tokotaha naʻe sio tonú. ʻOku lēkooti ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻa e ngaahi fakahoko fakaekikite ʻo e vahe mahuʻinga ʻo e tohi Aiseá, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi fakafehoanaki hokó: 53 v. 1​—Sione 12:​37, 38; 53 v. 2​—Sione 19:​5-7; 53 v. 3​—Maake 9:12; 53 v. 4​—Mātiu 8:​16, 17; 53 v. 5​—1 Pita 2:24; 53 v. 6​—1 Pita 2:25; 53 v. 7​—Ngāue 8:​32, 35; 53 v. 8​—Ngāue 8:33; 53 v. 9—Mātiu 27:​57-60; 53 v. 10​—Hepelu 7:27; 53 v. 11​—Loma 5:18; 53 v. 12​—Luke 22:37. Ko hai ha toe taha kehe mei he ʻOtuá ʻe lava ke hoko ko e matavai ʻo e tomuʻa tala ki muʻa totonu peheé?

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

34 ʻI he vakai ki ai mei he tafaʻaki kotoa pē, ko e tohi fakaekikite ʻa Aiseá ko ha meʻaʻofa mātuʻaki ʻaonga lahi ia meia Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku tapua mei ai ʻa e ngaahi fakakaukau māʻolunga ʻa e ʻOtuá. (Ai. 55:​8-11) Ko e kau malanga fakahāhā ʻo e ngaahi moʻoni Fakatohitapú ʻoku lava ke nau hanga ki he tohi Aiseá ko ha fale tukuʻanga koloa ia ʻo e ngaahi fakatātā mālohi ʻa ia ʻoku aʻu ki he fakamulitukú fakataha mo e tuʻunga mālohi hangē ko e ngaahi pealapeli ko ia ʻa Sīsuú. ʻOku ʻai ʻe ʻAisea ke maongo mālohi kiate kitautolu ʻa e tuʻunga vale ʻo e tangata ʻa ia ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e konga ʻakau tatau fakatouʻosi ki he fefié pea ki hono ngaohiʻaki ha ʻaitoli ki he lotú. ʻOkú ne ʻai ke tau ongoʻi ʻa e taʻefiemālie ʻa e tangata ʻi ha sofa ʻa ia ʻoku fuʻu nounou mo ha tupenu kafu ʻa ia ʻoku fuʻu lausiʻi, pea ʻokú ne ʻai ke tau fanongo ki he mohe maʻu ʻa e kau palōfitá ʻa ia ʻoku nau hangē ha fanga kulī ʻoku tulí, ʻo fuʻu fakapikopiko ke kālou. Kapau te tau ‘kumi ʻi he tohi ʻa Sihová pea lau leʻo-lahi’ ʻo hangē ko e enginaki ʻa ʻAiseá, ʻe lava ke tau houngaʻia ʻi he pōpoaki mālohi ʻoku maʻu ʻe ʻAisea ki he ʻaho ní.​—44:​14-20; 28:20; 56:​10-12; 34:16.

35 ʻOku fakahanga ʻa e kikité tautefito ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he Mīsaiá. Ko Sihova tonu ʻa e Tuʻi aoniú, pea ko ia ʻokú ne fakamoʻui kitautolú. (33:22) Kae fēfē ʻa e Mīsaiá tonu? Ko e fanongonongo ʻa e ʻāngeló kia Mele ʻo fekauʻaki mo e tama ʻa ia ʻe ʻaloʻí naʻe fakahaaʻi ai ko e Aisea 9:​6, 7 naʻe pau ke fakahoko ia ʻi heʻene maʻu ʻa e taloni ʻo Tēvitá; “pea te ne tuʻi ki he hako ʻo Sekope ʻo lauikuonga; pea ko ʻene pule ʻe ʻikai ngata.” (Luke 1:​32, 33) ʻOku fakahaaʻi ʻe he Mātiu 1:​22, 23 ko e ʻaloʻi ʻo Sīsū ʻe ha tāupoʻoú ko ha fakahoko ia ʻo e Aisea 7:14 pea ʻoku fakahaaʻi ia ko “Imanuela.” ʻI he taʻu nai ʻe 30 ki mui ai, naʻe hoko mai ai ʻa Sione Papitaiso ʻo ne malanga ʻo pehē “kuo ofi ʻa e Puleʻanga ʻo e Langi.” Ko e kau hiki Kōsipeli kotoa ʻe toko faá naʻa nau hiki lea mei he Aisea 40:3 ke fakahaaʻi ko e Sione ko ení ʻa e tokotaha naʻe ‘kalanga he toafá.’ (Mt. 3:​1-3; Mk. 1:​2-4; Luke 3:​3-6; Sione 1:23) ʻI hono papitaisó naʻe hoko ai ʻa Sīsū ko e Mīsaiá​—ko e Tokotaha-Pani ʻa Sihova, ko e huli pe aka ʻo Sese—​ke pule ki he ngaahi puleʻangá. Kuo pau ke nau fakafalala ʻenau ʻamanakí kiate ia, ʻi hono fakahoko ʻo e Aisea 11:​1, 10.​—Loma 15:​8, 12.

36 Sio ki he anga ʻa e hokohoko atu ʻa ʻAisea ke fakahaaʻi ʻa e Mīsaia ko e Tuʻí! Naʻe lau ʻe Sīsū ʻa ʻene ngāue kuo vaheʻí mei ha takainga tohi ʻa ʻAisea ke fakahaaʻi ai ko ia ʻa e Tokotaha-Pani ʻa Sihová, peá ne toki hoko atu leva ke “tala ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua he” hangē ko ʻene leá, “naʻe fekau mai au ki he meʻa ko ia.” (Luke 4:​17-19, 43; Ai. 61:​1, 2) Ko e ngaahi fakamatala Kōsipeli ʻe faá ʻoku fonu ia ʻi he ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekau fakaemāmani ʻa Sīsuú pea mo e founga ʻo ʻene pekiá hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻi he Aisea vahe 53. Neongo naʻa nau fanongo ki he ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá pea sio ʻi he ngaahi ngāue fakaofo ʻa Sīsuú, naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he kau Siú ʻa e ʻuhingá koeʻuhi ko honau ngaahi loto taʻetuí, ʻi he fakahoko ʻo e Aisea 6:​9, 10; 29:13; mo e 53:1. (Mt. 13:​14, 15; Sione 12:​38-40; Ng. 28:​24-27; Loma 10:16; Mt. 15:​7-9; Mk. 7:​6, 7) Naʻe hoko ʻa Sīsū ko ha maka tūkiaʻanga kiate kinautolu, ka naʻá ne hoko ko e maka tuliki tauʻolunga ʻa ia naʻe fakatoka ʻe Sihova ʻi Saioné pea ko ia ʻokú Ne langa ai ʻa hono fale fakalaumālié ʻi he fakahoko ʻo e Aisea 8:14 mo e 28:16.​—Luke 20:17; Loma 9:​32, 33; 10:11; 1 Pita 2:​4-10.

37 Naʻe hokohoko atu ʻa e kau ʻapositolo ʻa Sīsū Kalaisí ke ngāueleleiʻaki ʻa e kikite ʻa ʻAiseá, ʻo ngāueʻaki ia ki he ngāue fakafaifekaú. Ko e fakatātaá, ʻi hono fakahaaʻi ʻoku fiemaʻu ʻa e kau malanga koeʻuhi ke langa hake ʻa e tuí, ʻoku hiki lea ai ʻa Paula meia ʻAisea ʻi heʻene pehē: “Hono ʻikai fakaʻofoʻofa siʻi vaʻe ʻo e kakai ʻoku ongoongo mai ha ngaahi meʻa lelei!” (Loma 10:15; Ai. 52:7; toe sio ki he Loma 10:​11, 16, 20, 21.) ʻOku toe hiki lea foki mo Pita meia ʻAisea ʻi hono fakahaaʻi ʻa e tuʻuloa ʻa e ongoongo leleí: “He oku hage koe mohuku ae kakano kotoabe, bea koe nāunāu kotoabe oe tagata oku tatau moe fijiʻi mohuku. Oku mae ae mohuku, bea ko hono fiji oona oku gagana: Ka oku tologa o taegata ae folofola ae Eiki. Bea koe folofola eni aia oku malaga aki i he ogoogolelei kiate kimoutolu.”—1 Pita 1:​24, 25, PM; Ai. 40:​6-8.

38 He lāngilangiʻia moʻoni ē ko hono fakatātaaʻi ʻe ʻAisea ʻa e ʻamanaki ʻo e Puleʻangá ki he kahaʻú! Vakai! Ko e “langi foʻou mo ha fonua foʻou,” ʻa ia “ʻe pule maʻoniʻoni [ai] ha tuʻi” pea ʻe pule ʻa e kau pilinisí ʻi he fakamaau totonu. Ko ha fakatupunga moʻoni ē ki he fiefia mo e hakailangitau! (65:​17, 18; 32:​1, 2) ʻOku toe ʻohake ʻe Pita ʻa e pōpoaki fiefia ʻa ʻAiseá: “Ka ʻi he funga ʻo e talaʻofa ʻa ʻEne ʻAfio ʻoku tau ʻamanaki ki ha ngaahi langi foʻou mo ha fonua foʻou, ʻa ia ʻoku nofoʻanga ai ʻa maʻoniʻoni.” (2 Pita 3:13) Ko e kaveinga fakaofo ko eni ʻo e Puleʻangá ʻoku hoko ia ki he lāngilangi kakató ʻi he ngaahi vahe fakaʻosi ʻo e Fakahaá.​—Ai. 66:​22, 23; 25:8; Fkh. 21:​1-5.

39 Ko ia ai, ko e tohi Aiseá, lolotonga ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakahalaiaʻi fefeka ʻo e ngaahi fili ʻo Sihová pea mo e faʻahinga ʻoku nau taku mālualoi ko ʻene kau sevānití, ʻoku fakamatala ia ʻi he tuʻunga ongo māʻolunga ki he ʻamanaki fisifisimuʻa ʻo e Puleʻanga faka-Mīsaiá ʻa ia ʻe fakamāʻoniʻoniʻi ai ʻa e huafa lahi ʻo Sihová. ʻOkú ne fai ʻa e meʻa lahi ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi moʻoni fakaofo ʻo e Puleʻanga ʻo Sihová pea ke fakamāfanaʻi hotau lotó ʻi he ʻamanaki fakafiefia fekauʻaki mo e “fakamoʻui ʻoku ne fai.”—Ai. 25:9; 40:​28-31.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 1221-3.

b Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 957; Vol. 2, peesi 894-5.

c Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 324.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share