VAHE HONGOFULUMĀONO
Ke Ke Tuʻu Maʻá e Lotu Moʻoní
Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e ngāueʻaki ʻo e ngaahi ʻīmisí?
Ko e hā ʻa e vakai ʻa e kau Kalisitiané fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho mālōlō fakalotú?
ʻE lava fēfē ke ke fakamatalaʻi ʻa hoʻo ngaahi tuí ki he niʻihi kehé ʻo ʻikai fakaʻitaʻi kinautolu?
1, 2. Ko e hā ʻa e fehuʻi kuo pau ke ke ʻeke hifo kiate koe hili ʻa e mavahe mei he lotu loí, pea ko e hā ʻokú ke fakakaukau ai ʻoku mahuʻinga ení?
TAU pehē pē kuó ke ʻiloʻi kuo ʻuliʻi ʻa ho feituʻu kaungāʻapí kotoa. Kuo laku fakafufū ʻe ha taha ha veve kona ki he feituʻú, pea ko e tuʻungá he taimi ko ení ʻoku fakatuʻutāmaki ki he moʻuí. Ko e hā te ke faí? ʻOku ʻikai ha veiveiua, te ke hiki mamaʻo mei ai kapau te ke malava. Ka ʻi he hili hono fai iá, te ke kei fehangahangai pē mo e fehuʻi mafatukituki ko ení, ‘Kuó u konā?’
2 ʻOku malanga hake ha tuʻunga meimei tatau ʻi he fekauʻaki mo e lotu loí. ʻOku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ko e lotu ko iá ʻoku ʻuliʻi ia ʻaki ʻa e ngaahi akonaki mo e ngaahi tōʻongafai taʻemaʻa. (2 Kolinito 6:17) Ko e ʻuhinga ia ʻoku mahuʻinga ai ke ke mavahe mei “Babilone koe Lahi,” ʻa e ʻemipaea fakaemāmani ʻo e lotu loí. (Fakahā 18:2, 4, PM) Kuó ke fai ʻa e meʻa ko ení? Kapau ko ia, ʻoku taau ke fakaongoongoleleiʻi koe. Ka ʻoku kau ki heni ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono fakamavaheʻi pē koe pe ko hoʻo fakafisi mei ha lotu loí. Hili iá, kuo pau ke ke ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻOku kei nofo pē ʻiate au ha fakaʻilonga ʻo e lotu loí?’ Fakakaukau angé ki ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi.
LOTU KI HE NGAAHI ʻĪMISÍ MO E FANGA KUÍ
3. (a) Ko e hā e lau ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻīmisí, pea ko e hā ʻe faingataʻa nai ai ke tali ʻe he niʻihi ʻa e vakai ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke ke fai ki ha ngaahi meʻa pē ʻokú ke maʻu ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e lotu loí?
3 Kuo maʻu ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi ʻīmisi pe ngaahi feituʻu toputapu ʻi honau ʻapí ʻi he laui taʻu. ʻOku ʻi ho ʻapí ia? Kapau ko ia, te ke ongoʻi nai ʻoku faikehe pe hala ke lotu ki he ʻOtuá ʻo ʻikai ha tokoni hāmai pehē. ʻE aʻu nai ʻo ke ongoʻi pipiki ki he niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko ení. Ka ko e ʻOtuá ʻa e tokotaha ʻokú ne folofola mai ʻaki ʻa e founga ʻoku totonu ke lotu ange ʻaki kiate iá, pea ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻo pehē ʻoku ʻikai te ne fiemaʻu ke tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻīmisí. (Ekisoto 20:4, 5; Sāme 115:4-8; Aisea 42:8; 1 Sione 5:21) Ko ia ʻe lava ke ke fai ha tuʻu maʻá e lotu moʻoní ʻaki hono fakaʻauha ha ngaahi meʻa pē ʻokú ke maʻu ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e lotu loí. Ko hono moʻoní, vakai kiate kinautolu ʻo hangē ko e vakai ki ai ʻa Sihová—ko e meʻa “fakalielia.”—Teutalonome 27:15, PM.
4. (a) ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku taʻeʻaonga ʻa e lotu ki he fanga kuí? (e) Ko e hā naʻe tapui ai ʻe Sihova ke ʻoua ʻe kau ʻa hono kakaí ʻi ha faʻahinga founga pē ʻo e fakahaʻele faʻahikehé?
4 Ko e lotu ki he fanga kuí ʻoku toe failahia ia ʻi he ngaahi lotu loi lahi. Ki muʻa ke ako ʻa e moʻoni Fakatohitapú, naʻe tui ʻa e niʻihi ʻoku ʻi ha nofoʻanga taʻehāmai ʻa e kau maté ʻo ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku hokó pea ʻe lava ke nau tokoniʻi pe fakatupu ha maumau ki he faʻahinga ʻoku moʻuí. Mahalo pē naʻá ke angaʻaki ʻa e feinga lahi ke fakafiemālieʻi ʻa hoʻo fanga kui kuo maté. Kae hangē ko ia naʻá ke ako ki ai ʻi he Vahe 6 ʻo e tohí ni, ʻoku ʻikai ʻi ai ʻo ʻiloʻi ha meʻa ʻe he kau maté ʻi ha feituʻu pē. Ko ia ai, ko e ngaahi feinga ke fetuʻutaki mo kinautolú ʻoku ʻikai hano ʻaonga. Ko ha ngaahi pōpoaki pē ʻoku hā ngali ko e haʻu mei ha tokotaha ʻofeina kuo mate, ko e tupu moʻoni ia mei he kau tēmenioó. Ko ia ai, naʻe tapui ʻe Sihova ʻa e kau ʻIsilelí mei heʻenau feinga ke talanoa mo e kau maté pe ke kau ʻi ha faʻahinga founga kehe pē ʻo e fakahaʻele faʻahikehé.—Teutalonome 18:10-12.
5. Ko e hā ʻe lava ke ke faí kapau naʻe kau ʻi hoʻo lotu ʻi he kuohilí ʻa hono ngāueʻaki ʻo e ʻīmisí pe ko e tōʻongaʻaki ʻo e lotu ki he fanga kuí?
5 Kapau ko e ngāueʻaki ʻo e ngaahi ʻīmisí pe ko e tōʻongaʻaki ʻa e lotu ki he fanga kuí ko e konga ia ʻo hoʻo founga lotu ki muʻá, ko e hā ʻe lava ke ke faí? Lau pea fakalaulauloto ki he ngaahi kupu Fakatohitapu ʻa ia ʻoku fakahaaʻi atu ai ʻa e anga ʻo e vakai mai ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi meʻa ko ení. Lotu fakaʻaho kia Sihova fekauʻaki mo hoʻo holi ke tuʻu maʻá e lotu moʻoní, pea kole kiate ia ke ne tokoniʻi koe ke ke fakakaukau ʻo hangē ko ʻene fakakaukaú.—Aisea 55:9.
KILISIMASÍ—ʻIKAI KĀTOANGAʻI ʻE HE MUʻAKI KAU KALISITIANÉ
6, 7. (a) Ko e Kilisimasí naʻe pehē tokua ʻoku fakamanatu ai ʻa e hā, pea naʻe kātoangaʻi nai ia ʻe he kau muimui ʻo Sīsū ʻi he ʻuluaki senitulí? (e) Ko e hā naʻe fekauʻaki mo e ngaahi kātoanga faiʻahó ʻi he taimi ʻo e muʻaki kau ākonga ʻa Sīsuú?
6 Ko ha lotu ʻa ha taha ʻe lava ke ʻuliʻi ia ʻe he lotu loí ʻi heʻene felāveʻi mo e ngaahi ʻaho mālōlō manakoá. Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he Kilisimasí. Ko e Kilisimasí naʻe pehē tokua ko hono fakamanatu ia ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí, pea meimei ko e lotu kotoa pē ʻoku taukaveʻi ko e lotu faka-Kalisitiané ʻoku nau kātoangaʻi ia. Neongo ia, ʻoku ʻikai ha fakamoʻoni naʻe kātoangaʻi ʻe he kau ākonga ʻa Sīsū ʻi he ʻuluaki senitulí ha ʻaho mālōlō pehē. Ko e tohi Sacred Origins of Profound Things ʻoku fakamatala ai: “Feʻunga mo e senituli ʻe ua hili ʻa e ʻaloʻi ʻo Kalaisí, naʻe ʻikai ha taha te ne ʻiloʻi, pea ko e kakai tokosiʻi pē naʻa nau tokanga ki he taimi tonu naʻe ʻaloʻi ai iá.”
7 Neongo kapau naʻe ʻiloʻi ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻa e ʻaho tonu ko ia ʻo hono ʻaloʻí, naʻe ʻikai pē te nau kātoangaʻi ia ʻe kinautolu. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí, hangē ko e lau ʻa e World Book Encyclopedia, ko e muʻaki kau Kalisitiané “naʻa nau vakai ki he kātoangaʻi ʻo ha ʻaho fāʻeleʻi pē ʻo ha taha ko ha tōʻonga fakapangani ia.” Ko e ongo kātoanga faiʻaho pē naʻe lave ki ai ʻi he Tohi Tapú ko e ʻaho fāʻeleʻi ʻo e ongo pule ʻe toko ua ʻa ia naʻe ʻikai te na lotu kia Sihova. (Senesi 40:20; Maake 6:21) Ko e ngaahi kātoanga faiʻahó naʻe toe fai ia ʻi hono fakalāngilangiʻi ʻo e ngaahi ʻotua panganí. Ko e fakatātaá, ʻi Mē 24 naʻe kātoangaʻi ai ʻe he kau Lomá ʻa e ʻaho fāʻeleʻi ʻo e ʻotua-fefine ko Taianá. ʻI he ʻaho hokó, naʻa nau kātoangaʻi ai ʻa e ʻaho fāʻeleʻi ʻo e ʻotua-laʻā, ko ʻĀpoló. Ko ia ai, ko e ngaahi kātoanga faiʻahó naʻe fekauʻaki ia mo e lotu fakapanganí, ʻo ʻikai ko e lotu faka-Kalisitiané.
8. Fakamatalaʻi ʻa e felāveʻi ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi kātoanga faiʻahó mo e tui fakafaʻahikehé.
8 ʻOku ʻi ai ha toe ʻuhinga ʻe taha naʻe ʻikai ke kātoangaʻi ai ʻe he kau Kalisitiane he ʻuluaki senitulí ʻa e ʻaho ʻaloʻi ʻo Sīsuú. ʻOku ngalingali naʻe ʻiloʻi ʻe heʻene kau ākongá ko e ngaahi kātoanga faiʻahó naʻe felāveʻi ia mo e tui fakafaʻahikehe. Hangē ko ení, naʻe tui ʻa e kau Kalisi mo e kau Loma tokolahi ʻi he kuonga muʻá naʻe ʻalu ha laumālie ki hono fāʻeleʻi ʻo e tangata taki taha peá ne maluʻi ʻa e tokotaha ko iá ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. “Ko e laumālie ko iá naʻe ʻi ai hono vahaʻangatae fakafaimana mo e ʻotua ʻa ia ko hono ʻaho fāʻeleʻí ē naʻe fāʻeleʻi ai ʻa e tokotaha ko iá,” ko e lau ia ʻa e tohi The Lore of Birthdays. ʻE ʻikai moʻoni hōifua ʻa Sihova ki ha kātoanga pē ʻa ia ʻe fakafehokotaki ai ʻa Sīsū mo e tui fakafaʻahikehé. (Aisea 65:11, 12) Ko ia, naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e Kilisimasí ʻo kātoangaʻi ʻe he kakai tokolahi?
KO E TUPUʻANGA ʻO E KILISIMASÍ
9. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa Tīsema 25 ʻo vakai ki ai ko e ʻaho ia ke kātoangaʻi ai ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsuú?
9 ʻI he laui teau taʻu hili ʻa e moʻui ʻa Sīsū ʻi he māmaní naʻe toki kamata ai ke fakamanatu ʻe he kakaí ʻa hono ʻaloʻí ʻi Tīsema 25. Ka naʻe ʻikai ko e ʻaho ʻaloʻi ia ʻo Sīsuú, he ʻoku hā mahino naʻe hoko ia ʻi ʻOkatopa.a Ko ia, ko e hā naʻe fili ai ʻa Tīsema 25? Ko e niʻihi naʻa nau taukaveʻi ki mui ko e kau Kalisitiane kinautolú ʻoku ngalingali naʻa nau “fakaʻamu ke fenāpasi ʻa e ʻahó mo e kātoanga pangani faka-Loma naʻe fakaʻilongaʻi ai ʻa e ‘fanauʻi ʻo e laʻā taʻealaikunaʻí.’” (The New Encyclopædia Britannica) ʻI he faʻahitaʻu momokó, ʻi he taimi naʻe hā ngali vaivai taha ai ʻa e laʻaá, naʻe fai ai ʻe he kau panganí ʻa e ngaahi kātoanga ke ʻai ai ʻa e matavai ko eni ʻo e māfaná mo e māmá ke foki mai mei heʻene ngaahi fononga mamaʻó. Naʻe pehē ko Tīsema 25 ko e ʻaho ia naʻe kamata ai ʻa e foki mai ʻa e laʻaá. ʻI ha feinga ke fakaului ʻa e kau panganí, naʻe ohi ai ʻe he kau taki lotú ʻa e kātoangá ni pea nau feinga ke ʻai ia ke hā ngali “faka-Kalisitiane.”b
10. ʻI he ngaahi taimi he kuohilí, ko e hā naʻe ʻikai ke kātoangaʻi ai ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻa e Kilisimasí?
10 Ko e ngaahi tupuʻanga fakapangani ʻo e Kilisimasí kuo fuoloa pē hono ʻiloʻi. Koeʻuhi ko hono tupuʻanga taʻefakatohitapú, naʻe tapui ai ʻa e Kilisimasí ʻi ʻIngilani pea ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi kolonia ʻo ʻAmeliká he lolotonga ʻa e senituli hono 17. Ko ha taha pē naʻe aʻu ʻo ne nofo ʻi ʻapi mei he ngāué ʻi he ʻaho Kilisimasí naʻe pau ke ne fua ha tautea. Neongo ia, naʻe vave ʻa e toe foki mai ʻa e ngaahi tōʻonga fakafonua motuʻá, pea naʻe tānaki mai ki ai mo e ngaahi tōʻonga fakafonua foʻou ʻe niʻihi. Naʻe toe hoko ai ʻa e Kilisimasí ko ha ʻaho mālōlō lahi, pea ko e meʻa ia ʻoku kei hokó ʻi he ngaahi fonua lahi. Kae kehe, koeʻuhi ko e ngaahi fehokotaki ʻa e Kilisimasí mo e lotu loí, ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau loto ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai te nau kātoangaʻi ia pe ko ha toe ʻaho mālōlō kehe pē ʻoku tupu mei he lotu fakapanganí.c
ʻOKU MAHUʻINGA MOʻONI ʻA E NGAAHI TUPUʻANGÁ?
11. Ko e hā ʻoku kātoangaʻi ai ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻa e ngaahi ʻaho mālōloó, ka ko e hā ʻoku totonu ke hoko ko ʻetau tokanga tefitó ia?
11 ʻOku loto-tatau ʻa e niʻihi ko e ngaahi ʻaho mālōlō ko ia hangē ko e Kilisimasí ʻoku ʻi ai honau ngaahi tupuʻanga fakapangani ka ʻoku nau kei ongoʻi pē ʻoku ʻikai hala ke kātoangaʻi ia. Ko hono moʻoní, ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku ʻikai te nau fakakaukau fekauʻaki mo e lotu loí ʻi he taimi ʻoku nau kātoangaʻi ai ʻa e ngaahi ʻaho mālōloó. ʻI he ngaahi taimi ko ení ʻoku toe ʻoange ai ki he ngaahi fāmilí ʻa e ngaahi faingamālie ke fakatahataha ai. Ko e anga eni hoʻo ongoʻí? Kapau ko ia, ngalingali ko e ʻofa ki he fāmilí, ʻo ʻikai ko e ʻofa ki he lotu loí, ʻokú ne ʻai ʻa e tuʻu maʻá e lotu moʻoní ke hā ngali faingataʻá. Fakapapauʻi ko Sihova, ʻa e tokotaha naʻá ne kamataʻi ʻa e fāmilí, ʻokú ne fiemaʻu ke ke maʻu ha vahaʻangatae lelei mo ho ngaahi kāingá. (Efeso 3:14, 15) Ka ʻe lava ke ke fakaivimālohiʻi ʻa e ngaahi haʻi ko iá ʻi he ngaahi founga ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá. ʻI he fekauʻaki mo e meʻa ʻa ia ʻoku totonu ke hoko ko ʻetau tokanga tefitó, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Mou sivi ʻo ʻilo, pe ko e ha ʻa e meʻa ʻe hōifua ai ʻa e ʻEiki.”—Efeso 5:10.
Te ke kai ha meʻi lole naʻe toʻo mei he fakatafenga vaí?
12. Fakatātaaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga fakafonua mo e ngaahi kātoanga ʻa ia ʻoku ʻi ai hono ngaahi tupuʻanga koví.
12 Mahalo pē ʻokú ke ongoʻi ko e ngaahi tupuʻanga ʻo e ngaahi ʻaho mālōloó ʻoku siʻi ʻene kaunga ki he founga ʻo hono kātoangaʻi ia he ʻaho ní. ʻOku mahuʻinga moʻoni ʻa e ngaahi tupuʻangá? ʻIo! Ke fakatātaaʻi: Tau pehē naʻá ke sio ki ha meʻi lole ʻoku nofo ʻi he fakatafenga vaí. Te ke toʻo ʻa e lole ko iá ʻo kai? Ko e moʻoni ʻe ʻikai! Ko e lole ko iá ʻoku ʻikai ke maʻa. ʻI he hangē ko e lole ko iá, ʻe hā ngali ifo nai ʻa e ngaahi ʻaho mālōloó, ka ko ʻenau tupú mei he ngaahi feituʻu taʻemaʻa. Ke tuʻu maʻá e lotu moʻoní, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ha fakakaukau hangē ko e fakakaukau ko ia ʻa e palōfita ko ʻAiseá, ʻa ia naʻá ne tala ki he kau lotu moʻoní: “ʻOua ʻe ala ki he meʻa taʻemaʻa.”—Aisea 52:11.
ʻILOʻILO ʻI HE FEANGAINGA MO E NIʻIHI KEHÉ
13. Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻe malanga hake nai ʻi he taimi ʻoku ʻikai te ke kau ai ʻi he ngaahi ʻaho mālōloó?
13 ʻE malanga hake nai ha ngaahi pole ʻi he taimi ʻokú ke fili ai ke ʻoua ʻe kau ki he ngaahi ʻaho mālōloó. Ko e fakatātaá, ʻe fifili nai ʻa e kaungāngāué ki he ʻuhinga ʻoku ʻikai te ke kau ai ʻi he ngaahi fakafiefia ʻi he ʻaho mālōlō pau ʻi he feituʻu ʻokú ke ngāue aí. Fēfē kapau ʻoku ʻoatu kiate koe ha meʻaʻofa Kilisimasi? ʻE hala ke tali ia? Fēfē kapau ʻoku ʻikai ke kau ʻa ho hoa malí ʻi hoʻo ngaahi tuí? ʻE lava fēfē ke ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke ongoʻi ʻe hoʻo fānaú ʻoku nau tō mei ha meʻa koeʻuhi ko e ʻikai ke kātoangaʻi ʻa e ngaahi ʻaho mālōloó?
14, 15. Ko e hā ʻe lava ke ke faí kapau ʻoku fakaaʻu atu kiate koe ha talamonū ʻaho mālōlō, pe kapau ʻoku loto ha taha ke ʻoatu kiate koe ha meʻaʻofa?
14 ʻOku fiemaʻu ʻa e fakafuofua lelei ke ʻiloʻilo ai ki he founga ke fakaleleiʻi ai ʻa e tuʻunga taki taha. Kapau ʻoku fāinoa hono fakaaʻu atu ha talamonū ʻaho mālōlō, ʻe lava pē ke ke fakamālō ki he tokotaha fai talamonuú. Kae fēfē kapau ʻokú ke feangainga mo ha taha ʻokú ke sio ki ai pe ngāue tuʻumaʻu mo ia. ʻI he tuʻunga ko iá, te ke fili nai ke leaʻaki ʻa e meʻa lahi ange. ʻI he ngaahi tuʻunga kotoa pē, hoko ʻo fakapotopoto. ʻOku faleʻi mai ʻa e Tohi Tapú: “Ke kelesiʻia ai pe hoʻomou lea ki ai, mo fakaifo ʻaki ha masima, ʻo mou ʻilo ʻa e anga ʻo e tali ʻoku totonu ke fai kiate kinautolu taki taha.” (Kolose 4:6) Tokanga ke ʻoua ʻe fakahaaʻi ʻa e taʻetokaʻi ki he niʻihi kehé. ʻI hono kehé, fakamatalaʻi fakapotopoto ʻa ho tuʻungá. Fakamāʻalaʻala ʻoku ʻikai te ke fakafepaki ki he foaki meʻaʻofá mo e ngaahi fakatahatahá ka te ke saiʻia ke kau ki he ngaahi meʻá ni ʻi ha taimi kehe.
15 Fēfē kapau ʻoku loto ha taha ke ʻoatu kiate koe ha meʻaʻofa? ʻOku fakatuʻunga ʻa e meʻa lahi ʻi he ngaahi tuʻungá. ʻE pehē atu nai ʻe he tokotaha-foakí: “ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke ke kātoangaʻi ʻa e ʻaho mālōloó. Neongo ia, ʻoku ou loto ke ke maʻu ʻa e meʻa ko ení.” Te ke fili nai ko hono tali ʻa e meʻaʻofá ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga ko iá ʻoku ʻikai ke tatau ia mo e kau ʻi he ʻaho mālōloó. Ko e moʻoni, kapau ʻoku ʻikai maheni ʻa e tokotaha-foakí mo hoʻo ngaahi tuí, ʻe lava ke ke lave ʻo pehē ʻoku ʻikai te ke kātoangaʻi ʻa e ʻaho mālōloó. ʻE tokoni eni ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻokú ke tali ai ha meʻaʻofa kae ʻikai foaki ha meʻaʻofa ʻi he taimi ko iá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻe fakapotopoto ke ʻoua ʻe tali ha meʻaʻofa kapau ʻoku fai ia fakataha mo e taumuʻa mahino ʻo hono fakahaaʻi ʻoku ʻikai te ke pipiki ki hoʻo ngaahi tuí pe te ke fakangaloku koeʻuhi ko e ʻaonga fakamatelié.
FĒFĒ ʻA E NGAAHI MĒMIPA ʻI HE FĀMILÍ?
16. ʻE lava fēfē ke ke fakapotopoto ʻi he taimi ʻo hono fakahoko ʻa e ngaahi meʻa felāveʻi mo e ngaahi ʻaho mālōloó?
16 Fēfē kapau ʻoku ʻikai ke kau ʻa e ngaahi mēmipa ʻi he fāmilí ʻi hoʻo ngaahi tuí? Toe fakapotopoto ai pē. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke fai ha fakakikihi fekauʻaki mo e tōʻonga fakafonua pe kātoanga kotoa pē ʻoku fili ho ngaahi kāingá ke kātoangaʻí. ʻI hono kehé, tokaʻi ʻenau totonu ki heʻenau ngaahi fakakaukaú, ʻo hangē tofu pē ko hoʻo fiemaʻu ke nau tokaʻi ʻa hoʻo totonu ki hoʻo ngaahi fakakaukaú. (Mātiu 7:12) Fakaʻehiʻehi mei ha ngaahi tōʻonga pē ʻe ʻai ai ke ke hoko ʻo kau ʻi he ʻaho mālōloó. Neongo ia, fakaʻatuʻi ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai felāveʻi mo e kātoangá tonu. Ko e moʻoni, ʻoku totonu ke ke ngāue maʻu pē ʻi ha founga te ke maʻu ai ha konisēnisi leleí.—1 Timote 1:18, 19.
17. ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi hoʻo fānaú ke ʻoua te nau ongoʻi ʻoku nau tō mei ha meʻa koeʻuhi ko ʻenau sio ʻoku kātoangaʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngaahi ʻaho mālōloó?
17 Ko e hā ʻe lava ke ke faí ke ʻoua ʻe ongoʻi ai ʻe hoʻo fānaú ʻoku nau tō mei ha meʻa koeʻuhi ko e ʻikai ke kātoangaʻi ʻa e ngaahi ʻaho mālōlō taʻefakatohitapú? ʻOku fakatuʻunga ʻa e meʻa lahi ʻi he meʻa ʻokú ke fai ʻi he ngaahi taimi kehe ʻo e taʻú. ʻOku vaheʻi ʻe he ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻa e ngaahi taimi ke foaki ai ʻa e ngaahi meʻaʻofa ki heʻenau fānaú. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa lelei taha ʻe lava ke ke foaki ki hoʻo fānaú ko ho taimí mo hoʻo tokanga ʻofá.
TŌʻONGAʻAKI ʻA E LOTU MOʻONÍ
Ko e tōʻongaʻaki ʻa e lotu moʻoní ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefia moʻoní
18. ʻOku lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe hono maʻu ʻo e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ke ke tuʻu maʻá e lotu moʻoní?
18 Ke fakahōifua ki he ʻOtuá, kuo pau ke ke siʻaki ʻa e lotu loí pea tuʻu maʻá e lotu moʻoní. Ko e hā ʻoku kau ki he meʻá ni? ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú: “Ke tau fetokangaʻaki, ke fefakaʻaiʻaiʻaki ʻa kitautolu ki he feʻofaʻaki mo e ngaue lelei: ʻo ʻoua naʻa tau liʻaki ʻetau ngaahi fakataha, ʻo hange ko e anga ʻo e niʻihi; ka mou feenginakiʻaki, pea ʻasili he ʻoku mou sio ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻaho.” (Hepelu 10:24, 25) Ko e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ko e ngaahi taimi fakafiefia ia kiate koe ke lotu ai ki he ʻOtuá ʻi he founga ʻokú ne hōifua aí. (Sāme 22:22; 122:1) ʻI he ngaahi fakataha peheé, ʻoku ʻi ai ha “fetokoniʻaki” ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau Kalisitiane faitōnungá.—Loma 1:12.
19. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke lea ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuó ke ako mei he Tohi Tapú?
19 Ko e toe founga ʻe taha ʻe lava ke ke tuʻu ai maʻá e lotu moʻoní ko e talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuó ke ʻilo mei hono ako ʻa e Tohi Tapú fakataha mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e kakai tokolahi ko e moʻoni ʻoku nau “mapuhoi mo toʻe” ʻi he fulikivanu ʻa ia ʻoku hoko ʻi he māmaní he ʻaho ní. (Isikeli 9:4) Mahalo pē ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e kakai ʻe niʻihi ʻoku nau ongoʻi pehē. Ko e hā ʻoku ʻikai ai te ke lea kiate kinautolu fekauʻaki mo hoʻo ʻamanaki ki he kahaʻú ʻoku makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú? ʻI hoʻo feohi mo e kau Kalisitiane moʻoní pea lea ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni Fakatohitapu fakaofo kuó ke akó, te ke ʻiloʻi ai ko ha faʻahinga holi pē ki he ngaahi tōʻonga ʻa e lotu loí ʻoku kei nofo nai ʻi ho lotó ʻe faifai pē pea mole atu. Fakapapauʻi te ke fiefia ʻaupito pea te ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki lahi kapau te ke tuʻu maʻá e lotu moʻoní.—Malakai 3:10.
a Sio ki he ʻApenitiki “Naʻe ʻAloʻi ʻa Sīsū ʻi Tīsema?”
b Ko ha toe meʻa tefito ʻa e Sātunaliá ʻi hono fili ʻo Tīsema 25. Ko e kātoanga ko eni ʻa ia naʻe fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻotua Loma ʻo e ngoué naʻe hoko ia ʻi Tīsema 17-24. Naʻe hoko ʻa e kātoanga kai, kātoanga fakafiefia mo e foaki meʻaʻofa lolotonga ʻa e Sātunaliá.
c Ki ha fetalanoaʻaki ki he anga ʻo e vakai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ki he ngaahi ʻaho mālōlō manakoa kehé, sio ki he ʻApenitiki “ʻOku Totonu Ke Tau Kātoangaʻi ʻa e Ngaahi ʻAho Mālōloó?”