Tokanga Telia Naʻa Fakatupulekina ha Loto Hīkisia
“ʻOku talitekeʻi ʻe he ʻOtua ʻa e ʻafungi [pe hīkisia].”—SEMISI 4: 6.
1. ʻOmai ha fakatātā ʻo e ngaahi ongoʻi pōlepole ʻoku feʻungamālié.
KUO faifai ange pea fakatupunga ʻe ha meʻa ʻa ho lotó ke fonu ʻi he pōlepolé? Ko e tokolahi taha ʻo kitautolú kuo tau hokosia ʻa e foʻi ongo fakafiemālie ko iá. ʻOku ʻikai ke kovi ʻa ʻetau malava ke ongoʻi ha tuʻunga ʻo e pōlepolé. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku lau hifo ai ʻe ha ongo meʻa Kalisitiane ha līpooti mei ha ʻapiako ʻo fekauʻaki mo e ʻulungāanga lelei pea mo e ngāue mālohi ʻa hona ʻofefiné, ʻokú na fofonga fiefia fakataha mo e ongoʻi fiemālie lahi ʻi heʻene ngaahi lavameʻá. Naʻe pōlepole ʻa e ʻapositolo ko Paulá mo hono ngaahi takangá ʻi ha fakatahaʻanga foʻou naʻa nau tokoni ki hono fokotuʻú, he naʻe kātekina faitōnunga ʻe he fanga tokouá ʻa e fakatangá.—1 Tesalonaika 1:1, 6; 2:19, 20; 2 Tesalonaika 1:1, 4.
2. Ko e hā ʻoku faʻa ʻikai lelei ai ʻa e ngaahi ongoʻi ʻo e pōlepolé?
2 Mei he ongo fakatātā kuo tau lave ki aí, ʻoku malava ke tau sio ai ko e pōlepolé ʻoku ʻuhinga nai ia ki ha ongoʻi ʻo e fiefia ʻoku haʻu mei ha faʻahinga ngāue pe ko ha meʻa ʻokú te maʻu. Neongo ia, ʻoku faʻa fakahaaʻi ʻe he pōlepolé ʻa e fakamahuʻingaʻi-kita taʻetotonu, ko ha ongoʻi ʻo e māʻolunga ange koeʻuhi ko ʻete ngaahi malavá, fōtunga hāmaí, koloá pe tuʻungá. ʻOku faʻa fakahaaʻi ia ʻi he fakakaukau ʻulu-pupula, ko ha hīkisia. Ko e pōlepole peheé ʻoku pau ko e meʻa ia ʻoku totonu ke tau hanga ʻi hotau tuʻunga ko e kau Kalisitiané ʻo maluʻi kitautolu mei ai. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku tau maʻu ʻa e hehema siokita ʻoku fanauʻi pē mo kitautolú, ʻa ia ʻoku tau maʻu tukufakaholo mei heʻetau kui ko ʻĀtamá. (Senesi 8:21) Ko hono ikuʻangá, ʻoku malava ngofua ai ke takihalaʻi kitautolu ʻe hotau lotó ki he ongoʻi pōlepole ʻi he ngaahi ʻuhinga hala. Hangē ko ʻení, kuo pau ke talitekeʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻa e ongoʻi pōlepole ʻi he matakali, koloa, ako, ngaahi malava fakanatula, pe ngāue ʻoku fakahoko ʻi he fakahoa ki he niʻihi kehé. Ko e pōlepole ʻoku malanga hake mei he ngaahi meʻa peheé ʻoku taʻetotonu pea ʻoku taʻefakahōifua ia kia Sihova.—Selemaia 9:23; Ngāue 10:34, 35; 1 Kolinito 4:7; Kaletia 5:26; 6:3, 4.
3. Ko e hā ʻa e hīkisiá, pea ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo iá?
3 ʻOku toe ʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻe taha ki hono talitekeʻi ʻa e pōlepole taʻetotonú. Kapau ʻoku tau fakaʻatā ia ke tupu ʻi hotau lotó, ʻe malava ke tupulekina ia ʻo hoko ki ha founga mātuʻaki fehiʻanekina ʻo e pōlepolé ʻoku ui ko e hīkisia. Ko e hā ʻa e hīkisia? Tānaki atu ki he ongoʻi māʻolunga angé, ko ha tokotaha hīkisia ʻokú ne siolalo ki he faʻahinga ko ia ʻokú ne vakai ki ai ʻoku nau māʻulalo angé. (Luke 18:9; Sione 7:47-49) Naʻe fakahokohoko ʻe Sīsū ʻa e “hīkisia” fakataha mo e ngaahi anga fulikivanu kehe ʻoku hū “kituʻa mei he loto” pea ʻoku “ʻuli ai ʻa e tangata.” (Maake 7:20-23) ʻOku malava ke sio ʻa e kau Kalisitiané ki he mātuʻaki mahuʻinga ke fakaʻehiʻehi mei hono fakatupu ha loto hīkisiá.
4. ʻE malava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe ha fakakaukau atu ki he ngaahi fakatātā ʻo e hīkisiá ʻi he Tohi Tapú?
4 ʻOku malava ke tokoniʻi koe ke ke fakaʻehiʻehi mei he hīkisiá ʻaki ʻa e fakakaukau atu ki he ngaahi fakamatala ʻi he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga hīkisiá. Te ke ʻi ha tuʻunga lelei ange ai ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi ongoʻi taʻetotonu ʻo e pōlepolé ʻa ia ʻoku nofoʻia nai ʻiate koé pe ʻe tupu nai ʻi he faai atu ʻa e taimí. ʻE tokoniʻi koe ʻe he meʻá ni ke talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau pe ngaahi ongoʻi ko ia ʻoku malava ke taki atu ki ha loto hīkisiá. Ko hono olá, ʻe ʻikai ke uesia kovi ai koe ʻi he taimi ʻe ngāue mai ai ʻa e ʻOtuá ʻo fakatatau ki heʻene fakatokangá: “Te u toʻo mei he lotolotonga ʻo kimoutolú ʻa homou faʻahinga ʻoku fiefia lahi loto-hīkisiá; pea ʻe ʻikai ʻaupito te mou toe loto-hīkisia ʻi hoku moʻunga māʻoniʻoní.”—Sefanaia 3:11, NW.
Ngāue ʻa e ʻOtuá ki he Faʻahinga Hīkisiá
5, 6. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Felo ʻa e hīkisiá, pea ko e hā hono ikuʻangá?
5 ʻOku toe malava foki ke ke sio ki he anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he hīkisiá ʻi he founga naʻá ne feangainga ai mo e kau pule mālohi pehē hangē ko Feló. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe maʻu ʻe Felo ha loto hīkisia. ʻI he vakai kiate ia tonu ʻi he tuʻunga ko ha ʻotua ke fai ki ai ʻa e lotú, naʻá ne taʻetokaʻi ai ʻa ʻene kau pōpulá, ʻa e kau ʻIsilelí. Fakakaukau atu ki heʻene tali ki he kole ke fakaʻatā ʻa ʻIsileli ke nau ō ki he toafá ke “fai ha katoanga” kia Sihová. “Ko hai ʻa Sihova ke u tokanga ai ki heʻene lea, ʻo tuku atu ʻa Isileli?” ko e tali hīkisia ia ʻa Feló.—Ekisoto 5:1, 2.
6 Hili hono hokosia ʻe Felo ʻa e ngaahi mala ʻe onó, naʻe tala ʻe Sihova kia Mōsese ke ne ʻeke ki he pule ʻo ʻIsipité: “ʻOku ke kei fakamofuta [pe tōʻonga hīkisia] mai ki hoku kakai, ʻo ʻikai te ke tukuange?” (Ekisoto 9:17) Naʻe tala leva ʻe Mōsese ʻa e mala hono fitú—ko e ʻuha-maka naʻá ne maumauʻi ʻa e fonuá. ʻI he ʻatā pē ʻa e kau ʻIsilelí ke nau mavahe ʻi he hili ʻa e mala hono hongofulú, naʻe liliu ʻa e fakakaukau ʻa Feló pea tulimui kiate kinautolu. Fakaʻosí, naʻe fihia ai ʻa Felo mo ʻene kau taú ʻi he Tahi Kulokulá. Sioloto atu ki he meʻa kuo pau naʻa nau fakakaukau ki aí ʻi he ʻalu hifo kiate kinautolu ʻa e ngaahi vaí! Ko e hā ʻa e fua ʻo e hīkisia ʻa Feló? Naʻe pehē ʻe heʻene kau tau lelei tahá: “Tau hola mei he ʻao ʻo Isileli; he ko Sihova ʻoku tau maʻanautolu ki he kau Isipite.”—Ekisoto 14:25.
7. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he ongo pule ʻo Pāpiloné ʻa e hīkisiá?
7 Ko e fakahāeaʻi ʻi he toʻukupu ʻo Sihová naʻe toe hoko ia ki he kau pule hīkisia kehe. Ko e taha ko Senakalipe, ko e tuʻi ʻo ʻAsīliá. (Aisea 36:1-4, 20; 37:36-38) Naʻe faai mai pē, pea ikunaʻi ʻa ʻAsīlia ʻe he kau Pāpiloné, ka naʻe ʻi ai mo e ongo tuʻi hīkisia ʻe toko ua mei Pāpilone naʻe fakahāeaʻi mo kinaua foki. Manatuʻi ʻa e kātoanga kai naʻe fai ʻe Tuʻi Pelisasa ʻa ē ʻi he lolotonga iá naʻá ne inu uaine ai mo ʻene kau fakaafe fakatuʻí ʻi he ngaahi ipu naʻe toʻo mei he temipale ʻo Sihová, ʻo fakahīkihikiʻi ai ʻa e ngaahi ʻotua ʻo Pāpiloné. Fakafokifā pē, naʻe ʻasi ha louhiʻi-nima ʻo e nima ʻo ha tangata ʻo ne tohi ha pōpoaki ʻi he holisí. ʻI he kole ke fakamatalaʻi ʻa e tohinima fakamisitelí ni, naʻe fakamanatuʻi ange ʻe he palōfita ko Tanielá kia Pelisasa: “Naʻe foaki ʻe he ʻOtua Taupotu ki hoʻo ʻeiki ko Nepukanesa ha puleʻanga . . . Ka ʻi he hikisia hono loto . . . , naʻe hifo ia mei he taloni ʻo e puleʻanga, pea naʻe ʻave meiate ia hono langilangi: . . . Ko koe, Pelisasa, ko hono ʻalo, kuo ʻikai te ke fakavaivaiʻi ho loto, neongo naʻa ke meaʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ia kotoa.” (Taniela 5:3, 18, 20, 22) ʻI he pō pē ko iá, naʻe ikunaʻi ai ʻe he kau tau Mītia-Pēsiá ʻa Pāpilone, pea naʻe tāmateʻi ai ʻa Pelisasa.—Taniela 5:30, 31.
8. Naʻe anga-fēfē ʻa e ngāue ʻa Sihova ki he kau hīkisia kehekehe?
8 Toe fakakaukau atu foki ki he kau tangata hīkisia kehe naʻa nau taʻetokaʻi ʻa e kakai ʻa Sihová: ko e saiāniti Filisitia ko Kolaiaté, ko e Palēmia Pēsia ko Hāmaní, mo Tuʻi Hēlota ʻAkilipa, ʻa ia naʻá ne pule ʻi he vahefonua ʻo Siuteá. Koeʻuhi ko ʻenau hīkisiá, naʻe tofanga ai ʻa e kau tangata ʻe toko tolú ni ʻi ha mate fakamā ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá. (1 Samiuela 17:42-51; Eseta 3:5, 6; 7:10; Ngāue 12:1-3, 21-23) Ko e founga ʻo e feangainga ʻa Sihova ki he kau tangata hīkisia ko iá ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e moʻoni ko ʻení: “Ko e fieʻeiki ko e fakamelomelo ʻo e haveʻi: pea ko e angahiki ko e fakamelomelo ʻo e hinga.” (Palovepi 16:18) Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai malava ke ʻi ai ha veiveiua “ʻoku talitekeʻi ʻe he ʻOtua ʻa e ʻafungi” pe hīkisiá.—Semisi 4:6.
9. Naʻe anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ko e kau lavaki ʻa e ngaahi tuʻi ʻo Tāiá?
9 ʻI hono kehe ʻaupito mei he kau pule hīkisia ʻo ʻIsipite, ʻAsīlia mo Pāpiloné, naʻe tokoni ʻa e tuʻi ʻo Tāiá ia ki he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻe taha. ʻI he lolotonga ʻa e pule ʻa Tuʻi Tēvita mo Tuʻi Solomoné, naʻá ne tokonaki mai ha kau tangata tufunga pōtoʻi mo e ngaahi naunau ki he ngaahi langa fakatuʻí pea ki he temipale ʻo e ʻOtuá. (2 Samiuela 5:11; 2 Kalonikali 2:11-16) Ko hono pangó, ʻi he faai mai ʻa e taimí, ne tafoki ʻa e kau Tāiá ia ʻo fakafepaki ki he kakai ʻa Sihová. Ko e hā naʻá ne fakatupunga iá?—Sāme 83:3-7; Sioeli 3:4-6; Emosi 1:9, 10.
“Kuo Mahiki Ho Loto”
10, 11. (a) Ko hai nai ʻe lava ke fakahoa ki he ngaahi tuʻi ʻo Tāiá? (e) Ko e hā naʻá ne liliu ʻa e fakakaukau ʻa e kau Tāiá ki ʻIsilelí?
10 Naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻene palōfita ko ʻIsikelí ke ne fakaeʻa mo fakahalaiaʻi ʻa e haʻa tuʻi ʻo Tāiá. Ko e pōpoaki naʻe fai ki he “Tuʻi Taia” ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakalea ʻoku feʻunga fakatouʻosi ki he holongā tuʻi Tāiá pea mo e tupuʻi tokotaha-lavakí, ʻa Sētane, ʻa ia “naʻe ʻikai te ne tuʻunga ki he moʻoni.” (Isikeli 28:12; Sione 8:44) Ko Sētané ko ha meʻamoʻui laumālie mateaki ia ki muʻa ʻi he kautaha ʻo e ngaahi foha fakahēvani ʻo Sihová. Naʻe ʻomai ʻe Sihova ko e ʻOtuá fakafou ʻia ʻIsikeli ha fakahā ʻo e tupuʻanga tefito ʻo e tafoki fakatouʻosi ʻa e haʻa tuʻi Tāiá pea mo Sētané:
11 “Ko Iteni tofu pe naʻa ke ʻi ai, ko ha ngouetapu ʻa e ʻOtua: ʻilonga ha makakoloa naʻe ʻufiʻufi ʻaki koe . . . Ko ha selupimi pani koe ʻoku fakamalumalu . . . Naʻa ke taka haohaoa pe mei he ʻaho naʻe ngaohi ai koe, ʻo aʻu ki he taimi naʻe ʻilo ai ʻa e kovi ʻiate koe. Ko e meʻa ʻi he lahi ʻo hoʻo fai fakatau naʻa ke fonu loto ʻi he fakamalohi, pea naʻa ke fai angahala: ko ia te u . . . ʻomi koe . . . siʻi selupimi fakamalumalu, ʻou maumauʻi koe. Kuo mahiki ho loto koeʻuhi ko hoʻo fakaʻofoʻofa; naʻa ke fakalusa ho poto ʻi he funga ʻo ho langilangi.” (Isikeli 28:13-17) ʻIo, naʻe ueʻi ʻe he hīkisiá ʻa e ngaahi tuʻi ʻo Tāiá ke nau faifakamālohi ki he kakai ʻa Sihová. Naʻe hoko ʻa Tāia ko ha senitā fakakomēsiale koloaʻia lahi ʻaupito pea ongoongoa ʻi hono ngaahi koloa fakaʻofoʻofá. (Aisea 23:8, 9) Naʻe hoko ʻo fakakaukau lahi ʻaupito ʻa e ngaahi tuʻi ʻo Tāiá fekauʻaki mo kinautolu pē, pea kamata ai ke nau fakafeʻātungiaʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá.
12. Ko e hā naʻe taki atu ki he ʻalunga lavaki ʻa Sētané, pea ko e hā kuó ne hokohoko atu ke faí?
12 ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e meʻamoʻui laumālie naʻe hoko ko Sētané naʻá ne maʻu ki muʻa ʻa e poto naʻe fiemaʻu ke fakahokoʻaki ha faʻahinga ngafa pē naʻe ʻoange kiate ia ʻe he ʻOtuá. ʻI he ʻikai ke hoko ʻo houngaʻiá, naʻá ne hoko ʻo “fakamafutofuta ʻi he pōlepolé” pea kamata ai ke ne taʻetokaʻi ʻa e founga ʻo e pule ʻa e ʻOtuá. (1 Timote 3:6, NW) Naʻá ne fakakaukau ʻo fuʻu lahi ʻaupito kiate ia tonu ʻo ne kamata ai ke holi ke lotu ange ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki ai. Naʻe hoko ʻa e holi fulikivanu ko ʻení ʻo tuʻituʻia peá ne fanauʻi ai ha angahala. (Semisi 1:14, 15) Naʻe fakataueleʻi ʻe Sētane ʻa ʻIvi ke ne kai ʻa e fuaʻiʻakau mei he fuʻu ʻakau pē ʻe taha naʻe tapui ʻe he ʻOtuá. Hili iá, naʻe ngāueʻaki ia ʻe Sētane ke ne ʻai ʻa ʻĀtama ke ne kai ʻa e fuaʻiʻakau naʻe tapuí. (Senesi 3:1-6) Naʻe talitekeʻi ai ʻe he ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá ʻa e totonu ʻa e ʻOtuá ke pule kiate kinauá, pea ko hono olá, naʻá na hoko ai ko e ongo lotu kia Sētane. Naʻe taʻefakangatangata ʻa ʻene hīkisiá. Kuó ne feinga ke fakataueleʻi ʻa e ngaahi meʻamoʻui ʻatamai poto kotoa pē ʻi hēvani mo māmani, kau ai ʻa Sīsū Kalaisi, ke nau lotu ange kiate ia ʻi hono talitekeʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová.—Mātiu 4:8-10; Fakahā 12:3, 4, 9.
13. Ko e hā ʻa e fua kuo fakatupu ʻe he hīkisiá?
13 ʻOku malava ke ke sio ko e tupu ʻa e hīkisiá meia Sētane; ko e tupuʻanga tefito ia ʻo e angahalá, faingataʻaʻiá, mo e fakameleʻi ʻi he māmaní he ʻaho ní. ʻI hono tuʻunga ko e “ʻotua ʻo e tuʻu ko eni,” ʻoku hokohoko atu ʻa Sētane ke pouaki ʻa e ngaahi ongoʻi taʻetotonu ʻo e pōlepolé mo e hīkisiá. (2 Kolinito 4:4) ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku toe siʻi pē hono taimí, ko ia ʻokú ne faitau ai ki he kau Kalisitiane moʻoní. Ko ʻene taumuʻá ke fakatafokiʻi kinautolu mei he ʻOtuá, ke nau hoko ko e kau ʻofa kiate kinautolu pē, ʻo ʻafungi mo hīkisia. Naʻe tomuʻa tala ʻe he Tohi Tapú ko e ngaahi anga siokita peheé ʻe failahia ʻi he “kuonga fakamui.”—2 Timote 3:1, 2; Fakahā 12:12, 17.
14. Fakatatau ki he tuʻutuʻuni ko e hā ʻoku fakafeangaiʻaki ʻe Sihova ki heʻene ngaahi meʻamoʻui ʻatamai potó?
14 ʻI heʻene tafaʻakí, naʻe fakaeʻa loto-toʻa ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e fua kovi naʻe fakatupunga ʻe he hīkisia ʻa Sētané. ʻIkai toe siʻi hifo he tuʻo tolú pea ʻi he ʻi ai tonu ʻa e ngaahi fili fiemāʻoniʻoní, naʻe fokotuʻu ai ʻe Sīsū ʻa e tuʻutuʻuni ʻa ia ʻoku fakafeangaiʻaki ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá: “Ko ia ʻoku ne hakeakiʻi ia ʻe fakavaivaiʻi; pea ko ia ʻoku ne fakavaivaiʻi ia ʻe hakeakiʻi.”—Luke 14:11; 18:14; Mātiu 23:12.
Maluʻi Ho Lotó mei he Hīkisiá
15, 16. Ko e hā naʻá ne fakatupunga ʻa Hekaʻā ke hoko ʻo hīkisiá?
15 Kuó ke fakatokangaʻi nai ʻa e ngaahi fakatātā ʻo e hīkisiá naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá naʻe fekauʻaki ia mo e kau tangata tuʻu-ki-muʻa. ʻOku ʻuhinga iá ko e kakai lāuvalé ʻoku ʻikai te nau hehema ke hoko ʻo hīkisia? ʻIkai ʻaupito. Fakakaukau angé ki ha meʻa naʻe hoko ʻi he fale ʻo ʻĒpalahamé. Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he pēteliaké ha foha ke hoko ko hono ʻeá, pea ko hono uaifí, ʻa Sela, naʻe mahili atu ia mei he taʻu ʻo e fāʻelé. Naʻe tōʻongaʻaki ki ha tangata ʻi he tuʻunga ʻo ʻĒpalahamé ke ne maʻu ha uaifi hono ua pea maʻu fānau. Naʻe fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi nofo mali peheé koeʻuhi he naʻe teʻeki ai aʻu ki heʻene taimi ke toe fakapapauʻi ai ʻa ʻene muʻaki tuʻunga ki he nofo malí ʻi he lotolotonga ʻo e kau lotu moʻoní.—Mātiu 19:3-9.
16 ʻI he vili ʻa hono uaifí, naʻe loto-tatau ki ai ʻa ʻĒpalahame ke fanauʻi ha ʻea ki he kahaʻú fakafou ʻi he kaunanga ʻIsipite ʻa Selá, ʻa Hekaʻā. ʻI he hoko ko ha uaifi hono ua ʻo ʻĒpalahamé, naʻe hoko ʻa Hekaʻā ʻo feitama. Naʻe totonu ke ne houngaʻia loloto ʻi hono tuʻunga lāngilangí. ʻI hono kehé, naʻá ne fakaʻatā hono lotó ke hoko ʻo hīkisia. ʻOku fakahā mai ʻe he Tohi Tapú: “ʻI he vakai ʻa e fefine kuo ne feitama, naʻa ne taʻetokaʻi ʻene fineʻeiki.” Naʻe fakatupunga ʻe he tōʻonga ko iá ha fekeʻikeʻi ʻi he fale ʻo ʻĒpalahamé pea tuli ai ʻe Sela ʻa Hekaʻā. Ka naʻe ʻi ai ha fakaleleiʻanga ki he palopalemá. Naʻe akonaki ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻOtuá kia Hekaʻā: “Foki pe ki hoʻo fineʻeiki, pea fakavaivaiʻi koe kiate ia.” (Senesi 16:4, 9) ʻOku ngalingali, naʻe muimui ʻa Hekaʻā ki he akonaki ko ʻení, ʻo fakatonutonu ʻene ongoʻi kia Selá, peá ne hoko ai ko e kui fefine ʻa ha fuʻu kakai tokolahi.
17, 18. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai kiate kitautolu kotoa ke tau maluʻi kitautolu mei he hīkisiá?
17 ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he meʻa fekauʻaki mo Hekaʻaá ko e taimi ko ia ʻoku liliu ai ʻa e tuʻunga ʻo ha taha ki he lelei angé, ʻoku iku nai ai ki he hīkisia. Ko e lēsoni aí naʻa mo ha Kalisitiane kuó ne fakahāhaaʻi ha loto-lelei ʻi he tauhi ki he ʻOtuá ʻoku malava ke ne hoko ʻo hīkisia ʻi heʻene maʻu ha koloa pe mafai. ʻOku toe malava ke tupulekina ʻa e tōʻonga ko iá kapau ʻoku fakahīkihikiʻi ia ʻe he niʻihi kehé ʻi heʻene lavameʻá, potó pe malavá. ʻIo, ʻoku totonu ki ha Kalisitiane ke ne tokanga ke fakamamaʻo ʻa e hīkisiá mei hono lotó. ʻOku tautefito ʻa e moʻoni ʻa e meʻá ni kapau ʻokú ne aʻusia ha lavameʻa pe maʻu ha fatongia lahi ange.
18 Ko e ʻuhinga lahi taha ke fakaʻehiʻehi ai mei he hīkisiá ko e vakai ʻa e ʻOtuá ki he anga ko ʻení. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe heʻene Folofolá: “Ko e mata hihiki, mo e loto fielahi, naʻa mo e tu-vao ʻa e angahala ʻoku hala.” (Palovepi 21:4) Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá, ʻoku tautefito ʻa e fakatokanga ʻa e Tohi Tapú ki he kau Kalisitiane “ʻoku koloaʻia fakaemaama ko eni” ke ʻoua ʻe “angahiki,” pe “hīkisia.” (1 Timote 6:17, NW, fakamatala ʻi lalo; Teutalonome 8:11-17) Ko e kau Kalisitiane ko ia ʻoku ʻikai ke koloaʻiá ʻoku totonu ke nau fakaʻehiʻehi mei he “meheka,” pea ʻoku totonu ke nau manatuʻi ko e hīkisiá ʻoku malava ke tupulekina ia ʻi ha taha pē—koloaʻia pe masiva.—Maake 7:21-23; Semisi 4:5.
19. ʻI he founga fē naʻe maumauʻi ai ʻe ʻŪsaia hono lēkooti leleí?
19 Ko e hīkisiá fakataha mo e ngaahi anga fulikivanu kehé ʻoku malava ke nau maumauʻi ha vahaʻangatae lelei mo Sihova. Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he ʻuluaki konga ʻo e pule ʻa Tuʻi ʻŪsaiá: “Pea fai ʻe ia ʻa e meʻa naʻe hoa mo e finangalo ʻo Sihova . . . Pea nofo ia ke kumi ki he ʻOtua . . . : pea lolotonga ʻene kumi kia Sihova naʻe fakamonuʻia ia ʻe Elohimi.” (2 Kalonikali 26:4, 5) Neongo ia, ko e meʻa fakamamahí, naʻe maumauʻi ʻe Tuʻi ʻŪsaia hono lēkooti leleí, he “naʻe mahiki hono loto, ke fai ʻa e ngaahi meʻa te ne maumau ai.” Naʻá ne hoko ʻo fakakaukau fuʻu lahi kiate ia ʻo ne hū ai ki he temipalé ke tutu ʻinisēnisi. ʻI he fakatokanga ʻa e kau taulaʻeikí kiate ia ke ʻoua te ne fai ʻa e tōʻonga ʻafungi ko ʻení, naʻe “tuputamaki ai ʻa Usaia.” Ko hono ikuʻangá, naʻe taaʻi ia ʻe Sihova ʻaki ʻa e kilia, peá ne mate ai ʻi he taʻefakahōifua ki he ʻOtuá.—2 Kalonikali 26:16-21.
20. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e lēkooti lelei ʻo Tuʻi Hesekaiá? (e) Ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?
20 ʻE lava ke ke fakafaikehekeheʻi ia mo e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Hesekaiá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ʻa e lēkooti lelei ʻaupito ʻo e tuʻí ʻi he hoko ʻo fakameleʻi koeʻuhi “kuo hiki [pe hīkisia] hono loto.” Ko e meʻa fakafiefiá, “naʻe fakavaivaiʻi ʻe Hesekaia ʻene lotohiki ko ia” pea toe maʻu ai ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. (2 Kalonikali 32:25, 26) Fakatokangaʻi ko e faitoʻo ki he hīkisia ʻa Hesekaiá ko e anga-fakatōkilalo. ʻIo, ko e anga-fakatōkilaló ko e fehangahangai ia ʻo e hīkisiá. Ko ia ai, ʻi he kupu hoko maí, te tau lāulea ai ki he founga ʻe malava ke tau fakatupulekina mo tauhi maʻu ai ʻa e anga-fakatōkilalo faka-Kalisitiané.
21. Ko e hā ʻoku malava ke fakatuʻamelie atu ki ai ʻa e kau Kalisitiane anga-fakatōkilaló?
21 Ko ia ai, ʻofa ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻa e ngaahi fua kovi kotoa kuo fakatupu mai ʻe he hīkisiá. Koeʻuhi ʻoku “talitekeʻi ʻe he ʻOtua ʻa e ʻafungi” pe hīkisiá, tau fakapapauʻi mālohi ke talitekeʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ʻo e pōlepole taʻetotonú. ʻI heʻetau feinga ke hoko ko e kau Kalisitiane anga-fakatōkilaló, ʻoku malava ke tau fakatuʻamelie atu ke hao ʻi he ʻaho lahi ʻo e ʻOtuá, ʻi he taimi ʻe toʻo atu ai mei he māmaní ʻa e faʻahinga hīkisiá mo honau fuá. Pea “ko e hihiki [pe hīkisia] ʻa e tangata noa ʻe peluki ki lalo, pea ko e mofuta ʻa houʻeiki ʻe fakamoʻulaloaʻi: pea ko Sihova toko taha ʻe fotu ʻi he ʻaho ko ia.”—Aisea 2:17.
Ngaahi Poini ki he Fakalaulauloto
• ʻE anga-fēfē haʻo fakamatalaʻi ha tokotaha hīkisia?
• Ko e hā ʻa e tupuʻanga ʻo e hīkisiá?
• Ko e hā ʻoku malava ke ne fakatupunga ha taha ke hoko ʻo hīkisiá?
• Ko e hā kuo pau ai ke tau maluʻi kitautolu mei he hīkisiá?
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Naʻe taki atu ʻa e hīkisia ʻa Feló ki hono fakahāeaʻi
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Naʻe hanga ʻe he tuʻunga lelei ange ʻo Hekaʻaá ʻo ʻai ai ia ke ne hoko ʻo hīkisia
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
Naʻe fakavaivaiʻi ʻe Hesekaia ia pea toe maʻu ai ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá