-
Tali ʻa Sihova ki ha Lotu TōtōiviKo e Taua Leʻo—2008 | ʻOkatopa 15
-
-
17. Ko e hā e tuʻunga mahuʻinga ʻoku fehangahangai mo e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ko e hā e ngaahi lea ʻe vavé ni ke tau manatuʻí?
17 Ko e moʻoni, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku teʻeki ai ke ʻosi ʻa e faitaú. Pea ʻoku tau hokohoko atu ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí—ʻo aʻu ki he kau fakafepakí. (Mt. 24:14, 21) Kae kehe, ko e faingamālie ʻoku ʻatā he taimí ni ki he kau fakafepaki peheé ke nau fakatomala pea maʻu ʻa e fakamoʻuí kuo vavé ni ke ngata. Ko hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi he fakamoʻui ʻo e tangatá. (Lau ʻa e Isikeli 38:23.) ʻI he fakatahataha ʻa e ngaahi puleʻangá ʻi he feinga fakaemāmani lahi ke fakaʻauha ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá naʻe tomuʻa talá, te tau manatuʻi ai ʻa e ngaahi lea ko eni ʻo e lotu ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Tuku ke nau bubutuu mo mamahi o taegata; io, tuku ke ma mo auha akinautolu.”—Sāme 83:17, PM.
18, 19. (a) Ko e hā ʻoku tatali ki he kau fakafepaki ʻosi fakapapauʻi ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová? (e) ʻOku anga-fēfē hono ueʻi koe ʻe he fakatonuhiaʻi fakaʻosi ʻoku ofí ni ʻo e tuʻunga-hau ʻo Sihová?
18 ʻOku tatali mai ha ngataʻanga fakamā ki he kau fakafepaki loto-taʻeʻunua ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová. Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku fakahaaʻi ai ko e faʻahinga ʻoku “taʻetalangofua ki he Kosipeli”—pea ʻoku tāmateʻi ʻi ʻĀmaketone ʻi he ʻuhinga ko ení—te nau tofanga ʻi he “fakaʻauha taʻengata.” (2 Tes. 1:7-9) Ko honau fakaʻauhá mo e hao ʻa e faʻahinga ʻoku lotu kia Sihova ʻi he moʻoní ʻe hoko ko e fakamoʻoni fakatuipau ia ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoni pē tahá. ʻI he māmani foʻoú, heʻikai ngalo ai ʻa e ikuna kāfakafa ko iá. Ko e faʻahinga te nau foki mai ʻi he “toetuʻu ʻa e angatonu mo e angahala” te nau ako ai ki he ngāue kāfakafa ʻa Sihová. (Ng. 24:15) ʻI he māmani foʻoú, te nau sio ai ki he fakamoʻoni fakatuipau ʻo e fakapotopoto ʻa e moʻui ʻi he malumalu ʻo e tuʻunga-hau ʻo Sihová. Pea ko e kau anga-vaivai ʻi honau lotolotongá ʻe vave ʻenau tuipau ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoni pē tahá.
-
-
“Ko e Moʻoni ko e Huafa Lahi mo Māʻoniʻoni ʻEni ʻo e ʻOtuá”Ko e Taua Leʻo—2008 | ʻOkatopa 15
-
-
“Ko e Moʻoni ko e Huafa Lahi mo Māʻoniʻoni ʻEni ʻo e ʻOtuá”
Ko Nicholas ʻo Cusa naʻá ne fai ʻa e fakamatala ko iá ʻi ha malanga naʻá ne fai ʻi he taʻu 1430.a Ko ha tangata ia naʻe mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi meʻa lahi, hangē ko ʻení, naʻá ne fakahangataha ʻene tokangá ki hono ako ʻo e lea faka-Kalisí, faka-Hepeluú, filōsofiá, teolosiá, fiká mo e ako ki he ngaahi meʻa ʻi he ʻataá. ʻI heʻene taʻu 22, naʻá ne hoko ai ko ha toketā ʻi he lao ʻa e Katolika Lomá. ʻI he 1448 naʻe fakanofo ia ko ha katinale.
ʻI he taʻu nai ʻe 550 kuo maliu atú, naʻe fokotuʻu ʻe Nicholas ʻo Cusa ha fale tauhiʻanga vaivai ʻi Kues, ʻa ia ʻoku ʻiloa he taimí ni ko Bernkastel-Kues, ko ha kolo ʻoku tuʻu ʻi he kilomita nai ʻe 130 ki he fakatonga ʻo Bonn, ʻi Siamane. Ko e fale tatau pē ko ʻení ʻoku tuʻu ai he taimí ni ʻa e laipeli ʻa Cusa ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻo laka hake he ngaahi maniusikilipi ʻe 310. Ko e taha ʻo e ngaahi maniusikilipi aí ko e Codex Cusanus 220 ʻa ia ʻoku lava ke maʻu ai ʻa e malanga ʻa Cusa naʻe fai ʻi he 1430. ʻI he malanga ko iá, In principio erat verbum (ʻI he Kamataʻangá Naʻe ʻI Ai ʻa Folofola), naʻe ngāueʻaki ai ʻe Nicholas ʻo Cusa ʻa e sipela faka-Latina ko e Iehoua ki he Sihová.b ʻI he peesi 56 ʻoku maʻu ai ʻa e fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e huafa ʻo e ʻOtuá: “Ko e ʻomai ia mei he ʻOtuá. Ko e Tetakalamatoní ia, ʻa ia, ko e hingoa ʻoku faʻuʻaki ʻa e mataʻitohi ʻe fā. . . . Ko e moʻoni ko e huafa lahi mo māʻoniʻoni ʻeni ʻo e ʻOtuá.” Ko e fakamatala ʻa Nicholas ʻo Cusa ʻoku fehoanakimālie ia mo e moʻoni ko ia ʻoku hā ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he muʻaki konga tohi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú.—Eki. 6:3.
Ko e tohi lauʻi peesi ko ʻení mei he senituli hono 15 ko e taha ia ʻo e ngaahi tohi motuʻa taha ʻoku kei maʻu ʻa ia ʻoku liliu ai ʻa e Tetakalamatoní ko e “Iehoua.” Ko e fakamatala fakamoʻoni kuo hiki ko ʻení ko ha toe fakamoʻoni ia ko e ngaahi liliu ʻo e huafa ʻo e ʻOtuá ʻa ia ʻoku meimei tatau mo e “Sihova” kuo hoko ko e hiki tatau fakaetohi lahi taha ia ʻo e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he laui senituli.
-