-
Tāpanekale ki he LotúNgaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 25
Tāpanekale ki he Lotú
ʻI he taimi naʻe ʻi Moʻunga Sainai ai ʻa Mōsesé, naʻe tala ange ʻe Sihova ke ne langa ha tēniti makehe, naʻe ui ko ha tāpanekale, ʻa ia naʻe lava ke lotu ai ʻa e kau ʻIsilelí kiate Ia. Naʻe malava ke nau ʻave ʻa e tāpanekalé ʻi heʻenau hikihiki holó.
Naʻe pehē ʻe Sihova: ‘Tala ki he kakaí ke nau foaki ha meʻa pē ʻoku nau malava ke tokoni ki hono langa ʻa e tāpanekalé.’ Naʻe foaki ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e koula, siliva, kopa, maka mahuʻinga mo e meʻa-teuteu. Naʻa nau toe foaki ʻa e fulufuluʻisipi, līneni, kiliʻimanu, mo e ngaahi meʻa lahi kehe. Naʻa nau nima-homo ʻaupito he naʻe tala ʻe Mōsese kiate kinautolu: ‘Kuo feʻunga ʻa e meʻa ʻoku maʻú! ʻOua ʻe toe ʻomai ha ngaahi meʻa.’
Naʻe tokoni ʻa e kakai tangata mo e kakai fefine pōtoʻi ʻi hono langa ʻa e tāpanekalé. Naʻe ʻai ʻe Sihova ke nau poto ʻi he ngāué. Ko e niʻihi, naʻa nau takatakai filo, lalanga tupenu, pe teuteuʻi ia. Naʻe tō maka ʻa e niʻihi, ngāue ki he koulá, pe tā tongitongi ʻa e papá.
Naʻe ngaohi ʻe he kakaí ʻa e tāpanekalé ʻo hangē pē ko e meʻa naʻe tala ange ʻe Sihová. Naʻa nau ngaohi ʻa e puipui fakaʻofoʻofa ke vaheʻi ʻaki ʻa e tāpanekalé ki he konga ʻe ua, ko e Potu Toputapu mo e Potu Fungani Toputapu. Naʻe ʻi he Potu Fungani Toputapú ʻa e puha ʻo e fuakavá, ʻa ia naʻe ngaohi mei he papa sitimí mo e koulá. Naʻe ʻi he Potu Toputapú ha tuʻuʻanga maama koula, ko ha tēpile, mo ha ʻōlita ki he tutu ʻinisēnisí. Naʻe ʻi he lotoʻaá ha pēsoni kopa mo ha fuʻu ʻōlita. Ko e puha ʻo e fuakavá naʻe fakamanatu ai ki he kau ʻIsilelí ʻenau palōmesi te nau talangofua kia Sihová. ʻOkú ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e fuakava? Ko ha palōmesi makehe ia.
Naʻe fili ʻe Sihova ʻa ʻĒlone mo hono ngaahi fohá ke nau ngāue ko e kau taulaʻeiki ʻi he tāpanekalé. Naʻe pau ke nau tokangaʻi ia pea fai ʻi ai ʻa e ngaahi feilaulau kia Sihová. Ko ʻĒlone pē tokotaha, ʻa e taulaʻeiki lahí, naʻe ngofua ke ne hū ki he Potu Fungani Toputapú. Naʻá ne fai eni tuʻo taha ʻi he taʻu ʻi hono ʻoatu ha feilaulau koeʻuhi ko ʻene angahalá, ko e angahala ʻa hono fāmilí, mo e angahala ʻa e puleʻanga kotoa ʻo ʻIsilelí.
Naʻe ʻosi hono langa ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e tāpanekalé ʻi he taʻu ʻe taha hili ʻenau mavahe mei ʻIsipité. Naʻa nau maʻu he taimi ko ení ha feituʻu ke nau lotu ai kia Sihova.
Naʻe fakafonu ʻe Sihova ʻa e tāpanekalé ʻaki hono lāngilangí pea naʻe ʻasi ha konga ʻao ʻi ʻolunga ai. ʻI he taimi naʻe ʻi ʻolunga ai ʻa e konga ʻaó ʻi he tāpanekalé naʻe nofo ai pē ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he feituʻu naʻa nau ʻi aí. Ka ʻi he ngaʻunu ʻa e konga ʻaó, naʻa nau ʻiloʻi kuo taimi ke nau hiki. Naʻa nau veteki ʻa e tāpanekalé pea muimui ʻi he konga ʻaó.
“ʻI he meʻa ko iá naʻá ku fanongo ki ha fuʻu leʻo mei he taloní ʻoku pehē: ‘Vakai! Ko e tēniti ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, pea te ne nofo mo kinautolu, pea te nau hoko ko ʻene kakai. Pea ko e ʻOtuá tonu te ne ʻiate kinautolu.’”—Fakahā 21:3.
-
-
Kau Asiasi ʻe Toko TahauaNgaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 26
Kau Asiasi ʻe Toko Tahaua
Naʻe mavahe ʻa e kau ʻIsilelí mei Moʻunga Sainai ʻo nau fononga ʻo fou ʻi he toafa Pēlaná ki ha feituʻu ko Kētesi. Naʻe tala ai ʻe Sihova kia Mōsese: ‘Fekauʻi ha kau tangata ʻe toko 12, ko e toko taha mei he matakali taki taha, ke nau asiasi ʻi Kēnani, ʻa e fonua te u foaki ki he kau ʻIsilelí.’ Ko ia naʻe fili ʻe Mōsese ʻa e kau tangata ʻe toko 12 peá ne pehē kiate kinautolu: ‘Mou ō ki Kēnani, pea ʻai ke ʻiloʻi pe ʻoku lelei ʻa e fonuá ke tō ai ha meʻakai. Sio pe ko e kakaí ʻoku nau vaivai pe mālohi pea sio pe ʻoku nau nofo tēniti pe ʻi ha ngaahi kolo.’ Naʻe mavahe ʻo ō ki Kēnani ʻa e kau asiasi ʻe toko 12, ʻo kau ai ʻa Siosiua mo Kēlepi.
Hili ʻa e ʻaho ʻe 40, naʻe foki mai ʻa e kau asiasí, ʻo nau omi mo e fiki, pomikānite, mo e kālepi. Naʻe fakamatala ʻa e kau asiasí: ‘Ko ha fonua lelei ia, ka ko e kakaí ʻoku nau mālohi pea ʻoku māʻolunga ʻa e ʻā ʻo e ngaahi koló.’ Hili iá naʻe pehē ʻe Kēlepi: ‘ʻE lava ke tau ikunaʻi kinautolu. Tau ō leva he taimí ni!’ ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe lea pehē ai ʻa Kēlepí? Koeʻuhí ko ia mo Siosiua naʻá na falala kia Sihova. Ka naʻe pehē ʻe he kau asiasi ʻe toko hongofulú: ‘ʻIkai! Ko e kakaí ʻoku nau lalahi, ʻo hangē ha kau saianití! Naʻa mau hangē ha fanga heʻe ʻi honau tafaʻakí.’
Naʻe loto-siʻi ai ʻa e kau ʻIsilelí. Naʻe kamata ke nau lāunga ʻo fepehēʻaki: ‘Tau fili ha taki kehe pea tau foki ki ʻIsipite. Ko e hā ke tau ō ai ki he feituʻu ko ení ʻo mate ai?’ Naʻe pehē ʻe Siosiua mo Kēlepi: ‘ʻOua ʻe talangataʻa kia Sihova, pea ʻoua ʻe ilifia. ʻE maluʻi kitautolu ʻe Sihova.’ Ka naʻe ʻikai ke fanongo ki ai ʻa e kau ʻIsilelí. Naʻe aʻu ʻo nau loto ke tāmateʻi ʻa Siosiua mo Kēlepi!
Ko e hā naʻe fai ʻe Sihová? Naʻá ne pehē kia Mōsese: ‘Hili ʻa e meʻa kotoa pē kuó u fai maʻá e kau ʻIsilelí, ʻoku ʻikai pē ke nau talangofua kiate au. Ko ia te nau nofo ʻi he toafá ʻi he taʻu ʻe 40, pea te nau mate ai. Ko ʻenau fānaú pē mo Siosiua mo Kēlepi te nau nofo ʻi he fonua naʻá ku palōmesi ke ʻoange kiate kinautolú.’
“Ko e hā ʻoku mou ilifia pehē aí, ʻa kimoutolu ʻa e kau tui vaivai?”—Mātiu 8:26
-