-
Tangata Taú mo e Kiʻi TaʻahinéNgaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 51
Tangata Taú mo e Kiʻi Taʻahiné
ʻI he fonua ko Sīliá, naʻe ʻi ai ha kiʻi taʻahine ʻIsileli ʻa ia naʻá ne nofo mamaʻo ʻaupito mei hono ʻapí. Naʻe ʻave ia ʻe he kau tau Sīliá mei hono fāmilí, pea naʻá ne hoko ʻi he taimi ko ení ko ha sevāniti ʻa e uaifi ʻo ha ʻeikitau ko Neamani. Naʻe lotu ʻa e kiʻi taʻahiné kia Sihova, neongo naʻe ʻikai ke pehē ʻa e kakai takatakai ʻiate iá.
Naʻe maʻu ʻe Neamani ha mahaki kili palakū, pea naʻá ne felāngaaki maʻu pē. Naʻe loto moʻoni ʻa e kiʻi taʻahiné ke tokoni kiate ia. Naʻá ne tala ange ki he uaifi ʻo Neamaní: ‘ʻOku ou ʻiloʻi ha tokotaha ʻe lava ke ne ʻai ke sai ho husepānití. ʻOku ʻi ai ha palōfita ʻa Sihova ʻi ʻIsileli ko ʻIlaisa. ʻE lava ke ne fakamoʻui ho husepānití.’
Naʻe tala ʻe he uaifi ʻo Neamaní kia Neamani ʻa e meʻa naʻe tala ange ʻe he kiʻi taʻahiné. Naʻá ne loto-lelei ke ʻahiʻahiʻi ha meʻa pē, ko ia naʻá ne ʻalu ki ʻIsileli ki he ʻapi ʻo ʻIlaisá. Naʻe ʻamanaki ʻa Neamani ʻe talitali ia ʻe ʻIlaisa ko ha tokotaha mahuʻinga. Ka ʻi he ʻikai ke lea hangatonu ʻa ʻIlaisa kiate iá, naʻá ne fekauʻi mai ʻa ʻene sevānití ke ne talitali ʻa Neamani pea ʻoange kiate ia ha fekau: ‘ʻAlu ʻo kaukau tuʻo fitu ʻi he Vaitafe Sioataní. Pea te ke moʻui.’
Naʻe loto-mamahi lahi ʻa Neamani. Naʻá ne pehē: ‘Naʻá ku pehē ʻe au ʻe fakamoʻui au ʻe he palōfitá ni ʻaki ʻene ui ki hono ʻOtuá pea ueʻi hono nimá ki tafaʻaki mo tafaʻaki ʻi ʻolunga ʻiate au. Ka ʻokú ne tala mai ke u ʻalu ki he vaitafe ko eni ʻi ʻIsilelí. ʻOku lelei ange homau ngaahi vaitafe ʻi Sīliá. Ko e hā ʻoku ʻikai ai ke u ʻalu pē ki aí?’ Naʻe ʻita ʻa Neamani, peá ne mavahe mei he ʻapi ʻo ʻIlaisá.
Naʻe tokoniʻi ʻa Neamani ʻe heʻene kau sevānití ke ne fakakaukau lelei. Naʻa nau pehē ange: ‘ʻIkai te ke fai ha meʻa pē ke ke moʻui? Ko e meʻa ʻoku tala atu ʻe he palōfitá ni ke ke faí ʻoku faingofua ʻaupito. Ko e hā ʻoku ʻikai te ke fai ai iá?’ Naʻe fanongo ʻa Neamani kiate kinautolu. Naʻá ne ʻalu ki he Vaitafe Sioataní ʻo uku tuʻo fitu ʻi he vaí. ʻI he ʻosi ʻene uku hono fitú, naʻe ʻalu hake ʻa Neamani mei he vaí kuó ne sai fakaʻaufuli. Naʻá ne houngaʻia ʻaupito, peá ne foki ke fakamālō kia ʻIlaisa. Naʻe pehē ʻe Neamani: ‘Ko eni ʻoku ou ʻiloʻi ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoní.’ ʻOkú ke pehē naʻe fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e kiʻi taʻahine ʻIsilelí ʻi he foki atu ʻa Neamani kuó ne saí?
“Mei he ngutu ʻo e fānaú mo e kau valevalé, kuó ke ʻai ke haʻu mei ai ʻa e fakahīkihikí.”—Mātiu 21:16
-
-
Fanga Hoosi mo e Saliote Afi ʻa SihováNgaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 52
Fanga Hoosi mo e Saliote Afi ʻa Sihová
Naʻe ʻohofi hokohoko ʻe he tuʻi Sīlia ko Peni-hētatí ʻa ʻIsileli. Ka naʻe fakatokanga ʻi he taimi taki taha ʻa e palōfita ko ʻIlaisá ki he tuʻi ʻIsilelí, ko ia naʻe malava ai ke ne hola. Naʻe fakapapauʻi ai ʻe Peni-hētati ke ne puke ʻa ʻIlaisa. Naʻá ne ʻilo naʻe ʻi he kolo ko Tōtaní ʻa ʻIlaisa, pea naʻá ne fekauʻi atu ki ai ʻa e kau tau Sīliá ke nau puke ia.
Naʻe aʻu poʻuli ʻa e kau Sīliá ki Tōtani. ʻI he pongipongi hono hokó naʻe hū atu ai ki tuʻa ʻa e sevāniti ʻa ʻIlaisá ʻo ne sio kuo takatakaiʻi ʻa e koló ʻe ha fuʻu kau tau. Naʻá ne ilifia peá ne kaila: ‘ʻE ʻIlaisa, ko e hā ʻa e meʻa te ta faí?’ Naʻe tala ange ʻe ʻIlaisa: ‘ʻOku tokolahi ange ʻa e faʻahinga ʻoku kau mo kitauá ʻi he faʻahinga ʻoku kau mo kinautolú.’ ʻI he taimi pē ko iá, naʻe ʻai ʻe Sihova ʻa e sevāniti ʻa ʻIlaisá ke ne sio ʻoku fonu ʻi he ngaahi moʻunga takatakai ʻi he koló ʻa e fanga hoosi mo e ngaahi saliote afi ki he taú.
ʻI he feinga ʻa e kau sōtia Sīliá ke puke ʻa ʻIlaisá, naʻá ne lotu: ‘ʻE Sihova, ʻai muʻa kinautolu ke nau kui.’ Neongo naʻe kei lava ke nau sio, fakafokifā pē naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe he kau sōtiá ia pe ʻoku nau ʻi fē. Naʻe tala ange ʻe ʻIlaisa ki he kau sōtiá: ‘ʻOku mou ʻi he kolo kehe. Muimui mai ʻiate au, te u ʻave kimoutolu ki he tangata ʻoku mou kumí.’ Naʻa nau muimui ʻia ʻIlaisa ki Samēlia, ʻa ia naʻe nofo ai ʻa e tuʻi ʻo ʻIsilelí.
Naʻe fuʻu tōmui ʻa hono ʻiloʻi ʻe he kau Sīliá ʻa e feituʻu ʻoku nau ʻi aí. Naʻe ʻeke ange ʻe he tuʻi ʻo ʻIsilelí kia ʻIlaisa: ‘Te u tāmateʻi kinautolu?’ Naʻe ngāueʻaki ʻe ʻIlaisa ʻa e faingamālié ni ke fetongi ʻaki ai ha kovi ki he kakai ko eni naʻa nau feinga ke fai ha kovi kiate iá? ʻIkai. Naʻe pehē ʻe ʻIlaisa: ‘ʻOua ʻe tāmateʻi kinautolu. ʻOange haʻanau meʻakai, pea fekau ke nau ō.’ Ko ia naʻe teuteu ʻe he tuʻí ha fuʻu kātoanga kai maʻanautolu pea fekauʻi leva ke nau foki ki ʻapi.
“ʻOku tau falala kiate ia he ʻilonga ha meʻa ʻoku tau kole ʻo fakatatau ki hono finangaló, ʻokú ne fanongo mai kiate kitautolu.”—1 Sione 5:14
-