LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • Maluʻi ʻe he ʻĀngelo ʻa Sihová ʻa Hesekaia
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
    • ʻOhofi ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻapitanga ʻAsīliá

      LĒSONI 55

      Maluʻi ʻe he ʻĀngelo ʻa Sihová ʻa Hesekaia

      Naʻe ikunaʻi ʻe he Puleʻanga ʻAsīliá ʻa e puleʻanga matakali ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí. ʻI he taimi ko ení naʻe fiemaʻu ai ʻe Senakalipe, ko e tuʻi ʻo ʻAsīliá ke ne ikunaʻi ʻa e puleʻanga matakali ʻe ua ʻo Siutá. Naʻe kamata ke ne ikunaʻi taha taha ʻa e ngaahi kolo ʻo Siutá. Ka ko e kolo naʻá ne fiemaʻu lahi tahá ko Selusalema. Ko e meʻa naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Senakalipé naʻe maluʻi ʻe Sihova ia ʻa Selusalema.

      Ko Hesekaia ʻa e tuʻi ʻo Siutá, naʻá ne totongi kia Senakalipe ha paʻanga lahi ke ne tukunoaʻi ʻa Selusalema. Neongo naʻe ʻave ʻe Senakalipe ʻa e paʻangá, naʻá ne kei fekauʻi atu pē ha fuʻu kau tau mālohi ke nau ʻohofi ʻa Selusalema. Naʻe ilifia ʻa e kakai ʻi he koló he ʻalu ke toe ofi mai ʻa e kau ʻAsīliá. Naʻe tala ange leva ʻe Hesekaia kiate kinautolu: ‘ʻOua ʻe ilifia. ʻOku mālohi ʻa e kau ʻAsīliá, ka ʻe ʻai ʻe Sihova ke tau toe mālohi ange ʻiate kinautolu.’

      Naʻe fekauʻi atu ʻe Senakalipe ʻene talafekau, ko e Lapisake, ki Selusalema ke ne fakakataʻaki ʻa e kakaí. Naʻe tuʻu ʻa e Lapisaké ʻi he tuʻa koló ʻo kaila: ‘Heʻikai lava ke tokoniʻi kimoutolu ʻe Sihova. ʻOua ʻe tuku ke kākaaʻi kimoutolu ʻe Hesekaia. ʻOku ʻikai ha ʻotua ʻe lava ke ne maluʻi kimoutolu meiate kimautolu.’

      Naʻe ʻeke ʻe Hesekaia kia Sihova pe ko e hā ʻa e meʻa te ne faí. Naʻe tali mai ʻe Sihova: ‘ʻOua ʻe ilifia ʻi he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Lapisaké. ʻE ʻikai ke ikunaʻi ʻe Senakalipe ʻa Selusalema.’ Ko hono hokó, naʻe maʻu ʻe Hesekaia ha ngaahi tohi meia Senakalipe. Naʻe pehē ʻi he tohí: ‘Mou tukulolo. Heʻikai lava ke fakahaofi kimoutolu ʻe Sihova.’ Naʻe lotu ʻa Hesekaia: ‘ʻE Sihova, fakahaofi muʻa kimautolu, koeʻuhí ke ʻilo ʻe he tokotaha kotoa ko koe pē ʻa e ʻOtua moʻoní.’ Naʻe tala ange ʻe Sihova kiate ia: ‘Heʻikai haʻu ʻa e tuʻi ʻo ʻAsīliá ki Selusalema. Te u maluʻi ʻa hoku koló.’

      Naʻe fakapapauʻi ʻe Senakalipe kuo vavé ni ke ne maʻu ʻa Selusalema. Ka ʻi he pō ʻe taha, naʻe fekauʻi mai ʻe Sihova ha ʻāngelo ki he feituʻu naʻe nofo ai ʻa e kau sōtiá ʻi he tuʻa koló. Naʻe tāmateʻi ʻe he ʻāngeló ʻa e kau sōtia ʻe toko 185,000! Naʻe mate ʻa e fuʻu kau sōtia mālohi ʻa Tuʻi Senakalipé. Naʻe ʻikai haʻane fili ke fai ka ko e foki pē ki ʻapi kuó ne foʻi. Naʻe maluʻi ʻe Sihova ʻa Hesekaia mo Selusalema, ʻo hangē pē ko ʻene palōmesí. Kapau naʻá ke ʻi Selusalema, naʻá ke mei falala kia Sihova?

      “ʻOku ʻapitanga takatakai ʻa e ʻāngelo ʻa Sihová ki he faʻahinga ʻoku manavahē kiate Iá, pea ʻokú ne fakahaofi kinautolu.”​—Saame 34:7

      Fehuʻi: Naʻe anga-fēfē hono maluʻi ʻe Sihova ʻa Selusalemá? ʻOkú ke pehē ʻe maluʻi koe ʻe Sihova?

      2 Tuʻi 17:1-6; 18:13-37; 19:1-37; 2 Kalonikali 32:1-23

  • ʻOfa ʻa Siosaia ʻi he Lao ʻa e ʻOtuá
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
    • Lau ʻe Sāfani ha takainga tohi kia Tuʻi Siosaia

      LĒSONI 56

      ʻOfa ʻa Siosaia ʻi he Lao ʻa e ʻOtuá

      Naʻe hoko ʻa Siosaia ko e tuʻi ʻi Siuta ʻi heʻene taʻu valú. ʻI he ngaahi ʻaho ko iá, naʻe fai ʻe he kakaí ʻa e tōʻonga fakafaimana pea nau lotu ki he ngaahi ʻaitolí. ʻI he taʻu 16 ʻa Siosaiá, naʻá ne feinga ke ako ki he founga ke lotu ai kia Sihova ʻi he founga totonú. ʻI heʻene taʻu 20, naʻe kamata ke ne fakaʻauha ʻa e ngaahi ʻaitoli mo e ʻōlita ʻi he fonuá kotoa. Pea ʻi he taʻu 26 ʻa Siosaiá, naʻá ne fokotuʻutuʻu ai ke fakaleleiʻi ʻa e temipale ʻo Sihová.

      ʻI he temipalé, naʻe maʻu ai ʻe he taulaʻeiki lahi ko Hilikaiá ʻa e takainga tohi ʻo e Lao ʻa Sihová​—ko e takainga tohi nai ia naʻe hiki ʻe Mōsesé. Naʻe ʻave ʻe Sāfani ko e sekelitali ʻa e tuʻí ʻa e takainga tohí kia Siosaia pea naʻe kamata ke ne lau leʻo-lahi ʻa e Laó. ʻI he fanongo ki ai ʻa Siosaiá, naʻá ne ʻiloʻi naʻe talangataʻa ʻa e kakaí kia Sihova ʻi he ngaahi taʻu lahi. Naʻe pehē ange ʻe Tuʻi Siosaia kia Hilikaia: ‘ʻOku ʻita lahi ʻa Sihova ʻiate kitautolu. ʻAlu ʻo lea kiate ia. ʻE tala mai ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí.’ Naʻe fai mai ʻe Sihova ha tali ʻi he palōfita fefine ko Hūlita: ‘Kuo liʻaki au ʻe he kakai ʻo Siutá. ʻE tautea kinautolu ka heʻikai fai ia lolotonga ʻa e tuʻi ʻa Siosaiá, he naʻá ne anga-fakatōkilalo.’

      Maʻu ʻe Hilikaia ʻa e takainga tohi ʻoku ʻi ai ʻa e Lao ʻa Sihová

      ʻI he fanongo ʻa Tuʻi Siosaia ki he meʻa naʻe tala maí, naʻá ne ʻalu ki he temipalé peá ne ui ʻa e kakai ʻo Siutá ke nau fakatahataha mai. Naʻá ne lau leʻo-lahi leva ʻa e Lao ʻa Sihová ki he puleʻangá kotoa. Naʻe palōmesi ʻa Siosaia mo e kakaí te nau talangofua kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa ʻo honau lotó.

      Naʻe ʻikai ke kātoangaʻi ʻe he puleʻanga ʻo Siutá ʻa e Pāsová ʻi he ngaahi taʻu lahi. Ka ʻi hono lau ʻe Siosaia ʻi he Laó ʻoku totonu ke kātoangaʻi ʻi he taʻu kotoa pē ʻa e Pāsová, naʻá ne tala ki he kakaí: ‘Te tau fai ha Pāsova kia Sihova.’ Naʻe teuteu leva ʻa Siosaia ke fai ha ngaahi feilaulau lahi pea fokotuʻutuʻu ke ʻi ai ha fuʻu kau hiva ʻi he temipalé. Pea naʻe fai ʻe he puleʻangá ʻa e Pāsová, ʻo hoko atu ai ʻa e Kātoanga Mā Taʻelēvaní, ʻa ia naʻe feʻunga mo e ʻaho ʻe fitu. Naʻe ʻikai ha Pāsova ʻe hangē ko iá talu mei he ngaahi ʻaho ʻo Sāmiuelá. Naʻe ʻofa moʻoni ʻa Siosaia ʻi he Lao ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ke fiefia ʻi he ako fekauʻaki mo Sihová?

      “Ko hoʻo folofolá ko ha tūhulu ki hoku vaʻé, mo ha maama ki hoku halá.”​—Saame 119:105

      Fehuʻi: Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Tuʻi Siosaia ʻi heʻene fanongo ki he Lao ʻa e ʻOtuá? Naʻe anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo Siosaiá?

      2 Tuʻi 21:26; 22:1–23:30; 2 Kalonikali 34:1–35:25

ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share