-
Puleʻanga Naʻe Hangē ha Fuʻu ʻAkaúNgaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 62
Puleʻanga Naʻe Hangē ha Fuʻu ʻAkaú
ʻI he pō ʻe taha, naʻe ʻi ai ha misi fakailifia ʻa Nepukanesa. Naʻá ne ui mai ʻene kau tangata potó ke nau tala ange ʻa hono ʻuhingá. Ka naʻe ʻikai ha taha ʻo kinautolu ʻe lava ke ne fakamatalaʻi ʻa ʻene misí. Naʻe faifai pē ʻo lea ʻa e tuʻí kia Taniela.
Naʻe tala ange ʻe Nepukanesa kia Taniela: ‘ʻI heʻeku misí, naʻá ku sio ai ki ha fuʻu ʻakau. Naʻe tupu ia ʻo māʻolunga ʻaupito ʻo aʻu ki he langí. Naʻe lava ke sio ki ai mei ha feituʻu pē ʻi he māmaní. Naʻe fakaʻofoʻofa ʻa hono laú pea fua lahi. Naʻe mālōlō ʻa e fanga manú ʻi hono malumalú, pea naʻe faʻu ʻe he fanga manupuná ʻa honau punungá ʻi hono ngaahi vaʻá. Naʻe ʻalu hifo leva ha ʻāngelo mei hēvani. Naʻá ne kaila: “Tā hifo ʻa e fuʻu ʻakaú, pea tutuʻu ʻa hono ngaahi vaʻá. Kae tuku pē ʻa hono tefitó mo hono ngaahi aká ʻi he kelekelé, pea haʻiʻaki ʻa e ukamea mo e kopa. ʻE liliu ʻa e loto ʻo e fuʻu ʻakaú mei he loto ʻo ha tangata ki he loto ʻo ha manu, pea ʻe fakalaka ai ha kuonga ʻe fitu. ʻE ʻilo ai ʻe he kakaí kotoa ko e ʻOtuá ʻa e Pulé pea ʻe lava ke ne foaki ha puleʻanga ki ha taha pē ʻokú ne loto ki ai.”’
Naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova kia Taniela ʻa e ʻuhinga ʻo e misí. ʻI hono mahinoʻi ʻe Taniela ʻa e misí, naʻá ne ilifia. Naʻá ne pehē: ‘ʻE hoʻo ʻafio, ʻoku ou fakaʻamu ange ko e misi ko ení naʻe fekauʻaki mo ho ngaahi filí, ka ʻoku fekauʻaki ia mo koe. Ko e fuʻu ʻakau lahi naʻe tā hifó ko koe ia. ʻE mole ho puleʻangá, pea te ke kai ʻa e musie ʻi he ngoué ʻo hangē ko ha manu kaivaó. Ka koeʻuhi ko e pehē ʻe he ʻāngeló ke tuku pē ʻa e tefitó mo hono ngaahi aká, te ke toe tuʻi pē.’
ʻI ha taʻu ki mui ai, naʻe luelue ʻa Nepukanesa ʻi he funga ʻato lafalafa ʻo hono palasí, ʻo ne fakaʻofoʻofaʻia ʻi Pāpilone. Naʻá ne pehē: ‘Vakai atu ki he fuʻu kolo fakaʻofoʻofa naʻá ku langá. Sio ki hoku mālohí!’ Lolotonga ʻene kei leá, naʻe ongo mai ha leʻo mei hēvani: ‘ʻE Nepukanesa! Kuo mole meiate koe ho puleʻangá.’
ʻI he taimi pē ko iá, naʻe mole ai ʻa e fakakaukau ʻa Nepukanesá peá ne hoko ʻo hangē ko ha manu kaivaó. Naʻe fakamālohiʻi ia ke ne mavahe mei hono palasí ʻo ne nofo mo e fanga manu kaivaó ʻi he ngoué. Naʻe loloa ʻa e ʻulu ʻo Nepukanesá ʻo hangē ko e fulufulu ʻo e ʻīkalé, pea naʻe hangē hono ngeʻesi nimá ko e pesipesi ʻo ha manupuná.
Hili mei ai ha taʻu ʻe fitu, naʻe toe sai ʻa Nepukanesa pea naʻe ʻai ia ʻe Sihova ke ne tuʻi ki Pāpilone. Naʻe pehē leva ʻe Nepukanesa: ‘ʻOku ou fakahīkihikiʻi ʻa Sihova, ko e Tuʻi ʻo e langí. ʻOku ou ʻiloʻi eni ko Sihova ʻa e Pulé. ʻOkú ne fakavaivaiʻi ʻa e kakai pōlepolé, pea ʻoku lava ke ne foaki ha puleʻanga ki ha taha pē ʻokú ne loto ki ai.’
“Ko e pōlepolé ʻoku iku atu ia ki he ʻauha, pea ko ha laumālie hīkisia ʻoku iku atu ia ki he hinga.”—Palōveepi 16:18
-
-
Tohi ʻi he HolisíNgaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 63
Tohi ʻi he Holisí
ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe hoko ai ʻa Pelisasa ko e tuʻi ʻo Pāpiloné. ʻI he pō ʻe taha, naʻá ne fakaafeʻi ai ha toko taha afe ʻo e kakai mahuʻinga taha ʻi he fonuá ki ha kātoanga kai. Naʻá ne fekauʻi ʻene kau sevānití ke nau ʻomai ʻa e ngaahi ipu koula naʻe toʻo ʻe Nepukanesa mei he temipale ʻo Sihová. Naʻe inu ʻa Pelisasa mo ʻene kau fakaafé ʻi he ngaahi ipú mo nau fakahīkihikiʻi honau ngaahi ʻotuá. Fakafokifā pē, naʻe ʻasi mai ha nima ʻo ha tangata ʻo kamata ke ne tohi ha ngaahi foʻi lea fakapulipuli ʻi he holisi ʻo e loki kaí.
Naʻe ilifia ʻa Pelisasa. Naʻá ne ui mai ʻene kau faimaná peá ne palōmesi kiate kinautolu: ‘Kapau ʻe lava ʻe ha taha ʻo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi leá ni, te u ʻai ke ne hoko ko e tangata maʻu mafai fika tolu ia ʻi Pāpiloné.’ Naʻa nau feinga, ka naʻe ʻikai ke lava ʻe ha taha ʻo kinautolu ʻo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi foʻi leá. Naʻe hū mai leva ʻa e kuiní ʻo ne pehē: ‘ʻOku ʻi ai ha tangata ko Taniela naʻá ne faʻa fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻá kia Nepukanesa. ʻE lava ke ne fakamatalaʻi atu ʻa e ngaahi leá ni.’
Naʻe haʻu ʻa Taniela ki he tuʻí. Naʻe pehē ange ʻe Pelisasa kiate ia: ‘Kapau ʻe lava ke ke lau mo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi leá ni, te u ʻoatu hao kahoa koula pea ʻai koe ko e tangata maʻu mafai fika tolu ʻi Pāpiloné.’ Naʻe pehē ʻe Taniela: ‘ʻOku ʻikai te u fiemaʻu hoʻo meʻaʻofá, ka te u tala atu ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi leá ni. Naʻe pōlepole hoʻo tamai ko Nepukanesá, pea naʻe fakavaivaiʻi ia ʻe Sihova. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa naʻe hoko kiate iá, ka naʻá ke taʻefakaʻapaʻapa kia Sihova ʻi he inu uaine mei he ngaahi ipu koula mei Hono temipalé. Ko ia kuo tohi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi leá ni: Mine, Mine, Tikeli, mo e Pasini. ʻOku ʻuhinga ʻa e ngaahi leá ʻe ikunaʻi ʻe he kau Mītiá mo e kau Pēsiá ʻa Pāpilone, pea heʻikai te ke toe tuʻi.’
Naʻe hā ngali heʻikai lava ʻe ha taha ke ikunaʻi ʻa Pāpilone. Naʻe maluʻi ʻa e koló ʻe he ngaahi fuʻu ʻā matolu mo ha vaitafe loloto. Ka ʻi he pō pē ko iá, naʻe ʻohofi ia ʻe he kau Mītiá mo e kau Pēsiá. Naʻe afeʻi ʻe Tuʻi Kōlesi ʻo Pēsiá ʻa e vaitafé koeʻuhi ke lava ʻa e kau sōtiá ʻo laka hake ki he matapā ʻo e koló. ʻI heʻenau aʻu ki aí, naʻe ava pē ʻa e ngaahi matapaá! Naʻe hū ki loto ʻa e kau taú, ʻo ikunaʻi ʻa e koló, pea tāmateʻi ʻa e tuʻí. Naʻe hoko leva ʻa Kōlesi ko e pule ia ʻo Pāpiloné.
ʻI loto ʻi ha taʻu ʻe taha, naʻe fakahaaʻi ʻe Kōlesi: ‘Kuo tala mai ʻe Sihova ke u toe langa ʻa hono temipale ʻi Selusalemá. ʻOku ʻatā ke ʻalu ha taha pē ʻi hono kakaí ʻoku loto ke tokoni.’ Ko ia hangē pē ko e palōmesi ʻa Sihová, naʻe toe foki ki ʻapi ʻa e kau Siu tokolahi hili ia ʻa e taʻu ʻe 70 mei hono fakaʻauha ʻo Selusalemá. Naʻe fakafoki ʻe Kōlesi ʻa e ngaahi ipu koula mo e siliva mo e ngaahi naunau naʻe toʻo ʻe Nepukanesa mei he temipalé. ʻOku lava ke ke sio ki hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Kōlesi ke ne tokoniʻi ʻa Hono kakaí?
“Kuó ne tō! Kuo tō ʻa Pāpilone ko e Lahi, pea kuó ne hoko ko ha nofoʻanga ʻo e fanga tēmeniō.”—Fakahā 18:2
-