LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • Taniela ʻi he ʻAna ʻo e Fanga Laioné
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
    • Maʻu ʻe he kau tangata meheká ʻa Taniela ʻi heʻene lotu ʻi muʻa ʻi ha kiʻi matapā naʻe fakaava

      LĒSONI 64

      Taniela ʻi he ʻAna ʻo e Fanga Laioné

      Ko e tuʻi ʻe taha ʻo Pāpilone ko Talaiasi ko e Mītia. Naʻe sio ʻa Talaiasi naʻe makehe ʻa Taniela. Naʻá ne ʻai ʻa Taniela ke ne pule ki he kau tangata mahuʻinga taha ʻi he fonuá. Naʻe meheka ʻa e kau tangatá ni kia Taniela pea nau loto ke tāmateʻi ia. Naʻa nau ʻiloʻi naʻe lotu tuʻo tolu ʻa Taniela kia Sihova ʻi he ʻaho kotoa pē, ko ia naʻa nau tala ange kia Talaiasi: ‘ʻE hoʻo ʻafio, ʻoku totonu ke ʻai ha lao ke lotu ʻa e tokotaha kotoa pē kiate koe. ʻOku totonu ke lī ha taha pē ʻe talangataʻa ki he laó ki ha ʻana ʻoku fonu ʻi he fanga laioné.’ Naʻe saiʻia ʻa Talaiasi ʻi he foʻi fakakaukaú, pea naʻá ne fakamoʻoni ʻi he laó.

      ʻI he fanongo pē ʻa Taniela fekauʻaki mo e lao foʻoú, naʻá ne hū ki hono falé. Naʻá ne tūʻulutui ʻi muʻa ʻi ha kiʻi matapā naʻe fakaava, ʻo ne lotu ai kia Sihova. Naʻe hū atu ʻa e kau tangata meheká ki hono falé ʻo maʻu atu ʻene lotú. Naʻa nau lele kia Talaiasi ʻo tala ange: ‘ʻOku talangataʻa ʻa Taniela kiate koe. ʻOkú ne lotu tuʻo tolu ʻi he ʻaho kotoa pē ki hono ʻOtuá.’ Naʻe saiʻia ʻa Talaiasi ʻia Taniela pea naʻe ʻikai te ne loto ke ne mate. Naʻá ne feinga ʻi he ʻahó kotoa ke fakakaukau ki ha founga ke fakahaofi ai ʻa Taniela. Ka naʻa mo e tuʻí naʻe ʻikai lava ke ne liliu ha lao naʻá ne ʻosi fakamoʻoni ai. Naʻe pau ke ne fekauʻi ʻene kau tangatá ke nau lī ʻa Taniela ki he ʻana ʻo e fanga laione fekaí.

      ʻI he pō ko iá, naʻe hohaʻa ʻaupito ʻa Talaiasi fekauʻaki mo Taniela pea naʻe ʻikai lava ke ne mohe. ʻI he pongipongi haké, naʻá ne lele ki he luó ʻo ui kia Taniela: ‘Naʻe fakahaofi koe ʻe ho ʻOtuá?’

      Naʻe fanongo ʻa Talaiasi ki ha leʻo. Ko Taniela ia! Naʻá ne kaila hake kia Talaiasi: ‘Naʻe tāpuni ʻe Sihova ʻa e ngutu ʻo e fanga laioné. Naʻe halaʻatā ke nau fakalaveaʻi au.’ Naʻe fiefia lahi ʻa Talaiasi! Naʻá ne tuʻutuʻuni ke ʻohake ʻa Taniela mei he luó. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha makohi ʻia Taniela. Naʻe tuʻutuʻuni leva ʻa e tuʻí: ‘Lī ʻa e kau tangata naʻa nau tukuakiʻi ʻa Tanielá ki he luó.’ ʻI hono lī ʻa e kau tangata ko iá ki he luó, naʻe kai kinautolu ʻe he fanga laioné.

      Naʻe fai ʻe Talaiasi ʻa e tuʻutuʻuni ko ení ki hono kakaí: ‘Kuo pau ke manavahē ʻa e tokotaha kotoa ki he ʻOtua ʻo Tanielá. Naʻá ne fakahaofi ʻa Taniela mei he fanga laioné.’

      ʻOkú ke lotu kia Sihova ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo hangē ko Tanielá?

      Taniela ʻi he ʻana ʻo e fanga laioné

      “ʻOku ʻiloʻi ʻe Sihova ʻa e founga ke fakahaofi ai ʻa e kakai anga-līʻoa fakaʻotuá mei he ʻahiʻahí.”​—2 Pita 2:9

      Fehuʻi: Ko e hā naʻe fai tuʻo tolu ʻe Taniela ʻi he ʻaho kotoa pē? Naʻe anga-fēfē hono fakahaofi ʻe Sihova ʻa Tanielá?

      Taniela 6:1-28

  • Fakahaofi ʻe ʻĒseta ʻa Hono Kakaí
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
    • Hū atu ʻa Kuini ʻĒseta ki he lotoʻā leʻohi malu ʻo Tuʻi ʻEhasiveló

      LĒSONI 65

      Fakahaofi ʻe ʻĒseta ʻa Hono Kakaí

      Kuini ʻĒseta

      Ko ʻĒsetá ko ha taʻahine Siu ia naʻe nofo ʻi he kolo Pēsia ko Sūsani. ʻI he ngaahi taʻu lahi ki muʻá, naʻe ʻave ai hono fāmilí mei Selusalema ʻe Nepukanesa. Naʻe tauhi hake ia ʻe Motekiai ʻa ia naʻá ne tuongaʻaneʻaki, ko ha sevāniti ia ʻa Tuʻi ʻEhasivelo ʻo Pēsiá.

      Naʻe fiemaʻu ʻe Tuʻi ʻEhasivelo ha kuini foʻou. Naʻe ʻomi kiate ia ʻe heʻene kau sevānití ʻa e kau fefine fakaʻofoʻofa taha ʻi he fonuá, ʻo kau ai ʻa ʻĒseta. Naʻe fili ʻe he tuʻí mei he kotoa ʻo e kau fefiné ʻa ʻĒseta ke ne hoko ko e kuiní. Naʻe tala ange ʻe Motekiai kia ʻĒseta ke ʻoua te ne fakahā ko ha taʻahine Siu ia.

      Ko ha tangata pōlepole ko hono hingoá ko Hāmani naʻe pule ki he kotoa ʻo e houʻeikí. Naʻá ne fiemaʻu ke punou kiate ia ʻa e tokotaha kotoa. Naʻe ʻikai ke fai pehē ʻa Motekiai, pea naʻe ʻita lahi ai ʻa Hāmani ʻo ne loto ke tāmateʻi ia. ʻI hono ʻiloʻi ʻe Hāmani ko ha Siu ʻa Motekiaí, naʻá ne faʻu ha palani ke tāmateʻi ʻa e kau Siu kotoa pē ʻi he fonuá. Naʻá ne tala ange ki he tuʻí: ‘Ko e kau Siú ʻoku nau fakatuʻutāmaki; ʻoku fiemaʻu ke ke fakaʻauha kinautolu.’ Naʻe pehē ʻe ʻEhasivelo: ‘Fai ha meʻa pē ʻokú ke fiemaʻu ke faí,’ peá ne ʻoange kiate ia ʻa e mafai ke ne faʻu ha lao. Naʻe faʻu ʻe Hāmani ha lao naʻe tala ai ki he kakaí ke nau tāmateʻi ʻa e kau Siu kotoa pē ʻi he ʻaho hono 13 ʻo e māhina ko ʻĀtali. Naʻe vakai mai ki ai ʻa Sihova.

      Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻa ʻĒseta fekauʻaki mo e laó. Ko ia naʻe ʻoange ʻe Motekiai kiate ia ha tatau ʻo e laó peá ne tala ange: ‘ʻAlu ʻo talanoa mo e tuʻí.’ Naʻe pehē ʻe ʻĒseta: ‘Ko ha taha pē ʻe ʻalu taʻefakaafeʻi ki he tuʻí ʻe tāmateʻi. Kuo ʻikai ke fakaafeʻi au ʻe he tuʻí ʻi he ʻaho ʻe 30! Ka te u ʻalu pē. Kapau te ne hiki ʻa ʻene sēpitá, te u moʻui. Kapau heʻikai, te u mate.’

      Naʻe ʻalu ʻa ʻĒseta ki he lotoʻā ʻo e tuʻí. ʻI he sio kiate ia ʻa e tuʻí, naʻá ne hiki ʻa ʻene sēpitá. Naʻá ne ʻalu atu kiate ia, peá ne ʻeke ange: ‘Ko e hā te u fai maʻaú, ʻĒseta?’ Naʻá ne pehē: ‘ʻOku ou loto ke fakaafeʻi koe mo Hāmani ki ha kātoanga kai.’ ʻI he kātoanga kaí, naʻe toe fakaafeʻi ai kinaua ʻe ʻĒseta ki ha toe kātoanga kai. Lolotonga ʻa e kātoanga kai hono uá, naʻe toe ʻeke ange ai ʻe he tuʻí: ‘Ko e hā te u fai maʻaú?’ Naʻá ne pehē: ‘ʻOku ʻi ai ʻa e tokotaha ʻoku teu ke ne tāmateʻi au mo hoku kakaí. Fakahaofi muʻa kimautolu.’ Naʻe ʻeke ange ʻe he tuʻí: ‘Ko hai ia ʻoku loto ke ne tāmateʻi koé?’ Naʻá ne pehē: ‘Ko e tangata kovi ko eni ko Hāmaní.’ Naʻe ʻita lahi ai ʻa ʻEhasivelo ʻo ne ʻai ke tāmateʻi ʻa Hāmani ʻi he taimi pē ko iá.

      Ka naʻe ʻikai ha taha ʻe lava ke ne fakataʻeʻaongaʻi ʻa e lao ʻa Hāmaní, naʻa mo e tuʻí. Ko ia naʻe fakanofo ʻe he tuʻí ʻa Motekiai ke pule ki he houʻeikí peá ne ʻoange kiate ia ʻa e mafai ke ne faʻu ha lao foʻou. Naʻe faʻu ʻe Motekiai ha lao naʻe fakaʻatā ai ʻa e kau Siú ke nau maluʻi kinautolu ʻi he taimi ʻe ʻohofi ai kinautolú. ʻI he ʻaho hono 13 ʻo ʻĀtalí, naʻe ikunaʻi ai ʻe he kau Siú ʻa honau ngaahi filí. Mei he taimi ko iá ʻo faai mai ai, naʻa nau kātoangaʻi ʻa e ikuna ko ení ʻi he taʻu kotoa pē.

      “ʻE ʻoatu kimoutolu ki he ʻao ʻo e kau kōvana mo e ngaahi tuʻi koeʻuhí ko au, ko ha fakamoʻoni ia kiate kinautolu mo e ngaahi puleʻangá.”​—Mātiu 10:18

      Fehuʻi: Ko e hā ʻa e palani naʻe fai ki he kau Siú? Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe ʻĒseta ʻa e tui kia Sihová?

      ʻĒseta 2:5-20; 3:1–5:8; 7:1–8:14; 9:1-28

ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share