Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
TĪSEMA 7-13
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | LIVITIKO 10-11
“ʻOfa Lahi Ange kia Sihova ʻi he ʻOfa ki he Fāmilí”
(Livitiko 10:1, 2) Ki mui ai, ko e ongo foha ʻo ʻĒlone ko Nātapi mo ʻĀpiú naʻá na toʻo taki taha ʻena ʻaiʻanga afi ʻo na ʻai ki ai ʻa e afi pea ʻai ki ai mo e ʻinisēnisi. Naʻe kamata leva ke na foaki ʻi he ʻao ʻo Sihová ʻa e afi kuo ʻikai fakamafaiʻi, ʻa ia naʻe ʻikai te ne tuʻutuʻuni kiate kinaua ke na fai. 2 ʻI he meʻá ni, naʻe haʻu ha afi mei he ʻao ʻo Sihová ʻo ne keina kinaua, ko ia naʻá na mate ai ʻi he ʻao ʻo Sihová.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Livitikó
10:1, 2—Ko e hā nai naʻe kau ʻi he angahala ʻa e ongo foha ʻo ʻĒlone ko Nātapi mo ʻĀpiú? ʻIkai fuoloa mei he tōʻongafai taʻetotonu ʻa Nātapi mo ʻĀpiu ʻi hono fakahoko ʻa hona ngaahi fatongia fakataulaʻeikí, naʻe tapui ʻe Sihova ʻa e kau taulaʻeikí mei hono inu ha uaine pe ko ha kava mālohi lolotonga ʻa e ngāue ʻi he tāpanekalé. (Livitiko 10:9) ʻOku fakahuʻunga ʻi he meʻá ni ko e ongo foha ʻo ʻĒloné naʻá na ʻi he malumalu nai ʻo e tākiekina ʻa e ʻolokaholó ʻi he taimi ʻoku fakamatalaʻi hení. Kae kehe, ko e ʻuhinga moʻoni ʻo ʻena maté ko ʻena feilaulauʻaki “ha afi kehe, ko e meʻa naʻe ʻikai te ne tuʻutuʻuni [ʻe Sihova] kiate kinautolu.”
(Livitiko 10:4, 5) Ko ia naʻe ui ʻe Mōsese ʻa Misaeli mo ʻElisafani, ko e ongo foha ʻo ʻOsieli, ko e tokoua ʻo e tamai ʻa ʻĒloné, peá ne pehē kiate kinaua: “Mo omi ki heni, fata homo ongo tokouá mei he mata tēniti toputapú ki ha feituʻu ʻi he tuʻa ʻapitangá.” 5 Ko ia naʻá na laka mai ki muʻa ʻo na fata atu ʻa e ongo tangatá ʻokú na kei kofu tōtōlofa pē ki ha feituʻu ʻi he tuʻa ʻapitangá, ʻo hangē tofu pē ko hono tala ʻe Mōsese kiate kinauá.
(Livitiko 10:6, 7) Naʻe pehē ange leva ʻe Mōsese kia ʻĒlone pea ki hono ongo foha kehe ko ʻEliesa mo ʻĪtamá: “ʻOua ʻe tuku taʻetokangaʻi homou ʻulú pe hae homou ngaahi kofú, koeʻuhí ke ʻoua naʻa mou mate pea ke ʻoua naʻa hoko mai ʻa e houhau ʻa e ʻOtuá ki he fuʻu fakatahá kotoa. Ko homou fanga tokouá, ʻa e fale kotoa ʻo ʻIsilelí te nau tengihia kinaua kuo tāmateʻi ʻaki ʻe Sihova ʻa e afí. 7 Kuo pau ke ʻoua naʻa mou hū ki tuʻa mei he hūʻanga ʻo e tēniti feʻiloakiʻangá telia naʻa mou mate, he ʻoku ʻiate kimoutolu ʻa e lolo pani ʻa Sihová.” Ko ia ai, naʻa nau fai ʻo fakatatau ki he lea ʻa Mōsesé.
Mālōlōʻanga ʻo e ʻOtuá—Kuó Ke Hū ki Ai?
16 Ko e tokoua ʻo Mōsesé, ʻa ʻĒlone, naʻá ne fehangahangai mo e tuʻunga faingataʻa ʻi he fekauʻaki mo e toko ua ʻo hono ngaahi fohá. Fakakaukau ki he anga ʻo e ongo kuo pau naʻá ne maʻu he taimi naʻe hanga ai hono ongo fohá ʻa Nātapi mo ʻĀpiu ʻo feilaulauʻaki ʻa e afi kehe kia Sihova peá Ne taaʻi kinaua ʻo na mate. Ko e moʻoni, naʻe fakangata ʻe he meʻa ko iá ha toe feohi naʻe mei malava ʻe he ongo tangata ko iá mo ʻena ongo mātuʻá. Ka ʻoku ʻi ai mo e meʻa lahi ange. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe Sihova ʻa ʻĒlone mo hono ngaahi foha faitōnunga: “ʻOua ʻe tuku mafue homou ʻulu, pea ʻoua ʻe hae homou kofu [ʻi he fakamamahi]; koeʻuhi ke ʻoua te mou mate, pea ke ʻoua ʻe to ha houhau [ʻa Sihova] ki he fakataha kotoa.” (Liv. 10:1-6) ʻOku māʻalaʻala ʻa e fekaú. Ko ʻetau ʻofa kia Sihová kuo pau ke mālohi ange ia heʻetau ʻofa ki he ngaahi mēmipa taʻefaitōnunga hotau fāmilí.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Livitiko 10:8-11) Naʻe folofola leva ʻa Sihova kia ʻĒlone: 9 “ʻOua naʻá ke inu uaine pe ko ha ngaahi inu ʻolokaholo kehe, ʻa koe mo ho ongo foha ʻoku ʻiate koé, ʻi he taimi te mou hū ai ki he tēniti feʻiloakiʻangá, ke ʻoua naʻa mou mate. Ko ha tuʻutuʻuni tuʻuloa ia ki homou ngaahi toʻutangatá. 10 Ko e fai eni ke fakafaikehekeheʻi ʻa e meʻa ʻoku toputapú mo e meʻa ʻoku ʻikai toputapú pea mo e meʻa ʻoku taʻemaʻá mo e meʻa ʻoku maʻá, 11 pea ke akoʻi ki he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni kotoa kuo folofolaʻaki ʻe Sihova kiate kinautolu fakafou ʻia Mōsesé.”
Kuo Pau Ke Tau Hoko ʻo Māʻoniʻoni ʻi Heʻetau Tōʻonga Kotoa Pē
18 Ke hoko ʻo māʻoniʻoní, kuo pau ke tau sivisiviʻi fakalelei ʻa e Folofolá pea fai ʻa e meʻa tofu pē ʻoku kole mai ʻe he ʻOtuá kia kitautolú. Ko e ongo foha ʻo ʻĒlone ko Nātapi mo ʻĀpiú naʻe tāmateʻi ʻi hono ʻoatu ʻa e “afi kehe,” mahalo lolotonga ʻena inu ʻolokaholo. (Liv. 10:1, 2) Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe tala ange leva ʻe he ʻOtuá kia ʻĒloné. (Lau ʻa e Livitiko 10:8-11, PM.) ʻOku ʻuhinga ʻa e fakamatala ko ení kuo pau ke ʻoua te tau inu ha ʻolokaholo ki muʻa ke tau ʻalu ki ha fakataha faka-Kalisitiane? Fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi poini ko ení: ʻOku ʻikai ke tau ʻi he malumalu ʻo e Laó. (Loma 10:4) ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ʻoku ngāueʻaki ʻe hotau ngaahi kaungātuí ʻa e ngaahi inu ʻolokaholo ʻo fakafeʻunga pē ʻi he kai ki muʻa ke maʻu ʻa e ngaahi fakatahá. Ko e ipu uaine ʻe fā naʻe ngāueʻaki ʻi he Pāsová. ʻI hono fokotuʻu ʻa e Fakamanatú, naʻe ʻai ʻe Sīsū ke inu ʻe heʻene kau ʻapositoló ʻa e uainé ʻa ia naʻá ne fakafofongaʻi hono totó. (Māt. 26:27) ʻOku fakahalaiaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e inu tōtuʻá mo e konaá. (1 Kol. 6:10; 1 Tīm. 3:8) Pea koeʻuhí ko honau konisēnisí, ko e kau Kalisitiane tokolahi heʻikai nai ke nau inu ha ʻolokaholo ki muʻa ke lotu kia Sihová. Kae kehe, ko e ngaahi tuʻungá ʻoku kehekehe mei he fonua ki he fonua, pea ko e meʻa mahuʻinga ki he kau Kalisitiané ke ʻilo ʻa e “kehekehe, i he mea maonioni, moe mea tae maonioni” koeʻuhí ke nau lava ʻo nofoʻaki māʻoniʻoni pea fakahōifua kia Sihova.
(Livitiko 11:8) Kuo pau ke ʻoua naʻa mou kai ha meʻa pē mei honau kakanó pe pā ki honau sino kuo maté. ʻOku nau taʻemaʻa kiate kimoutolu.
it-1 111 ¶5
Fanga Manu
Ko e tapui hono kai ʻa e fanga manú naʻe ngāueʻaki pē ia ki he faʻahinga naʻe ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé. ʻOku pehē ʻi he Livitiko 11:8 ki he kau ʻIsilelí: “ʻOku nau taʻemaʻa kiate kimoutolu.” ʻI he pekia ʻa Kalaisi Sīsuú naʻe ngata ʻa e Laó fakataha mo e fakataputapui ko ení. Talu mei ai, ko e kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku nau ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino naʻe ʻoange kia Noa hili ʻa e Lōmakí.—Kol. 2:13-17; Sēn. 9:3, 4.
TĪSEMA 14-20
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | LIVITIKO 12-13
“Ako mei he Lao ki he Kiliá”
(Livitiko 13:4, 5) Ka ʻo kapau ko e ʻila ʻi hono kilí ʻoku hinehina pea ʻoku hā mai ʻoku ʻikai loloto ange ia ʻi he kilí pea kuo ʻikai ke maliu ʻo hinehina ʻa e fulufulú, ʻe fakamavaheʻi leva ʻe he taulaʻeikí ʻa e tokotaha mahakí ʻi he ʻaho ʻe fitu. 5 Ko e taulaʻeikí te ne vakaiʻi leva ia ʻi he ʻaho hono fitú, pea kapau ʻe hā mai kuo ngata ʻa e mahakí pea kuo ʻikai ke mafola ʻi he kilí, ʻe fakamavaheʻi ia ʻe he taulaʻeikí ʻi ha toe ʻaho ʻe fitu.
ʻOsi Hono Taimí Pe Muʻomuʻa ʻi Hono Taimí?
• Fakamavaheʻi ʻa e kakai puké.
Naʻe tuʻutuʻuni ʻi he Lao ʻa Mōsesé ke tauhi ʻa e kau kiliá ke mavahe mei he niʻihi kehé. Naʻe toki ako pē ʻa e kau toketā fakafaitoʻó ke ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ení ʻi he tō ʻa e toʻumahaki ʻi he Kuonga Lotolotó, ʻa ia ʻoku kei ʻaonga ʻaupito ia.—Livitiko, vahe 13 mo e 14.
(Livitiko 13:45, 46) Ko e meʻa ki he tokotaha kilia ʻokú ne maʻu ʻa e mahakí, ʻoku totonu ke hae hono ngaahi kofú pea ʻoku totonu ke tuku ʻo ʻikai ngaahi ʻa hono ʻulú pea ʻoku totonu ke ne ʻufiʻufi ʻa e kiʻi kava ʻi ʻolunga ʻi hono loungutú peá ne kaila, ‘Taʻemaʻa, taʻemaʻa!’ 46 Te ne taʻemaʻa ʻi he taimi kotoa ʻokú ne maʻu ai ʻa e mahakí. Koeʻuhí ko ʻene taʻemaʻá, ʻoku totonu ai ke ne nofo mavahe. Ko hono nofoʻangá ʻe ʻi he tuʻa ʻapitangá ia.
Naʻá Ke ʻIloʻi?
Naʻe ilifia ʻa e kau Siu ʻo e kuonga muʻá ʻi ha kalasi ʻo e kiliá ʻa ia naʻe hoko ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú. Ko e mahaki fakalilifu ko ení ʻoku lava ke ne uesia ʻa e neavé ʻo iku ki ha ngaahi mele tuʻuloa mo patu. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha faitoʻo ki he kiliá. ʻIkai ko ia pē, ko e faʻahinga naʻa nau moʻua aí naʻe fakamavaheʻi pea fekau ke nau fakatokanga ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo honau tuʻungá.—Livitiko 13:45, 46.
(Livitiko 13:52) ʻOku totonu ke ne tutu ʻa e kofú pe ko e filo lalanga fakalōloa pe ko e filo lalanga fakamaaukupu ʻi he fulufuluʻisipí pe ʻi he līnení pe ko ha meʻa pē kuo ngaohi mei he kiliʻimanú ʻa ia kuo tupu ai ʻa e mahakí, he ko ha kilia fakatuʻutāmaki ia. ʻOku totonu ke tutu ia ʻi he afí.
(Livitiko 13:57) Kae kehe, kapau ʻoku kei hā pē ia ʻi ha konga kehe ʻo e kofú pe ʻi he filo lalanga fakalōloá pe ʻi he filo lalanga fakamaaukupú pe ʻi ha meʻa pē kuo ngaohi mei he kiliʻimanú, kuo mafola ia, pea ʻoku totonu ke ke tutu ʻi he afí ha meʻa pē kuo uesia.
it-2 238 ¶3
Kilia
ʻI he kofú mo e falé. ʻOku lava ke uesia ʻe he kiliá ha kofu fulufuluʻisipi pe līneni pe ko ha meʻa pē kuo ngaohi mei he kiliʻimanú. ʻE mole nai ʻa e kiliá ʻi hono fō ʻa e kofu kuo uesiá. Naʻe ʻi ai leva ʻa e fokotuʻutuʻu ke fakamavaheʻi ʻa e ngaahi meʻá ni. Ka ʻo kapau ʻe ʻasi ha meʻa kuo tau lanu mata meimei engeenga pe meimei kulokula ʻi ha kofu, naʻe hā mahino ko e kilia fakatuʻutāmaki ia pea kuo pau ke tutu ʻa e meʻa ko iá. (Liv. 13:47-59) Kapau ko e ngaahi holisi ʻo e falé ʻoku uesia ʻe ha ngaahi taluo lanu mata meimei engeenga pe lanu meimei kulokula, naʻe tāpuni leva ʻe he taulaʻeikí ʻa e falé. ʻE fiemaʻu nai ke taʻaki ʻa e ngaahi maka kuo uesiá pea vau fakaʻāuliliki ʻa e loto falé. Ko e ngaahi maká mo e ʻumea naʻe vaú naʻe laku ia ki he tuʻa koló ki ha feituʻu ʻoku taʻemaʻa. Kae kehe, kapau ʻe foki mai ʻa e kiliá naʻe lau ia ʻoku taʻemaʻa ʻa e falé pea ʻe holoki leva ia pea ko e ngaahi maká, ngaahi papá pea mo e ʻumea kotoa ʻo e falé naʻe fetuku ia ki ha feituʻu ʻoku taʻemaʻa. Pea kapau ʻoku maʻa ʻa e falé ʻe fiemaʻu leva ke fai ha fokotuʻutuʻu ke fakamaʻa ia. (Liv. 14:33-57) Kuo fakahuʻunga nai, ko e kilia naʻe uesia ʻa e kofú mo e falé ko ha faʻahinga ia ʻo e tuʻunga fulufuluá, ka ʻoku ʻikai lava ke fakapapauʻi.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Livitiko 12:2) “Tala ki he kau ʻIsilelí, ‘Kapau ʻe hoko ha fefine ʻo feitama pea fanauʻi ha tamasiʻi, te ne taʻemaʻa ʻi he ʻaho ʻe fitu, ʻo hangē tofu pē ko e ngaahi ʻaho ʻo ʻene taʻemaʻa ʻi he taimi ʻo ʻene puke fakamāhiná.
(Livitiko 12:5) “‘Kapau te ne fanauʻi ha taʻahine, te ne taʻemaʻa leva ai ʻi he ʻaho ʻe 14, ʻo hangē tofu pē ko ia ʻi he lolotonga ʻo ʻene puke fakamāhiná. Te ne hokohoko atu ʻi hono fakamaʻa ia mei he totó ʻi he ʻaho ʻe 66 hono hokó.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Livitikó
12:2, 5—Ko e hā naʻe ʻai ai ha fefine ʻe he fāʻelé ke “taʻemaʻa”? Ko e ngaahi ʻōkani fakafanaú naʻe ngaohi ia ke fakahoko mai ai ʻa e moʻui haohaoa fakaetangata. Kae kehe, koeʻuhi ko e ngaahi nunuʻa tukufakaholo ʻo e angahalá, naʻe tuku atu ai ʻa e moʻui taʻehaohaoa mo angahalaʻia ki he fānaú. Ko e ngaahi vahaʻa taimi fakataimi ʻo e ‘taʻemaʻa’ ʻi he fekauʻaki mo e fāʻelé, pea pehē ki he ngaahi meʻa kehe, hangē ko e puke fakamāhiná mo e mahua mai ʻa e huhuʻá, naʻe fakamanatu ai ʻa e tuʻunga angahalaʻia tukufakaholó. (Livitiko 15:16-24; Sāme 51:5; Loma 5:12) Ko e ngaahi lao fakamaʻa naʻe fiemaʻú naʻe tokoniʻi ai ʻa e kau ʻIsilelí ke nau mahinoʻi ʻa e fiemaʻu ki ha feilaulau huhuʻi ke ne ʻufiʻufi ʻa e tuʻunga angahalaʻia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá pea fakafoki mai ʻa e haohaoa fakaetangatá. Naʻe hoko ai ʻa e Laó ko honau “tiuta ʻo taki atu kia Kalaisi.”—Kaletia 3:24, NW.
(Livitiko 12:3) ʻI he ʻaho hono valú, ko e kakano ʻo e muʻa kili ʻo e fakatangata ʻo e tamasiʻí ʻe kamu ia.
ʻOsi Hono Taimí Pe Muʻomuʻa ʻi Hono Taimí?
• Taimi tonu ʻo e kamú.
Naʻe tuʻutuʻuni ʻi he Lao ʻa e ʻOtuá ko ha kiʻi tama tangata ʻoku totonu ke kamu ia ʻi he ʻaho hono valu ʻo ʻene moʻuí. (Livitiko 12:3) ʻI he fanga kiʻi pēpē toki fanauʻí, ko e malava ko ia ʻa e totó ke fatu tuʻú ʻoku ʻiloʻi ʻoku ʻi he tuʻunga nōmolo ia ʻi he hili ʻa e ʻuluaki uiké. ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, ki muʻa ke ala maʻu ʻa e ngaahi faitoʻo ʻoku fakalakalaká, ko e tatali ke ʻosi ha uike pea toki kamú ko ha maluʻi fakapotopoto ia.
TĪSEMA 21-27
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | LIVITIKO 14-15
“Lotu Moʻoní ʻOku Fiemaʻu ki Ai ʻa e Maʻa”
(Livitiko 15:13-15) “ʻI he tuʻu ʻa e ʻaú pea hoko ʻa e tokotahá ʻo maʻa mei aí, te ne lau leva ha ʻaho ʻe fitu ki hono fakamaʻá, pea kuo pau ke ne fō hono ngaahi kofú, kaukau ʻi ha vai maʻa, pea te ne hoko ai ʻo maʻa. 14 ʻI he ʻaho hono valú, ʻoku totonu ke ne toʻo ai ha ongo foʻi kulukulu pe ko ha ongo lupe mui ʻe ua pea haʻu ki he ʻao ʻo Sihová ki he hūʻanga ʻo e tēniti feʻiloakiʻangá ʻo ʻoatu kinaua ki he taulaʻeikí. 15 Pea ʻe feilaulauʻaki kinaua ʻe he taulaʻeikí, ko e taha ko ha feilaulau angahala pea ko e taha ko ha feilaulau tutu, pea ʻe fai ʻe he taulaʻeikí ha feilaulau ʻufiʻufi angahala maʻana ʻi he ʻao ʻo Sihová ʻi he fekauʻaki mo ʻene ʻaú.
Fakamaʻa ko ha Kakai ki he Ngaahi Ngāue Lelei
5 Ko e moʻoni, naʻe kau ʻi he Lao ʻa Mōsesé ʻa e ngaahi lao mo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻi he meimei tafaʻaki kotoa pē ʻo e moʻui ʻa e kau ʻIsilelí, ʻo fakahaaʻi ai ʻa e meʻa naʻe maʻa mo fakahōifuá mo e meʻa naʻe ʻikaí. Ko e fakatātaá, ʻi he Livitiko vahe 11 ki he 15, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi fakahinohino fakaikiiki ʻoku felāveʻi mo e maʻá pea mo e taʻemaʻá. Naʻe ʻi ai ʻa e faʻahinga monumanu pau naʻe taʻemaʻa, pea naʻe ʻikai fiemaʻu ke kai ia ʻe he kau ʻIsilelí. Naʻe ʻai ʻe he fāʻelé ha fefine ke ne taʻemaʻa ʻi ha foʻi vahaʻa taimi pau. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi mahaki kili pau, tautefito ki he kiliá, pea ko e meʻa ʻoku tukuange mai ʻi he ʻōkani fakafanau ʻo e tangatá mo e fefiné te ne fakatupunga foki ai ha taha ke hoko ʻo taʻemaʻa. Naʻe toe fakapapauʻi mai ʻe he Laó ʻa e meʻa ʻoku totonu ke fai ʻi he ngaahi tuʻunga ʻoku fekauʻaki mo e taʻemaʻá. Ko e fakatātaá, ʻi he Nōmipa 5:2, ʻoku tau lau ai: “Fekau ki haʻa Isileli ke nau kapusi mei he ʻapitanga ʻakinautolu ʻoku kilia, mo ia fuape ʻoku ʻau, mo ia ʻoku taʻemaʻa ko ha pekia.”
6 ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko ʻeni mo e ngaahi lao kehe meia Sihová ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakakaukau fakafaitoʻo mo fakasaienisi ki he moʻui fakasinó naʻe tōmuʻa ʻaupito ia ʻi hono ʻiloʻí, pea naʻe maʻu ʻaonga mei ai ʻa e kakaí ʻi heʻenau muimui ki aí. Neongo ia, ko e ngaahi laó ni naʻe ʻikai foaki mai pē ia ko ha lao ki he moʻui leleí pe ke hoko ko ha ngaahi tataki fakafaitoʻo pē. Naʻa nau hoko ko ha konga ʻo e lotu moʻoní. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻenau kaunga ki he moʻui fakaʻaho ʻa e kakaí—ʻa e kaí, ʻa e fāʻelé, ngaahi fehokotaki fakaemalí, mo e alā meʻa peheé—ʻoku fakamamafaʻi mai ai pē ʻa e poini ko ia ʻi hono tuʻunga ko honau ʻOtuá, naʻe maʻu ʻe Sihova ʻa e totonu ke ne fakapapauʻi kiate kinautolu ʻa e meʻa naʻe totonú pea mo e meʻa naʻe taʻetotonu ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa pē ʻo ʻenau moʻuí, ʻa ia naʻe fakatapui maʻataʻatā kia Sihová.—Teutalonome 7:6; Sāme 135:4.
7 Naʻe toe maluʻi ʻe he Lao fuakavá ʻa e kau ʻIsilelí mei he ngaahi tōʻonga ʻuli ʻa e ngaahi puleʻanga takatakai ʻiate kinautolú. ʻI hono tauhi loto-tōnunga ʻa e Laó, kau ai ʻa e ngaahi fiemaʻu kotoa ke kei maʻa ai pē ʻi he vakai mai ʻa Sihová, ʻe feʻunga ai ʻa e kau ʻIsilelí ke nau tauhi honau ʻOtuá pea ke maʻu ʻene tāpuakí. ʻI he meʻá ni, naʻe tala ʻe Sihova ki he puleʻangá: “Kabau te mou tuitala mooni ki hoku leʻo, o tauhi eku fuakava, te mou iate au koe koloa lelei lahi i he kakai kotoabe: he oku ooku a mamani kotoabe. Bea te mou iate au koe buleaga oe kau taulaeiki, moe kakai maonioni.”—Ekisoto 19:5, 6, PM; Teutalōnome 26:19.
(Livitiko 15:28-30) “‘Kae kehe, ʻi heʻene maʻa mei heʻene ʻaú, te ne lau maʻana ha ʻaho ʻe fitu, pea ʻi he hili iá te ne maʻa. 29 ʻI he ʻaho hono valú, ʻoku totonu ke ne toʻo ai ha ongo foʻi kulukulu pe ko ha ongo lupe mui ʻe ua, pea te ne ʻomi kinaua ki he taulaʻeikí ki he hūʻanga ʻo e tēniti feʻiloakiʻangá. 30 ʻE ʻai ʻe he taulaʻeikí ʻa e taha ko ha feilaulau angahala pea ko e taha ko ha feilaulau tutu, pea ʻe fai ʻe he taulaʻeikí ha feilaulau ʻufiʻufi angahala maʻana ʻi he ʻao ʻo Sihová ʻi he fekauʻaki mo ʻene taʻemaʻa ʻi heʻene ʻaú.
it-2 372 ¶2
Puke Fakamāhina
Naʻe toe vakai foki ki ha fefine ʻokú ne taʻemaʻa, ʻi heʻene ʻau toto ʻi he ngaahi ʻaho lahi ka ʻoku ʻikai ko e taimi pau ia ʻo ʻene puke fakamāhiná pe kapau naʻe “fuoloa ange ia ʻi heʻene puke fakamāhina anga-mahení.” Ko ha meʻa pē naʻá ne tokoto ai, tangutu ai, pe ko ha taha ʻe pā ki he ngaahi meʻa ko iá te ne taʻemaʻa. Hili ʻa e tuʻu ʻene ʻau totó te ne lau ha ʻaho ʻe fitu mei ai pea te ne maʻa leva. ʻI he ʻaho hono valú, ʻe ʻomai ʻe he fefiné ha ongo foʻi kulukulu pe ko ha ongo lupe mui ʻe ua ki he taulaʻeikí ʻa ia te ne fai ha feilaulau angahala maʻana. ʻE foaki ʻe he taulaʻeikí kia Sihova ʻa e taha ko ha feilaulau angahala pea ko e taha ko ha feilaulau tutu.—Liv. 15:19-30.
(Livitiko 15:31) “‘Kuo pau ke peheni hoʻomo tauhi ʻa e kau ʻIsilelí ke nau mavahe mei heʻenau taʻemaʻá, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau mate ʻi heʻenau taʻemaʻa ʻi hono ʻuliʻi hoku tāpanekalé, ʻa ia ʻoku ʻi honau lotolotongá.
ʻOku Fiemaʻu ʻe Sihova ke Maʻa ʻa Hono Kakaí
6 ʻOku tau toe sio foki ki he mahuʻinga ʻo e maʻá mei he Lao naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí fakafou ʻia Mōsesé. Ko e fakatātaá, naʻe pau ke maʻa fakaesino ʻa e kakaí kae tali ʻe Sihova ʻa ʻenau lotú. ʻI he ʻAho ʻo e ʻUfiʻufi Angahalá, naʻe pau ai ke kaukau tuʻo ua ʻa e taulaʻeiki lahí. (Livitiko 16:4, 23, 24) Pea ki muʻa ke lava ʻo fai ʻe he kau taulaʻeiki kehé ha ngaahi feilaulaú, naʻe pau ke nau fanofano mo fufulu honau vaʻé. (ʻEkisoto 30:17-21; 2 Kalonikali 4:6) ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ko e tautea ki he talangataʻa ki he ngaahi lao ki he maʻá ko e mate.—Livitiko 15:31; Nōmipa 19:17-20.
7 Fēfē ʻa e ʻahó ni? ʻE lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová mei he Laó. (Malakai 3:6) Naʻe fakahaaʻi mahino ai ko e kau lotu ʻa Sihová naʻe fiemaʻu ke nau maʻa. Kuo ʻikai ke liliu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová. ʻI he ʻahó ni, ʻokú ne kei ʻamanekina pē ʻa e maʻá mei heʻene kau lotú.—Sēmisi 1:27.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Livitiko 14:14) “ʻE toʻo leva ʻe he taulaʻeikí ʻa e konga ʻo e toto ʻo e feilaulau halaiá, pea ʻe ʻai ia ʻe he taulaʻeikí ʻi he lauʻitelinga toʻomataʻu ʻo e tokotaha ʻoku fai hono fakamaʻá pea ʻi he motuʻa-tuhu ʻo hono nima toʻomataʻú pea ʻi he motuʻa-vaʻe ʻo hono vaʻe toʻomataʻú.
(Livitiko 14:17) ʻE ʻai leva ʻe he taulaʻeikí ʻa e konga ʻo e lolo ʻoku toe ʻi hono ʻaofinimá ki he lauʻitelinga toʻomataʻu ʻo e tokotaha ʻoku fai hono fakamaʻá pea ʻi he motuʻa-tuhu ʻo hono nima toʻomataʻú pea ʻi he motuʻa-vaʻe ʻo hono vaʻe toʻomataʻú ʻi ʻolunga ʻi he toto ʻo e feilaulau halaiá.
(Livitiko 14:25) Te ne tāmateʻi leva ʻa e kiʻi sipi tangata ʻo e feilaulau halaiá, pea ʻe toʻo ʻe he taulaʻeikí ʻa e konga ʻo e toto ʻo e feilaulau halaiá ʻo ʻai ia ʻi he lauʻitelinga toʻomataʻu ʻo e tokotaha ʻoku fai hono fakamaʻá pea ʻi he motuʻa-tuhu ʻo hono nima toʻomataʻú pea ʻi he motuʻa-vaʻe ʻo hono vaʻe toʻomataʻú.
(Livitiko 14:28) Pea ʻe ʻai ʻe he taulaʻeikí ʻa e konga ʻo e lolo ʻa ia ʻoku ʻi hono ʻaofinimá ki he lauʻitelinga toʻomataʻu ʻo e tokotaha ʻoku fai hono fakamaʻá pea ʻi he motuʻa-tuhu ʻo hono nima toʻomataʻú pea ʻi he motuʻa-vaʻe ʻo hono vaʻe toʻomataʻú ʻi he ngaahi feituʻu tatau naʻá ne ʻai ki ai ʻa e toto ʻo e feilaulau halaiá.
it-1 665 ¶5
Telinga
ʻI he fakanofo ʻo e tuʻunga taulaʻeiki ʻi ʻIsilelí naʻe fekauʻi ʻa Mōsese ke toʻo ha konga ʻo e toto ʻo e sipi tangata ʻo e fakanofó pea ʻai ʻi he lauʻitelinga toʻomataʻu ʻo ʻĒloné mo hono ngaahi fohá pea pehē foki ʻi honau nima toʻomataʻú mo e vaʻe toʻomataʻú. Naʻe fakahaaʻi heni ko e meʻa naʻa nau fanongo ki aí, ko e ngāue naʻa nau faí, mo e ʻalunga moʻui naʻa nau fou aí ʻe fiemaʻu ke fehoanaki ia mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. (Liv. 8:22-24) ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe pehē ʻe he Laó ʻe toʻo ʻe he taulaʻeikí ha konga ʻo e toto ʻo e sipi tangata ʻo e feilaulau halaiá mo e konga ʻo e loló ʻa ia naʻe feilaulau ʻo ʻai ʻi he lauʻitelinga toʻomataʻu ʻo e tokotaha kilia kuo fakamaʻá.—Liv. 14:14, 17, 25, 28.
ʻUhinga Kuo Pau Ai Ke Tau Māʻoniʻoní
7 ʻI he taimi naʻe fakanofo ai ʻa e tuʻunga-taulaʻeiki ʻo ʻIsilelí, ko e toto ʻo ha sipi tangata naʻe ʻai ki he telinga, motuʻa-nima mo e motuʻa-vaʻe toʻomataʻu ʻo e Taulaʻeiki Lahi ko ʻĒloné mo hono ngaahi fohá. (Lau ʻa e Livitiko 8:22-24.) Ko e founga naʻe ngāueʻaki ai ʻa e totó naʻe fakatātaaʻi ai ko e kau taulaʻeikí te nau fakahoko talangofua honau ngaahi fatongiá. ʻI ha founga meimei tatau, ko Sīsū, ʻa e Taulaʻeiki Lahí, naʻá ne fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ki he kau paní mo e fanga sipi kehé. Naʻá ne fanongo ki he tataki ʻa e ʻOtuá, naʻá ne fai ʻa e finangalo ʻo Sihová, pea naʻá ne muimui ʻi ha founga moʻui māʻoniʻoni.—Sione 4:31-34.
(Livitiko 14:43-45) “Kae kehe, kapau ʻe foki mai ʻa e mahakí ʻo ʻasi mai ʻi he falé hili hono taʻaki ʻa e ngaahi maká pea vau mo toe palasitā ʻa e falé, 44 ʻe hū leva ki loto ʻa e taulaʻeikí ʻo sivi ia. Kapau kuo mafola ʻa e mahakí ʻi he falé, ko e kilia fakatuʻutāmaki ia ʻi he falé. ʻOku taʻemaʻa ʻa e falé. 45 Te ne ʻai leva ke holoki ʻa e falé—ko hono ngaahi maká, ko hono ngaahi papá, pea mo e ʻumea kotoa ʻo e falé—pea fetuku ia ki he tuʻa koló ki ha feituʻu ʻoku taʻemaʻa.
Tuʻungafulufulú—Ko e Kaumeʻa mo e Fili!
TUʻUNGAFULUFULU ʻI HE KUONGA ʻO E TOHI TAPÚ?
ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ki he “mala ko e kilia ki ha fale,” ʻo ʻuhinga ki he falé tonu. (Livitiko 14:34-48) Kuo fai ʻa e fakahuʻuhuʻu ʻo pehē ko e meʻa ngalikehe ko ʻení, ʻa ia naʻe toe ui ko e “kilia fakapopo,” ko ha faʻahinga ia ʻo e tōtōsiá pe tuʻungafulufulú, ka ʻi he fekauʻaki mo ʻení ʻoku ʻikai fakapapauʻi ia. Pe ko e hā ʻa e tuʻungá, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he Lao ʻa e ʻOtuá ʻa e kau maʻu ʻapí ke toʻo ʻa e ngaahi maka ne uesiá, pea vau kotoa ʻa loto ʻi he falé, pea laku kotoa ʻa e meʻa kuo mahaloʻi ne uesiá ki he tuʻa koló ki he “potu ʻoku taʻemaʻa.” Kapau naʻe foki ʻa e malá, naʻe talaki ai kuo taʻemaʻa ʻa e falé kotoa, holoki pea liʻaki. Ko e ngaahi fakahinohino kuo fakaikiiki ʻa Sihová naʻe tapua atu ai ʻa ʻene ʻofa loloto ki hono kakaí pea mo ʻenau lelei fakaesinó.
TĪSEMA 28–SANUALI 3
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | LIVITIKO 16-17
“Ko e Hā ʻOku Tau Ako mei he ʻAho ʻo e ʻUfiʻufi Angahalá?”
(Livitiko 16:12) “Te ne toʻo leva ʻa e ʻaiʻanga afi ʻoku fonu ʻi he malalaʻi afi uloulo mei he ʻōlitá ʻi he ʻao ʻo Sihová mo e falukunga ʻe ua ʻo e ʻinisēnisi momo iiki namu-kakala, pea te ne ʻomi ia ki he loto puipuí.
Lēsoni ʻe Lava Ke Tau Ako mei he Tohi Livitikó
4 Lau ʻa e Livitiko 16:12, 13. Sioloto atu ki he meʻa naʻe hoko ʻi he ʻAho ʻo e ʻUfiʻufi Angahalá: ʻOku hū ʻa e taulaʻeiki lahí ki he tāpanekalé. Ko e ʻuluaki taimi eni kuo pau ke ne hū ai ki he Potu Fungani Toputapú ʻa ia te ne hū tuʻo tolu ki ai ʻi he ʻaho ko iá. ʻI hono nima ʻe taha, ʻokú ne toʻo ha ʻaiʻanga meʻa ʻoku fonu ʻi he ʻinisēnisi momo iiki namu-kakala, pea ʻi hono nima ʻe tahá, ʻokú ne toʻo ha ʻaiʻanga afi koula ʻoku fonu ʻi he malalaʻi afi uloulo. ʻOkú ne kiʻi tuʻu ʻi muʻa ʻi he puipui ki he hūʻanga ʻo e Potu Fungani Toputapú. ʻI he fakaʻapaʻapa loloto, ʻokú ne hū atu ki he Potu Fungani Toputapú pea tuʻu ʻi muʻa ʻi he ʻaʻake ʻo e fuakavá. ʻI ha ʻuhinga fakaefakatātā, ʻokú ne ʻi he ʻao tonu ʻo Sihova ko e ʻOtuá! ʻI he taimi ní ʻoku huaʻi fakalelei ʻe he taulaʻeikí ʻa e ʻinisēnisí ki he ngaahi malalaʻi afi ulouló, pea ʻoku kāpui ʻa e lokí ʻi he ʻalaha namu-lelei. Ki mui ai te ne toe hū ki he Potu Fungani Toputapú fakataha mo e toto ʻo e feilaulau angahalá. Fakatokangaʻi ʻokú ne tutu ʻa e ʻinisēnisí ki muʻa ke ne ʻoatu ʻa e toto ʻo e feilaulau angahalá.
(Livitiko 16:13) Te ne ʻai foki ʻa e ʻinisēnisí ki he afí ʻi he ʻao ʻo Sihová, pea ko e kohu ʻo e ʻinisēnisí te ne kāpui ʻa e tāpuni ʻo e ʻAʻaké, ʻa ia ʻoku ʻi he Fakamoʻoní, koeʻuhí ke ʻoua naʻá ne mate.
Lēsoni ʻe Lava Ke Tau Ako mei he Tohi Livitikó
5 Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei hono ngāueʻaki ʻo e ʻinisēnisí ʻi he ʻAho ʻo e ʻUfiʻufi Angahalá? ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ko e ngaahi lotu fakahōifua ʻa e kau lotu faitōnunga ʻa Sihová ʻoku hangē ha ʻinisēnisí. (Saame 141:2; Fkh. 5:8) Manatuʻi naʻe ʻoatu ʻe he taulaʻeiki lahí ʻa e ʻinisēnisí ki he ʻao ʻo Sihová fakataha mo e fakaʻapaʻapa lahi. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻi he taimi ʻoku tau fakaofiofi ai kia Sihova ʻi he lotú, ʻoku tau fai pehē fakataha mo e fakaʻapaʻapa loloto. ʻOku tau ʻapasia kiate ia. ʻOku tau houngaʻia loloto ʻi hono fakaʻatā kitautolu ʻe he Tokotaha-Fakatupu ʻo e ʻunivēsí ke tau fakaofiofi kiate ia pea ʻunuʻunu ofi kiate ia, ʻo hangē ko ha kiʻi tama ki haʻane tamai. (Sēm. 4:8) ʻOkú ne tali kitautolu ko hono ngaahi kaumeʻa! (Saame 25:14) ʻOku tau houngaʻia lahi ʻi he monū ko ení pea heʻikai ʻaupito te tau loto ke fakalotomamahiʻi ia.
(Livitiko 16:14, 15) “Te ne toʻo ʻa e konga ʻo e toto ʻo e pulú peá ne afuhi ia ʻaki hono tuhú ʻi muʻa ʻi he tāpuní ʻi he tafaʻaki fakahahaké, pea te ne afuhi tuʻo fitu ʻaki hono tuhú ha konga ʻo e totó ʻi muʻa ʻi he tāpuní. 15 “Te ne tāmateʻi leva ʻa e kosi ʻo e feilaulau angahalá, ʻa ia ʻoku maʻá e kakaí, pea ʻomi ʻa hono totó ki he loto puipuí ʻo fai ki hono totó ʻa e meʻa tatau mo ia naʻá ne fai ki he toto ʻo e pulú; te ne afuhi ia ki he tāpuní pea ʻi muʻa ʻi he tāpuní.
Lēsoni ʻe Lava Ke Tau Ako mei he Tohi Livitikó
6 Manatuʻi naʻe pau ke tutu ʻe he taulaʻeiki lahí ʻa e ʻinisēnisí ki muʻa ke lava ʻo ne ʻohake ʻa e feilaulaú. ʻI he founga ko iá, naʻá ne fakapapauʻi te ne maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi te ne ʻohake ai ʻa e ngaahi feilaulaú. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei hení? Lolotonga ʻa e ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻe pau ke ne fai ha meʻa naʻe mahuʻinga ange ia ʻi hono tokonaki ʻa e fakamoʻuí maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá, ki muʻa ke ne foaki atu ʻene moʻuí ko ha feilaulaú. Ko e hā ia? Naʻe pau ke ne moʻuiʻaki ʻa e anga-tonu mo e mateaki ʻo ne teuteu ai ha founga kia Sihova ke tali ʻene feilaulaú. ʻI he founga ko iá, ʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe Sīsū ko hono fai ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga ʻa Sihová ʻa e founga totonu ke moʻui aí. ʻE fakatonuhiaʻi ʻe Sīsū—pe fakamoʻoniʻi ʻoku totonu—ʻa e tuʻunga-hau ʻene Tamaí, pe founga-pulé.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Livitiko 16:10) Ka ko e kosi naʻe vaheʻi ki he ʻAsaselí fakafou ʻi he lulú ʻoku totonu ke ʻomi moʻui ia ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sihová koeʻuhí ke fai ai ʻa e ʻufiʻufi angahalá, kae fekauʻi atu ia ki he ʻAsaselí ki he toafá.
MOʻUI TAʻENGATA ʻI HE MĀMANÍ—KO HA ʻAMANAKI KUO ʻOMAI ʻE HE ʻOTUÁ
17 Toe fakakaukau angé ki he fokotuʻutuʻu naʻe tuʻutuʻuni ʻe he Lao ʻa Mōsesé ʻo felāveʻi mo e kosi maʻa ʻAsaselí. Tuʻo taha he taʻu, ʻi he ʻAho Fakaleleí, ko e taulaʻeiki lahí naʻá ne ‘hilifaki hono ongo nimá fakatouʻosi ki he ʻulu ʻo e kosi moʻuí, peá ne vete ʻi hono fungá ʻa e ngaahi kovi kotoa ʻo haʻa Isilelí, peá ne hilifaki kotoa ki he ʻulu ʻo e kosí pea ʻe fua ʻe he kosí ʻa e ngaahi kovi kotoa pe kuo hilifaki kiate iá, ʻo ʻave ki ha fonua mamate.’ (Liv. 16:7-10, 21, 22) Naʻe tomuʻa tala ʻe ʻAisea ʻa e hoko mai ʻa e Mīsaiá, ʻa ia te ne fakahoko ha ngafa meimei tatau ʻo ne toʻo atu ʻa e “mahaki,” “mamahi,” pea mo e “angahala ʻa e tokolahi” ʻo fakaʻatā ai ʻa e hala ki he moʻui taʻengatá.—Lau ʻa e ʻAisea 53:4-6, 12.
(Livitiko 17:10, 11) “‘Kapau ʻe ʻi ai ha tangata ʻi he fale ʻo ʻIsilelí pe ko ha muli ʻoku nofo ʻi homou lotolotongá te ne kai ha faʻahinga toto pē, te u siʻaki moʻoni ʻa e tokotaha ko ia ʻoku kai totó, pea te u tuʻusi ia mei he lotolotonga ʻo hono kakaí. 11 He ko e moʻui ʻa e kakanó ʻoku ʻi he totó, pea ko au tonu kuó u ʻoatu ia ʻi he ʻōlitá koeʻuhi ko kimoutolu ke faiʻaki ha feilaulau ʻufiʻufi angahala maʻa hoʻomou moʻuí, he ko e totó ʻoku faiʻaki ʻa e feilaulau ʻufiʻufi angahalá koeʻuhi ko e moʻui ʻoku ʻi aí.
ʻUhinga Kuo Pau Ai Ke Tau Māʻoniʻoní
10 Lau ʻa e Livitiko 17:10. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí ke ʻoua te nau “kai ha toto.” ʻOku tuʻutuʻuni foki ki he kau Kalisitiané ke fakaʻehiʻehi mei he toto ʻo e tangatá mo e fanga manú. (Ngā. 15:28, 29) ʻOku fakamamahi ke tau sioloto atu ki hono fai ha meʻa pē ʻe fakatupunga ai ke talitekeʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá pea toʻo kitautolu mei heʻene fakatahaʻangá. ʻOku tau ʻofa kia Sihova pea loto ke talangofua kiate ia. Neongo ʻe ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻetau moʻuí, heʻikai ke tau foʻi ʻi he taimi ʻe kounaʻi ai ʻe he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau ʻilo pe tokanga kia Sihová ke tau talangataʻa kiate ia. ʻOku tau ʻilo ʻe fakakataʻaki kitautolu ʻe he niʻihi ko ʻetau fakafisi mei he totó, ka ʻoku tau fili ke talangofua ki he ʻOtuá. (Sute 17, 18) Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke fakapapauʻi heʻikai ke tau kai toto pe tali ha huhu toto?—Teu. 12:23.