LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • Maʻu ʻe he Kau Ākongá ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
    • ʻOhovale ʻa e kakai ʻi Selusalemá ʻi he fanongo ki he lea ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi heʻenau lea ʻanautolú

      LĒSONI 94

      Maʻu ʻe he Kau Ākongá ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

      ʻI he ʻaho ʻe hongofulu hili ʻa e foki ʻa Sīsū ki hēvaní, naʻe maʻu ai ʻe heʻene kau ākongá ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Ko e Penitekosi ia ʻi he 33 T.S., pea naʻe omi ʻa e kakaí mei he feituʻu kehekehe ki Selusalema ke kātoangaʻi ia. Naʻe fakatahataha ʻa e toko 120 nai ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻi ha fale. Fakafokifā pē, naʻe hoko ha meʻa fakaofo. Naʻe hā ha meʻa hangē ha ulo ʻo ha afí ʻi ʻolunga ʻi he ʻulu ʻo e ākonga taki taha, pea naʻa nau kamata kotoa ke lea ʻi he ngaahi lea kehekehe. Naʻe ongo ha ʻuʻulu longoaʻa ʻi he falé hangē ha matangí.

      Ko e kau ʻaʻahi naʻe haʻu mei he ngaahi fonuá ki Selusalemá naʻa nau fanongo ki he ʻuʻulú pea nau lele ki he falé ke sio pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó. Naʻa nau ʻohovale ʻi heʻenau fanongo ki he lea ʻa e kau ākongá ʻi he ngaahi lea kehekehe ko ení. Naʻa nau pehē: ‘Ka ko e kakaí ni ko ʻenau haʻú mei Kāleli. ʻOku anga-fēfē ʻenau malava ke lea ʻi heʻetau ngaahi leá?’

      Naʻe tuʻu leva ʻa Pita mo e kau ʻapositoló ʻi muʻa ʻi he fuʻu kakaí. Naʻe tala ʻe Pita ki he kakaí ʻa hono tāmateʻi ʻa Sīsuú pea mo hono fokotuʻu hake ia ʻe Sihova mei he maté. Naʻe pehē ʻe Pita: ‘ʻI he taimi ní ʻoku ʻi hēvani ʻa Sīsū ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, pea kuó ne lilingi hifo ʻa e laumālie māʻoniʻoni naʻe talaʻofa maí. Ko e ʻuhinga ia ʻoku mou sio ai mo fanongo ʻi he ngaahi mana ko ení.’

      Naʻe maongo lahi ki he kakaí ʻa e lea ʻa Pitá, pea nau ʻeke: “Ko e hā te mau faí?” Naʻá ne tala ange: ‘Fakatomala ʻi hoʻomou ngaahi angahalá pea papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsuú. Te mou maʻu foki ʻa e meʻaʻofa ko e laumālie māʻoniʻoní.’ ʻI he ʻaho ko iá, naʻe papitaiso ʻa e kakai ʻe toko 3,000 nai. Talu mei ai mo e kamata ke tupu vave ʻo tokolahi ʻaupito ʻa e kau ākongá ʻi Selusalema. ʻI he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní, naʻe fokotuʻu ai ʻe he kau ʻapositoló ʻa e ngaahi fakatahaʻanga lahi ange koeʻuhi ke lava ʻo nau akoʻi ki he kau ākongá ʻa e ngaahi meʻa kotoa naʻe fekauʻi ʻe Sīsū kiate kinautolú.

      “Kapau ʻokú ke talaki fakahāhā ʻaki ho ngutú ko Sīsū ʻa e ʻEikí, peá ke ngāueʻi ʻa e tui ʻi ho lotó naʻe fokotuʻu hake ia ʻe he ʻOtuá mei he maté, ʻe fakahaofi koe.”​—Loma 10:9

      Fehuʻi: Ko e hā naʻe hoko ʻi he Penitekosi ʻi he 33 T.S.? Ko e hā naʻe papitaiso ai ʻa e fuʻu kakai tokolahí?

      Ngāue 1:15; 2:1-42; 4:4; Sione 15:26

  • ʻIkai Lava ke Taʻofi Kinautolu ʻe ha Meʻa
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
    • Malanga loto-toʻa ʻa Pita mo Sione neongo ʻa e fakafepaki mei he kau taulaʻeikí mo e kau Sātusí

      LĒSONI 95

      ʻIkai Lava ke Taʻofi Kinautolu ʻe ha Meʻa

      Naʻe tangutu ha tangata heke ʻo kolekole ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he matapā ʻo e temipalé. ʻI he hoʻatā ʻe taha, naʻá ne sio ai kia Pita mo Sione ʻokú na hū ki he temipalé. Naʻá ne pehē kiate kinaua: ‘ʻOmai muʻa haʻaku paʻanga.’ Naʻe pehē ange ʻe Pita: ‘ʻOku ou maʻu ha meʻa ke foaki atu ʻoku lelei ange ia ʻi he paʻangá. ʻI he huafa ʻo Sīsuú, tuʻu hake ʻo luelue!’ Naʻe tokoni leva ʻa Pita ʻo ne fokotuʻu hake ia, pea naʻe kamata ke luelue ʻa e tangatá! Naʻe fiefia lahi ʻa e fuʻu kakaí ʻi he mana ko ení ʻo hoko ai ʻo tui ʻa e kakai tokolahi ange.

      Ka naʻe ʻita ʻa e kau taulaʻeikí mo e kau Sātusí. Naʻa nau puke ʻa e kau ʻapositoló, ʻo ʻave kinautolu ki he fakamaauʻangá, pea ʻeke: ‘Ko hai naʻá ne ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e mālohi ke mou fakamoʻui ʻa e tangata ko ení?’ Naʻe pehē ange ʻe Pita: ‘Naʻa mau maʻu ʻa e mālohí meia Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻa mou tāmateʻí.’ Naʻe kaila ʻa e kau taki lotú: ‘Tuku ʻa e malanga fekauʻaki mo Sīsuú!’ Ka naʻe pehē ange ʻe he kau ʻapositoló: ‘Kuo pau ke mau malanga fekauʻaki mo ia. Heʻikai ke mau tuku ia.’

      ʻI hono tuku ange pē ʻa Pita mo Sioné, naʻá na ō ki he kau ākongá ʻo tala ange ʻa e meʻa naʻe hokó. Naʻa nau lotu fakataha, ʻo kole kia Sihova: ‘Tokoniʻi muʻa kimautolu ke mau loto-toʻa koeʻuhi ke lava ʻo hokohoko atu ʻemau fai hoʻo ngāué.’ Naʻe foaki ange ʻe Sihova ʻa hono laumālie māʻoniʻoní, pea naʻe hokohoko atu ʻenau malangá mo ʻenau fakamoʻui mahakí. Naʻe hoko ai ʻo tui ʻa e kakai tokolahi ange. Naʻe meheka ʻaupito ai ʻa e kau Sātusí ʻo nau puke ʻa e kau ʻapositoló ʻo lī kinautolu ki he pilīsoné. Ka ʻi he lolotonga ʻa e pō ko iá, naʻe fekauʻi mai ʻe Sihova ha ʻāngelo, ʻa ia naʻá ne fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e pilīsoné pea tala ange ki he kau ʻapositoló: ‘Mou foki ki he temipalé, ʻo faiako ai.’

      ʻI he pongipongi pē hono hokó, naʻe tala ai ki he Sanetalimí, ʻa e fakamaauʻanga ʻo e kau taki lotú: ‘ʻOku kei lokaʻi pē ʻa e pilīsoné, ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai ʻa e kau tangata naʻa mou puké! ʻOku nau ʻi he temipalé, ʻo akoʻi ʻa e kakaí!’ Naʻe toe puke ʻa e kau ʻapositoló ʻo ʻave ki he Sanetalimí. Naʻe pehē ange ʻe he taulaʻeiki lahí: ‘Naʻa mau fekauʻi kimoutolu ke ʻoua te mou malanga fekauʻaki mo Sīsū!’ Ka naʻe tali ange ʻe Pita: “Kuo pau ke mau talangofua ki he ʻOtuá ko e pulé ia kae ʻikai ki he tangatá.”

      Naʻe ʻita lahi ai ʻa e kau taki lotú ʻo nau loto ke tāmateʻi ʻa e kau ʻapositoló. Ka naʻe tuʻu hake ha Fālesi ko Kāmelieli ʻo ne pehē: ‘Mou tokanga! ʻOku kau nai ʻa e ʻOtuá mo e kau tangatá ni. ʻOku mou loto moʻoni ke tauʻi ʻa e ʻOtuá?’ Naʻa nau tali ʻa ʻene leá. Hili ʻenau tā ʻaki ʻa e ngaahi vaʻakau ʻa e kau ʻapositoló, naʻa nau toe fekauʻi ke tuku ʻenau malangá, pea tuku ange leva kinautolu. Ka naʻe ʻikai ke taʻofi ʻe he meʻa ko iá ʻa e kau ʻapositoló. Naʻe hokohoko atu ʻenau malangaʻi loto-toʻa ʻa e ongoongo leleí, fakatouʻosi ʻi he temipalé pea ʻi he fale ki he fale.

      “Kuo pau ke mau talangofua ki he ʻOtuá ko e pulé ia kae ʻikai ki he tangatá.”​—Ngāue 5:29

      Fehuʻi: Ko e hā naʻe ʻikai ke tuku ai ʻa e malanga ʻa e kau ākongá? Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi kinautolu ʻe Sihová?

      Ngāue 3:1–4:31; 5:12-42

ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share