LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • Mafola ʻa e Lotu Faka-Kalisitiané ki he Ngaahi Puleʻanga Lahi
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
    • Malanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá mo Panepasa ki he kōvana ʻo Saipaló, ko Sēsio Paula

      LĒSONI 98

      Mafola ʻa e Lotu Faka-Kalisitiané ki he Ngaahi Puleʻanga Lahi

      Naʻe talangofua ʻa e kau ʻapositoló ki he fekau ʻa Sīsū ke fakamafola ʻa e ongoongo leleí ki he māmaní kotoa. ʻI he taʻu 47 T.S., naʻe fekauʻi atu ai ʻe he fanga tokoua ʻi ʻAniteoké ʻa Paula mo Panepasa ʻi ha fononga fakamalanga. Naʻe fononga ʻa e ongo malanga faivelengá ʻi he kotoa ʻo ʻĒsia Mainá ki he ngaahi feituʻu hangē ko Teape, Līsita, mo ʻAikoniume.

      Naʻe malanga ʻa Paula mo Panepasa ki he tokotaha kotoa, tatau ai pē pe naʻe koloaʻia pe masiva, kei siʻi pe taʻumotuʻa. Naʻe tali ʻe he kakai tokolahi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo Kalaisí. ʻI he malanga ʻa Paula mo Panepasa kia Sēsio Paulo, ko e kōvana ʻo Saipaló, naʻe feinga ha tangata faimana ke taʻofi kinaua. Naʻe tala ange ʻe Paula ki he tangata faimaná: ‘ʻOku talitekeʻi koe ʻe Sihova.’ ʻI he taimi pē ko iá, naʻe kui ʻa e tangata faimaná. ʻI he sio ki aí, naʻe hoko ai ʻo tui ʻa Kōvana Paulo.

      Naʻe malanga ʻa Paula mo Panepasa ʻi he feituʻu kotoa pē, mei he fale ki he fale, ʻi he ngaahi māketí, ʻi he halá, pea ʻi he ngaahi sinakoké. ʻI heʻena fakamoʻui ha tangata heke ʻi Līsita, naʻe pehē ʻe he faʻahinga naʻa nau sio tonu ʻi he maná ko e ongo ʻotua kinaua pea naʻa nau feinga ke lotu kiate kinaua. Ka naʻe taʻofi kinautolu ʻe Paula mo Panepasa, ʻo na pehē: ‘Lotu pē ki he ʻOtuá! Ko e ongo tangata pē kimaua.’ Pea naʻe haʻu ha kau Siu ʻe niʻihi ʻo fakakoviʻi ʻa Paula ki he fuʻu kakaí. Naʻe tolomakaʻi ia ʻe he fuʻu kakaí, ʻo nau toho ia ki he tuʻakoló, ʻo tuku ai ʻi he pehē kuó ne mate. Neongo ia, naʻe kei moʻui pē ʻa Paula! Naʻe haʻu ʻi he taimi pē ko iá ʻa e fanga tokoua ʻo fakahaofi ia pea fakafoki ki he koló. Ki mui ai, naʻe toe foki ʻa Paula ki ʻAniteoke.

      ʻI he taʻu 49 T.S., naʻe toe ʻalu ai ʻa Paula ʻi ha fononga fakamalanga. Hili ʻene foki ʻo sio ki he fanga tokoua ʻi ʻĒsia Mainá, naʻá ne ʻave ʻa e ongoongo leleí ʻo toe mamaʻo ange ki ʻIulope. Naʻá ne ʻalu ki ʻAtenisi, ʻEfesō, Filipai, Tesalonaika, mo e ngaahi feituʻu kehe. Naʻe kau ʻa Sailosi, Luke pea mo ha talavou ko Tīmote ʻi he fononga mo Paulá. Naʻa nau ngāue fakataha ʻo fokotuʻu ha ngaahi fakatahaʻanga pea tokoniʻi kinautolu ke nau mālohi. Naʻe nofo ʻa Paula ʻi Kolinitō ʻi ha taʻu ʻe taha mo e konga, ʻo ʻai ke mālohi ʻa e fanga tokoua ʻi aí. Naʻá ne malanga, faiako, mo fai ha ngaahi tohi ki he ngaahi fakatahaʻanga lahi. Naʻá ne toe ngāue foki ko ha tokotaha tuitui tēniti. Naʻe toe foki ʻa Paula ʻi ha taimi ki ʻAniteoke.

      Malanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi ha māketi

      Ki mui ai, ʻi he taʻu 52 T.S., naʻe ʻalu ai ʻa Paula ʻi haʻane fononga hono tolu, ʻo kamata ʻi ʻĒsia Maina. Naʻá ne fononga mamaʻo ki he tokelaú ki Filipai pea ʻalu hifo ai ki Kolinitō. Naʻe nofo ʻa Paula ʻi ha ngaahi taʻu ʻi ʻEfesō, ʻo ne faiako, fakamoʻui mahaki, mo tokoniʻi ʻa e fakatahaʻangá. Naʻá ne fai foki mo e ngaahi malanga maʻá e kakaí ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi ha fale ako. Naʻe fanongo ʻa e kakai tokolahi pea liliu ʻenau founga moʻuí. Fakaʻosí, hili ʻene malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻi he ngaahi fonua lahi, naʻe ʻalu ʻa Paula ki Selusalema.

      “Ko ia ai, mou ō ʻo ngaohi ko e kau ākonga ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē.”​—Mātiu 28:19

      Fehuʻi: ʻI hono ngāueʻaki ʻa e mape ʻi hoʻo Tohi Tapú (Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú, Fakamatala Fakalahi E13), ʻe lava ke ke muimui ʻi he ngaahi fononga fakamalanga ʻa Paulá?

      Ngāue 13:1–23:35

  • ʻIlo ʻe ha Sela ʻa e Moʻoní
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
    • ʻIlo ʻe he sela ʻi Filipaí ʻoku ava ʻa e ngaahi matapā ʻo e pilīsoné ka ʻoku kei ʻi ai kotoa ʻa e kau pōpulá

      LĒSONI 99

      ʻIlo ʻe ha Sela ʻa e Moʻoní

      Naʻe ʻi ai ha taʻahine sevāniti ʻi Filipai naʻe hū ai ha tēmeniō. Naʻe ngāueʻaki ʻe he tēmenioó ʻa e taʻahiné ko ha tokotaha ʻokú ne tala meʻa ki he kahaʻú, pea naʻá ne maʻu ʻi he founga ko iá ha paʻanga lahi maʻá e faʻahinga naʻe pule kiate iá. ʻI he haʻu ʻa Paula mo Sailosi ki Filipaí, naʻá ne muimui takai holo ʻiate kinaua ʻi he ngaahi ʻaho lahi. Naʻe ʻai ia ʻe he tēmenioó ke ne kaila: “Ko e kau tangatá ni ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtua Fungani Māʻolungá.” Naʻe faifai pē ʻo tala ʻe Paula ki he tēmenioó: ‘ʻI he huafa ʻo Sīsuú, hū ki tuʻa meiate ia!’ Naʻe mavahe ʻa e tēmenioó mei he taʻahiné.

      ʻI he ʻiloʻi ʻe he kau pule ʻo e taʻahiné heʻikai ke kei maʻu haʻanau paʻanga meiate iá, naʻa nau ʻita lahi. Naʻa nau toho ʻa Paula mo Sailosi ki he kau pule ʻo e koló, ʻo nau pehē: ‘Ko e ongo tangatá ni ʻokú na maumauʻi ʻa e laó pea ʻai ke loto-mamahi ʻa e koló kotoa!’ Naʻe tuʻutuʻuni ʻa e pule ʻo e koló ke tā ʻa Paula mo Sailosi pea lī kinaua ki he pilīsoné. Naʻe lī kinaua ʻe he selá ki he feituʻu taupotu taha mo fakapoʻuli taha ʻo e pilīsoné pea haʻi kinaua ʻi ha ʻakau.

      Naʻe hiva fakahīkihiki kia Sihova ʻa Paula mo Sailosi, lolotonga ia naʻe fanongo ki ai ʻa e kau pōpulá. Fakafokifā pē, ʻi he tuʻapoó, naʻe luluʻi ai ʻe ha fuʻu mofuike mālohi ʻa e pilīsoné mei ʻolunga ki lalo. Naʻe ava ʻa e ngaahi matapā ʻo e pilīsoné pea naʻe homo ʻa e sēini mo e ʻakau naʻe haʻi ki ai ʻa e kau pōpulá. Naʻe fakavave atu ʻa e selá ki he loki ʻi loto ʻi he pilīsoné ʻo ne sio ʻoku ava ʻa e ngaahi matapaá. ʻI heʻene tui kuo hola kotoa ʻa e kau pōpulá, naʻá ne toʻo hake ʻene heletaá ke ne tāmateʻi ʻaki pē ia.

      ʻI he taimi pē ko iá, naʻe ui atu ʻa Paula: ‘ʻOua naʻá ke fakalaveaʻi koe! ʻOku mau ʻi heni hono kotoa!’ Naʻe fakavave atu ʻa e selá ki loto ʻo ne tō ʻi muʻa ʻia Paula mo Sailosi. Naʻá ne ʻeke ange: “Ko e hā kuo pau ke u fai ke fakahaofi ai aú?” Naʻá na tala ange kiate ia: ‘Ko koe mo ho fāmilí ʻoku fiemaʻu ke mou tui kia Sīsū.’ Naʻe akoʻi ange leva ʻe Paula mo Sailosi kiate kinautolu ʻa e folofola ʻa Sihová, pea naʻe papitaiso ʻa e selá mo e kotoa ʻo hono fāmilí.

      “ʻE ala atu ʻa e nima ʻo e kakaí kiate kimoutolu mo fakatangaʻi kimoutolu, ʻo tuku atu kimoutolu ki he ngaahi sinakoké mo e ngaahi pilīsoné. ʻE ʻoatu kimoutolu ki he ʻao ʻo e ngaahi tuʻi mo e kau kōvana koeʻuhi ko hoku hingoá. ʻE iku atu ia ki haʻamou faifakamoʻoni.”​—Luke 21:12, 13

      Fehuʻi: Ko e hā naʻe lī ai ʻa Paula mo Sailosi ki he pilīsoné? Naʻe anga-fēfē hono ʻilo ʻe he selá ʻa e moʻoní?

      Ngāue 16:16-34

ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share